i ke Mi ji} ie Mi ja to vi

OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 17. februar 2011. godine
DOGA\AJI
Suda u Strasbourgu
ike Miji} i
e Mijatovi}
Na sudovima vi{e od 1.000 postupaka
Ranije dogovorene obaveze
Zanimljivo, osobe koje bi najvi{e mogle re}i o stanju
vojno-stambenog fonda, o presudama Evropskog suda za ljudska prava u korist biv{ih oficira JNA - Monika Miji} i Zijada Ku~ukovi}, zamjenica federalnog
pravobranitelja, nisu, premda su pozvane, sudjelovale u radu okruglog stola. Miji} se pravdala ranije "preuzetim obavezama", a Ku~ukovi} "objektivnim razlozima" i zakasnjelim pozivom. Ina~e, agentica Miji} i
Ured federalnog pravobranitelja su, kada su rezultati
njihovog rada u pitanju, spominjani u negativnom kontekstu.
Tu`ila{tvo BiH
tra`i svjedo~enje
Cikoti}a
cije, i ako se suci povedu presudom u slu~aju \oki}, borcima
prijeti delo`acija, a BiH finansijski kolaps, zaklju~io je Hebib.
Navijanje za \oki}a
Opet, dr. ]azim Sadikovi}
je govorio o tome kako je presuda Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju \oki} bazirana na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i da je ne
treba dovoditi u pitanje. No,
Sud je, misli on, "pristrasno, u
korist aplikanta" tuma~io Konvenciju.
- Ako ~itatepresudu, primijetit}e te kako se izbjegavaspominjanjedr`ave BiH, a koristi se pojamvlast. Stoga je i bilomogu}e
naslutiti kakva }e presuda biti.
Sud je namjerno, sistemski, zanemariopravodr`ave da upravljasvojomimovinom. Vojnistanovi su imovina BiH i dr`avatreba da njome upravlja. Stoga,
krajnje je vrijeme da se u Parlamentu BiH formiratijelokoje}e
se baviti provedbom Evropske
konvencije o ljudskim pravima, naglasio je Sadikovi}.
A. BE^IROVI]
Boris Iarochevitch posjetio ICMP-ov centar u Tuzli
Nema diskriminacije `rtava
Evropska komisija podr`ava rad ICMP-a i zaista je bilo dobro vidjeti svojim o~ima
kako radi ICMP, kazao je Iarochevitch
Na kon obi las ka tu zlan skih pros to ri ja Me|una ro dnog in sti tu ta za nes ta le
oso be (IC MP) i Iden ti fi ka ci onog cen tra Po dri nje ot pra vnik po slo va De le ga ci je Evrop ske uni je u BiH
Bo ris Iaroc he vit ch izra zio
je po nos {to Evrop ska ko mi si ja podr`ava rad ovih
in sti tu ci ja. Na ime, Iaroc he vit ch je na kon ju~era{ njeg obilaska laboratorija u
ko ji ma stru ~nja ci vr{e
identifikaciju i obradu prona|enih pos mrtnih os ta ta ka os tao im pre si oni ran,
posebno ~injenicom da sve
`rtve ima ju is ti tre tman,
odno sno da ne ma dis kri mi na ci je.
„Cilj moje posjete je bolje upo zna ti rad IC MP-a,
tako|er i Instituta za nestale oso be. Kao {to zna te,
Evropska komisija podr`ava
rad ICMP-a i zaista je bilo
dobro vidjeti svojim o~ima
kako radi ICMP. Impresioniran sam radom ICMP-a
Impresioniran radom ICMP-a
SISTEM Imamo dobro definisan sistem
finansiranja. Ukoliko bi to ugrozilo
finansije, onda bi stao proces
identifikacije, primijetio je doktor Ke{etovi}
i Instituta za nestale osobe“,
kazao je Iarochevitch.
Do ma}ini pred sta vni ku
Evropske unije bili su za-
VIJESTI
Vojno-stameni fond Federacije BiH (VSF) broji 12.622
stana, od kojih su 2.723 stana podijeljena bora~koj populaciji. Za sada, nije podijeljeno 280 stanova.
"No, ove se brojke iz dana u dan mijenjaju, a na sudovima se vodi vi{e od 1.000 procesa, a bit }e ih i vi{e", zaklju~io je Fahrudin D`afi}, stru~ni saradnik u Slu`bi zajedni~kih poslova FBiH.
Avdo Hebib: Borcima prijeti delo`acija, a BiH finansijski kolaps
Osigurati stalnu vezu s Evropskim sudom za ljudska prava
7
mje nik di re kto ra IC MPovog odjela forenzi~kih nauka Adnan Rizvi} i doktor
sudske medicine Rifat Ke{e-
tovi}, vo|a projekta Identifikacijskog centra Podrinje
(PIP). Oni su na gla si li
zna~aj ovakvih posjeta, prije svega zbog budu}e podr{ke institucijama koje rade na pronalasku i identifikaciji nestalih u BiH.
„Generalno mislim da su
ove posjete jako va`ne i mislim da je vrlo va`no da {to
vi {e lju di po sje ti ova kve
projekte, da se upozna sa
procesom rada kako bi se
rije{ile mnoge nedoumice
kako se i na koji na~in odvija cijeli taj proces“, kazao je
doktor Ke{etovi}, ne libe}i
se odgovoriti na pitanje o
eventualnom odra`avanju
po li ti~ke kri ze na pro ces
tra`enja nestalih.
„Mislim da se to ne mo`e
odraziti na nas, jer imamo
dobro definisan sistem finansiranja. Ukoliko bi to ugrozilo
finansije, onda bi stao proces
identifikacije“, primijetio je
doktor Ke{etovi}.
A. [e.
Tu`ila{tvo BiH zatra`ilo je ju~er da
na su|enju ~etvorici optu`enih za
zlo~ine nad Hrvatima u Bugojnu bude ponovo saslu{an ministar odbrane
BiH Selmo Cikoti}, kao i jo{ 16 dodatnih svjedoka. Na su|enju, koje je
po~elo prije vi{e od tri godine, ovi
svjedoci trebali bi da budu odgovor
Tu`ila{tva na svjedoke odbrana optu`enih. “Kada je Cikoti} svjedo~io
na ovom su|enju, nismo imali izjavu
koju je dao u Ha{kom tribunalu, a
koja je u odlu~nim ~injenicama druga~ija. Prihvatljivo je da on bude ponovo pozvan kao svjedok ukoliko ne
bude prihva}en prijedlog da se u dokaze uvrsti transkript njegove izjave iz
Haaga“, kazala je dr`avna tu`iteljica
Slavica Terzi}.
Saradnja
tu`ila{tava
Saradnja tu`ila{tava BiH, Srbije i
Hrvatske, kada je rije~ o procesuiranju ratnih zlo~ina, iz godine u godinu je bolja, a {to je manje politi~kih
utjecaja na rad tu`ila{tava, bolji su i
rezultati u toj oblasti, ocijenili su glavni tu`ioci zemalja regiona koji su se
ju~er sastali u Bijeljini. Na ovom dvodnevnom sastanku, koji je po~eo u organizaciji Ureda UN-a u BiH, bit }e
razgovarano o mogu}nostima unapre|enja saradnje regionalnih tu`ila{tava. “Tu`ila{tva imaju dobru saradnju, mada postoji i veliki broj tema
o kojima nije mogu}e posti}i dogovor.
O mnogim stvarima mi se ne mo`emo
dogovoriti jer je to stvar i politika i
dr`ava. Me|utim, kao profesionalci,
mi nastavljamo saradnju“, rekao je glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in, javio
je Radio RS-a.
Uspostava vlasti
interes gra|ana
Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Juri{i} i dopredsjednik te stranke @ivko Budimir sastali su se ju~er u Sarajevu s apostolskim nuncijem u BiH
nadbiskupom Alessandrom d’Erricom. Na sastanku je bilo rije~i o nedavnoj uspostavi Vojnog ordinarijata u BiH i o aktualnoj politi~koj situaciji, s posebnim osvrtom na proces
uspostave vlasti na svim razinama. U
vezi s tim, zaklju~eno je kako treba
{to prije uspostaviti vlast jer je to u
interesu svih gra|ana BiH, a posebno
onih koji pripadaju socijalno najugro`enijim kategorijama, stoji u saop}enju iz HSP-a BiH.
4
Dnevni avaz, ~etvrtak,
17. februar/velja~a 2011.
aktuelno
SARAJEVO Visoki predstavnik u posjeti dr`avnoj instituciji
Ze~evi}: ^eka izru~enje
Tomi}: Izru~enje neminovno
Odbijena `alba advokata Tomi}a
Ze~evi} }e danas
biti izru~en Tribunalu?
Dali smo instrukcije nadle`nim da Ze~evi}u
osiguraju pratnju, ka`e Grube{i}
Nakon pet dana provedenih
u Pritvorskoj jedinici Suda
BiH sudski vje{tak i profesor Ma{inskog fakulteta u
Sarajevu Berko Ze~evi} danas bi trebao biti isporu~en
Ha{kom tribunalu. Sud
Porodica sretna
Porodica Berka Ze~evi}a ju~er je bila sretna
zato {to bi on ve} danas trebao biti izru~en Tribunalu. To zna~i, kako su nam
rekli, da }e ga vrlo brzo
ponovo vidjeti slobodnog.
BiH, naime, u utorak poslije
podne odbio je `albu advokata Du{ka Tomi}a u kojoj
tra`i da Ze~evi} bude
pu{ten iz pritvora.
- Moja je `alba, na`alost,
odbijena i izru~enje je sada
neminovno - rekao nam je
Tomi}.
Tu`ila{tvo BiH, kako nam
je ju~er potvrdio portparol
ove institucije Boris Gru-
be{i}, izdalo je nalog Dr`avnoj
agenciji za istrage i za{titu
(SIPA) i Ministarstvu pravde BiH da organiziraju
Ze~evi}evo izru~enje Hagu.
- Koliko imam informacija, on }e sutra (danas, op. a.)
biti izru~en Hagu. Dali smo
instrukcije nadle`nima da
Ze~evi}u osiguraju pratnju rekao nam je Grube{i}.
Upitan je li Tu`ila{tvo
informirano o problemu sa
Ze~evi}evim paso{em, on je
odgovorio da s tim nije upoznat.
I u porodici su ju~er bili
iznena|eni ovom informacijom. Kazali su nam da su cijeli dan ~ekali da neko od nadle`nih do|e po paso{ te da
s tim nema nikakvih problema. Ipak, naveli su da je paso{ koji Ze~evi} posjeduje
obi~ni, a ne biometrijski.
Ze~evi} je, po nalogu
Ha{kog tribunala, u petak ujutro uhap{en u svom stanu jer
je odbio svjedo~iti u slu~aju paljanskog monstruma Radovana Karad`i}a. S. RO@AJAC
Jaro~evi} posjetio ICMP
Tra`enje nestalih na
nediskriminiraju}i na~in
Otpravnik poslova
Delegacije EU u BiH
Boris Jaro~evi~ (Iarochevitch) posjetio je
ju~er sjedi{te i laboratoriju Me|unarodne komisije za nestale osobe
(ICMP) u Sarajevu te
Identifikacijski projekt
Podrinje (PIP) i ICMPov Centar za koordinaciju identifikacija
(ICD) u Tuzli. On je ista- Jaro~evi~ tokom posjete: Podr{ka EU
knuo da je impresionir(Kathryne Bomberger) naan poslom koji je ICMP do sa- glasila je da je ICMP izuzetno zahvalan za stalnu i veda poduzeo, javila je Fena.
Generalna direktorica likodu{nu pomo} koju EU
ICMP-a Ketrin Bomberger pru`a.
Spec
z Sudbina „Agrokomerca“ bit }e rje{avana na sastanku 22. februara u Sarajevu, a o nekada{njem privrednom gigantu razgovarat }e delegacija „Agrokomerca“, Vlada USK i Vlada Federacije BiH. Ovo je ju~er
najavio premijer USK Hamdija Lipova~a prilikom
razgovora s na~elnikom Velike Kladu{e Admilom
Mulali}em, direktorom „Agrokomerca“ Ekremom
[ari}em i predstavnicima sindikata kladu{ke kompanije.
M. D.
Incko: Napad na VSTV je
napad na pravnu dr`avu
Politi~ari su u vi{e navrata poku{avali ugroziti ulogu Vije}a, izjavio {ef OHR-a
Visoko sudsko i tu`ila~ko
vije}e (VSTV) BiH redovna
je meta direktnih osporavanja, prijetnji i verbalnih napada izabranih zvani~nika i
politi~kih stranaka, izjavio je
ju~er visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) prilikom posjete ovoj instituciji.
[ef OHR-a u pratnji prvog zamjenika Roderika
Mura (Roderick Moore)
obi{ao je prostorije VSTV-a
i razgovarao s rukovodstvom
pru`aju}i mu podr{ku.
Politi~ki utjecaj
- Iako mi je `ao zbog
ovih stalnih napada koji
znatno ote`avaju va{ rad,
ove znakove smatram indi-
Novkovi}
zahvalio
Zahvalnost zbog Inckove sna`ne podr{ke djelovanju VSTV-a i pravosudnoj
reformi uop}e iskazao je
predsjednik ove institucije Milorad Novkovi}, nagla{avaju}i da je VSTV garant pravne dr`ave i vladavine prava.
- Ni u kojem slu~aju
ne mogu se dovoditi u pitanje nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost
sudija i tu`ilaca, a time i
pravosu|a u BiH - kazao je
Novkovi}.
Incko, Novkovi} i Mur: Rije~i podr{ke
rektnom potvrdom da vi
dobro radite svoj posao i osiguravate kvalitetno pravosu|e za{ti}eno od nedozvoljenog politi~kog utjecaja kazao je Incko.
Kadrovsko ja~anje
On je ocijenio da je osnivanje ove institucije jedna od
najuspje{nijih reformi u BiH.
- VSTV ima vode}u ulogu u tome i to su evropske
vrijednosti. Ove ~injenice
nekima su mo`da neprijatne.
Politi~ari su u vi{e navrata
poku{avali ugroziti va{u ulogu, kritikovali su va{u ulogu
i multietni~ki sastav ove
institucije. Ali, kada napadaju ovu instituciju, oni napadaju vladavinu zakona u
BiH - rekao je Incko.
Vasi}: OHR je pod ste~ajem
Izvr{ni sekretar SNSDa Rajko Vasi} reagirao je
ju~er na izjave visokog predstavnika kazav{i da ovaj
„la`no propagira vladavinu
prava svojim pohvalama na
ra~un Visokog sudskog i
tu`ila~kog savjeta“.
- Visoki predstavnik i
OHR ovdje su pod ste~ajem
i Incko bi se trebao pona{ati u skladu s tom ~injenicom. BiH je dobrim dijelom u ovakvoj situaciji
zbog trule politi~ke filozofije koju su ovdje praktikovali visoki predstavnici, pa
i Incko - ka`e Vasi}.
Incko je pozdravio napore Vije}a na planu kadrovskog ja~anja i uop}e napretka pravosudne reforme,
uklju~uju}i i aktivnosti za
izmjene i dopune Zakona o
VSTV-u.
Podsjetio je i na sadr`aj
posljednjeg Izvje{taja o napretku, u kojem je Evropska ko-
misija potcrtala prioritet borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, ohrabruju}i VSTV da ta pitanja uvrsti u vrh vlastitih prioriteta.
On je jo{ jednom kritizirao
postupak predsjednice FBiH
Borjane Kri{to i nezakonito
imenovanje sudija Vrhovnog
T. L.
suda FBiH.
Paket reformi jo{ nema saglasnost svih ~lanica
EU opet odga|a odluku
o novom planu za BiH
Neke zemlje tra`e da se sa~eka formiranje vlasti
Vije}e za vanjske poslove Evropske unije razmatrat }e novi plan za oja~ani
anga`man u BiH u ponedjeljak, ali, kako saznajemo iz
izvora u Briselu, ne}e biti
donesena kona~na odluka.
Ministri vanjskih poslova
dr`ava ~lanica planiraju neformalnu diskusiju o novom planu za BiH za ru~kom, dok se usvajanje odluke pomjera za mart ili
po~etak aprila, kada }e biti
odr`ana i naredna sjednica
Vije}a za implementaciju
mira (PIC).
[efovi diplomatija za sjednicu u ponedjeljak nisu
planirali ni usvajanje zaklju~aka o BiH.
Prema na{im izvorima,
postizanje
saglasnosti o
paketu mjera EU ne ide
o~ekivanom
brzinom.
Neke ~lanice tra`e dodatno vrijeE{ton:
me za koPredlo`ila
nsultacije,
plan
isti~u}i da s
usvajanjem novog plana treba sa~ekati kako bi se formirala vlast u BiH nakon
izbora.
- Blokada u uspostavljanju vlasti sigurno }e biti jedna od tema razgovora me|u
ministrima. Ona direktno
nije povezana s planovima
EU za oja~ani pristup, ali
Laj~ak dolazi 24. februara
Direktor za zapadni Balkan i Rusiju u Vije}u EU
Miroslav Laj~ak u sklopu
konsultacija }e posjetiti BiH
nakon ministarskog sastanka. Laj~ak, biv{i visoki pr-
edstavnik, trebao bi do}i u
BiH 24. i 25. februara. Istovremeno, i nekoliko {efova
evropskih dr`ava planira posjete Sarajevu u periodu do
dono{enja novog plana EU.
odre|eni utjecaj postoji. Svi
dijele zabrinutost zbog zastoja koji produ`ava ova pat-pozicija - kazao nam je izvor iz
evropskih institucija.
Unija ve} mjesecima diskutira o planu koji je predlo`ila visoka predstavnica
za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin E{ton (Catherine Ashton), a koji uklju~uje
reformu uloge institucija EU
u BiH i aktivniji anga`man.
Imenovanje novog {efa Delegacije EU u Sarajevu dio je
paketa reformi o kojem se u
Uniji raspravlja i jo{ nije na
vidiku.
- Ko }e biti ambasador
EU u BiH, pitanje je za milion dolara. Niko u ovom
momentu ne mo`e re}i ko }e
do}i u Sarajevo - kazao je na{
T. LAZOVI]
izvor.
Ukratko
8
Dnevni avaz, ~etvrtak,
17. februar/velja~a 2011.
teme
AFERE Ministar Vidovi} naknadno poja{njava, stru~njaci upozoravaju
Cikoti}: Zahtjev Tu`ila{tva
Gasal i ostali
Selmo Cikoti}
novi svjedok?
X Tu`ila{tvo BiH zatra`ilo je ju~er da na
su|enju ~etvorici
optu`enih za zlo~ine nad
Hrvatima u Bugojnu bude ponovo saslu{an ministar odbrane BiH Selmo
Cikoti}, kao i jo{ 16 dodatnih svjedoka, javila je
Fena.
Enesu Hand`i}u, Nisvetu
Gasalu, Musajbu Kukavici
i Senadu Dautovi}u sudi
se za zlo~ine koji su 1993.
po~injeni nad hrvatskim
civilima zato~enim u razli~itim objektima na podru~ju Bugojna.
@elimir Bari}
BiH ne treba
vrhovni sud
X Predsjednik Vrhovnog
suda RS @elimir Bari}
izjavio je da nema potrebe
za formiranjem vrhovnog
suda BiH i naglasio da bi
to zahtijevalo promjenu
ustava BiH, RS i FBiH.
- Apsolutno je nepotrebno
mijenjati ustave u BiH i
formirati takvu jednu pravosudnu instituciju. U
BiH, prije svega, treba da
se po{tuje volja konstitutivnih naroda i `ao mi je {to
hrvatska komponenta u
BiH nema vrhovni sud rekao je Bari} Srni.
„Po{te Srpske“ dobile istu
vrstu koda kao i Kosovo!
Ne vidim ni jedan jedini razlog zbog kojeg se u vezi s tim di`e tolika pra{ina, ka`e Branko Doki}
Povodom dodjele IMPC
koda „Po{tama Srpske“ od
Svjetskog po{tanskog saveza,
ina~e specijaliziranog tijela
Ujedinjenih naroda, ju~er
se oglasilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.
Tra`enje rje{enja
U saop}enju poslatom
medijima navodi se da su im
se „Po{te Srpske“ obratile zahtjevom da Ministarstvo pokrene inicijativu za dodjelu
koda „Po{tama Srpske“, ali
da im je vi{e puta odgovoreno da to ministarstvo ne dodjeljuje kod, ali da radi na
iznala`enju rje{enja.
Navodi se i da se ministar Rudo Vidovi} na nekoliko sastanaka s
nadle`nim entitetskim ministarstvima, ~lanovima Vije}a Agencije
za po{tanski
promet i preDoki}:
Poslani~ko
pitanje
Konferencije
Za{tita ljudskih
prava vojnika
X U Sarajevu je za naredna dva dana najavljena
regionalna konferencija o
za{titi ljudskih prava i
sloboda pripadnika
Oru`anih snaga.
Zemlje u~esnice konferencije su: BiH, Crna Gora,
Hrvatska, Makedonija,
Slovenija i Srbija. U njihovo ime izlagat }e predstavnici zakonodavnih i
izvr{nih tijela koji se bave ovom problematikom,
javila je Fena.
Sarajevo
Simpozij
geneti~ara
X U Sarajevu }e sutra
po~eti prvi dvodnevni simpozij geneti~ara u BiH,
koji organizira Institut za
geneti~ko in`enjerstvo i
biotehnologiju, kao jedina institucija ovog tipa u
BiH, javila je Fena.
Za u~e{}e u radu ovog
nau~nog skupa prijavljeno
je oko 100 u~esnika, me|u
kojima su dvojica akademika, 33 doktora nauka i
16 magistara nauka.
dstavnicima sva tri po{tanska operatera zalagao da se
do|e do usagla{enog stava
koji treba biti dostavljen
Svjetskom po{tanskom savezu.
U me|uvremenu, kako
se navodi, problem rje{avanja IMPC koda u junu pro{le
godine bio je i na dnevnom
redu Komisije za promet i
komunikacije Zastupni~kog
doma Parlamentarne skup{tine BiH.
Me|utim, Branko Doki}, koji je u prethodnom sazivu Zastupni~kog doma
obavljao funkciju predsjedavaju}eg Komisije za promet i komunikacije, ju~er
je negirao da se to tijelo bavilo ovim pitanjem.
- Ne vidim ni jedan
jedini razlog zbog kojeg se u vezi s tim
di`e tolika pra{ina,
jer, prema Zakonu o
po{tama, jasno je da
svaki operater ima
pravo da dobije taj
kod i ima pravo na
me|unarodno predstavljanje i aktivnosti kazao nam je Doki}.
Nasuprot stavovima da BiH nije
jedina s vi{e me|unarodnih kodova, da to, naprimjer, imaju i
SAD, u stru~nim krugovima
su nam obja-
Za{to {ute Ahmetovi}
i Izetbegovi}?
I ranije je bilo poku{aja
da „Po{te Srpske“ dobiju
me|unarodni kod, ali su
nadle`ne dr`avne institucije - Vije}e ministara (VM)
i Predsjedni{tvo BiH - upozoravale Ujedinjene narode
da se to kosi s pravilima ove
svjetske organizacije, tako
da su zahtjevi stopirani.
Niko u vezi s ovim pitanjem ne o~ekuje reakci-
ju Nikole [piri}a ili Neboj{e Radmanovi}a, ali
ostaje nejasno za{to u ovome trenutku {ute ~lanovi
Predsjedni{tva Bakir Izetbegovi} i @eljko Kom{i},
ali i ministri Sadik Ahmetovi} i Dragan Vranki},
koji kao zamjenici predsjedavaju}eg VM imaju
pravo obra}anja Ujedinjenim narodima.
snili da je BiH zaista svjetski
presedan. Naime, kako nam
je poja{njeno, u SAD postoji jedan dr`avni kod, ali u
okviru toga, zbog veli~ine
zemlje, savezne dr`ave imaju
svoje podkodove kako ne bi
do{lo do zagu{enja u po{tanskom prometu.
odnosno neutralnih, izvandr`avnih kodova, kako je
u~injeno i na primjeru Kosova nakon odvajanja od
Srbije. Postoji opasnost da
se od ovog neutralnog, izvandr`avnog koda prebace u
neki drugi koji njima odgovara - kazao nam je
stru~njak iz ove
oblasti, ~ije je
ime poznato redakciji.
Glavni problem
- Poenta je u tome da je sam kod
„Po{ti Srpske“ kreiran. Naime, glavni problem je {to ne
po~inje sa „BA“, {to je
jedini dr`avni
kod, ve} stoji
„QM“, {to je
uzeto iz takozvanih „User-assigned
codes“,
B. TURKOVI]
„@eljeznice RS „ oti}i }e
u ste~aj ako se nastavi
raditi kao do sada, konstatirao je ju~er premijer RS Aleksandar
D`ombi} nakon {to je
polovi~nim kompromisom preksino} okon~an
devetodnevni {trajk u
toj kompaniji.
D`ombi} je u izjavi novinarima u Banjoj Luci
rekao da }e se pri}i
knji`enju gubitaka na
teret kapitala, javila je
Fena.
Davor ^orda{
Prioritetan
povratak
Ministarstvo za izbjegla
i raseljena lica RS prioritetno }e raditi na obnovi
vjerskih objekata u RS i
na povratku raseljenog i
izbjeglog stanovni{tva u
RS i u FBiH, izjavio je
ju~er u Bijeljini resorni
ministar Davor ^orda{,
javila je Srna.
^orda{ je poslije sastanka s episkopom zvorni~ko-tuzlanskim Vasilijem rekao da Ministarstvo nema dovoljno sredstava za rje{avanje pitanja povratka, te da }e
nastojati da se osigura
rebalans.
Premijer HNK Sre}ko
Boras sastat }e se danas s
predstavnicima Ameri~kog univerziteta u
BiH (AUBiH) i predstavnikom njihovog partnerskog univerziteta iz
Njujorka. Tom priliko
slu`beno }e biti objavljeno otvaranje odjela Ameri~kog univerziteta u
Mostaru, javila je Fena.
Odluka o izru~enju
Afganistanu u petak?
JP EPBiH
Dozvola za HE
Gorovnik u{}e
Jasmin je sudijama rekao da je mrtav ~ovjek ako ga izru~e
Afganistanu, prenosi njegov advokat Jovan Pavlovi}
se stekli uvjeti da Srbija isporu~i dr`avljanina BiH Afganistanu, ~iji ga Interpol tra`i
zbog navodne prevare.
Prvi put u deset mjeseci
zato~eni{tva u Srbiji Jasmin
Rendi} li~no se pojavio pred
jednim tamo{njim sudom.
Dobio je priliku i da se kratko obrati Sudskom vije}u.
- Jasmin je negirao bilo
kakvu krivicu. Rekao je da je
„zalutao“ u sve ovo {to se oko
njega doga|a, te da mu je sada preostalo samo, kako je re-
Na korak
do ste~aja
AUBiH i
u Mostaru
Rendi} se prvi put obratio sudu u Novom Sadu
s tim da zakon nala`e da se
u ovakvim slu~ajevima odluke donose po hitnom postupku. O~ekujemo da }e
odluka suda biti saop}ena u
petak, a najkasnije po~etkom
naredne semice - kazao je za
„Avaz“ Rendi}ev advokat
Jovan Pavlovi}, dodaju}i da
je ro~i{te bilo „vrlo korektno“.
Apelacioni sud razmatra
`albu Rendi}eve odbrane na
rje{enje Vi{eg suda u Sremskoj Mitrovici po kojem su
„@eljeznice RS“
Sastanci
Vidovi}:
Usagla{avanje
stavova
Pred Vije}em Apelacionog suda u Novom Sadu
ju~er je odr`ano ro~i{te po
`albama advokata Jasmina
Rendi}a na rje{enja o njegovom izru~enju Afganistanu i
zadr`avanja u pritvoru.
Odluka Apelacionog suda,
od koje dobrim dijelom zavisi sudbina Tuzlaka koji se ve}
deset mjeseci nalazi u ekstradicionom pritvoru u Srbiji,
trebala bi biti saop}ena u
narednih nekoliko dana.
- Ne postoji zakonski rok,
D`ombi}: Knji`enje gubitaka
Rendi}: Negirao krivicu
kao, `ivot ili smrt. Jasmin je
sudijama rekao da je mrtav
~ovjek ako ga izru~e Afganistanu, a da }e imati `ivot ako
odluka bude suprotna, s tim
da je nikakav `ivot ako }e i
dalje ostati u pritvoru - navodi Rendi}ev advokat. E. H.
Federalno ministarstvo
okoli{a i turizma izdalo
je JP „Elektroprivreda
BiH“ (EPBiH) i posljednju okolinsku dozvolu
za izgradnju, iz prve faze, ~etiri mini hidroelektrane (HE) na rijeci
Neretvici.
Rije~ je o maloj HE Gorovnik u{}e na rijeci Neretvici, koja }e se graditi
u okviru realizacije projekta izgradnje 15 mHE
na Neretvici.
2 ~etvrtak, 17. februar 2011. GLAS SRPSKE
Nisam veliki prijateq bonskih ovla{}ewa. U nekom smislu to je degradirawe
qudi. Neki su bogati i blokirawe plata im i ne bi bila kazna.
Vijesti dana
Zastoj u formirawu
vlasti ko~i reforme
BAWALUKA - Neophodno je {to prije formirati vlast
na nivou BiH, konstatovano je na ju~era{wim sastancima
zvani~nika RS sa britanskim ambasadorom u BiH Majklom
Tejtamom u Bawaluci.
Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je da se nada da }e
vlast u BiH biti formirana uz po{tovawe principa rotacije
~ime bi se pristupilo primjeni odluke Suda za qudska prava u
Strazburu u "slu~aju Sejdi} i Finci", dono{ewu Zakona o popisu, rje{avawu pitawa imovine i evropskim integracijama.
Premijer RS Aleksandar Yombi} prenio je Tejtamu da su
osnovni prioriteti Vlade RS o~uvawe socijalne i fiskalne
stabilnosti, reformske aktivnosti za ekonomski rast, ulagawe u energetski sektor i kori{}ewe hidropotencijala.
Predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i} informisao je Tejtama o op{toj politi~koj i ekonomskoj situaciji u RS, a britanski ambasador je izrazio nadu da }e
politi~ke partije u BiH prona}i zajedni~ki interes i formirati vlast.
V. K.
Arie Livne, specijalni izaslanik Svjetskog jevrejskog kongresa
i {ef Predstavni{tva RS u Izraelu
FOTO: G. [URLAN
Majkl Tejtam sa zvani~nicima RS
Valentin Incko,
visoki predstavnik u BiH
Sastanak tu`ilaca regiona
Zlo~incima odgovara
izostanak saradwe
BIJEQINA - Bez saradwe
Srbije, Hrvatske i BiH nema
efikasnog procesuirawa optu `e nih za ra tne zlo ~i ne,
izjavio je u Bijeqini srpski
tu `i lac za ra tne zlo ~i ne
Vladimir Vuk~evi}.
- To je mogu}e iskqu~ivo regionalnom saradwom u okviru
koje uklawamo barijere, odnosno granice, koje bi optu`eni mo gli ko ris ti ti da
izbegnu odgovornost - rekao
je Vuk~evi} prije sastanka tu`ilaca iz BiH, Hrvatske i
Srbije posve}enog promovisawu regionalne saradwe u
procesuirawu ratnih zlo~ina, javila je Srna.
Glavni tu`ilac BiH Milo-
Arie Livne
Ovo je najprizemniji napad na sve vrednosti u koje srpski narod veruje. Takav napad
na srpski narod ~ist je bezobrazluk. To je tako nekorektno, nerazumno, to je izuzetno
bezobrazno. Radi se o najobi~nijoj mr`wi koju, iskreno, ne razumem, ka`e Livne
RAZGOVARAO: GORAN MAUNAGA
[email protected]
rad Bara{in izjavio je da su
ovakvi sastanci od 1995. godine do danas dali zna~ajne
rezultate, jer je rije{en veliki broj predmeta.
Hrvatski dr`avni tu`ilac
Mladen Baji} je ocijenio da
se ovakvim sastancima unapre|uje saradwa me|u tu`iocima.
Poslije hap{ewa u Sarajevu
Izru~ewe Ze~evi}a
Ha{kom sudu danas
SARAJEVO - Prebacivawe vje{taka Berka Ze~evi}a u
Ha{ki tribunal bi}e obavqeno danas kao {to je bilo i
planirano, po{to je prona|en wegov paso{, javila je Srna.
Ze~evi}a bi u Sarajevu trebalo da preuzmu pripadnici
Agencije za istrage i za{titu BiH koji }e ga predati holandskoj policiji.
Ha{ki sud izdao je naredbu za krivi~no gowewe Ze~evi}a
zbog odbijawa da svjedo~i na su|ewu nekada{wem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karayi}u.
Po nalogu iz Haga Ze~evi}a je u petak u wegovom stanu u
Sarajevu uhapsila Sudska policija Suda BiH, po nalogu Ha{kog tribunala. Sud BiH je Ze~evi}u odredio pritvor do
izru~ewa Tribunalu u Hagu.
www.glassrpske.com
[teta je {to bo{wa~ke umne glave nisu na nau~ni
skup pozvale i predstavnike Srba i Hrvata pa da
diskutuju na temu fa{izma i genocida, a ne da jednostrano iznose la`i na ra~un Srba. Zapawuju}e
je sa koliko mr`we i zla govori jedan profesor doktor Smail ^eki}.
[email protected]
Visoki sudski i tu`ila~ki savjet RS mora uskoro da
ponudi rje{ewa za poboq{awe pravosudnog sistema u BiH ili }e biti dovedeno u pitawe postojawe i
daqi rad ove institucije koja o~igledno donosi lo{e odluke.
[email protected]
Bezobrazan
napad na sve
vrijednosti
jednog
naroda
Naj ni `a vrsta na pa da
istori~ara Smaila ^eki}a
na srpsko nacionalno bi}e,
kul tu ru, re li gi ju, Srpsku
pra vo sla vnu crkvu jes te, u
stvari, pravi fa{isti~ki
napad na jedan narod, iako
li~no ne volim da koristim
tu re~.
Izjavio je to u intervjuu
za "Glas Srpske" specijalni
izaslanik Svjetskog jevrejskog kongresa i {ef Predsta vni{ tva RS u Izra elu
Arie Livne.
GLAS: Kako gledate na
izlagawe Smaila ^eki}a u
Bo{wa~kom institutu da su
"Srbi genocidni fa{isti"
i teze da je "srpski fa{izam
ma so vnog ka ra kte ra za hvaquju}i srpskoj intelektualnoj, svjetovnoj i duhovnoj i
politi~koj eliti"?
LIVNE: [ta, uop{te, da
se ka`e na sve to? Prvo, satanizovawe srpskog naroda nije
nova stvar, ali to je va`no
zato {to je to rekao evo i jedan is to ri ~ar. U emi si ji
FTV-a "60 minuta" sve to je, u
stvari, ve} re~eno, tako da tu
nema ni{ta novo. U svemu tome najinteresantnije je to
{to se srpski narod naziva
genocidnim. A genocidan narod je taj gde dr`avno rukovod stvo svo jom odlu kom
odredi da se drugi narod treba istrebiti, kao {to su to
Nemci u~inili nad jevrejskim narodom, ili kao {to su
Hrvati to uradili po nalogu
svoje vlade u usta{koj Hrvatskoj nad srpskim, jevrejskim i
romskim narodom. To je genocid. Nema nikakve sumwe da
je u svim ratovima, pa tako i
u ratovima gdje su Srbi u~estvovali, bilo ratnih zlo~ina.
Na`alost, to se izgleda ne da
izbe}i. Takvi su svi qudi,
ali tvrditi da je srpski narod fa{isti~ki i nacisti~ki, e na to se mo ra
odgovoriti.
^EKI] REKAO
sve ono {to
u "60 minuta"
govore godinama
GLAS: Va{a iskustva sa
fa{izmom i nacizmom su i
li~na?
LIVNE: Cela porodica
mi je uni {te na u Dru gom
svetskom ratu, u Au{vicu, Jase nov cu, u Ma |ar skoj.
^iwenica je da se srpski narod u dva svetska rata borio
na strani svetskih demokrati ja, na stra ni sa ve zni ka
Amerike, Rusije, Francuske,
Engleske. I ne treba posebno
tra`iti argumente i dokazivati da je srpski narod antifa {is ti ~ki. Ali, uzmi mo
opet kao primer Drugi svetski rat. Nema nikakve sumwe
da je u Srbiji bilo fa{isti~kih grupacija, kao {to su
bile one oko Qoti}a ili Nedi}a, ali one su bile malobrojne. U isto vreme u BiH
formirana je masovna Hanyar divizija pod komandom jerusalimskog muftije. Iako je
tako nikada ni u jednim srpskim novinama, ni na jednom
mes tu, ni sam ~i tao da su
Bo{waci zbog Hanyar divizije ili drugih zlo~ina genocidan narod.
GLAS: Ovaj istori~ar i
direktor Instituta kao nosioce "fa{izma" ozna~ava
"ugledne srpske intelektualce, ukqu~u ju }i i vo| stvo
SPC"?
LIVNE: Takav napad na
srpski narod, wegovu religiju, ~ist je bezobrazluk. Nikad
u `ivotu ne bih rekao takvo
{ta za bilo koju crkvu, iako
sam ateista. Ali va`no je to
ko je onaj ko to govori takve
stvari i {ta ho}e da ka`e.
Smatram da je celo ^eki}evo
izlagawe upravo najobi~niji
fa{isti~ki napad na srpstvo. To je najni`i napad na
sve istorijske i druge vrednosti u koje srpski narod veru je. Sa mo se pi tam je dnu
stvar, kako da dva naroda `ive zajedno u jednoj zemqi, u jednoj dr`a vi, pod ta kvim
okolnostima?
GLAS: ^eki} ka`e da je
osnov srpskog fa{izma sr`
srpske nacionalne kulture,
koja se weguje unutar porodi~ne i plemenske tradicije,
kroz Mit o Kosovu i "Gorski
vijenac"?
LIVNE: Zbiqa ne znam
POZADINA
GLAS: [ta je u pozadini ovakvih istupa?
LIVNE: Naravno, ne mo`emo da znamo je li u pozadini toga politi~ka naruxba.
To je napad za koji sada ne
mo`emo ta~no re}i ni do
~ega mo`e da dovede. Dobru
ne mo`e dovesti. Jer Srbi
mora da reaguju na takvo ne{to, a to reagovawe ne mo`e biti prijatno. Nadam se
da oni koji budu reagovali
ne}e upotrebqavati "argumente" i re~i "fa{isti i
nacisti" poput onih koje je
taj istori~ar upotrebio. Za
tim nema ni potrebe.
{ta da ka`em, na to je nemogu}e odgovoriti. To je tako
nekorektno, nerazumno, to je
izuzetno bezobrazno. Naravno, svaka nacija ima svoje
mitove i svoje simbole, a kod
Srba Kosovo je simbol srpske
istorije. Ali eto, sve se mo`e napadati, izokrenuti, sve
se mo`e re}i da se ne biraju
na~ini i izrazi. Ali, bez argumenata, to ne vredi ni{ta.
GLAS: O ~emu se tu radi,
o go vo ru mr`we ili is krivqivawu is to rij skih
~iwenica?
LIVNE: Mislim da se
radi o najobi~nijoj mr`wi
koju, iskreno da vam ka`em,
ne razumem. Kao Jevrej koji je
izgubio celu porodicu u ratu,
ne ose }am ni ka kvu mr`wu
prema Nemcima. Ta~no, Nema~ka je bila nacisti~ka dr`ava, ali ovi koji danas `ive
nisu krivi za ono {to se onda desilo. To va`i i za sve
zemqe. Kako bilo ko mo`e re}i da su dana{wa Srbija ili
Republika Srpska fa{isti~ke ili da je, sve {to je u vezi
sa srpstvom, genocidno? Ne
bih hteo da u tako kratkom
intervjuu u|em u istorijska
tuma~ewa.
GLAS: Kakvu poruku je
Srbi ma i Bo{waci ma u
BiH
^e ki}
po slao
izmi{qenim i opasnim tezama?
LI VNE: Ovim izla gawem re~ena je jedna mnogo
va`nija stvar. ^ovek kada to
pro~ita odmah se zapita kako
to na ro di uop {te mo gu da
`ive zaje dno. Po red ono ga
{to emituje politi~ki magazin FTV-a "60 minuta" i ovakvih izjava, prvo pitawe koje
se name}e je kako mogu da `ive dva naroda zajedno kad jedan deo naroda tako misli o
drugom?
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 17. februar 2011. 3
Josipovi}: Niko ozbiqan nije tvrdio da se upli}emo u BiH
SARAJEVO - Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi} rekao je da niko
ozbiqan nije tvrdio da se Hrvatska ili neko od zvani~nika, pa ni on,
mije{a u unutra{we stvari BiH.
Dodao je da sa prijateqima iz BiH razgovara o hrvatskom pitawu, ali
da se to ne mo`e smatrati mije{awem u unutra{we stvari BiH.
- Osnovna odrednica hrvatske politike prema BiH je po{tivawe wene
suverenosti i zalagawe za ravnopravnost konstitutivnih naroda - istakao je Josipovi} za "Ve~erwi list".
Josipovi}eve stavove o stawu u BiH osudio je predsjednik SDP-a BiH
Zlatko Lagumxija.
Prof. dr Milo{ Kova~evi} o zastra{uju}em izlagawu Smaila ^eki}a
FOTO: GLAS SRPSKE
Teze koje ^eki} iznosi satkane samo od mr`we, ne samo po
na~inu kako su formulisane, nego i po svojoj stvarnosnoj
besadr`ajnosti. To nije prekrajawe istorije, jer tu istorije
uop{te nema. To je jednostavno zaslijepqenost mr`wom
prema Srbima, ka`e Kova~evi}
RAZGOVARALA:
NEDA SIMI] @ERAJI]
[email protected]
^eki}eva pri~a je kriterijalno neobavezuju}a kafanska pri~a mr`we. A i wegove
teze vi{e li~e na kafanske
nego na nau~no-istorijske. U
nauci, to o~ito ^eki} ne zna
(jer kad bi znao, ova kvu bi
wegovsku istoriju, zaobilazio u {irokom luku) hipoteze
i teze ni{ta ne vrijede bez
argumenata, a argument nikad
nije bio niti je mogao biti
zapjenu{ani govor mr`we.
Re kao je to u in ter vjuu
"Glasu Srpske" profesor doktor Milo{ Kova~evi}, jedan
od vode}ih stru~waka op{te
lingvistike na srpskom govornom podru~ju.
On is ti ~e da se ^e ki}
kao kod onih kojima znawe nije u saglasnosti sa zvawem, nadokna|uje "nekontrolisanim
izlivom mr`we pomo}u {to
"gromoglasnijih a neprimjernih rije~i" bez ikakvog stvarnosnog upori{ta".
GLAS: Profesore Kova~evi}u, kako biste u najkra}em ocijenili i definisali
izlagawe sarajevskog istori~ara Smaila ^eki}a?
KOVA^EVI]: Da je Smail ^eki} istoriju studirao u
Sa ra je vu, kod is to ri ~a ra s
Filozofskog fakulteta, vjero va tno bi ga oba ve zi va li
weni kriterijumi. Ovako kao
student istorije u Pri{tini,
on se ne razlikuje mnogo od
onih {to su tamo{wu istoriju izu~ili. Ne zaboravimo da
mu je kolega po struci, tako|e
sa za vr{e nom is to ri jom u
Pri {ti ni, i Ha ris Si lajyi}. Prisjetimo se samo
koliko su Silajyi}a obavezivale ~iwenice kad god je o
Srbima govorio. Ba{ koliko
obavezuju i Smaila ^eki}a.
Dakle, nimalo. Wegovo izlagawe o "velikosrpskoj genocidnoj ideologiji" vi{e govori
o wemu nego o temi kojom se
bavi. To je, o~igledno, ~ovjek
koji upotrebom neprimjerenih
kvalifikacija na neki na~in
razotkriva sopstvene komplekse. Jer, nedostatak kriterijuma i ~iwenica, op{tepoznato
je, kod onih kojima znawe nije
u saglasnosti sa zvawem, nadokna|uje se nekontrolisanim
izlivom mr`we pomo}u {to
"gromoglasnijih a neprimjernih rije~i" bez ikakvog stvarno snog upo ri {ta. Sma il
^eki} o~ito misli da napadom na kulturne i nau~ne veli~ine sam postaje zna~ajniji.
A zaboravqa da je takvo pona{awe odraz najdubqih komple ksa, sa mo se pos tavqa
pitawe da li samo wegovih
individualnih.
GLAS: Koliko je po Va{em mi{qewu u ^eki}evim
te za ma zas tupqen go vor
mr`we, a koliko prekrajawe
istorije?
KOVA^EVI]: Teze koje
Smail ^eki} iznosi satkane
su samo od mr`we, ne samo po
na~inu kako su formulisane,
nego ve} po svojoj stvarnosnoj
besadr`ajnosti. To nije prekrajawe istorije, jer tu istori je uop {te ne ma. To je
jednostavno zaslijepqenost
mr`wom prema Srbima. Od te
mr`we ni{ta se ne vidi. Ni
sam ^eki} kao da ne zna {ta
mu ti gro mo gla sni mrzi teqski termini sve zna~e. On
ne zna razliku izme|u stvarnosti i kwi`evne stvarnosti, pa je i kod wega sve
fiktivno. Wega ne samo rije~i nego ni termini-rije~i ni
na {ta ne obavezuju (vaqda su
ga tako nau~ili tamo gdje je
istoriju u~io!). Wemu je bitno da nadgorwa ~ar{ijske
muslimanske pri~e o Wego{u, ]osi}u, Ekme~i}u.
^EKI]
razotkriva
sopstvene komplekse
GLAS: On Srbi ma kao
na ro du im pu ti ra ge no ci dnost, fa{izam i kolektivnu odgovornost za to?
KOVA^EVI]: Kod ^eki}a o~i gle dno pos to ji kom pleks Srba. A kompleksa{i
uvijek drugom pripisuju osobine koje su, mada skrivene,
wima imanentne. Ina~e, kako
pripisati slobodarskom narodu genocidnost i fa{izam.
Vjerovatno je ^eki} mislio
da su Srbi genocidni {to su
protjerali Turke poslije petsto godina ropstva, {to su doprinijeli propasti ne samo
^EKI]
- Nad muslimanima u Srbiji, Makedoniji,
Crnoj Gori, Sanxaku i BiH je, u skladu sa srpskom fa{isti~kom ideologijom i politikom i
genocidnom zlo~ina~kom praksom srpskog velikodr`avni~kog projekta u vi{e osvaja~kih
ratova u 19. i 20. vijeku, izvr{en genocid i
drugi oblici zlo~ina protiv ~ovje~nosti.
Rekao je to u svom izlagawu na Bo{wa~kom institutu u Sarajevu 8. februara direktor Instituta za istra`ivawe zlo~ina protiv
~ovje~nosti i me|unarodnog prava iz Sarajeva
prof. dr Smail ^eki}.
On je iznio i tezu da je "genocid nad muslimanima na Balkanu, posebno Bo{wacima u BiH,
rezultat kolektivne srpske fa{isti~ke ideologije i politike i genocidne zlo~ina~ke
prakse".
- Osnov srpskog fa{izma je sr` srpske (agresivne) nacionalne kulture, koja u biti svog
mita sadr`i ogromnu koli~inu mr`we i nasiqa, tendenciju ka izvr{ewu genocida, a kultura mr`we weguje se unutar porodi~ne
(pravoslavno srpsko crnogorske) i plemenske
tradicije, kroz Mit o Kosovu i Wego{ev "Gorski vijenac", gdje je po srpskoj nacionalnoj kulturi, istrebqewe muslimana sveti i herojski
~in, jedna je od zastra{uju}ih teza koju je
iznio "istori~ar" ^eki}.
Milo{
Kova~evi}
turskog nego i austrougarskog
carstva, {to su punili Jasenovce... Istina je da bi ^eki}
volio da Srbi istorijski nisu ono {to jesu, on bi vjerovatno volio da ni sam nije ono
{to u se bi pro `ivqava da
jest, i {to ga goni da govori
tako kako govori. On sam zna
da je u dubokoj zavadi s istinom, ali misli da "gromoglasnom
mr`wom"
mo `e
izlije~iti veliki razdiru}i
kompleks.
GLAS: Mo`e li biti genocidan i fa{isti~ki narod ko ji je izwe drio
"Du{anov zakonik", "Gorski
vijenac", "Na Drini }upriju…"?
KOVA^EVI]: Za ^eki}a
je "Gorski vijenac" genocidno
djelo, vjerovatno i "Na Drini
}uprija", a samim tim i wihovi autori Wego{ i Andri}.
Kad bi bio Srbin, i Homer bi
za wega vjerovatno bio genocidan pisac sa svojom "Ilijadom". Za ^e ki }a za si gur no
nije genocidan wegov saplemenik (kojega su i Srbi morali u zajedni~kim kwi`evnim
osnovama izu~avati) {to je
pjevao "Od Trebiwa do Brodskijeh vrata/ Ne}e biti Srba
i Hrvata". On Wego{u i Andri}u, taman koliko i ]osi}u, ne mo `e opros ti ti
kwi`evnu nedosti`nost, ne
svoju, nego onih koji bi morali biti veliki da od wih nema toliko ve}ih!
GLAS: Ni je li u izla gawu profesora ^eki}a prisutna "zamjena teza", jer su
upravo Srbi bili `rtve ge-
Terapija
GLAS: Mo`e li se ^eki}evo izlagawe i etiketirawe
srpskog naroda kao genocidnog i fa{isti~kog i u
jednom segmentu posmatrati kao istorijsko, odnosno
nau~no?
KOVA^EVI]: Zar bi npr. jedan Me{a Selimovi} ili jedan
Emir Kusturica tako lako pristupili narodu koji je genocidan?! Ne{to o~igledno sa ^eki}evom psihom i logikom nije u
redu. On vjerovatno misli da mu je ovo najboqa terapija. Samo onda neka se mane istorije. Nek na nekom drugom (zna se
kom?) mjestu okupi istomi{qenike, pa nek se do mile voqe
nadgorwavaju u etiketirawu onih koje mrze.
nocida kroz istoriju, a ne
narod koji je po~inio genocide?
KOVA^EVI]: Ne}e ^eki} da spomene Jasenovac, ne}e da spo me ne srpska
stradawa u Prvom i Drugom
svjetskom ratu, ne}e da spomene ni stradawe Srba u ovome
ra tu, ba{ u Sa ra je vu, pred
wegovim o~ima... Ne}e da zna
ni {ta zna~i termin genocid,
i ka da ga je mo gu }e upo trebqavati. On ho}e da ka`e
da su Srbi bili genocidni
prema Turcima, a Turci prema
wima nisu. Vjerovatno misli
da su bili genocidni i prema
Nijemcima?! Ali to bi se onda kosilo s ~iwenicom o najbrojnijem antifa{isti~kom
narodu ne samo na Balkanu.
Ili je tu tezu ostavio za drugi put?!
GLAS: Srpski fa{izam
je ma so vnog ka ra kte ra za hvaquju}i srpskoj intelektualnoj, svjetovnoj, duhovnoj i
politi~koj eliti, ka`e ^e-
ki}. Kako komentari{ete tu
stra{nu tezu o fa{isti~koj
prirodi jednog naroda?
KOVA^EVI]: Sve karakteristike koje ^eki} defini{e kao "srpski fa{izam",
za pra vo su ka ra kte ris ti ke
srpskog slobodarstva i antifa{izma, koji su zaista imali
ma so vni
ka ra kter
"zahvaquju}i i srpskoj intelektualnoj, svjetovnoj, duhovnoj i
politi~koj eliti", {to je nu`no uticalo na "masovnu podr{ku srpskog naroda", i na
podr{ku "srpske dr`ave" (jer
ako je srpska za koga }e se boriti nego za srpske nacionalne interese), a morali su biti
pro`eti (^eki} bi rekao "opsje dnu ti") "pra vo slavqem i
srpstvom", jer to i jesu duhovne
i slo bo dar ske ver ti ka le
srpskoga naroda. Zaboravio je
^eki} jo{ da spomene i "srpski jezik" na kome izre~e toliko nepodop{tina o onima
zahvaquju}i kojima taj jezik i
koristi kao svoj.
8 ~etvrtak, 17. februar 2011. GLAS SRPSKE
Trebiwe
FOTO: S. PUHALO
Sindikat SL IAT
zamrzao djelovawe
Dogovor predstavnika Vlade RS, Uprave i [trajka~kog odbora @RS
TREBIWE - Sindikalna organizacija "Svislajon industrije alata Trebiwe" (SL IAT), koja djeluje pri Granskom sin di ka tu me tal ske in dus tri je i ru dar stva RS,
zamrzla je svoje djelovawe zbog nesaradwe sa menaymentom
preduze}a, rekao je u Trebiwu predsjednik ove organizacije
Risto Pravica.
- Niko nas ne poziva na razgovore, ne sara|ujemo sa rukovodstvom preduze}a, tako da ne mo`emo da zaustavimo daqe
uru{avawe preduze}a u koje nas gura drugi sindikat zajedno
sa menaymentom firme - rekao je Pravica.
Predsjednik regionalnog Sindikata Dragan Simovi} je
ovakvu odluku sindikalne organizacije SL IAT nazvao potezom o~ajnika.
R. Mi.
Srba~ka jedinica "Po{ta Srpske"
Obiqe`ili
vijek postojawa
SRBAC - Jedinice "Po{ta
Srpske" u Srpcu i Koba{u
obiqe`i le su ju ~e sto go di{wicu postojawa i rada.
- Pored po{te u Srpcu, radi jo{ {est pri pa da ju }ih
je di ni ca u ve }im mje snim
centrima. U wima su zaposlena 33 radnika, od kojih je
14 po{tara. Preko wihovih
ruku godi{we se stanovnicima dozna~i oko deset miliona maraka, i to uglavnom
penzija, invalidnina i dje~ijih dodataka - rekla je direktor "Po{te" Srbac Ru`a
Kr~mar-Koji}.
D. J.
Izlo`ba u Rogatici
Istina o
stradawu Srba
Sastanak u Doboju
@eqezni~ari
okon~ali {trajk
Spremni smo da izvr{imo dokapitalizaciju "@eqeznica" u iznosu na{ih
potra`ivawa i omogu}imo likvidnost preduze}a za idu}i period, rekao Xombi}
PI[U: MARINA ^IGOJA
[email protected]
SLOBODAN PUHALO
[email protected]
Izlo`ba }e trajati jo{ ~etiri dana
FOTO: S. MITROVI]
ROGATICA - Izlo`ba fotografija strati{ta i grobnica srpskog naroda u BiH od 1992. do 1995. godine
otvorena je ju~e u Galeriji "Radenko Mi{evi}" rogati~kog
Centra za kulturu.
Na otvarawu izlo`be, koja }e trajati jo{ ~etiri dana,
prikazan je i 25-minutni dokumentarni film o stradawu
Srba u odbrambeno-oslobodila~kom ratu.
U Republi~koj organizaciji porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila ka`u da je ciq izlo`be i
filma tra`ewe istine i o stradawu Srba.
S. M.
Rajko Vasi}, izvr{ni sekretar SNSD-a
"Incko la`no propagira
vladavinu prava"
BAWALUKA - Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi}
sma tra da vi so ki pred sta vnik u BiH Valentin Incko
la`no propagira vladavinu
prava svojim pohvalama na
ra~un Visokog sudskog i tu`i la ~kog sa vje ta (VSTS)
BiH i da se la`no dodvorava
pojedinim kategorijama stano vni{ tva, po ru ~u ju }i ja vnosti da su ih politi~ari
zaboravili.
- Visoki predstavnik zaboravqa da su politi~ke lidere bi ra ~i iza bra li na
op {tim i de mo krat skim
izborima. Izme|u ostalih, i
SNSD je u kampawi govorio
o slabostima sudskog segmen-
ta i proma{aju reforme sudstva u BiH, pa su to bira~i
podr`ali glasovima. To reformisano sudstvo je onemogu}ilo Republiku Srpsku u
nekim wenim dejtonskim nadle`nostima - naveo je Vasi} u pisanoj izjavi, javila je
Srna.
Vasi} isti~e da su visoki
predstavnik i OHR pod ste~ajem i da bi Incko trebalo
da se pona{a u skladu s tom
~iwenicom.
- BiH je dobrim dijelom u
ovakvoj situaciji zbog trule
politi~ke filozofije koju
su ovdje praktikovali visoki
predstavnici, pa i Valentin
Incko - istakao je Vasi}.
BAWALUKA - Radnici
"@eqeznica RS" okon~ali
su u utorak uve~e vi{ednevni {trajk poslije pregovo ra
u
Do bo ju
sa
predstavnicima Vlade RS,
koja je preuzela obavezu da
pru `i po dr{ku za za du `ewa @RS i isplate 40 odsto dugovawa od 21 milion
KM, odnosno oko devet miliona KM da bi se izmirile oba ve ze iz pret ho dnog
perioda.
- To zna~i da smo u smislu ~i{}ewa bilansa, odnosno kwi`ewa gu bi ta ka na
teret kapitala, spremni da
izvr{imo dokapitalizaciju
"@eqeznica" u iznosu na{ih
po tra `i vawa i omo gu }i mo
likvidnost preduze}a za idu}i period. Svi zajedno, sa rukovodstvom i sindikatima,
moramo da se odredimo u kom
pravcu bi se preduze}e razvija lo i na ko ji obim uslu ga
treba da se usmjeri u idu}em
periodu - rekao je premijer
RS Aleksandar Yombi}.
VLADA
}e otplatiti jo{
deset miliona KM
kredita @RS
On je istakao da }e Vlada
RS nas ta vi ti ot pla }i va ti
kredite preduze}a i da je do
sada otpla}eno 16 miliona
KM, a da }e ove godine otplatiti jo{ deset miliona
KM.
Vlada je preuzela obavezu
redovnog ispla}ivawa granta
@RS za 2011. godinu u skladu sa usvojenim buyetom.
- Na sqede }oj sje dni ci
Narodne skup{tine da}emo
prijedlog da se @RS isplati 1.484.000 evra ko je su
`eqeznice platile na ime
Vlade "@eqeznicama Hrvatske". Svi smo saglasni da se
pristupi izradi novog pravilnika o sistematizaciji,
da se ut vrdi kva li fi ko va nost i eventualni vi{ak radnika - rekao je Yombi} i
dodao da su "@eqeznice" na
ko rak do ste ~a ja, da wihov
akcijski kapital iznosi oko
250 miliona KM, od ~ega je
148 miliona KM akumuliranog gubitka.
Sastanak
u junu
Sindikati }e u potpunosti
podr`ati proces restruktuirawa @RS i dosqedno sprovoditi obaveze
predvi|ene sporazumom.
Polovinom ove godine
sindikati }e ponovo razgovarati sa predstavnicima Vlade i uprave @RS
radi sagledavawa realizacije preuzetih obaveza.
Ru ko vod stvo @RS ima
oba ve zu da pre dlo `i mje re
strategije razvoja i uradi novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kako bi se
utvrdio potencijalni tehnolo{ki vi{ak.
[trajka~ki odbor se obavezao da ne pokre}e {trajk
to kom 2011. go di ne ako se
ispu ne de fi ni sa ni uslo vi
prema radnicima.
Predsjednik [trajka~kog
odbora Zlatko Marin rekao
je da }e se svaka sqede}a plata ispla}ivati u stoodstotnom iznosu.
- Dogovorili smo se da }e
do 10. marta biti ispla}eno
dugovawe 30 odsto septembarske plate i ~etiri razlike iz
proteklog perioda. U aprilu
i maju dogovorena je isplata
re gre sa iz pret ho dne dvi je
godine - rekao je Marin.
"@eqeznice RS" po~ele
su {trajk 7. februara jer im
menayment preduze}a duguje
21 milion KM.
VSTS intervjui{e kandidate za glavnog tu`ioca RS
Imenovawe jo{ nije na dnevnom redu
BAWALUKA - Procedura izbora glavnog tu`ioca
Republi~kog tu`ila{tva Repu bli ke Srpske je u to ku,
obavqaju se intervjui sa prijavqenim kandidatima, ali
se ne mo`e potvrditi da }e
na idu}oj sjednici Visokog
sudskog i tu`ila~kog savjeta
(VSTS) u martu biti imenovan glavni tu`ilac Srpske.
Re kli su to ju ~e "Gla su
Srpske" u VSTS-u i dodali
da se na dana{woj sjednici
VSTS-a ne }e na }i ta ~ka
izbora glavnog tu`ioca RS.
- Idu}a sjednica VSTS-a
BiH zakazana je za 9. i 10.
mart 2011. godine i trenutno
se ne mo`e potvrditi da }e se
na dne vni red te sje dni ce
uvrstiti imenovawe glavnog
tu`ioca RS - rekla je por-
tparol VSTS-a Marjana Popovi}. VSTS odr`ava sjednice jednom mjese~no, pa ako do
INCKO
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je tokom
ju~era{weg obra}awa ~lanovima VSTS-a u Sarajevu
da je ta institucija "redovna
meta direktnih osporavawa,
prijetwi i verbalnih napada
izabranih zvani~nika i nekih politi~kih stranaka".
- Politi~ari su u vi{e navrata poku{avali da ugroze
va{u ulogu. Kritikovali su
va{u ulogu i rad, te multietni~ki sastav ove institucije. Kada napadaju ovu
instituciju, oni napadaju
vladavinu zakona u BiH, napadaju temeqe dr`ave. Ovi
napadi ote`avaju va{ rad i
ja te napade smatram indirektnom potvrdom da dobro
radite va{ posao - kazao je
Incko.
@. D.
sjednice u martu ne bude zavr{eno bodovawe kandidata,
imenovawe glavnog tu`ioca
RS mo`e se o~ekivati tek u
aprilu.
IDU]A
sjednica VSTS-a
zakazana za
9. i 10. mart
Na konkurs za poziciju
glavnog tu`ioca RS prijavilo se devet kandidata.
Tre nu tni vr{i lac du `nosti glavnog tu`ioca RS
je Amor Buki}, kome je mandat istekao u aprilu 2009.
godine.
S. T.