Me 2015 - Parliament of Samoa

Transcript

Me 2015 - Parliament of Samoa
PALEMENE
SAMOA
Lomiga 16
Me 2015
Polokalame Faa-Palemene Lona 3
mo Kolisi Maualuluga 2015
I le toe tauaofia ai o le Fono Aoao Faitulafono i lana
fonotaga o Me 2015, na faatautaia faatasi ai ma le
Polokalame Faapalemene Lona 3 mo Kolisi Maualuluga
23 – 25 Me 2015. Mai le 41 o Kolisi Maualuluga uma i
Samoa, e 32 Kolisi na auai i lenei faamoemoe e aofia ai
Kolisi a le Malo, faapea Ekalesia ma Kolisi Tumaoti.
I le polokalame na faatinoina i aso e tolu, na mataituina
ai e le fanau aoga ma faiaoga ia taualumaga ma
felafolafoaiga a le Fono Aoao Faitulafono, ma feiloai atu
i Taitai o le Palemene – le afioga i le Alii Palemia, afioga
i le Fofoga Fetalai ma le afioga i le Taitai o le Itu Agai.
Sa faagasolo foi maimoaga asiasi i Ofisa ma Auaunaga
o le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono, ma faafofoga
i Folasaga a le Aufaigaluega i matafaioi a le Palemene
faapea Sui Usufono ma Komiti Faapalemene, aemaise o
taualumaga ma le faagasologa o galuega a le Palemene,
ae taualuga i le Tauvaga Lauga i vaega eseese o galuega
faapalemene.
Na molimauina le agaga fia malamalama o le fanau aoga
i le galuega faapalemene aemaise o le lagona faagaeetia
na faaalia ina ua feiloai atu i Taitai o Samoa. Sa maitauina
foi le lava tapena o Aoga taitasi i le tauvaga lauga, peitai
e pei lava o soo se taaloga e iai lava le mua lea na sili
aoao ai le Lauga a le Kolisi o Sagato Iosefo mai Lotopa
na saunoa i ai Willie Sefa. Ae o sili e 4 o vaega taitasi
na faatulagaina ai le tauvaga – o le Kolisi o Palalaua na
manumalo i le Autu, “O le Palemene ma lana matafaioi,
o le avea ai ma sui o tagata lautele” sa saunoa i ai
Fealofai Tuigamala. O le Kolisi o Aana 1 na manumalo
i le Autu, “O le Palemene ma lana matafaioi, o le faia
o tulafono” na saunoa i ai Malama Matulino. O le Aoga
Maualuga Ropati Lui Sitivenisone (RLSSS) na manumalo
i le Autu, “O le Palemene ma lana matafaioi, o le vaaiga
aoao” ma sa saunoa i ai Fagaoalii Laiti Tunupopo.
E faaauau pea lenei faamoemoe i le faataua o le silafia
e tagatanuu o Samoa o lana Palemene, aemaise mo
taitai nei i le lumanai o Samoa. E faamauina ai le faafetai
i le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu faapea
Ofisa Tutotonu o Aoga a Ekalesia ma Aoga Tumaoti mo
le lagolagoina o lenei polokalame. Faapito augafa foi le
faafetai i le fanau aoga ma le vasega o faiaoga sa taupeau
mai i lenei faamoemoe. Faamanuia tele le Atua i feau ma
tiute aemaise o aoga a le fanau.
Pasia Tulafono Tau Faaofi
o Faiga Palota 2015 - o lo
o aiaia ai Nofoa o Itumalo
o Nuu i le Taulaga
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi,
Taitaifono, Komiti o Oloa Gaosia
Tulaga Muamua.
Mataupu o
le Lomiga
I le fonotaga a le Palemene i le aso 26 Me 2015, na molimauina ai le
tulagaese o le faagasologa o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono
1. Saunoaga a le Afioga i le Palemia
2. Tauvaga Lauga a Kolisi Maualuluga
3. Folasaga o Tulafono Tau Faaofi
4. Polokalame o Tulafono ma Faiga Faa-Palemene
5. Lipoti Komiti Filifilia
6. Aotelega o le Fonotaga a le Fono Aoao - Me 2015
Faaauau itulau 2
2
3-5
6-7
8
9 - 14
16 - 18
Hon Fiame Naomi Mataafa,
Minisita, Ofisa o le Komesina o Faiga Palota.
7. Tulafono Tau Faaofi
8. Palota Tauvalaau
9. Iloiloga Tulafono Tau Faaofi Faatatauina
Tupe 2015/2016
10.Galuega Faagasolo a le Ofisa o le Fono
11.Malaga & Aufaigaluega Fou
19 - 20 & 29 - 40
24 - 25
41
44
45
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
2. Tauvaga Lauga a le Polokalame
Faa-Palemene mo Kolisi Maualuluga
1. Saunoaga a le Afioga i le Palemia ae lei faia le Palota
Tauvalaau mo le Tulafono Tau Faaofi o Faiga Palota 2015
Susuga Hon Tuilaepa Fatialofa
Auelua Lupesoliai Aiono Neioti
Dr Sailele Malielegaoi.
Lau Afioga i le Fofoga Fetalai e le toe tele se upu o lena
ua saunoa manino le Minisita o lo o tauaveina le Tulafono
a lo tatou Malo. Ma a toe tomanatu i felafolafoaiga a le
Palemene i le Tulafono lava lenei aemaise le fuaiupu tonu
lava lea e avea ma to'a o le tatou Tulafono, sa tatau ona
pasia le Tulafono lenei i le tatou tauaofiaga talu ai.
Ae peitai ane i le faaoloolomaau mai a lo tatou Maota
nei ma faapena foi se faaiuga ua taunuu i ai lenei Vaega
Faaupufai. A toe tomanatu, e umi lava se taimi o ou
talanoa i le faaaogaina tatau o le pule, o le power, ona
o le Vaega lenei o le Vaega toatele, o lo o mulimulitai i tu
ma aga faa-Temokarasi o lo o fausia ai lo tatou Malo ma
Malo uma saoloto faa-Temokarasi o le lalolagi, under the
rule of law.
E usitaia ia Tulafono. Ma na ou taua ai, o le Vaega lenei
o le Vaega e faataua tele le mau ina ia aua nei faaaogaina
lona malosi ina ia taomia ai se aiatatau a se vaega toaitiiti.
O le igoa o le Vaega lenei o le Vaega e Puipuia Aia Tatau
a Tagata. O le a le uiga o ia upu? E le na o aiatatau a le
atunuu lautele po o lenei Itu, ae faapena foi ma aiatatau
a lena Itu e puipuia, ae soalaupule lava mataupu uma.
O le ala lea na ae ai se manatu o le Vaega nei ina ia toe
tuu atu se avanoa e toe ave ai i o i le Komiti e avanoa ai i
latou o lo o ese foi le latou faitau. A o le Tulafono lenei na
aumai lava e pasi i le tatou Fonotaga talu ai.
O lea la ua foi mai le Lipoti a le Komiti, faamalo atu
foi i le Taitaifono ma le Komiti, e le faigofie le galuega sa
faafeagai ma outou, a o uiga ia faa-Palemene, a uma la
outou galuega e toe foi mai lava i le Maota lenei. E le o se
faatonuga, a o le tuualalo, o le fautuaga, e aumai e fai i ai
faaiuga a le Palemene lenei lau Afioga i le Fofoga Fetalai.
A maea loa lea ona avea loa lea ma Tulafono.
E matua manino lelei le folasaga a le Minisita, o Tulafono
o Tulafono a le Malo, e le mafai ona aveesea le aiatatau o
le faitau eseese o taofi. E le gata i ina ae faapena foi i inei
i lenei foi Vaega. O le tulaga la e pei ona fofogaina ai le
Maota, o le tatala o le palota a le Vaega lenei. E lua lava
ituaiga palota a so o se Palemene lava faa-Temokalasi, e
ui o Faigamalo faa-Temokalasi e le o ni Faigamalo foi e
atoatoa, e tele lava faafitauli, e le faapea e selau pasene
ia Faigamalo faa-Temokarasi, e tele lava faafitauli ma
mea faaletonu la e i ai.
O le faa-Temokarasi lea na filifilia ai ia Hitila e avea ma
Taitai o Siamani. Na ona pai atu lava i luga faaaoga loa le
Temokarasi lena e pule faasoloatoa ai faa-Militeli, ia mafai
ai ona pule soonafai, na iu ai ina tau le lalolagi lenei. Lau
Afioga i le Fofoga Fetalai, na faitau miliona ma miliona
tagata na maliliu ai.
A o faiga faa-Temokarasi na oo ai i luga ia Hitila. O lona
uiga e le faapea foi e iai se atoatoa o iai i faiga faaTemokarasi. E pau lona, na o le pau lava lea o ituaiga
Faigamalo e sili atu ona laitiiti faafitauli nai lo nisi lava
Faigamalo o lo o iai nei i le lalolagi.
O le mea lea lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o lea ua taoto
le paega atoa o tulaga na tulai atu ai le Minisita ma avatu
i lumamea, ma ua tatala ai foi ma le palota, e le faapea
ua tulai mai o se Vaega, po o le a le Vaega ua manumalo,
e leai. O le taeao lenei, o le taeao o le aiatatau, faaali
lou finagalo i lau faiga palota saoloto, o lea ua tatala.
Ia e faapena faiga faa-Temokarasi faa-Westminster, e iai
le taimi e tatala ai, e iai foi le taimi e alu ai faa-Vaega, pei
foi ona fai talu ai.
O le taimi la lenei le tatou Vaega, ia lena, e fai lava lau
aiatatau, o lou saolotoga ina ia silafia ai e le atunuu, e le
i soona faaigoaina le Vaega lenei, o le Vaega e Puipuia
Aiatatau a Tagata. E oo foi i lau aiatatau, e tatau foi ona
puipuia. Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le tulaga lena, e
le o se manumalo po o le a le finau, o lea ua taoto taiala
na faavae ai manatu o le Malo, a o le taimi lenei, o le
taimi o le aiatatau.
Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le toe faaopoopo atu
lena.
Mai le itulau muamua
o Faiga Palota (Nu. 2) 2015, i le tala faasolopito o le
Palemene mai Paeaiga e tele ua tuanai atu.
O le fonotaga o Aperila 2015, na toe tuuina atu ai lea
Tulafono Tau Faaofi i le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga
Muamua, Mataupu Tau Pisinsi, Alamanuia ma Leipa
mo le iloiloina ma toe lipoti mai i le fonotaga lenei o
Me, ina ua tatala le finagalo o le afioga i le Palemia
e faasee atu lenei Tulafono Tau Faaofi e iloiloiina e le
Komiti, ae sa faaofia i lalo o le Tusi Faamaonia mo le
tagofia faanatinati.
O le teuteuga autu o lenei Tulafono Tau Faaofi e
agai i tuaoi o Itumalo o Nuu i le Taulaga, na lagalaga
ai finagalo o Sui Usufono ma tatalo i le afioga i le
Palemia, e toe silasila ane e faasee i se Komiti e
iloiloiina ae maua ai le avanoa o le mamalu o le atunuu
aemaise i latou o aafia e faaali ai ni o latou finagalo.
Lea na tatala ai le tofa a le afioga i le Palemia ma
faasee ai loa le Tulafono Tau Faaofi.
Ae o le vaega foi lenei i tuaoi o Itumalo o Nuu i
le Taulaga sa aumai muamua i le isi Teuteuga o le
Tulafono o Faiga Palota na iloiloiina e le Komiti o
Galuega, Tulafono Tumau ma Faiga Palota, na luga
lalo ai e lei mamao atu, peitai na toe faaui i tua i le
Lafo a le Minisita o Faamasinoga ma le Ofisa o Faiga
Palota, Hon Fiame Naomi Mataafa. Lea foi la na toe
aumai ae le mafai finagalo o Sui Usufono i o latou
talitonuga i tuaoi e tatau na i ai.
Peitai ina ua faia le felafolafoaiga i le Lipoti a le
Komiti o Oloa Tulaga Muamua, Mataupu Tau Pisinsi,
Alamanuia ma Leipa, sa tulai le afioga i le Palemia ma
faaalia ua tatala le palota a le latou Vaega Faaupufai
HRPP e palota le tagata ia i lona loto malie ma lana aia
tatau. O se saunoaga na matua faateia ai le Maota,
ona o se taimi muamua ua tulai mai ai, na mafua ai
ona manumalo le teuteuga a le Komiti e 30 i le 16.
PALEMENE
(26 - 28 Me 2015)
SILI AOAO
Willie Sefa, Kolisi o Sagato Iosefo
“O le Palemene ma ana Galuega
Tauave Autu, ma lana Tofa Mamao
ma ona Faamoemoega i le Lumanai
ma ona Faanaunautaiga”
A faatausilimea le siaga a tautai alii, ona faaifo lea o le lupe lele malie ae ifo i le malae o le
toto’a. A faataupuea foi siugafa o pesega e palefeagai ma le atutialologo, e masuiga lava
ina ua toto le mutia sa i le vai o galoa. A oo foi ina lutaluta le gataifale ona tuuifo lea i lalo o
le la fala, ae sisi ae le la afa, ina ia au o manu le folauga ma ia aua nei afe se atua o le ala.
Ou te manatu ua faapena lagona o le aso. O le aso e vailiili ai maa o le alia ma sei fili tupe
toa aua le auga o aute o lenei aso ma lona faamoemoe.
Ae ou te lei utufia la Vailoa ma Vaigaga aua le aso o Tafaigata nai Faleata, e muamua ona
ou faatulou i le afifio le paia o afioga i Faamasino, afifio le mamalu o sui o le Palemene o
Samoa, Sui o Matagaluega o le Malo aemaise o muliauma eseese ua mafai ona potopoto
faatasi i le Maota nei. Ae sei ou faasee isi ou fale vea aua e faigata ou paia tau oo.
Ae magalo le leo o Sagato Iosefo sei taumafai atu se motugaafa aua le manulauti o le aso
e pei ona tuuina mai. O le autu o le tautalaga, O LE PALEMENE MA ANA GALUEGA
TAUAVE AUTU, MA LANA TOFA MAMAO MA ONA FAAMOEMOEGA I LE LUMANAI
MA ONA FAANAUNAUTAIGA
O le Palemene ma ana galuega tauave autu: O le maota i Tiafau o le maota o le
faautugatagi a Samoa e tapuvae tasi i ai le sailiga o le tofa ma le faautautaga aua upu fai
o le Malo tutoatasi o Samoa. O le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le Palemene ae tainane
le Afioga i le Palemia ma lana Kapeneta, o le anofale lea o le Maota e atoa i ai le usoga a
Pule ma Tumua ae faamalumalu ai le Tofa auafa a le Ao Mamalu o le Malo. O le Palemene
latou te fuafua ma tapena faafafine toaga le sa o Samoa ina ia manuia le atunuu ma ona
tagata lautele. E faalagolago le atinae o Samoa i lana taupulega ae faatuatua i ai mo lona
manuia mo nei ma a taeao. O le maota i Tiafau e faafailele ai upu fai, e ala i ona faavae
ma ona taiala e lima taitaiina ai le Malo ma ana galuega faatino, aemaise foi o taiala uma
e puipuia ai aiatatau a tagata lautele. O a faafitauli e tutupu e oia ai le Faavae o le Malo o
Samoa, o le tiute lea o le Palemene latou te malu puipuia ma saili fofo e toe auli ai ma toe
autalu mea ua manunu ma ua faaletonu.
O le Tofa Mamao a le Palemene: O se miti po o se faaaliga ua faataoto e fai ma manulauti
e tulimataia pea lona faataunuuina ina ia faaleleia atili ai galuega tauave a le Palemene.
E i ai nisi o ana tofamamao o lo o tulitulimatagau i lenei vaitau, mo le agai pea i luma o le
Palemene ma ona upu fai. Muamua, o le faatauaina lea o le auai o Tina ma Tamaitai i totonu
o le saofaiga a le Palemene o Samoa ma ua i ai foi se manatu ina ia mafai ona tutusa le
numera o nofoa e umia e Tina ma Tamaitai, ma nofoa e umia e alii (Gender equality). O
se tasi o tofa mamao a le Palemene lea ua mafua ai ona tatou potopoto i lenei vaiaso, o
le faatauaina lea o le leo o Tupulaga i upu fai a le Palemene o Samoa. Ou te manatu o se
tofa tatala ma se faautautaga alualu mamao lea tofa mamao ina ia manuia Samoa ma ona
tagata nuu.
Faamoemoega o le Palemene mo le Lumanai: O faamoemoega o le Palemene o Samoa
ia mafai ona faatumauina le mamalu ma le Faavae o Samoa e pei ona lima taitaiina ai lona
Malo Tutoatasi. Ia mafai ona lagona le leo o sui taitasi o le Palemene i ana faiga tonu mo le
manuia o Samoa. O se tasi o faamoemoega taua ia mafai ona maua e tagata uma o Samoa
faamanuiaga faale-tagata soifua e tatau ona agavaa i ai. Ia lufilufi lima lelei mo le manuia
o tagata lautele ina ia laugatasia ma tutusa ai tagata uma e pei lava o le muagagana
ua masani ai le Maota Fono o Samoa, “O le mea e lelei i Upolu e lelei foi i Salafai.” E
faalagolago le manuia o le atunuu i le lelei o faaiuga ma tonu e faia e le Palemene o Samoa.
A faaletonu le tofa ma le faautaga a le Palemene ua ola faalautagitagi le atunuu aua o le
faamoemoega o le atunuu o lana faigamalo ae o le malosiaga o le faigamalo o ona tagata
lautele.
Faanaunautaiga o le Palemene: O le faanaunautaiga o le Palemene ia lelei ma manuia
le atinae o Samoa ma le manuia o ona tagata. Ae o nei faanaunautaiga uma e faamoemoe
lea i le lelei o le tamaoaiga o tupe maua a le atunuu. Ua tele faamoemoega o lo o faataatitia
e le Palemene mo le manuia o tagata. Peitai, e tele mea e lei faataunuuina e oo mai lava i
le aso nei ona o le tali lava lea o lo o faalogoina pea, “E leai ni tupe”.
Le paia i Faamasino ma le mamalu o Samoa ua potopoto i lenei aso, o nai motugaafa na
mo lenei faamoemoe. Se gagana ua anu i lagi ma ua le tau tamalii i la outou faafofoga,
malu ave i fale ma ia magalo ai se leo o Sagato Iosefo aua o oe o le fale tele e mapu i ai
si ou faleoo. Ia faamanuia tele le Atua i lau Afioga i le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le
Palemene o le Maota Fono o Samoa, lau Afioga i le Palemia ma le Kapeneta aemaise le
tapuaiga a Samoa,
Soifua.
Fagaoalii Laiti Tunupopo,
Aoga Maualuga Ropati Lui
Sitivenisone (RLSSS).
“O le Palemene ma lana
Matafaioi o le Vaaiga Aoao”
A e le i alu loa se folasaga, e muamua ona ou faatalofa atu i le mamalu ua mafai ona faatasi
mai i lenei aso. Talofa lava. O le manatu autu o le a ou talanoa i ai, “O le Palemene ma lana
matafaioi, o le vaaiga aoao.”
O le Palemene, o le autu po o le maa tulimanu lea o le faigamalo a Samoa, e aofia ai le
Ao o le Malo, Pulega Faatonu a le Malo, o le Palemene o Samoa, Palemia, Minisita ma
Minisita Lagolago.
O le Faigamalo a Samoa e faavae i se faataitaiga o le Malo Tele o Peretania ma e tolu
vaega tumaoti o lea ituaiga faigamalo.
Muamua: O le Fono Faitulafono.
O le Fono Faitulafono po o le Palemene e gafa ma le fausia o Tulafono. O le
sui foi lea o le atunuu aoao. E aofia i le Palemene le Ofisa o le Fofoga Fetalai,
le Ofisa o le Failautusi o le Fono, Ofisa o le Su’etusi ma le Ofisa o Sulufaiga
(Ombudsman).
Lua:
O le Pulega a le Malo.
O le Pulega a le Malo e gafa ma le faatinoina o galuega faifaipea a le atunuu,
ae fai mea faalogo i le Fono fai; ma le
Tolu:
O le vaega o Faamasinoga.
O i latou e faaliliuina ma faauigaina Tulafono. O le vaega lea e aofia ai le
Faamasinoga Sili, Faamasinoga Faa-Itumalo ma le Ofisa o Faamasinoga o
Fanua ma Suafa.
O se vaega faaopoopo e i ai sui pulenuu ma sui tamaitai mai nuu taitasi. O i latou ia e avea
ma sootaga o nuu ma le faigamalo.
O le fesili: O le a le uiga o le matafaioi a le Palemene, o le vaaiga aoao?
O lo o tusia ma matua manino mai i totonu o le Faavae o le Malo o Samoa, o lo o faapea
mai, ia matua silasila totoa ma tagai malamalama, pe fesiligia foi e le Maota gaioiga uma
a le malo.
Aisea e taua ai le matafaioi o le vaaiga aoao a le Palemene?
Muamua: O le faaaogaina ma le tonu o Tulafono.
Lona Lua: O le tausisi i le Faavae ma Tulafono o le Maota.
Lona Tolu: O le mataitu ma puipuia o le le amiotonu.
Lona fa:
O le puipuia o aia tatau ma le saolotoga o tagata Samoa uma.
Lona lima: Ina ia tali manino ma faamaoni le Malo, i le faaaogaina o tupe a le atunuu.
Lona ono: Ina ia faamalamalama mea uma ma malamalama tagata ma ia talitonuina
galuega uma a le malo; ma le
Lona fitu: O le tonu ma le atoatoa o le faagaioiga o Matagaluega uma a le Malo.
O le malosi ma le mautu o le faatemokalasi, o le mafai lea e le Palemene ona faatonutonu
le malo, ia faamuamua ma faataua ona tagata ma ia tausisi i le amiotonu. E mafai ona
faatino lenei tulaga, i le silasila manino lea o le Palemene ma faatonutonu galuega-fai uma
a le Malo. O lo o faamautu mai foi e le Faavae, le pule faavae a le Fono Faitulafono e fausia
ai Tulafono mo le mamalu o Samoa Aoao.
A fia faavae se Tulafono fou pe fia suia foi se Tulafono ua i ai, e muamua ona tuuina i luma
o le Maota se Tulafono Tau Faaofi, e tauaaoina e se Minisita o le Malo.
E tolu ni laasaga e ao ina oo i ai se Tulafono Tau Faaofi a o le i pasia e avea ma Tulafono
Tumau. Ua ta’ua nei laasaga, o le faitauina muamua, faitauina lona lua ma le faitauina lona
tolu.
O le laasaga muamua, o le tuu atu aloaia lea o le Tulafono i luma o le Palemene. E leai ni
felafolafoaiga i le taimi lea.
A mae’a felafolafoaiga ma ni faaaliga o manatu taitasi o sui o le Palemene, ona tuu mai lea
o le fesili mo le faitauina faalua.
I le faitauina faatolu, e le toe i ai ni faaaliga finagalo. A ioeina loa e le Palemene le faitauina
faatolu, o se taimi mulimuli ane ona saini aao loa lea o le Ao o le Malo, ua aloaia loa le
Tulafono e avea ma Tulafono Tumau a le Malo tutoatasi o Samoa.
O Komiti Faa-Palemene
O Komiti Faa-Palemene e tofi e le Palemene mai i Sui Faipule o le Maota. O nei Komiti
e tofia e avea ma auauna a le Fono Faitulafono ina ia faigofie ai ona maua se tali ma se
faaiuga o ni mataupu taua o lo o finagalo ai le Maota. O tulaga faa-komiti nei, e maua ai loa
ma le avanoa o tagata lautele e faaali ai so latou finagalo ma so latou lagona i se mataupu
ua faatulai mai e le Malo.
O tiute fai ma malosi faa-pule o Komiti Faa-Palemene
E lua ituaiga Komiti Faa-Palemene
Muamua: O Komiti Tumau
E tofia i latou mo le taimi atoa o le nofoaiga a le Palemene.
Ma le lua: Komiti Faapitoa
O le Komiti lea e faatapulaa lona taimi e galue ai. E mae’a loa latou galuega
ma tauaao le latou Lipoti i le Palemene, ona mae’a foi lea o le latou taimi.
Faaauau itulau 4
02 - Me 2015
03 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
Muamua - Sui Fofoga Fetalai - O le Sui Fofoga Fetalai e palotaina lea e Sui o le Palemene
ma o ia e faatinoina tiute o le Fofoga Fetalai pe a tuatuagia o ia.
Lua
- O le Failautusi o le Maota e na te tauaaoina le palotaina o le Fofoga Fetalai.
Tolu
- O le Satini o le Maota e na te tau’aveina ma tauaaoina le pule faamalumalu a le
Fofoga Fetalai.
Ma le Fa - O Alii ma Tamaitai Ofisa o le Maota e fesoasoani i galuega faafailautusi aua le
lagolagoina o le Fofoga Fetalai, Sui o le Palemene ma le Failautusi o le Fono.
O Komiti Faa-Palemene e mulimulitai malosi faapule ma agavaa e pei lava o le
Palemene. O Tulafono Tumau a le Maota e avea lea ma malosiaga o nei Komiti
e faatino uma ai ona tiute, e pei o le manaomia lea o pepa ma faamaumauga ma
le auina o i latou e talafeagai mo latou suesuega.
E mafai foi e nei Komiti ona faatino a latou faatalatalanoaga i se isi nofoaga e ese mai i le
Maota Fono, pe a tusa ai ma le finagalo o le Fofoga o le Fono.
O le tele o faatalatalanoaga a Komiti Faa-Palemene, e aofia ai tagata faigaluega a le Malo.
O le tele foi o taimi e talosagaina le fesoasoani a le Ofisa o le Loia Sili o le Malo ma Ofisa o
Matagaluega a le Malo.
A tagofia se Tulafono Tau Faaofi, e mafai foi e le Komiti ona valaaulia tagata lautele mo so latou
finagalo. O le avanoa lelei lea mo tagata Samoa uma e faaali ai so latou lagona i se mataupu
e ono aafia ai i latou.
Aotelega
Le paia o le Maota ma le mamalu o le au faafofoga, o se faamatalaga na o le “Palemene ma
lana matafaioi o le vaaiga aoao.”
Faavae i le Atua Samoa.
O nisi nei o Sui aloaia i totonu o Fonotaga a le Maota.
Soifua.
Fealofai Tuigamala,
Kolisi o Palalaua.
“O le Palemene ma lana
Matafaioi o le Avea ai ma
Sui o Tagata Lautele”
Tofia e le Atua Samoa, ia pulea e matai. Aisea? Ioe, aua foi ua vaelua i ai le Tofiga o le Atua
– O a Tofiga? – Ioe!!! O le ulu o le aiga, o le faitonu o saofaiga, vaaia measina a aiga ma nuu.
E fuafua tatauina alamanuia o soo se tagata o le Nuu. A o ia foi e fuafuaina ma amata mea i
ai tonu lelei aua le manuia o tagata lautele.
O le Palemene ma lana Matafaioi o le Avea ai ma Sui o Tagata Lautele.
E lua ni manatu fesili ua manatu e tatai i ai ma faalautele ai le Autu.
Muamua -
O ai le Palemene?
Lua
-
O ai tagata lautele o lo o sui e le Palemene?
Muamua : O la’u matau faatama-aoga, o le Palemene o le Saofaiga a Sui Mamanu o
Itumalo Faapalota. O e na tusi aao i ai itumalo, latou te tautaia le sa o Samoa. O
le Palemene, o vae ma lima o le Atunuu (tulou). O matai, o Tupu ma Tamalii, o
Tulatoa ma Tulamalae ua lafo atoa i ai le faatuatuaga o Samoa aua se Lumanai
manuia. E mafai foi ona faapea, o auauna tausi mea a le atunuu, e lafo i ai
finagalo o le atunuu i ni to’atuga o faavaatuia ai le soifua o tagata.
Afai foi e tagai i le isi itu e mafai foi ona faapea, o i latou o matai alolofa, ua
matua talitonuina e itumalo e lagolago ma faaleo mafatiaga o soo se tagata o
le itumalo i Faigaupufai a le Atunuu, ae le tau o se nuu po o ni tagata e alofa i
ai, ma i latou ua palota mo ia.
Lua :
O ai tagata lautele o lo o sui e le Palemene?
Ioe, o tagata Samoa uma, o e o lo o faasino i ai le laueleele lanulauava ma le
matagofie ua igoa ia Samoa. O Tupu ma E’e, o Tamalii ma Tapa’au o Aiga. O
Tulatoa ma Tulafale. O Ponao’o ma Tulamalae. O Augafaapae, Taupou, Sa’oao
ma Tamaitai. O le au maupaolo ma le au nonofo taitoatasi. O Taulelea ma
Aumaga. O Teine ma Tama. O nai tagata e i ai manaoga faapitoa ma le au le
taualoa.
Peitai e le mafai foi ona vavae esea ai o tatou uso o feoai solo i le taulaga ma faalavelave
solo ai i tagata faigaluega. Le ‘au aisi tupe ma le ‘au onana leaga, ma le ‘autulei, tainane nai
uso pagota.
Ioe, o oe o le sui o si leoleo pologa ma le faasinosinomia. O le sui o si fomai upuia le kamuta
faala, le faifaiva pisisamia, si fai auala ele’elea le fai faatoaga lafulafua, le faipaipa ma le
faieletise lamatia. Ae a le ‘ave pasi le ta’ele ma le ave taxi sii pasese. Ia o tagata na, Oi!
Semanu a galo ia a’u, o oe o le leo o siota “FAIA’OGA” sauaina ma le mativa masaesae, le
faiaoga loan soo ona o le le lava o le totogi.
O lau Afioga o le sui o le Atua, e fuafua tatauina le faaaogaina o le siosiomaga. Le eleele, ea,
le sami ma meaola uma o tataa ai ina ia mautinoa le faatumauina pea. O oe o le tausimea a
le atunuu. O le fuafuamea, o le anoanomea ma le faufaumea.
Fai mai se vaega o le palakalafa a le isi toeaina na saafi ai i lona tama pele :
• “O ona lima o polo faasoa le matapeapea”.
• O lona mafaufau o le faupuega o le oa. O le tasi mo atunuu a o le tasi mo le Ekalesia.
• O ona taliga o le mea faalogo e fua iai le manuia o tagata.
• O lona leo e maati a le toa.
• O ona mata o meavaai mamao e fua iai le lumanai o aiga.
• Ma si ona isu ua papa, ai ona o le tui i manaoga o tagata.
Amuia se sui o le Palemene e saafi i ai faapea ona tagata ma moomoo iai pea afutoto ma ofo
atoa le ola mo ona tagata lautele.
Ae ta te matamuli e fai atu – Ta le lava faalogo i mulumuluga a toeaina ma olomatutua ma
faitala o se sui o le Palemene.
Pe nei sa’o ai le pese a Toluma’anave Misiluku Su’a.
“Tiga ona palapala, auala o aiga
Ae le taitai lava foi taavaleafi a nai tama
E sau ma se fagu vailima e faapelepele ai ta’ua
Ae faatoa aliali mai pe a toe fai le isi Palota.”
Ioe lau Afioga e, i le sui o Siumu, ua faafetai mo lo’u faleaoga fou. Faafetai mo galuega lelei
sa e gapatia ai i lenei nofoaga. Lau pule lea.
O le tatalo a le Kolisi o Palalaua toe lava o sota Hall ma se pasi e feaveai ai le fanau i taaloga
ma le usu atu i le taeao. Lau Afioga i le Palemia sei alofa ane i le tuualalo a le sui o Siumu,
sina pasi o le SIDs mo ita le sui o tagata lautele.
O le a seu i fanua lo ta vaa. Faafoi mai se leaga ou te alu ma a’u i Palalaua.
Manuia lau Afioga i le Fofoga Fetalai, manuia lau Afioga i le Palemia ma le Kapeneta, le Taitai
o le Itu Agai ma le Tautua Samoa. E alolofa tele atu Palalaua mo outou.
Manuia Samoa ua potopoto le tapuaiga a Laumua eseese.
Soifua
04 - Me 2015
Malama Matulino,
Kolisi o Aana 1.
“O le Palemene ma
lana Matafaioi
o le faia o Tulafono”
E lei finagalo le Atua e toto se niu ma ati se pa, e tuaoi ai o ia ma le tagata. Na mamao foi
i lana faatofalaiga se manatu, a oo ai ina sosopo se lagona, ona tuu lea o se malelega e
faatonu ma aoa’i. Tulouna ia Tiafau o le Maota Fono o Samoa, o le Malae o le Faautugatagi
a Tama ma Aiga, Aiga ma Tama, Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa
o Fonoti.
Tulouna le afifio o faamasino tofia, le nofo a laumua ma tootoo taitasi o lenei faamoemoe.
Ou te le toe talia Tulafono o le taiolosi, aua o le tai sa faatoetoe ae fesili i le Atua, pe se a
Lona Finagalo ma Lona Fetalai mai. Ae o le a sisi tonu le la o le folauga i le auau o manatu
o lenei aso.
“O le Palemene ma lana Matafaioi o le faia o Tulafono”
O le a le Palemene?
O le Palemene, ua aofia ai Faipule, o Sui Filifilia ia o Itumalo faapalota o Samoa. E fetuutuunai
le tofa mamao ma le tofa tatala mo le fausiaina o Tulafono e limataitaiina ai le atunuu atoa.
O le Palemene, o le poutu lea o se Malo. O le lelei ma le leaga o se atunuu e mafua mai o le
ituaiga Palemene o iai.
Matafaioi, o tiute masani faatinoina i taimi uma e fua i le ituaiga galuega o lo o e galue ai.
Faataitaiga :
Faiaoga – o lana matafaioi o le aoaoina o le fanau ia maua le poto aua se lumanai manuia.
Leoleo – o lana matafaioi o le faamamaluina o le Tulafono i so o se vaega o le Palemene.
O le fausia ma pasiaina o Tulafono aua le manuia o le atunuu lautele.
So o se mataupu lava, e le mafai ona pasia sao mai pe tuuina i totonu o le Palemene aunoa
ma se iloiloga ma se sailiiliga auiliili e faia muamua.
E iai Komiti faapitoa, e aofia ai Sui Faipule o le Malo ma le Itu Agai, e aofia ai ma lo latou
taitai, latou te mataituina se Tulafono Tau Faaofi. Komiti Filifilia lea latou te tatalaina mai le
avanoa i le atunuu lautele mo ni finagalo e fia faaalia i se mataupu, a o lei tuuina atu i le
Palemene mo le talanoaina.
E tatau ona faamalieina uma vaega o le Tulafono Tau Faaofi ao lei tuuina atu i le Fono
Faitulafono mo le iloiloina. Pe afai e lei faamalieina uma vaega o se Tulafono Tau Faaofi
e toe foi mai i le Komiti o Tulafono Tau Faaofi mo le toe teuteuina ae lei toe tuuina atu i le
Palemene mo le toe iloiloina. O le oo o le Tulafono Tau Faaofi i le Palemene ma talanoaina
pe afai e fulisia le toatele o Faipule e ioeina, o lona uiga ua avea loa ma Tulafono Tumau. Ae
o le avea ai la ma Tulafono Tumau ina ua pipii i ai le saini a le Ao Mamalu o le Malo ma le
faamaufaailoga o le Malo Tutoatasi o Samoa.
O Tulafono Tumau ia e limataitaiina ai Matagaluega e fia o le Malo. Peitai, e maitauina ma
le faanoanoa o le tele o Matagaluega ua le mulimulitai i Tulafono ia ua pasia e le Palemene.
Ua fai lava a latou Tulafono ma aga tausili, o le ala lea o le tele o faafitauli o lo o tutupu ma
nana i lotoifale o Matagaluega, ma tele ai le solitulafono ma le agasala ona ua le o faatasi ma
Tulafono Tumau o le Malo o Samoa pei ona gapatia ai le Palemene mamalu.
E taua tele le matafaioi a le Palemene. Faamalo faafetai tele i Sui Faipule uma mo galuega
fita. O la outou ato feva’ilia’i aua lava se manuia o Samoa mo taeao. Ou te talitonu, e te le o
tofa lelei, e te le o tofa oono pei o le moe a le tamaloa Falefa. E te le o tofa faauouo foi pei o
le moe a le tamaloa Lufilufi. Po o le tofa ma usu pei o le tamaloa Safune tainane le Tagaloa,
pei o le moe a le tamaloa Faasaleleaga. A o lo o e tofa manatunatu pei o le moe a le tamaloa
o lo’u itumalo, aua se manuia e le mo na o outou ma tou aiga, a o le atunuu lautele. O tala
aave lelei foi lea o le ta Palemene i le lalolagi. E Faavae i le Atua, e saili i le tofa fetalai, e
faapalepale e le faaaloalo ma le ava fatafata, ae fusia i le alofa ma le loto maualalo.
Fā ita lava au e iai se maea fusu a le Palemene. Ta te faalogo mai i le leitio ma matamata
i le televise, e tau fai aasa uma itu e lua. Fai foi o le malomaloā o le Taitai o le Malo, ae le
tuumamaina foi e Palu ma le vaega. Peitai o lea ua ou sau e leai se tou maea, ae ui lava ina
fetaa’i tama a o le uso. Ia o faiga lava a le polokiki. Seki a outou le Palemene. E iloa gofie
foi Sui na malomaloā atu i le taimi o fonotaga o Sui na na faitau lelei ana faila mo Tulafono
Tumau ma Tulafono teuteu ma Tulafono Tau Faaofi. E ese mai la i le sui lea e sa’o ai upu o le
pese a Misiluki. Na o le faavevela ai o le nofoa tei ane, Ioe ioe – auese ai i le leai, manumalo
le ioe. E mautinoa lava, afai o lona taimi muamua lea, o lona taimi mulimuli foi lena.
Le paia o le Palemene o Samoa, o le fautuaga. Fagota i le tailoloto e maua ai i’a tetele. Faale
Atua lau tofa tatala aua o outou aao o lo o iai le manuia ma le malaia o le tatou malo. Manatua
foi, o le tautali a Sā Tupua, o le tao fegauai ae na maua i le felotoai ma le fevaevaeai.
Ao le taulati a le Faleaana o laau na fausia, na maua ina ua tasi le loto tuu tasi a outou faiva
i le Atua e tautai mai ona manuia lea o Samoa mo nei ma a taeao.
Soifua.
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
Ahava Liliu Imo,
Le Amosa High School.
“O le Palemene ma ana Galuega
Tauave Autu ma lana Tofamamao
ona Faamoemoega i le Lumanai
ma ona Faanaunautaiga”
Lau Afioga i le Fofoga o le Fono
Papa aao Sui Usufono o le Fono Aoao Faitulafono a Samoa
Susu lau Susuga i le Failautusi o le Fono ma lou Ofisa
Tainane Samoa potopoto — sosopo ai le manuvale – Tulou Tiafau!
Tulouna le Malae o le Faautugatagi a Samoa aua ona upufai o Malo ma lona
lumanai manuia.
O le fatia o le aso: “O le Palemene ma ana galuega tauave autu, o lana tofamamao,
o ona faamoemoega i le lumanai ma ona faanaunautaiga.”
O Samoa, e lua auala o lo o pulea ai – o le Faamatai ma le Faatemokalasi e ala i
le Palemene.
O le Fono a Matai e faatinoa le pulega Faa-matai a Samoa mai anamua.
I tusitusiga a se alii Misionare LMS sa faanofo i Vailoa, Tutuila, i le 1835 agai i le
1838, e suafa ia Tomasi Paueli, o lo o faamau ai e faapea: “O le Fono a Matai, e
tai foliga i le Palemene a Peretania, a o lona eseesega….O le Fono a Matai e faia
pe faua Tulafono; Iloilo soliga-tulafono ma faatinoina pe faamalosia Tulafono.”
O matai, ua avea ma sui filifili o Suli uma o aiga potopoto i le Fono a Matai.
A o le Palemene, o le auala fou na aumai i le Atululuga ma ua faaaoga e pulea ai
lo tatou Malo Tutoatasi lea o le a faamanatu i le alofa o le Atua i le vaiaso a sau le
atoaga o lona 53 tausaga.
O le Palemene, e aofia ai le Ao Mamalu o le Malo ma Sui Faipule e 49 o le Fono
Faitulafono. Ae a le Afio le Ao o le Malo, ona taua lea o le Fono Aoao Faitulafono.
O le eseesega o le Fono a Matai ma le Palemene, e pei ona molimau Paueli, ona
e na o le faia po o le faua o Tulafno le nafa e faatino e le Palemene.
Aua o le Tafatolu o Faigamalo, e tuumavaevae ai le faia o Tulafono i le Palemene;
le iloiloga o le Tulafono i le Faamasinoga; ma le faatinoga o le Tulafono i Pulega.
A o le Faamatai, e faatino uma nafa a le Tafatolu e le Fono a Matai.
E fa nafa autu a le Palemene:
1. O le Palemene e faavae i ai le Malo:
E tofi mai ai sui faipule e avea ma Palemia ma Minisita o le Kapeneta, po o
le Malo. O le Malo, o le vaega lea o le Palemene e faatinoa ma faamalosia le
Tulafono.
2. O le Mataituina o galuega a le Malo:
Ina ia faafoe ma faia e tusa ma le tulafono.
3. O le faia o Tulafono:
O le Fono Aoao Faitulafono, o le vaega lea o le Palemene e soalaupule
Tulafono Tau Faaofi. Faatoa avea Tulafono Tau Faaofi ma Tulafono aloaia pe
a maea ona sainia e le Ao o le Malo.
4. O faipule uma ua filifilia e fai ma Sui Usufono o le Palemene, ua fai i latou ma
sui o tagatanuu uma o Samoa i lana Palemene.
O le tofa mamao a le Palemene, ina ia nofo filemu ma fiafia Samoa aoao.
O le faamoemoe foi lea o le faia o Tulafono — ina ia malu puipuia lo tatou atunuu;
i lona lotoifale atoa ma le va i fafo.
Ina ia ausia le tofa mamao a le Palemene, e ao ina malamalama Samoa uma i ana
nafa ma galuega fai.
E iai atinae a le Palemene o lo o faalauiloa atu ai ana nafa mo le silafia e le lautele.
O faataitaiga o nei atinae, o le nusipepa o le ‘PALEMENE’ ma le faatautaia o
polokalame faaleaoaoga e pei o lenei taeao sa lupe.
Fai mai Sokorate, “O le amataga o le poto, o lou iloa muamua lava e oe, ia oe.”
O lona uiga pe a faamatalaina aua le faamoemoe o le aso: E tatau ona e iloa lou
atunuu.
O lou iloa o lou atunuu, o lou malamalama lea
1. I nafa autu a lau Palemene:
• O le faavaeina o le Malo e pulea i le alofa ma le maopoopo Samoa;
• O le mataitu o galuega a le Malo ia tausi le Tulafono;
• O le faia o Tulafono mo le mautu, saogalemu ma le filemu o Samoa;
• Ma ia avea ma sui o tagatanuu uma o Samoa; aua le sa fautele o lana
Palemene.
2. O lou malamalama i faamoemoega a le Palemene, aua le lumanai manuia o
Upufai o Malo a lo tatou atunuu.
Tatou galulue faatasi.
Fai so tatou sao i le faiga o tulafono a lo tatou atunuu;
E ausia ai le tofa mamao a le Palemene: Ia nofo filemu ma fiafia Samoa.
O lou muai malamalama i lou atunuu, o le amataga lea o lou sao, ma so’u sao;
E le gata i le asō;
Ae mo le lumanai manuia o Samoa!
AUA, o le tele o sulu, e maua ai figota!
SOIFUA MA IA MANUIA.
05 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
3. Folasaga o Tulafono Tau Faaofi
mo Sui Usufono o le Palemene
O le Aso Gafua 25 Me 2015, na faatautaia ai le faaauauina o le
Polokalame o Folasaga mo le Faamalamalamaina o Tulafono
Tau Faaofi fou o le a faaofi atu i le Fono Aoao Faitulafono, i
lana fonotaga i le aso 26 Me 2015. Na faataunuuina lava i le
Maota Tofilau Eti Alesana i Mulinuuu e pei ona masani ai. E
ono (6) Tulafono Tau Faaofi na faamalamalamaina, e aofia ai
Tulafono Tau Faaofi e tolu (3) e faafoeina e le Matagaluega
mo Tupe Maua, ma isi Tulafono Tau Faaofi e faafoeina e le
Ofisa o le Loia Sili, Matagaluega o Faamasinoga ma Pulega
Tau Faamasinoga ma le Matagaluega o Leoleo.
1. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015.
O lenei Tulafono Tau Faaofi e faafoeina e le
Matagaluega mo Tupe Maua. O le Ofisa Sili
o Pulega, Afioga Pitolau Lusia Sefo Leau
na folasia le faamalamalamaga, faatasi ai
ma le lagolagosua a le Loia Faufautua a le
Matagaluega, Susuga Komisi Koria.
O sini o lenei Tulafono Tau Faaofi ina ia
teuteu ai le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua
2012 (Tulafono Autu) ona o mafuaaga nei:(i) Faaee atu lea o lafoga o pisinisi fou laiti e
suia ai tupe maua e lavea i le lafoga o iai
nei mo pisinisi laiti i lalo o le fuaiupu 36 o
le Tulafono Autu.
O lenei faiga fou o le a faafaigofie ai le
aoina mai o tupe maua mai pisinisi laiti,
ua aiaia lea i se vaega ua faaooopoina i
le Tulafono Autu i lona vaega 11A.
(ii) Ina ia teuteuina le vaega 27(1)(b) o le
Tulafono Autu, ina ia faatagaina atu i se
tagata o lo o faia se pisinisi se toesega mo
se tausaga faale lafoga o se foai tau tino
i tupe ua faia i Faalapotopotoga Tumaoti
e le maua ni tupe mama e faavaeina mo
galuega alofa e pei o le fesoasoani i le
mativa, aafiaga i mai po o le tulaga ua
le mafai ona galue po o le faaalualuina i
luma o aoaoga po o le lotu.
(iii) O le uunaia o se isi lava mea e aoga ma
manuia ai nuu ma afioaga e aofia i so o
se mea ua aliali mai o se faiga alofa e
tusa ai ma tu ma aganuu a Samoa. O
lenei galuega o le tapenaina o pisinisi
laiti, na amata mai i le tausaga 2013, sa
faia ai se suesuega a le Matagaluega ina
ia mataitu pe aisea e toatele ai pisinisi
laiti e le usitaia aiaiga mo le totogiina o
lafoga.
Sa faaalia atugaluga o nisi o Sui Usufono
o le Palemene i lea Tulafono Tau Faaofi, e
faavae i luga o mafuaaga e faapea, o le a toe
faaopoopo atu ai foi le isi avega i luga o le
tiute o i ai nei. Mo se faataitaiga, a faapea e
gau pisinisi laiti, e faamalosia lava le totogi o
latou lafoga. Sa taumafai pea le Matagaluega
e faamanino lea tulaga ma iu ai lava ina autasi
e lagolagoina le Tulafono Tau Faaofi.
2. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o
le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2015.
O se tasi lenei o Tulafono Tau Faaofi e faafoe
e le Matagaluega mo Tupe Maua. Na saunoa
malamalama le Ofisa Sili o Pulega, ua
taumafai lenei Tulafono Tau Faaofi, e teuteu
le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga
Tau Lafoga 2012 (Tulafono Autu):(i) E faailoa manino ai tulaga lē atoatoa
na matauina a o faagasolo le Iloiloga
Faapitoa o le Laasaga 2 a Samoa i lalo o
le Fonotaga a Malo o le Lalolagi e uiga i
Faiga ma Pulega Manino ma le Fetufaaiga
o Faamatalaga mo Faamoemoega Tau
Lafoga lea sa faafoeina ia Tesema 2014;
ma
(ii) Mataupu ia sa matauina e le Vaega Tau
Iloiloga a Samoa i se fonotaga ma le
Vaega o Iloiloga Faapitoa lea sa faia i
Pale ia Fepuari 2015;
(iii) O le a faamautinoa ai i le Tulafono Tau
Faaofi e faapea o le aia tatau e tausia
ai pepa aloaia i tulaga agatapuia po o
le aia tatau i tulaga faalilolilo ma tulaga
aloaia faaletulafono, ua faalēaogaina
nei ina ia avanoa ai mo tulaga manino
tau le fetufaaiga o faamatalaga mo
faamoemoega e fesootai i lafoga; o lea
tulaga ua faia ina ia foia ai le faafitauli o
le alofia o lafoga.
Saunoa manino le Matagaluega, o lo o iai le
faamoemoe o le a tuuina atu lenei Tulafono
Tau Faaofi faatasi ma se Tusi Faamaonia
o le Tulaga Faanatinati i le fonotaga a le
Palemene i le aso 26 Me 2015.
Na lagolagoina e Sui Usufono o lea Tulafono,
e ala i le leai o se isi na faaalia sona finagalo.
3. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015.
O le lona tolu ai lenei o Tulafono Tau Faaofi e
faafoeina e le Matagaluega mo Tupe Maua e
pei ona faamalamalamaina i lea taeao. Saunoa
le Ofisa Sili o Pulega, ua faamoemoe lenei
Tulafono Tau Faaofi, ina ia suia le Tulafono
o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia
i Luga o Aofaiga o Tau 1992/1993 (Tulafono
Autu). Na folasia manino foi e faapea, e taua
lenei Tulafono Tau Faaofi i le faalauiloaina o
le tulaga o le avea ai o Samoa ma sui auai o le
Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi.
E faapena foi i tulaga faaleleia o auaunaga
faatekonolosi, auaunaga faaeletoroni o
pisinisi ma fesootaiga, i le tuuina atu lea o
auaunaga faaonaponei faava-o-malo, ma
le mafai gafatia o le Matagaluega mo Tupe
Maua e atiae ai tulafono faafoe fou tau lafoga,
06 - Me 2015
e mafai ai ona fetuunai i se tulaga talafeagai
ma ia suiga.
O le faatupulaia o tupe maua i le laasaga
amata lea ua manaomia ai pisinisi ina ia
faamauina, ma ua faamoemoe le Tulafono
Tau Faaofi lenei ina ia faaitiitia tupe totogi tau
lafoga mo nisi o pisinisi laiti. E ui foi ina iai se
suiga i le igoa o le lafoga i oloa ma lafoga mo
Galuega Faatino (GST), peitai o lo o mafuli
lava ina leai ni suiga i tulafono faafoe i le
Tulafono Tau Faaofi, mo le fuafuaina o lafoga.
E ui i se atugaluga o le Taitai o le Itu Agai i
lenei Tulafono Tau Faaofi e faapea, e foliga
mai o le a toe faaopoopo atu foi le isi avega
i luga o tauau o le atunuu, ae na lagolagoina
lava e le tóatele o Sui Usufono le Tulafono
Tau Faaofi.
O Faauluuluga lava o ia Matagaluega faatasi ma nisi o Ofisa
Sili Lagolago na auai mai e folasia faamalamalamaga o a
latou Tulafono Tau Faaofi.
4. Tulafono Tau Faaofi o
Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015.
O le Susuga i le Loia Sili Lagolago, Susuga
Loretta Teueli faatasi ma le lagolagosua a
nisi o Loia Sinia o le Ofisa o le Loia Sili, na
saunoa faamalamalama i lenei Tulafono Tau
Faaofi.
O lenei Tulafono Tau Faaofi o le a teuteu
ai le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa
1960, mo le faavaeina o le tulaga tofi o se
Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono
a le Atunuu, ma aiaia ai ana galuega tauave
ma malosiaga e faatuina ai, taitai po o le
faagataina o so o se taualumaga mo se
soligatulafono e faapea ua uma ona faia. Ua
aiaia foi i le Tulafono Tau Faaofi ni aiaiga ma
tuutuuga o le tofiaina o le Faatonu e ao ona
aiaia e le Tulafono Tau Faaofi faapea ai ma
aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina. O
le a o faatasi lenei Tulafono Tau Faaofi ma
le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Tutotonu e
Faafoeina Moliaga Faaletulafono 2015, lea
ua faamoemoe e faavaeina ai le Tofi o le Ofisa
Tutotonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono.
O le aotelega o lenei Tulafono Tau Faaofi, o le
a aveese mai ai tiute e pei ona tauave e le Loia
Sili e pei o moliaga o tagata, ae o le a tuuina
atu i le Faatonu o le a tofia. O le mafuaaga ua
faia ai lenei tulaga, ina ia faamausali le tulaga
o le tutoatasi, aua e le na ma le laina i lalo
o le Fuaiupu 41 o le Faavae. o lo o manino
mai ai tiute tauave o le Loia Sili, e le gata o le
faatinoina o fautuaga po o faatonuga e tuuina
mai e le Ao o le Malo po o le Kapeneta, a o
ia foi e faia moliaga. O lea la ua ae ai le tofa i
le Palemia ma le Malo, ina ia aveese mai nei
tiute ma tuuina atu i Sē o le a tofia e avea ma
Faatonu i le Ofisa fou lea, le Ofisa Tutotonu e
Faafoeina Moliaga Faaletulafono.
Na saunoa Sui Usufono ma faaalia lo latou
lagolagoina o lenei Tulafono Tau Faaofi, aua
e le o toe po se lilo i lo latou fautuaina pea o
le Malo ina ia faa-tutoatasi le Ofisa o le Loia
Sili mai ana faaiuga fai. Na faaalia le agaga
faafetai o Sui Usufono ona o lea ua to se
matupalapala e le Malo, e ala i le fausia o
lenei Tulafono e aiaia ai lea tulaga.
5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Tamaiti 2015.
O lenei Tulafono Tau Faaofi e faafoe e le
Matagaluega o Faamasinoga ma Pulega Tau
Faamasinoga. O le Ofisa Sili o Pulega, Tofa
Masinalupe Tusipa Masinalupe faatasi ai ma
le lagolagosua a se tasi o Ofisa Sili Lagolago
o le Matagaluega, i le faamalamalamaina o le
Tulafono Tau Faaofi i lea taeao.
O lenei Tulafono Tau Faaofi o le a teuteu ai
le Tulafono o Tamaiti 1961 (Tulafono Autu).
O le sini autu, o le faamalamalamaina lea e
faapea, afai o se talosaga mo le vaegatama
o se tamaitiiti ua faia e ni tagata se toalua (2),
ae o se tasi o i laua o se tagatanuu, e le tatau
ona tagofia le talosaga e avea e faapea, o se
“vaegatama i atunuu i fafo”.
E agai le agaga o le Tulafono Tau Faaofi i
vaegatama foi nei mo i latou e le o ni tagatanuu
o le atunuu. I le taimi nei, a faapea o se
talosaga e le o ni tagatanuu uma o le atunuu,
e i ai tapenaga e tatau ona fai, ae a faapea o
le vaegatama, o le tasi o le tagatanuu Samoa
a o le isi tagata o le tagatanuu mai fafo, o lona
uiga, e mafai lava ona taua lea vaegatama, o
le vaegatama lava i totonu o le lotoifale po o
totonu o le atunuu. E le faia ai la nisi suesuega
atili e pei ona moomia mo vaegatama i fafo.
O le faamoemoe o le teuteuga, ina ia manino
ma aua ai nei toe fesiligia lea vaega taua.
O atugaluga o nisi o Sui Usufono i lea
Tulafono Tau Faaofi, e agai lea i tu ma aga
a nisi o atunuu i fafo e pei o Niu Sila, lea ua
faatulafonoina ai le faaipoipo atu o le alii i le
alii, ma le tamaitai i le tamaitai. O le silasila
mamao, ina nei sao mai i latou nei mo ni
vaegatama i Samoa nei, ae le talafeagai
ma le Faavae o le tatou atunuu. Na saunoa
maino le Ofisa Sili o Pulega, e le mafai ona
sao mai nei faiga i Samoa nei auā e faatino
lelei lava suesuega o so se tagata e talosaga
mo se vaegatama.
Na talia ma lagolagoina e Sui Usufono le
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono
o Tamaiti 2015, e tusa o le faamalamalamaga
manino a le Matagaluega.
6. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Tulafono o Galuega tau Leoleo 2015.
O lenei Tulafono Tau Faaofi e faafoe e le
Matagaluega o Leoleo. O le Alii Komesina,
Susuga Egon Lincoln Keil ma nisi o
Komesina Lagolago na auai mai mo le
faamalamalamaina o la latou Tulafono Tau
Faaofi.
A o le i amatalia le Folsaga a le Matagaluega
i lea taeao, na muai saunoa le Afioga i
le Fofoga Fetalai e faafeiloai le pale mai
o le Alii Komesina fou i lona tofiga, o le
Faauluuluga o le Matagaluega. Na aufaatasi
ai i lea saunoaga ia moomooga alofa ma
faamaniuiaga a le Palemene, e tusa o lona
valaauina. Na maea lea ona faagasolo ai lea
o le Folasaga a le Matagaluega o Leoleo
Na saunoa manino le Komesina, e laitiiti lava
le Teuteuga o lo o tuuina mai i le Tulafono Tau
Faaofi. O le sini autu o le Tulafono Tau Faaofi,
o le suia lea mai le 60 tausaga i le 65 tausaga
le matua o le soifua e malolo ai le tagata
aufaigaluega o le Matagaluega o Leoleo, ae
fua lava i le silasila a le Komesina o Leoleo i le
malosi o le tagata faigaluega. E le aofia ai i ia
aiaiga, le Komesina ma Komesina Lagolago.
Na lagolagoina e Sui Usufono le Tulafono Tau
Faaofi.
07 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
4. Polokalame o Tulafono ma Faiga Faa-Palemene
O le aso 18 Me 2015 na toe amata ai
semina faa-le-aoaoga mo le aufaigaluega
o le Ofisa o le Fono, na faatautaia i le
Maota Fono i Mulinuu.
O le faamoemoe o lenei semina o le
faaauau pea o le tulituliina o se tasi o
vaaiga taulai o le fuafuaga autasi a le
Ofisa o le Fono, o le faamalosia lea o
agavaa o le aufaigaluega ina ia o gatasi
ma luitau i le lumanai e ala i le tuuina atu
o tulaga manaomia i avanoa faatatauina
ma talafeagai mo atinae maualuluga.
O lenei feiloaiga o le faaauauina ai
lea o aoaoga mo le Iunite 2 mo sui e
27 o le aufaigaluega na faamaeaina ma
Dr. Peter Patmore.
faamanuiaina lo latou taumafai i le Iunite
1 i le tausaga ua mavae. E 12 nisi sui o le
aufaigaluega ua amata latou aoaoga i le
Iunite 1. O le Susuga Professor Richard
Herr ma le Susuga Peter Patmore mai
le Iunivesite o Tasmania na faatautaia le
semina.
O le sini autu o semina faifaipea a le
aufaigaluega a le Ofisa o Fono Aoao
Faitulafono, o le ausia lea o tulaga
moomia mo le ausia o se faailoga tusipasi
aloaia i Tulafono Faapalemene ma Faiga
Masani ma Taualumaga a le Palemene o
lo o aoaoina e le Iunivesite o Tasmania.
Professor Richard Herr.
PALEMENE
5. Lipoti a Komiti Faa-Palemene na
tuuina atu i le Fono Aoao Faitulafono
1.
P.P. 2015/2016 Nu. 11, Lipoti a le
Komiti o Mataupu tau Faamasinoga,
Leoleo & Falepuipui i le Tulafono Tau
Faaofi o le Ofisa Autu o Mataupu
Faaletulafono mo Tagata Lautele
2014.
2.
P.P. 2015/2016 Nu. 12, Lipoti a le
Komiti o Galuega, Tulafono Tumau,
Maota Fono ma Mataupu tau Faiga
Palota i le Tulafono Tau Faaofi o
le Fono a le Au Tusitala ma le Au
Faasalalau 2014.
3.
P.P. 2015/2016 Nu. 13, Lipoti a le
Komiti o Mataupu tau le Va i Fafo,
Fefaatauaiga ma Tupe Maua i le
Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i
Sineva 2015.
4.
P.P. 2015/2016 Nu. 14, Lipoti a
le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga
Muamua, Mataupu tau Pisinisi,
Alamanuia ma Leipa i le Tulafono
Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono
o Faiga Palota (Nu.2) 2015.
5.
P.P. 2015/2016 Nu. 15, Lipoti a
le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga
Muamua, Mataupu tau Pisinisi,
Alamanuia ma Leipa i le Tulafono
Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae
(Nu.2) 2014.
6.
P.P. 2015/2016 Nu. 16, Lipoti a le
Komiti o Tupe Maua ma Tupe Totogi
i le P.P. 2014/2015 Nu. 53, 54 & 55,
Faamatalaga tau Tupe a le Malo mo
le tausaga 2011, 2012 & 2013.
7.
P.P. 2015/2016 Nu. 17, Lipoti a le
Komiti o Mataupu tau Aoga, Saienisi,
Fesootaiga
ma
Faamatalaga
Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu.
158, Fuafuaga Autasi, Falemeli o
Samoa 2015-2017 & P.P. 2014/2015
Nu. 176, Faamatalaga o Sini Autu a
le Falemeli o Samoa 2015-2017.
8.
P.P. 2015/2016 Nu. 18, Lipoti a le
Komiti o Mataupu tau Aoga, Saienisi,
Fesootaiga
ma
Faamatalaga
Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 159,
Lipoti Faaletausaga a le Falemeli o
Samoa 2011-2012 & P.P. 2014/2015
Nu. 205, Lipoti Faaletausaga a le
Falemeli o Samoa 2013/2014.
1. Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Autu o
Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele 2014.
P.P. 2015/2016 Nu. 11, Lipoti a le Komiti o Mataupu
tau Faamasinoga, Leoleo & Falepuipui.
FAUTUAGA:
E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Faamasinoga,
Leoleo & Falepuipui ma Faamasinoga o Fanua & Suafa
le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti.
SAILIILIGA:
Autu o le Tulafono Tau Faaofi ma ona aiaiga:
• O lenei Tulafono Tau Faaofi o le a faavaeina ai se
Ofisa Autu e faatinoina Mataupu Faaletulafono mo
Tagata Lautele. O le faamoemoe lava o lenei ofisa,
ia mafai ona tuuina atu le fesoasoani faaletulafono
(i nisi mataupu) mo tagata o i latou ia ua lē gafatia
ona faatupe le totogiina o loia tumaoti. E tusa ai foi
ma tulaga masani i le faavaeina o se Ofisa Autu, o lo
o aiaia i le Tulafono itutino eseese e ao ona tapena
i ai, e pei o sē e faauluulu i ai lenei Ofisa (Tagata
Faufautua mo Tagata Lautele) ma le aufaigaluega;
aemaise ai foi se Pulega e vaaia le tulaga aoao pe
faatonutonu. O le Pulega mo lenei Ofisa Autu, o
se Pulega e tolu ni ona sui e tusa ai ma aiaiga ua
i le tulafono. E aofia ai le Ofisa Sili o Pulega o le
Matagaluega o Faamasinoga, o le sui o le Minisita
mo Faamasinoga ma le Peresetene o le Sosaiete a
Loia o Samoa, po o sona sui.
Faatuina ma le Faatupeina o le Ofisa Autu:
• O le faavaeina o le Ofisa Autu o Mataupu Faaletulafono
mo Tagata Lautele, o le a avea o se faalapotopotoga
ua tuufaatasia faaletulafono faatasi ai ma ana
faamanuiaga faaauau ma faamaufaailogaina. O lenei
fuafuaga mo le Ofisa Autu, o se fuafuaga ua leva ona
faataatia e le Lala o Tulafono ma le Amiotonu (Law
and Justice Sector), mo le tali atu lea i manaoga o
le atunuu i auaunaga faaletulafono ma fesoasoani
foi mo le oo atu o le mamalu o le atunuu i luma o
le Faamasinoga. Na maua e le Komiti, o le uluai
faatupeina o lenei faamoemoe o le a faatinoina lea
e le Lala o Tulafono ma le Amiotonu mo fesoasoani
gafataulimaina e pei o le Polokalame Fesoasoani a le
Malo o Ausetalia (AusAid).
Mau e lagolagoina ai le faia o se Ofisa:
• E tusa ai ma faatalatalanoaga sa faatautaia, o lenei
Ofisa Autu o lo o iai le naunautaiga ina ia faataua ma
ave le faamamafa i le tauaaoina atu o le fesoasoani
mo tagata uma, e laugatasia uma ai lo latou
malamalamaga i tulafono o lo o latou moomia ma oo
ai i luma o le faamasinoga. E mafua lea tulaga ona
o lo o molimauina pea le lē tofusia e tagatanuu uma
lea avanoa tutusa i le taimi nei. O le molimau foi a le
08 - Me 2015
Matagaluega, o lenei Ofisa e lē na o mo ē ua aafia i
le tulafono, ae mo le atunuu atoa ma ona tagata o lo
o fia maua se fesoasoani i le faamaninoina o so o se
mataupu tau tulafono.
Na mafai ona tapa e le Komiti nisi o faamaumauga
mai le Matagaluega, e faamalosia ai ona avea ma
mafuaaga po o faamaoniga e alagatatau ai ona
faatuina se Ofisa Autu, e tusa ai ma lenei Tulafono
Tau Faaofi.
Faamaumauga mo le Faamasinoga
Maualuga 2013 & 2014
Aofaiga o
Mataupu
faamauina
(Soligatulafono)
Aofaiga o
Mataupu sa
iai Loia
Aofaiga o
Mataupu e
le’i iai ni Loia
Pasene o
Mataupu sa
iai Loia (%)
2013
471
129
342 (72%)
27.4
2014
706
112
594 (84%)
15.8
Faamaumauga mo le Faamasinoga
Faaitumalo 2013 & 2014
Aofaiga o
Mataupu
faamauina
(Soligatulafono)
Aofaiga o
Mataupu sa
iai Loia
Aofaiga o
Mataupu e
le’i iai ni Loia
Pasene o
Mataupu sa
iai Loia (%)
2013
1245
92
1153 (92%)
7.3
2014
1650
115
1535 (93%)
6.9
Faamaumauga mo le Faamasinoga o
Tamaiti 2013 & 2014
Aofaiga o
Mataupu
faamauina
(Soligatulafono)
Aofaiga o
Mataupu sa
iai Loia
Aofaiga o
Mataupu e
le’i iai ni Loia
Pasene o
Mataupu sa
iai Loia (%)
2013
467
9
458 (98%)
1.9
2014
631
23
608 (96%)
3.6
Faamaumauga mo le Faamasinoga o
Tamaiti 2013 & 2014
Aofaiga o
Mataupu
faamauina
(Soligatulafono)
Aofaiga o
Mataupu sa
iai Loia
Aofaiga o
Mataupu e
le’i iai ni Loia
Pasene o
Mataupu sa
iai Loia (%)
2013
3641
17
3624 (99%)
0.5
2014
2775
19
2756 (99%)
0.7
E tusa ai ma faamaumauga sa folasia, na matauina
ai e le Komiti le talafeagai tele o le faatuina o lenei
Ofisa Autu. E manatu le Komiti o lenei Ofisa o lo o i
ai le naunautaiga e uunaia ai ma ave le faamamafa
i le tuuina atu o la latou lagolago mo le toatele o le
atunuu e le o mafai ona saili ni o latou loia e tulai mo
i latou ona o le utiuti o le faasoa. O le talitonuga foi le
Matagaluega, o lenei Tulafono Tau Faaofi o le a telē
sa faamāmāavega mo so o se tagata ma maua ai foi
le manuia mo le lautele o le atunuu.
Totogifuapauina:
• Na fesiligia e le Komiti le tulaga e uiga i le
totogifuapauina (fees) o auaunaga o lo o tuuina atu
e le Ofisa Autu. Na faamanino mai e le Matagaluega,
o totogi po o pili o lo o taua i totonu o le Tulafono
Tau Faaofi, o lo o faasino i le faaaogaina o meatotino
laiti a le Ofisa e aofia ai kopi o pepa (photocopies),
lomiga o pepa (printers) ma isi galuega tau pulega o
lo o galueai ina ai se auaunaga. Ae peitai o galuega
lava faa-loia pe a faapea o mataupu faaletulafono, e
faamoemoe lava i le galulue fua ma le lagolago mai
o le vasega o loia e pei ona aiaia i lalo o le Vaega 4
Fuaiupu 16 o le Tulafono Tau Faaofi. O le talitonuga
o le Matagaluega, o le toe totogiina o se loia o lo o
lagolago i le faatinoina o galuega tauave a le ofisa, o
le a toilalo atoa ai le faamoemoe ma le mafuaaga na
faavaeina ai.
Moomiaga o lenei Auaunaga:
• Na fesiligia e le Komiti le tulaga e faatatau i le
Fesoasoani lea o lo o i lalo o le Matagaluega po
o le Legal Aid, lea e galueaina ai taualumaga o
Faamasinoga aemaise le Faamasinoga Maualuga
ma soligatulafono mamafa. I le maitau a le Komiti,
ua tai foliga tutusa galuega o lo o faatinoina i totonu
o le Matagaluega ma galuega o lo o atagia mai i lenei
Tulafono Tau Faaofi mo le Ofisa Autu. Peitai na faaalia
e le Matagaluega, o le Ofisa o Faamasinoga, o le isi
ana galuega autu o le auauanaga mo Faamasinoga
e pei o le suesueina o soligatulafono eseese. A o le
Ofisa Autu o lo o iloiloina, e faavae lea i le fesoasoani
atu i le tagata i auala e finauina ai ana soligatulafono.
O le isi itu sa silasila i ai le Matagaluega, ona o le
Ofisa o Faamasinoga o lo o aofia uma ai Faamasino
o lo o feagai ma le faagasologa o mataupu eseese.
Afai ae toe tuuina atu ai foi i totonu le Ofisa Autu lenei,
o le a feteenai ai loa le faatinoga o galuega aua o le
a toe tulai ai lava a latou loia i luma o le faamasinoga
e finauina se mataupu. E talitonu le Matagaluega,
a manino ma malamalama lelei le tuueseeseina o
vaega nei, o le a faa-faigofie ai foi ona tuliloa faiga
faa-amiotonu i le faatautaia o se mataupu, ina ua
maua e tagata uma le avanoa tutusa i luma o le
Faamasinoga.
Tausaga Agavaa mo sē e tofia e avea ma Tagata
Faufautua Fesoasoani:
• O se tasi lenei o vaega taua sa mataituina e le Komiti,
o le tofia lea o se tasi e avea ma Tagata Faufautua
Fesoasoani i Tagata Lautele. Ma e tusa ai ma le
aiaiga o lo o i Tulafono Tau Faaofi, e agavaa se loia
a itiiti o mai le tolu (3) tausaga o lona tomai i tagi ma
moliga faa-faamasinoga ona tofia e avea ma Tagata
Faufautua Fesoasoani a le Malo. Peitai i le maitau a
le Komiti, e lē ōgatasi lenei aiaiga ma le Tofiga lea o
09 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
le a tuu i ai. E manatu le Komiti, o le tolu (3) tausaga
agavaa o lo o taua, ua laitiiti tele mo sē o le a avea
ma lagolago i le faauluuluga o le Ofisa, ma e tatau
ona toe sii i luga tausaga nei.
Autu o Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele
2014, faatasi ma Teuteuga ma Faasaoga.
IUGAFONO:
I le maea iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi na
faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao,
* Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa
2. Tulafono Tau Faaofi o le Fono a le
Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014.
P.P. 2015/2016 Nu. 12, Lipoti a le Komiti o Galuega,
Tulafono Tumau, Maota Fono ma Mataupu tau
Faiga Palota.
SAILIILIGA:
Sa lauliliuina e le Komiti le Tulafono Tau Faaofi o le Fono
a le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014 e tusa ai ma
le Faatonuga sa tuuina mai e le Fono Aoao Faitulafono
i le aso 22 Oketopa 2014.
I taualumaga o fonotaga a le Komiti, sa mua’i tapā ai se
folasaga a le Ofisa o le Loia Sili mo le faamalamalamaina
o nisi o vaega o le Tulafono mo le silafia e le Komiti.
Na valaauina e le Komiti le mamalu o le atunuu mo
finagalo faaalia po o ni faamatalaga tusitusia e uiga
i lenei Tulafono Tau Faaofi e tauala i faasilasilaga
faalauaitele na faasalalauina i le leitio faasalalau o le
2AP, ma faasalalauga faalauaitele sa faasalalauina i
le televise a le Kamupani Televise a le Samoa Quality
Broadcasting (SQB) i le aso 18 Novema 2014.
IUGAFONO:
I le maea ai o ana Iloiloga e fautuaina ai e le Komiti le
Fono Aoao Faitulafono;
* Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o le Fono
a le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014 faatasi
ma Teuteuga.
3. Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015.
P.P. 2015/2016 Nu. 13, Lipoti a le Komiti o Mataupu
tau le Va i Fafo, Fefaatauaiga ma Tupe Maua.
FAUTUAGA:
E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Le Va i Fafo,
Fefaatauaiga & Tupe Maua le Fono Aoao ina ia faautagia
lana Lipoti.
SAILIILIGA:
O lenei Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015,
o se Tulafono ua matua faatauaina e sui auai o Malo
Aufaatasi i tulaga o uiga taualoa mo le puipuia o i latou
e aafia i taua. O le sini o lenei Tulafono Tau Faaofi, ia
taumafai ia avea nisi o Feagaiga na faia i Sineva i le aso
12 o Aokuso 1949, ma isi Vaega Faaopoopo o Feagaiga
Autu e 2 o le 1977, ma Tulafono mautu a lo tatou atunuu
ma ia faapea ona faamamaluina. Na talia ma sainia e
Samoa nei Feagaiga i le 23 o Aokuso 1984 ma auai
ai i Feagaiga nei e Fa (4), ma isi Vaega Faaopoopo o
Feagaiga Autu e 2.
O le faamoemoe o Feagaiga ma ana vaega faaopoopo
o Feagaiga autu, o le puipuia lea o i latou e le o aafia i le
tuga o taua, tagata lautele, le aufaigaluega mo le soifua
maloloina ma tagata galulue fesoasoani. E faapea foi
i latou ua le toe auai i tulaga o sauaga pe a fua i mea
nei o taua, e pei o fitafita manunua i taua, fitafita ua
mamai, o i latou ua lavevea i vaatuia ma avea ai ma
pagota o taua. O le aoao tetele foi o lenei tulafono, o le
faataatiaga manino o le aumaia i totonu o solitulafono o
i lalo o Feagaiga i Sineva, ia avea ma tulafono aloaia a
lo tatou atunuu, e pei ona avea ai tatou ma sui auai. O
le mafuaaga, ina ia mafai ona faatino i totonu o lo tatou
atunuu i tulaga faaletulafono ni soligātūlāfono, e afua
mai i lalo o Feagaiga i Sineva. O le isi itu na taua e le
Matagaluega, ona ua amata ona siitia le mamalu o le
atunuu e auauna i tafā-o-taua, aemaise o le tuuina atu
o fesoasoani i tagata manunua ,ua alagātatau ai ona
faatinoina nei tulaga.
O le naunautaiga o lenei tulafono, ia aloaia i totonu o
le atunuu ni soligatulafono ma faasalaga mo le soliga o
Feagaiga po o Vaega Faaopoopo o Feagaiga Autu. O
lona uiga, o so o se soligatulafono e tulai mai i fafo atu
o Samoa, ua mafai foi ona molia i Samoa nei e tusa ma
aiaiga o nei Feagaiga.
O lo o aiaia ai foi i le Tulafono Tau Faaofi lenei le puipui
a o nisi o tagavai ma isi mea taitasi ua puipuia e pei
o faailoga ma le tagavai a le Koluse Mumu. Ua toe
teuteu, ina ia atili faamamalu ma aloaia ai le Tulafono
ma galuega o lo o nafa ma le Koluse Mumu i Samoa,
le Tulafono o le Sosaiete a le Koluse Mumu 1993. O le
tasi lea o Faalapotopotoga o lo o taulāmua i le laveaiina
o i latou o mafatia. Ua faataatia mai e lenei Tulafono
Tau Faaofi ni aiaiga faapitoa mo le soona faaaogaina o
le tagavai a le Koluse Mumu.
Na taua foi e le Komiti le tuai ona faatinoina ma
faamamaluina nei tulafono i totonu o lo tatou atunuu.
Ae peitai, o le itu taua na maua e le Komiti, o so o se
feagaiga lava ua faamaonia e le Malo, e tapa lava se
fautuaga mai le Loia Sili a le Malo pe ua ausia tulaga o lo
o moomia, ma seiloga ua faamaonia vaega faaopoopo
o Feagaiga Autu, ona faatino loa lea. O le isi itu na
maua e le Komiti, ona sa le i toatele nisi o le atunuu
sa aafia i tafā-o-taua pe sa galulue ai foi, ae o le taimi
nei ua alagatatau ai ona faatinoina i totonu o le atunuu
lenei tulafono, e puipuia ai tagata-nuu e iai malu o le
malo, ma sui o le Koluse Mumu o lo o galulue ai. Na
fesiligia foi e le Komiti, le tulaga i alo ma fanau o lo o
faafaigaluegaina i vaa-oloa i atunuu i fafo pe afai latou
te soli ni tulafono i atunuu i fafo, ae e le o iai se puipuiga
o lea vaega i lalo o le tulafono o lo o lauliliuina.
O se tulaga ua faafiafiaina ai le Sosaiete o le Koluse
Mumu a Samoa aemaise o lona atinaeina, le faia o lenei
Tulafono Tau Faaofi aua a pasia lenei Tulafono Tau
Faaofi o se tasi lea o galuega ausia o le a mafai ona
lipoti atu pe a usuia le fono i Sineva i le tausaga nei.
Ae peitai, e iai nisi o itu na lagā e le Sosaiete e toe
faaopoopo i le Tulafono Tau Faaofi. O nei suiga e aofia
ai le:
i. Suia le Igoa o le Tulafono i le “Tulafono Tau Faaofi
o le Sosaiete o le Koluse Mumu a Samoa”.
ii. Ia aofia i totonu o lenei Tulafono Tau Faaofi ia Taiala
Autu e Fitu (7 Fundamental Principles) a le Sosaiete.
Na faaalia e le Loia Sili, e tusa ai ma faamatalaga
tusitusia na tuuina mai, na fautuaina ai le Sosaiete, o lo
o talafeagai pea le igoa o le Tulafono Tau Faaofi o lo o
iai nei. Ae vagana ai ua pasia le Tulafono ona faia lea
o ni teuteuga faatupulaia (Consequential Amendments)
i le Tulafono o le Koluse Mumu a Samoa 1993. O le
tulaga i ana Taiala Autu lea na finagalo e tuuina i totonu
o lenei Tulafono, ua aofia atoa ai lea i totonu o le aoao
tetele o lenei Tulafono Tau Faaofi. Talu ai ona o le
faagasologa masani o le faatinoina o teuteuga mo so o
se tulafono e tatau ai ona tuuina atu i le Kapeneta mo le
faamaoniaina i luga o se tulaga o se teuteuga ua taua
tele mo le Tulafono Tau Faaofi. O le aotelega o lenei
feutagaiga, o le a tumau pea le Tulafono Tau Faaofi i le
taatiaga o lo o iai nei, ma e leai ni suiga e toe faia i lenei
Tulafono.
IUGAFONO:
I le maea iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi na
faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao,
* Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga
i Sineva 2015, e aunoa ma se Teuteuga.
4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o
le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015.
P.P. 2015/2016 Nu. 14, Lipoti a le Komiti o Oloa Gaosia
Tulaga Muamua, Mataupu tau Pisinisi, Alamanuia
ma Leipa.
FAUTUAGA:
Fautuaina e le Komiti le Fono Aoao ina ia faautagia lana
Lipoti.
SAILIILIGA:
Avanoa o se Sui faatu e finauina uiga agavaa o le isi
Sui faatu
O le teuteuga o le fuaiupu 5 o le Tulafono autu – e
10 - Me 2015
avanoa ai so o se Sui Faatu i se Faiga Palota e manatu
e leai se agavaa faale-tulafono i se isi Sui Tauva o lena
Itumalo e tauva ai, e talosaga ai i le Faamasinoga mo
le faaleaogaina o le tausinio o lea Sui Faatu i le Faiga
Palota.
Matauina e le Komiti i manatu faaalia o le mamalu o
le atunuu sa mafai ona tuuina mai e faatatau i lenei
mataupu o le Tulafono Tau Faaofi, o lo o mafuli lava i
le lagolagoina o le tolu (3) aso o lo o faatulagaina mai.
Peitai, o le atugaluga o lo o iai nei, ona e le o manino pe
aofia ai aso faaiu o le vaiaso po o aso faigaluega.
E manatu le Komiti ua talafeagai le tolu (3) aso ua tuuina
mai e aiaia ai avanoa mo se isi Sui Faatu e finauina
agavaa o le isi Sui Faatu ona o le feteenai o aso ua
atofaina faaletulafono mo faiga palota ma taualumaga
faale-faamasinoga.
Aiaiga 6 masina nofomau e agavaa ai e resitara i
itumalo i le taulaga
O le teuteuga o le fuaiupu 19 o le Tulafono autu - ina ia
faatulaga le manaoga o le ono (6) masina e nofomau ai
i se nuu o itumalo o le taulaga, e agavaa ai e palota i
Itumalo o nuu i le Taulaga.
I saililiiliga a le Komiti ua matauina ai le talafeagai o le
taimi e pei ona faatulagaina e agavaa ai e resitala ma
avea ma Sui Tauva i Itumalo o nuu i le Taulaga.
Sa fesiligia foi le agavaa o Sui Tauva ona e le o aofia i
le fuaiupu, o lea ua tuuina atu ai le Teuteuga a le Komiti
mo le faaopoopoina i ai ma Sui Tauva ina ia manino le
agai atu i le faiga palota aoao 2016.
www.parliament.gov.ws
Ia toe faamatalaina tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga
O le sini lona tolu o le Tulafono Tau Faaofi - teuteuina o
le Tulafono o Itumalo Faa-alalafaga 1963 mo le Vaega
lua e faamatalaina ai tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga.
O le tele o molimau sa faaalia finagalo, o lo o agai i le
faamatalaina o tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga, i le
Tulafono Tau Faaofi i lona Fuaiupu 5, e teuteuina ai le
Tulafono o Itumalo Faa-alalafaga 1963.
O le aotelega o molimau, ua matauina ai le toatele o i
latou e teena le vaevaega o tuaoi e pei ona faatulai mai
i le Tulafono Tau Faaofi ona o mafuaaga nei:
1. O nofoaga ma nuu uma e tu i le taulaga, e le na
o Itumalo o Vaimauga i Sisifo ma Faleata i Sasae
e faasino iai. O le mau a le toatele - o nofoaga
ma nuu e tu i le taulaga, e aofia ai Itumalo uma o
Faleata ma Vaimauga e fua i lona faauigaina.
2. Ia ogatasi, faigofie ma mafai ona tulituliloa ai faiga
faavae ua faataatitia a le Malo e pei ona faataatia i
le fuafuaga o le atinae o le taulaga (CSP).
3. E le o aofia uma ai le tele o fanua umia saoloto o
lo o i totonu o le atunuu, ae o se tulaga tatau, ona
o le a leai se leo o ia tagatanuu o lo o alala i fafo o
tuaoi o nei nofoa taulaga.
4. O lo o faatupulaia le atinae o le taulaga i le taimi
nei ma e ao ai ona aofia uma ai nofoaga o lo o iai
atinae ma faatupulaia le faitauaofai o tagata i tuaoi
o nofoaga i le taulaga.
5. E le o atoa paia ma mamalu faaleaganuu o Itumalo
i le vaevaega ua aumai, na o nai vaega o Itumalo
e lua o loo aofia ai, ma e le tusa ai foi ma tuaoi
faaleaganuu o Itumalo.
6. E le o aofia ai le toatele o le mamalu o le atunuu o
lo o alala i fanua umia saoloto ma fanua o le Malo
o lo o i Vaimauga i Sasae ma Faleata i Sisifo.
7. Ua siitia le faitauaofai o tagata o nofoia fanua umia
saoloto ma aumau i fanua o le Malo i Faleata ma
Vaimauga peitai e le o aofia i totonu o tuaoi ua
faatulagaina.
8. E sili ona faigofie ma taoto i lagotonu le agai o tagata
o lo o nofoia fanua umia saoloto o Vaimauga ma
Faleata i ni o latou Sui, faapea foi mo le galuega
atinae a le Malo.
9. E faigofie ai foi ma taoto lelei le agai o tagata o
nonofo i fanua faaleaganuu i nuu mavae o Faleata
ma Vaimauga i ni o latou Sui, aemaise le galuega
tau atinae a le Malo.
10. E faigofie tele mo Sui ona fesootai ma silafia
manaoga o tagata o Itumalo o nuu i le Taulaga i le
tatala o tuaoi e aofia ai uma Vaimauga i lo latou Sui
ma Faleata i lo latou foi Sui.
PALEMENE
11. E vaoia ai foi le aiaina e tagata fai mai o nonofo
i fanua umia saoloto o le filifiliga o Sui o Itumalo
mavae, e tatau ona filifili lava e tagatanuu moni o
Vaimauga ma Faleata.
12. O le a leai se faasinomaga mo le toatele o tagata
o lo o nonofo i fanua umia saoloto o lo o i fafo o le
tuaoi o le taulaga ua faatulaga mai. O le toatele o
le mamalu o le atunuu sa faaalia o latou finagalo,
i le lē aofia o le toatele o lo o alala ma nofomau i
le tele o fanua umia saoloto ma eleele o le malo o
lo o i fafo o le tuaoi, o le a lē mautonu ai so latou
faasinomaga.
Na matauina foi e le Komiti le lagolagoina e nisi o le
tuaoi ua faatulai mai e le Tulafono Tau Faaofi, ae faavae
ia finagalo ona o le utiuti o le taimi i le faasauni atu i le
Faiga Palota Aoao 2016.
Peitai, i le sailiiliga ma le vaai a le Komiti, e mafai lava
ona faatino Teuteuga o le Tulafono Tau Faaofi e le Ofisa
o le Komesina o Faiga Palota.
Ae o se mataupu sa tele ai finagalo, o le faauigaina
o le upu “urban” i se taumafaiga ina ia ogatasi lona
uiga moni ma le faamoemoe o le Tulafono Tau Faaofi.
Peitai, i sailiiliga a le Komiti na maua ai eseesega o le
faauigaina ma le faaaogaina e tagata taitoatasi faapea
foi i Matagaluega a le Malo o lo o iai sootaga o a latou
matafaioi ma galuega tauave e faatatau i nuu i le taulaga.
Na matauina e le Komiti mai le Fuafuaga o Fanua
ma le Atinae o le Taulaga (City Spatial Plan 2014) na
tuufaatasia e le Matagaluega o Punaoa Faalenatura
ma le Siosiomaga, ia tuaoi e fa (4) eseese o ‘nuu i le
taulaga’. E lua (2) ni tuaoi o lo o faamauina i lea lomiga
na faaaogaina i le tusigaigoa 2011 (2011 census) lea
e mulimuli i ai le Tulafono Tau Faaofi. Ae o le tuaoi o
loo faatonufolau i le Faiga Faavae o Nuu i le Taulaga a
le Atunuu (Samoa National Urban Policy (2013)) o lo
o faamauina ai le aofia o tuaoi o Itumalo o Vaimauga i
Sisifo, Vaimauga i Sasae, Faleata i Sisifo ma Faleata i
Sasae.
E tusa ai ma sailiiliga i tuaoi ua tuuina mai, e manatu,
e tatau ma onomea ma talafeagai le faaaogaina o tuaoi
sa faamaonia e le Kapepenta i le FK (14) 11 o le aso 2
Aperila, e pei foi ona faavae ai le Faiga Faavae o Nuu
i le Taulaga a le Atunuu (Samoa National Urban Policy
(2013)) .
O mafuaaga autu ua lagolagoina ai e le Komiti le toe
tuu i tua o tuaoi ina ia aofia ai Vaimauga i Sasae ma
Faleata i Sisifo:
1. Tali atu i manaoga ona o le siitia o le tamaoaiga o
le atunuu e fua i le faatuputupulaia o ana atinae
(falemai, aoga, fale faigaluega ma isi.)
O le mafuaaga foi lea ua tumutumu mai ai le
mamalu o le atunuu ma nofoia fanua tumaoti i le
taulaga e pei ona faasafua atu e le Malo mo le
manuia o tagata lautele ma ia siitia tutusa ai le
soifua manuia (standard of living) o ō tatou tagata
nuu.
2. E ao lava ona mulimulitaia faigafaavae alualu
mamao a le malo mo le atinaeina o le taulaga e pei
ona tuuina mai o tuaoi e le Faiga Faavae o Nuu
i le Taulaga a le Atunuu (Samoa National Urban
Policy (2013)) ma ua faamaonia e le Kapeneta i le
FK (14) 42 o le aso 12 Novema 2014.
3. O le a mavaevae ai nofoa o nuu mavae ma le
mamalu o le atunuu o lo o nofoia ia alalafaga ona
o fanua tumaoti (free hold lands).
4. O le a mafai ai ona faaleoina manaoga o le toatele
o lo o nofomau i fanua umia saoloto i totonu o
Itumalo o le taulaga e le o mafai ona faatinoina e
sui faaitumalo o lo o iai i nei fanua tumaoti.
5. Maua le āia tutusa o tagata uma o lo o nofomau
i fanua umia saoloto e palota ai ma avea ma Sui
Tauva mo nofoa o le Taulaga e foia ai le faafitauli
o le aafia ai o palota faaitumalo ona o le le mautu
o Itumalo e palota ai tagata o lo o nonofo i fanua
tumaoti o le taulaga.
6. O le a mautu ai le faasinomaga o tagata o lo o alala
i fanua tumaoti e aunoa ma le afaina ai o faiga
palota a Itumalo faalalafaga ona o le le mautinoa o
so latou faasinomaga.
7. O le faatupulaia o fanua e faamatuu atu e le Malo
mo le mamalu o le atunuu mo atinae ma pisinisi, o
lo o faasino lava i eleele ma fanua o lo o i totonu o
le taulaga e pei ona faatulagaina.
E tusa ai ma sailiiliga ma suesuega a le Komiti e pei
ona taua i luga, o lea ua tuuina atu ai loa lana fautuaga i
le Palemene ma le faaaloalo tele mo lana iloiloga.
Avea ia lenei laolao e momoli atu ai le agaga faafetai
ma le faamalo i lau Afioga i le Fofoga Fetalai, Taitai o le
Malo ma le Palemene ona o le faatuatuaga ua tuuina
mai i la matou Komiti e iloiloina ai lenei Tulafono Tau
Faaofi.
IUGAFONO:
I le maea ai o ana Iloiloga e fautuaina ai e le Komiti Fono
Aoao;
* Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015 faatasi
ma Teuteuga ua tuuina atu i le Taunuuga o ana
Iloiloga.
5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2014.
P.P. 2015/2016 Nu. 15, Lipoti a le Komiti o Oloa Gaosia
Tulaga Muamua, Mataupu tau Pisinisi, Alamanuia
ma Leipa.
OTOOTOGA O SAILIILIGA:
I le aotelega o finagalo faaalia o le mamalu o le atunuu na
maua avanoa e molimau ai i lenei Tulafono Tau Faaofi,
sa matauina ai le mafuli o finagalo faaalia i le Fuaiupu
3 o le Tulafono Tau Faaofi. O aiaiga o le fuaiupu 3 o lo
o teuteuina ai le Mataupu 18 o le Faavae, mo le suia o
le faagasologa o iai nei le filifilia o le tofiga o Le Ao o
le Malo, i le tofiaina e le Palemene, i le faia i luga o le
fautuaga a le vaega faaupufai po o ni vaega faaupufai o
pulea le Malo.
E lua (2) vaega tetele sa agai i ai finagalo fa’aalia a i
latou sa lē i lagolagoina aiaiga o le Fuaiupu 3 lenei o
le Tulafono e pei ona faamauina e le Komiti e aofia ai:(i).
Tausisia Faiga Faavae o Faiga Malo
Faatemokarasi.
O le teuteuga e pei ona aiaia i le Fuaiupu 3 o le
Tulafono mo le teuteuina o le Mataupu 18 o le
Faavae mo le Tofiga o le Ao o le Malo, e manatu
nisi o molimau sa fofogaina o latou finagalo i luma
o le Komiti, ua lē talafeagai lenei aiaiga ma faiga
faavae o Malo faatemokarasi. E faavae lo latou
taofi i le mau e faapea, o filifiliga o tofiga aloaia
nei a le tatou Malo faapea foi isi Faiga Malo
Faatemokarasi, e aiā tutusa uma i ai tagata lautele
o se atunuu. Sa faatauaina e le Komiti finagalo
fa’aalia ma molimau sa tuuina atu, peitai sa taulai
pea le faamamafa a le Komiti i mataupu ma’aleale
faapenei e pei o teuteuga o le Faavae ma faiga
faavae sa mulimulitaia ma faavae ai Faaiuga fai a
le Palemene e lē gata mo le vaitau lenei, ae faapea
foi i Paeaiga a le Palemene ua tuanai. E lē o se
taimi muamua lenei ua tuuina mai ai se teuteuga
o le Faavae, ma o teuteuga ua tuanai ua maea
ona lauliliuina ma faamaonia e le Palemene, sa uia
lava faiga faavae ma faiga faa-palemene e pei ona
faatinoina e isi Malo Faatemokarasi. O nei faiga e
aofia ai finagalo faaalia o Sui o Itumalo Faaalalafaga
o lo o tauaveina le mamalu o ia Itumalo. O fea lava
e mafuli i ai faiga filifiliga e tauala i le tofā ma le faautaga a Sui Usufono o le Palemene i Taualumaga
ma Felafolafoaiga a le Fono Aoao, o iina e faavae
ai ana Fa’aiuga fai.
O le tasi vaega sa atugalu i ai finagalo o le toatele
o molimau sa tuuina mai e faatatau i le fuaiupu 3
ma le fuaiupu 4 o le Tulafono Tau Faaofi, o le suia
lea o upu, e pei ona faatulai mai ai le suia o le upu
“filifilia” i le “tofia”, po o le “filifilifga” i le “tofiga”. O le
manatu o e sa teena lenei vaega o le Tulafono Tau
Faaofi, e faapea mai e mamalu ma aloaia lava le
upu “filifilia” po o le “filifiliga” i lo o le upu “tofia” po o
le “tofiga”, ma e foliga mai o se upu pulepuletutu pe
faa-komenisi foi. O lea e faavae ai lo latou manatu
i le alagatatau ma talafeagai le faaaogaina pea o
le upu “filifilia” nai lo le “tofia”, po o le upu “filifiliga”
nai lo le “tofiga”. Sa faatauaina e le Komiti finagalo
fa’aalia sa tuuina atu ma sa iloga ona iloilo ma le
totoa le uiga moni o nei upu ma lona faauigaina ma
māua ai le talafeagai o suiga ua faatulai mai ona o
suiga i le faagasologa o le filifilia o le tofiga o le Le
Ao o le Malo o le a iai nei.
(ii).Filifiliga Faale aganuu.
O filifiliga faale aganuu o se tasi o vaega sa lagā i
finagalo faaalia o nisi o molimau sa fofogaina o latou
taofi i le Komiti. Sa faamamafa i folasaga e pei ona
faamauina, o le tatou aganuu ma le aga i fanua o le
tagata ma lona faasinomaga aua le va-nonofo ai o
aiga ma o latou Tama. E tautua le matai i lona aiga,
e tautua le aiga i lona matai, ua tu’umatamaga lo
tatou nonofo ai i le siosiomaga o le lotoifale faale
aiga. O le ala lea sa fautuaina ai le toe silasila o le
Malo ina ia faatauaina pea tofiga faale aganuu ma ia
ave pea le faamua i tofiga aloaia nei a le tatou Malo
i Tama a Aiga.
IUGAFONO:
I le maea iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi na
faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao,
* Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Faavae (Nu. 2) 2014, faatasi ai ma le Teuteuga
ma le Faasaoga.
11 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
6. Faamatalaga tau Tupe a le Malo mo le tausaga 2011, 2012 & 2013.
P.P. 2015/2016 Nu. 16, Lipoti a le Komiti o Tupe Maua
ma Tupe Totogi i le P.P. 2014/2015 Nu. 53, 54 & 55.
FAUTUAGA:
E fautuaina e le Komiti o Tupe Maua & Tupe Totogi le
Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti.
SAILIILIGA:
O le matafaioi autu o le Komiti o Tupe Maua ma Tupe
Totogi a le Palemene o le iloiloina o Faamatalaga
Tau Tupe a le Malo mo so o se Tausaga Faaletupe.
O nei Faamatalaga Tau Tupe a le Malo e tuufaatasia
ma tapenaina e le Matagaluega o Tupe e tusa ai ma
aiaiga o le Tulafono o Pulega o Tupe a le Malo. O le
faamoemoe autu ma le fu’a taualuga o galuega tauave
a le Komiti o Tupe a le Palemene, o le sailiili ma iloilo
faamatalaga tau tupe a Matagaluega taitasi a le Malo
po o ogatasi ma faiga faavae nei:(i) Pe sa ausia Tupe Maua Faatatauina a Matagaluega
taitasi uma a le Malo e pei ona tuuina mai i Tala
Faatatau Autu ma Tala Faatatau Faaopoopo o
Tupe. Afai e lē i ausia, o le ā le mafuaaga; ma
(ii) Pe sa faaaogaina vaegatupe taitasi sa faamaonia
e le Palemene i le Tala Faatatau Autu, ma Tala
Faatatau Faaopoopo mo lea Tausaga Faaletupe i
galuega faatino sa faatatauina ai ia vaegatupe.
IUGAFONO:
I le maea o ana Iloiloga, na faaiugafonoina ai e le Komiti
e fautuaina le Fono Aoao ina ia faamaonia :-
(i) P.P.2014/2015 Nu.53 – Faamatalaga o Tupe a le
Malo mo le Tausaga Faaiuina aso 30 Iuni 2011;
(ii) P.P.2014/2015 Nu.54 – Faamatalaga o Tupe a le
Malo mo le Tausaga Faaiuina aso 30 Iuni 2012;
(iii)P.P.2014/2015 Nu.55 – Faamatalaga o Tupe a le
Malo mo le Tausaga Faaiuina aso 30 Iuni 2013.
www.parliament.gov.ws
faaletulafono o lo o limataitaia ai ana galuega faatino.
Fautuaga ma Tali a le Malo:
1.
Tali a le Malo i Fautuaga ua tuanai a le Komiti
E faamauina le agaga faafetai a le Komiti i le Malo
aemaise le Falemeli o Samoa e tusa ai ma tali sa tuuina
mai e faatatau i fautuaga a le Komiti i luga o le Fuafuaga
Autasi ma Faamatalaga o Sini Autu a le Falemeli mo
le tausaga 2013 - 2015. Faamauina le faaauau ai lea
o polokalame faalauiloa a le Faalapotopotoga mo ana
auaunaga aemaise le faaopopoina o auaunaga fou e
faaaogaina ai ana lala-faaitumalo mo le tautuaina o
le atunuu lautele. Faamauina foi le ma’ea faatino ai
o le poloketi sa fuafuaina mo lea tausaga aemaise o
paaga fou ua faaopopoina, ma o se tulaga ausia i le
faagasologa ai o galuega faatino a le Faalapotopotoga i
7. Faamatalaga o Sini Autu a le Falemeli o Samoa 2015-2017.
P.P. 2015/2016 Nu. 17, Lipoti a le Komiti o Mataupu
tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga ma Faamatalaga
Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 158, Fuafuaga
Autasi a le Falemeli o Samoa 2015-2017 &
P.P. 2014/2015 Nu. 176.
FAUTUAGA:
E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Aoga, Saienisi,
Fesootaiga & Faamatalaga Tekonolosi le Fono Aoao ina
ia faautagia lana Lipoti.
SAILIILIGA:
Galuega Tuufaasolo:
a. Vaaiga Taulai:
Ia avea ma Ta’ita’i i le tufaina lea o meli afifi ma meli
tusi mo faamatalaga e faaaogaina ai tulaga uma
moomia aua lea auaunaga o le tufaina o meli, ma ia
ausia ma iai le agavaa, poto ma isi tulaga moomia
faavaomalo e avea ai ma paaga talafeagai i lea
vaega o pisinisi i le atunuu lautele.
e.Manulauti:
O le a mafai ona ausia e le Falemeli o Samoa ana
Matati’a ma ana Taiala faataatitia i se tulaga maoa’e
ma lelei, e ala lea i le ofoina atu o ni auaunaga
talafeagai ina ia maua mai ai nisi Tupe Maua
Faasili, gafatia ona totogi tupe e faatino ai galuega,
faamoemoeina ma mafai ona ofoina atu le auaunaga,
e le gata i Samoa ao atunuu i fafo.
i. Sini Autu:
1. Ia ausia Tupe Maua Faasili (Polofiti) i tausaga
faaletupe uma ma le agai atu i le lumanai.
2. O lo o mataitu maketi o fefaatauaiga ma
fesootaiga i atunuu i fafo o lo o faaaogaina ai
tekonolosi faaonaponei, faaleleia atili falemeli
uma mo le kilivaina o oloa faatau i luga o initaneti.
3. Faaauau ona galulue so’oso’otauau ma le Iuni
o Falemeli o Asia ma le Pasefika, ma le Iuni
o Falemeli o le Lalolagi o lo o maua mai ai
fesoasoani tau tupe, faleleia auaunaga ma suiga
fou mo le lumanai o le Falemeli.
4. Ia faaleleia atili tulaga o auaunaga o lo o ofoina
atu e le kamupani ma nisi auaunaga fou i ona
Falemeli uma i le atunuu.
5. Sailia o paaga faapisinisi fou ma faalelei atili
fesootaiga ma paaga faapisinisi o iai nei.
6. Ia iloilo tulaga o tau faatapulaa o auaunaga
aemaise lava i auaunaga i afifi ma meli faapitoa,
ma silasila i ni avanoa mo auaunaga fou mo le
felauaiga o afifi lapopoa.
7. Ia faaauau ona aoaoina le aufaigaluega ia maua
pea tomai ma agavaa faapitoa, e manaomia mo
suiga i maketi o fefaatauaiga, ina ia siitia atili le
auaunaga e pei ona ofoina atu i atunuu mamao.
Itu na Mata’ituina:
AOTELEGA
Itu tāua na Mataituina
Na iloiloina e le Komiti le Fuafuaga Autasi a le Falemeli
o Samoa faatasi ai ma le Faamatalaga o ana Sini
Autu ua faataatitia nei mo le tausaga 2015 – 2017, ma
12 - Me 2015
maitauina ai le tele o Sini Autu o lo o faaauau mai pea
lona tuliloaina mai i le tolu tausaga talu ai. Faamauina le
tele o galuega faatino o lo o faagasolo nei ma galuega
faaauau ma fuafuaina aua le tuliloaina o sini ‘autu e fitu
(7) ua faataatitia.
I le faagasologa o galuega faatino a le Faalapotopotoga
mo le ausia o ana sini ua fuafuaina, ua mafai ona
faataoto ai nei se taiala e faatulaga ai ana sini autu i lona
aotelega, o auala e mafai ona ausia ai, faatasi ai ma fua
o galuega po o taunuuga faamoemoeina. O le ausia o
sini autu ma taiala uma ua faataatitia, ua moomia ai
le faaleleia atili o metotia mo le kilivaina o meli. O le
aoaoina o le aufaigaluega i agavaa ma tomai moomia
e faatino ai galuega aemaise le vaaiga ma le puleaina
o pisinisi i auala talafeagai mo lenei vaitau. O le ausia
o taiala ua faalagolago lea i le mataala, faamaoni,
agavaa ma le galulue malosi o le aufaigaluega, fuafua i
le saoasaoa o le tulaga ua iai nei pisinisi.
Faatulagaina o Tofiga
Faamauina le vaevaeina ma le tofiaina o le aufaigaluega
a le Faalapotopotoga i vaega e tolu (3) atoa ai ma ona
sini ‘autu ua tuuina atu i ai ina ia galueaina ma mata’itu
lona faatinoina.
O le auivi faataatia mo lenei tolu tausaga, ia ogatasi
ma tofiga i isi fo’i Faalapotopotoga a le Malo. O le
faaopopoina ai foi o avanoa fou ua fuafuaina o le a
faamalosia ai le faaleleia o le faatinoina o galuega,
aemaise pisinisi fuafuaina mo le isi tolu tausaga.
O le faatulagaina o tofiga a le Faalapotopotoga ua
faataua ai itu nei:
• Ia faatinoina ma galueaina sini autu ma taiala o lo o
i le Fuafuaga Autasi i se tulaga maualuga e ala lea i
le faaaogaina o agavaa ma tomai o le aufaigaluega
o lo o iai.
• Tapena ma faamalosia le Falemeli, ina ia mafai ona
tali atu i suiga e oo mai i tulaga tau pisinisi mai lea
taimi i lea taimi.
• Ia pulea lelei le faaaogaina o tupe maua faasili i
tausaga uma, ma ia mata’itu lelei ina ia mautinoa e
maua pea tupe maua faasili i tausaga uma.
• O le faataatia lelei o tofiga ma tulaga e moomia
e i latou o lo o ofoina i ai le auaunaga a le
Kamupani, mata’itu le faaaogaina lelei o auala o
faatalatalanoaga pe a moomia ona e taua tele mo
Pulega lelei aemaise i se siosiomaga tau pisinisi ua
tauau ina mou atu lona taua e pei ona iai nei.
Poloketi Fuafuaina
O lo o faamauina i le Fuafuaga Autasi a le
Faalapotopotoga ia Poloketi fuafuaina e lagolago ai
faiga faavae a le Malo. O nei poloketi e aofia ai le:
• Faaleleia o auaunaga mo Ofisa ma Lala faaItumalo i Savaii.
O le a faaleleia le ofisa faaitumalo i Tuasivi ma
Fagamalo i le faamoemoe ia faamalosia ai le mafai
ona tuuina atu o so o se auaunaga i se tulaga
maualuga e pei ona fuafuaina i le Fuafuaga Autasi.
O le a faatino suiga talafeagai mo le aufaigaluega
ina ia lelei faagasolo le tuuina atu o auaunaga mo le
mamalu o le atunuu.
• Faatauina mai o Taavale a le Kamupani.
Ua iai foi se fuafuaga mo le faatauina mai o taavale
fou e lima (5) e suia ai taavale o lo o faaaogaina i
le taimi nei, ma e faatupeina e le Iuni a Falemeli o
le Lalolagi e tauala mai i lana Poloketi Fesoasoani
e pei ona faatinoina foi i le tausaga 2011. E talitonu
le Faalapotopotoga o le a tele se faamāmā avega
i tulaga tau tupe ona o le tele o tupe faaalu i le toe
faaleleia ma le tausia lelei (maintenance) o taavale
o lo o iai nei.
Tulaga tau Tupe
O lo o faaauau ona ausia e le Faalapotopotoga tulaga
lelei i sini autu i tupe maua ma tufatufaga mo le malo i
le fa (4) tausaga ua mavae. Peita’i, o lo o faamauina le
faaauau pea ona faasolo ina faaitiitia le tulaga o maketi
mo le Falemeli. O le faamoemoega o le Falemeli i ana
auaunaga taualoa, ua matua le gafataulimaina mo le
kamupani i le tolu (3) tausaga i le lumanai.
Ua silasila foi le kamupani i ni auaunaga fou faaopopo
i fafo atu o Samoa, ma ua sui ai fo’i le vaai taula’i a le
kamupani i meli afifi lapopoa ma lona feavea’ina. O le
siitia o maketi o fefaatauaiga o oloa i luga o initaneti,
ua vaaia ai le faataua o le kilivaina o nei oloa i se taimi
vave.
O le tala faatatau o le tupe a le kamupani mo le isi tolu
(3) tausaga o lumanai ua fuafua i faiga paaga faapisinisi
i atunuu i fafo, e lelei tupe fuafua o le a maua mai ai mo
le faatinoina o galuega e gafataulimaina e le kamupani
i le lumana’i.
Lu’itau o le Auaunaga
Maitauina e le Komiti le tulaga ma’aleale ua iai nei le
auaunaga a le Falemeli ona o suiga tetele i auaunaga
tau fesootaiga i le lalolagi, peita’i o le tulaga mataālia na
faamauina o le lē nofoa’i ai lea o le Faalapotopotoga i le
mata’ituina o fesuiaiga ua iai nei ma sailiili i ni auala fou
e mafai ona tali atu ai i nei suiga tetele.
Faamaonia mai foi o le faatupulaia pea o le faaaogaina o
fesootaiga faatekonolosi mo le atinaeina o le tamaoaiga
o le atunuu, ua matua afaina ai lava auaunaga a Falemeli
e le gata o Samoa a o le lalolagi atoa. O suiga tetele ua
molimauina i le faaitiitia pea o meli tusi i le 41%. E le
gata o meli e lafoina mai i Samoa, ae o meli lafoina i
atunuu mamao. Ma e ui lava i lenei tulaga faaletonu, ae
ua vaaia le siitia malie o le fuainumera o meli afifi ma
meli faapitoa. Peita’i e le gafatia e lenei siitaga itiiti, ona
suia le pa’u maualalo o meli felafoai i lona aotelega.
Tali atu i Manaoga:
1.
Mulimulitaia o Tulafono
O lo o faatinoina galuega a le Falemeli o Samoa i lalo
o le faasinomaga mo Taiala ma Tulafono e faapitoa
mo le Falemeli. O nei Tulafono e aofia ai le Tulafono
o Galuega Tau Meli 2010, Tulafono o Kamupani 2001
ma le Tulafono Faatonutonu e aofia ai le Tulafono o
Faalapotopotoga a le Malo (Faatinoga o Galuega ma
le mafai ona tali atu) 2001 ma le Tulafono o le Pulega o
Tupe a le Malo 2001.
I le avea ai o le Faalapotopotoga ma sui o le Iuni o
Falemeli o le Lalolagi (UPU), o lo o limataitaia foi ana
galuega faatino ma faaaogaina uma taiala faaletulafono
a Iuni o Falemeli o le Lalolagi. I le vaaiga aoaotetele a le
Komiti i le faatinoga o auaunaga a le Faalapotopotoga,
na maitauina ai le mulimulitaia pea o aiaiga ma tuutuuga
PALEMENE
ana galuega faatino ina ia mautinoa le ausia o
ana Sini Autu ua faataatitia mo lana Fuafuaga
Autasi 2015 – 2017.
le tuliloaina o ana sini autu sa faataatitia mo le tausaga
2013 – 2015.
FAUTUAGA
I le maea ai o ana iloiloga, e fautuaina e le Komiti le
Malo ina ia:
1. Fa’aauau le sailia o nisi paaga faapisinisi mo ni
auaunaga talafeagai ma auaunaga fou faaopopo
e le gata i totonu o Samoa ae faapea atunuu i
fafo, ina ia fesoasoani ai i le Faalapotopotoga
mo ana tupe maua aemaise lona atina’eina.
2. Mata’itu suiga tetele o
fesootaiga ma
fefaatauaiga ua iai nei i le lalolagi, ina ia
mautinoa le mafai gafatia ona tali atu i ni
faafitauli e ono tulai mai i le lumanai.
3. Fautuaina le Faalapotopotoga ina ia mata’itu
IUGAFONO:
I le maea ai o iloiloga a le Komiti na faaiugafonoina ai e
fautuaina le Fono Aoao ina ia faamaonia le,
• P.P. 2014/2015 Nu. 158, Fuafuaga Autasi a le
Falemeli o Samoa 2015 – 2017,
• P.P. 2014/2015 Nu. 176, Faamatalaga o Sini Autu
a le Falemeli o Samoa 2015 – 2017, faatasi ai ma
• Fautuaga a le Komiti ua tuuina atu.
8. Lipoti Faaletausaga a le Falemeli
o Samoa 2011/2012 & 2013/2014.
P.P. 2015/2016 Nu. 18, Lipoti a le Komiti o Mataupu
tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga ma Faamatalaga
Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 159 & P.P. 2014/2015
Nu. 205.
FAUTUAGA:
E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Aoga, Saienisi,
Fesootaiga & Faamatalaga Tekonolosi le Fono Aoao ina
ia faautagia lana Lipoti.
SAILIILIGA:
Galuega Tuufaasolo:
a. Vaaiga Taulai:
Ia avea ma Ta’ita’i i le tufaina lea o meli afifi ma meli
tusi mo faamatalaga e faaaogaina ai tulaga uma
moomia aua lea auaunaga o le tufaina o meli, ma ia
ausia ma iai le agavaa, poto ma isi tulaga moomia
faavaomalo e avea ai ma paaga talafeagai i lea
vaega o pisinisi i le atunuu lautele.
e.Manulauti:
O le a mafai ona ausia e le Falemeli o Samoa
ana Matati’a ma ana Taiala faataatitia i se tulaga
maoa’e ma lelei, e ala lea i le ofoina atu o ni
auaunaga talafeagai ina ia maua mai ai nisi Tupe
Maua Faasili, gafatia ona totogi tupe e faatino ai
galuega, faamoemoeina ma mafai ona ofoina atu le
auaunaga, e le gata i Samoa a o atunuu i fafo.
i. Sini Autu:
1. Ia ausia Tupe Maua Faasili (Polofiti) i tausaga
faaletupe uma ma le agai atu i le lumanai.
2. O lo o mataitu maketi o fefaatauaiga ma
fesootaiga i atunuu i fafo o lo o faaaogaina ai
tekonolosi faaonaponei, faaleleia atili falemeli
uma mo le kilivaina o oloa faatau i luga o initaneti.
3. Faaauau ona galulue so’oso’otauau ma le Iuni
o Falemeli o Asia ma le Pasefika, ma le Iuni
o Falemeli o le Lalolagi o lo o maua mai ai
fesoasoani tau tupe, faleleia auaunaga ma suiga
fou mo le lumanai o le Falemeli.
4. Ia faaleleia atili tulaga o auaunaga o lo o ofoina
atu e le kamupani ma nisi auaunaga fou i ona
Falemeli uma i le atunuu.
5. Sailia o paaga faapisinisi fou ma faalelei atili
fesootai ma paaga faapisinisi o iai nei.
6. Ia iloilo tulaga o tau faatapulaa o auaunaga
aemaise lava i auaunaga i afifi ma meli faapitoa,
ma silasila i ni avanoa mo auaunaga fou mo le
felauaiga o afifi lapopoa.
7. Ia faaauau ona aoaoina le aufaigaluega ia maua
pea tomai ma agavaa faapitoa, e manaomia mo
suiga i maketi o fefaatauaiga, ina ia siitia atili le
auaunaga e pei ona ofoina atu i atunuu mamao.
Matafaioi Ausia:
AOTELEGA
Na iloiloina e le Komiti Lipoti faaletausaga a le
Faalapotopotoga i totonu o tausaga faaletupe e
tolu (2011 – 2012, 2012 – 2013 & 2013 – 2014) ma
maitauina ai nisi o matati’a maoa’e na mafai ona ausia
e le Faalapotopotoga.
Tulaga Ausia mo le Tausaga Faaletupe 2011 – 2012.
O lo o faamauina i totonu o lenei tausaga faaletupe nisi
o matat’ia sa mafai ona ausia e le Faalapotopotoga e
aofia ai le:
• Siitia o Tupe Maua Faasili ma Tufatufaga o Sea i le
Malo,
• Talia aloaia e le Falemeli o le Lalolagi o le talosaga a
le Falemeli o Samoa mo ni taavale meli e faatino ai
galuega ma auaunaga tau meli i totonu o le atunuu.
• Tatala aloaia le Ofisa o le Falemeli i Tuasivi i Savaii
mo auaunaga tau meli ma isi auaunaga moomia.
• Faalauiloaina ma le tatala aloaia o le upega tafailagi
(website) a le Falemeli.
• Avea ma sui aloaia o le Iuni o Faalapotopotoga tau
Meli i Asia ma le Pasefika.
• Faaopopoina o nisi auaunaga fou mo le Falemeli
ona o le faipaaga ai ma le Faaputugatupe
Teufaafaigaluega o Mavaega Tausi a Samoa
(UTOS).
• Faaaopopoina o nisi lālā fou o le Falemeli i Lano ma
Fogasavaii mo auaunaga tau meli.
• Faaopopoina o auaunaga tau initaneti i lālā o le
Falemeli i Salelologa, Tuasivi ma Fagamalo.
• Faalauiloaina o ni faailoga tusi fou e lua (2) mo le
faamanatuina o le Tutoatasi o Samoa ma le suiina o
le Taimi ma Aso o le atunuu.
• Avanoa tau aoaoga e fitu (7) mo le faalauteleina o
tomai ma agavaa o le aufaigaluega sa mafai ona
ofoina mai e le Iuni o Faalapotopotoga tau Meli
Faava-o-malo ma le Iuni o Faalapotopotoga tau Meli
a Asia ma le Pasefika.
• Ausia o ta’iala faatulagaina e le Iuni o Faalapotopotoga
tau Meli Faava-o-malo i le tufaina o meli faapitoa ma
meli afifi i le taimi faatulagaina.
• Tauaaoina o se Tusi Pasi Taualoa mo le
gafataulimaina o faatinoga ma auaunaga tau meli i
se tulaga maualuga.
Tulaga Ausia mo le Tausaga Faaletupe 2012 – 2013
& 2013 – 2014.
I totonu o le tausaga faaletupe 2012 - 2013, sa
faamauina ai le maualuga tele o tupe maua na aoina, o
tupe faasili po o polofiti, aemaise o tupe totogiina atu i le
malo talu mai le avea o le Falemeli ma Faalapotopotoga
tumaoti a le Malo. O se matati’a maoa’e lea i le tala
faasolopito a le Faalapotopotoga ua mafai ona ia ausia
talu ona faavaeina.
O taiala fuafuaina mo tausaga faaletupe e lua (2), sa
mafai foi e le Faalapotopotoga ona ausia uma. O le sini
autu ia mai le Iuni o Falemeli o le Lalolagi, ia kilivaina le
95% o meli i totonu o taimi faatapulaaina, ae sa ausia
le 98%, o meli sa kilivaina e pei ona fuafuaina. O le
tuuina o faamaumauga i luga o le initaneti, sa ausia e
le Faalapotopotoga le 98% e fua i le taiala e tatau ona
95%.
Ua mafai foi ona faaaogaina e le Faalapotopotoga
fesootaiga taatele e pei o tuatusifoliga (facebook) e avea
ma fesootaiga taugofie talafeagai mo le faalauiloaina
atu o soo se auaunaga o lo o mafai ona tuuina atu e le
Faalapotopotoga, aemaise o le fesootai i se taimi vave
ma ana paaga faapisinisi.
Faamauina foi le faaopopoina ai o le auaunaga i tupe
faamomoli i auaunaga masani a le Faalapotopotoga ma
e aofia ai tupe lafo mai i atunuu mamao e pei ona faipaaga ai ma se tasi o Kamupani i totonu o Ausetalia
(Express Money).
Tulaga Ausia mo le lumanai.
I le vaaiga i le lumanai ma le faagasologa o le auaunaga
o lo o tuuina atu e le Falemeli mo le mamalu o le atunuu,
ua taulai ai le vaai a le Faalapotopotoga i tulaga e pei
o le:
• Faaleleia atili o auaunaga uma o lo o mafai ona
tuuina atu e le Falemeli mo le atunuu lautele
• Faaaogaina o fesootaiga tekonolosi faaonaponei mo
le faaleleia atili o auaunaga a le Falemeli o lo o iai
nei.
• Faaaogaina o le tuatusifoliga (facebook) mo le
faailoaina o manaoga o le mamalu o le atunuu
i auaunaga a le Falemeli mo le faaleleia atili i le
lumanai
• Auai atu i le poloketi a le Itulagi mo le tolu (3)
tausaga, e faataua ai le ausia o taiala faataatitia mo
le faatinoina o auaunaga tau meli.
Tali atu i Manaoga:
1.Mulimulitaia o Tulafono
O lo o faatinoina galuega a le Falemeli o Samoa i lalo
o le faasinomaga mo Taiala ma Tulafono e faapitoa
mo le Falemeli. O nei Tulafono e aofia ai le Tulafono
o Galuega Tau Meli 2010, Tulafono o Kamupani 2001
ma le Tulafono faatonutonu e aofia ai le Tulafono o
Faalapotopotoga a le Malo (Faatinoga o Galuega ma
le mafai ona tali atu) 2001 ma le Tulafono o le Pulega
o Tupe a le Malo 2001.
I le avea ai o le Faalapotopotoga ma sui o le Iuni
o Falemeli o le Lalolagi (UPU), o lo o limataitaia
foi ana galuega faatino ma faaaogaina uma taiala
faaletulafono a Iuni o Falemeli o le Lalolagi.
I le vaaiga aoaotetele a le Komiti i le faatinoga o
auaunaga a le Faalapotopotoga na maitauina ai le
mulimulitaia pea o aiaiga ma tuutuuga faaletulafono
o lana Tulafono faavae faapea ma Taiala o lo o
limataitaia ai ana galuega faatino. Peita’i, ona o
le tulaga i le avea o le Falemeli ma sui o le Iuni o
Falemeli o le Lalolagi o lo o faatinoina foi ana galuega
ina ia ogatasi ma faiga faavae o le Iuni. E manatu
le Komiti, o se tulaga e ao ona silasila toto’a i ai le
Faalapotopotoga ina ia mautinoa le sologa lelei o le
faatinoga o ana galuega e aunoa ma se feteenaiga i
nei Tulafono, Taiala ma Faiga Faavae ua faataatitia e
limataitaia ai ana galuega tauave.
2.Mulimulitaia o Tupe Faatatauina mo tausaga o lo o
iloiloina.
I le aotelega o faatinoga o tulaga tau tupe a le
Faalapotopotoga mo tausaga faaletupe e tolu (3)
sa iloiloina, na maitauina ai le mulimulitaia pea e
le Faalapotopotoga o aiaiga faale-tulafono mo le
faaaogaina tatau o tupe faapea ma tupe sa faatatauina
13 - Me 2015
PALEMENE
mo ia tausaga. O le tulaga mataalia na maitauina e le
Komiti o le mafai lea e le Faalapotopotoga ona ausia
tupe sa fuafuaina e totogiina atu i le Malo i tausaga
taitasi ma o lo o atagia ai le lelei pulea o ana faatinoga
uma tau tupe.
Na fesiligia foi e le Komiti le tulaga i le lē mafai ai
ona faamaonia e le Suetusi Sili o tupe totogi atu
ma tupe totogi mai mo felauaiga o meli i le tausaga
2013 – 2014. Faailoa mai e le Faalapotopotoga o
lenei tulaga e afua mai i le tuai ona maua o tupe sa
fuafuaina e totogi mai ma tupe totogiina atu ona o
taimi faatulafonoina e le Iuni o Falemeli o le Lalolagi e
saunia ai nei pili mo meli felaua’i. E manatu le Komiti,
e tatau i le Faalapotopotoga ona toe iloilo ana taiala
ma tulafono uma o lo o limataitaia ai ana auaunaga
tau meli, ina ia mautinoa le sologa lelei o le faatinoina
o lana auaunaga e aunoa ma se feteenaiga ona o
le felavasa’i o Tulafono o lo o faatonutonuina ai ia
tulaga uma.
Itu na Mataituina:
1.Itu tāua na mataituina e le Komiti
Na maitauina e le Komiti le tulaga sailimalo o le
Faalapotopotoga mo le faatinoina o ana galuega
tauave ma fuafuaga faataatitia aua le tuliloaina
o ana sini autu ma galuega fuafuaina i totonu o
tausaga faaletupe e tolu (3) o lo o iloiloina. Peita’i,
o le faatumauina o le gafataulimaina o ana tupe
faasili ma tupe totogi atu i le Malo, faapea ma le
faaauauina o le tulaga maualuga i le faatinoina o
lana auaunaga tau meli i le lumanai, ua i se tulaga
le mautinoa ona o aafiaga ua iai nei i suiga tetele i
fefaatauaiga ma fesootaiga i le lalolagi. Faamauina
i le lipoti faaletausaga a le Faalapotopotoga o suiga
tetele ua molimauina, o le televave lea o le faaitiitia
o auaunaga autū a le Falemeli ona o le maualuga o
le faaaogaina o auala faatekonolosi e le mamalu o le
atunuu mo auaunaga.
Maitauina e le Komiti taumafaiga a le Faalapotopotoga
mo le faasoasoaina o ana tupe faaalu mo ana fuafuaga
uma faapea ma tupe totogi atu ina ia mautinoa lona
gafataulimaina o tupe totogi atu i le Malo i tausaga
taitasi. I le faamautinoaina o le ausia ai o lenei tulaga,
e manatu le Komiti, e ao ona toe fetuunai le lisi o lo
14 - Me 2015
www.parliament.gov.ws
o totogiina atu mo le faaaogaina o lona nofoaga autu
o lo o iai nei i se tau maualalo, pe faamatuu atu foi
lenei nofoaga i le Faalapotopotoga mo ana fuafuaga
ma galuega faatino e fesoasoani ai i ana tupe totogi.
I le faagasologa o iloiloga a le Komiti, na faamauina ai
le tulaga i le faaopoopo ai lea o auaunaga tau initaneti
i nisi o falemeli faaitumalo i le motu tele i Savaii. O
se faatinoga e le gata o le a mafai ona faailoa ai i
tagata faamatalaga e faatatau i a latou meli felafoai
ae o le a fesoasoani foi i fesootaiga a tagata lautele
ma suesuega a fanau aooga o lo o manaomia lea
auaunaga. E manatu le Komiti, o se auaunaga e ao
ona laugatasia uma ai Falemeli Faaitumalo aua le
mauaina uma e tagata o le atunuu o lea auaunaga
aemaise o le avea ai o se auaunaga e fesoasoani
tele i tupe maua a le Faalapotopotoga.
Na faamauina foi e le Komiti taunuuga o se tasi o
polokalame faalauiloa a le Faalapotopotoga sa
faatino i totonu o tausaga o lo o iloiloina ma maitauina
ai le lē ausia o le manulauti sa faamoemoeina mo nei
polokalame ona o suiga i le tekonolosi ua iai nei i le
lalolagi. O lenei suiga e le gata ua aafia ai auaunaga
tau meli ae faapea foi i le tulaga o tagata o lo o
faaaogaina lenei auaunaga aemaise lava i tupulaga
ma talavou sa agai tonu i ai polokalame faalauiloa a
le Faalapotopotoga.
Fautuaga ma Tali a le Malo:
1.Tali a le Malo i Fautuaga ua tuanai a le Komiti
E faafetaia e le Komiti le Malo aemaise le Falemeli
ona o galuega ma fuafuaga sa faatino mo le faaleleia
atili o le auaunaga e pei ona fautuaina e le Komiti sa
feagai ai ma le lauliliuina o lana Lipoti Faaletausaga
i tausaga ua mavae. Faamauina e le Komiti i le Tali
tusitusia sa tuuina mai e le Malo ma le Falemeli le
faaopopoina ai lea o auaunaga tau initaneti i nisi o
Falemeli Faaitumalo. E le gata i lea, ae o le faagasolo
ai pea o ana polokalame faalauiloa mo lana auaunaga
o lo o tuuina atu aua le nofo silafia o le mamalu o le
atunuu, e pei ona fautuaina i tausaga ua mavae.
FAUTUAGA
I le maea ai o ana iloiloga, e fautuaina e le Komiti le
Malo ina ia:
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
1. Silasila i se fetuunaiga talafeagai o le lisi o lo
o tuuina atu i le Falemeli o Samoa i tausaga
taitasi ona o le pa’u maualalo o tupe maua
a le Faalapotopotoga ua iai nei ona o suiga
tetele o fesootaiga i le lalolagi. E manatu le
Komiti, o se faatinoga o le a fesoasoani tele e
le gata mo le faasoasoaina o tupe faaalu a le
Faalapotopotoga i ana atina’e, ae faapea foi i le
tulaga o le gafataulimaina o tupe totogi atu i le
Malo i tausaga taitasi.
2. Silasila i le tulaga o le faatinoina o se Aso
Faamanatu mo Auaunaga Tau Meli i totonu o le
atunuu e faalauiloa ai le tāua o lenei auaunaga
i se tulaga lautele e pei ona faatinoina ai nisi
atunuu o le lalolagi.
3. Fautuaina le Faalapotopotoga ina ia:i. Faatautaia ni polokalame faalauiloa mo ana
auaunaga fou ua iai nei e pei o tupe faamomoli
ma isi, mo le silafia e le atunuu lautele
aemaise o aiga i fafo mo le faamautinoaina o
le sologa lelei o nei auaunaga i le lumanai.
ii. Silasila i le faatuina o ni lālā o le Falemeli
i nuu i tua mo le motu o Upolu, mo le
faaaogaina e tagata o le atunuu o lo o aumau
ai, e le gata i auaunaga tau meli ae faapea foi
i isi auaunaga o lo o mafai ona ofoina atu e le
Faalapotopotoga mo le atunuu lautele.
iii.Toe iloilo Tulafono ma Taiala uma o lo o
limataitaia ai ana galuega faatino ina ia
mautinoa le sologa lelei o le faatinoga o ana
galuega e aunoa ma se feteenaiga e ono tulai
mai i le lumanai.
IUGAFONO:
I le maea ai o iloiloga a le Komiti na faaiugafonoina ai e
fautuaina le Fono Aoao ina ia faamaonia le,
• P.P. 2014/2015 Nu. 159, Lipoti Faaletausaga a le
Falemeli o Samoa 2011 – 2012,
• P.P. 2014/2015 Nu. 205, Lipoti Faaletausaga a le
Falemeli o Samoa 2013 – 2014, faatasi ma
• Fautuaga a le Komiti ua tuuina atu.
15 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
6. Aotelega o le Fonotaga a le Palemene
Me 2015
ASO LUA 26 ME 2015
9.00am - 12.30pm & 1.23pm - 2.06pm
LAFO
Agafili Patisela Eteuati Tolovaa.
Na faatu e le Sui Taitaifono o le Komiti o Galuega, Tulafono
Tumau, Maota Fono ma Mataupu Tau Faiga Palota le Lafo
ina ia faaauau Galuega Tuua o Tulafono Tau Faaofi mai i
le Tauaofaiga 2014/2015 mo le isi tauaofaiga.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo.
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia, le Lafo ina ia faataatia
ese Tulafono Tumau 100(1) ina ia avanoa ai le Faitauga
Faalua i le aso fono e sosoo ai, o Tulafono Tau Faaofi na
tuuina mai i lalo o le Malelelga mai Le Ao o le Malo ma ia
faataatia ese Tulafono Tumau 106 & 107 ina ia avanoa
ai le iloiloga auiliili ma le Faitauga Faatolu o le Tulafono
Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu.2)
2015 ma le Tulafono Tau Faaofi o le Teuteuga o le Faavae
(Nu.2) 2014.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo.
4.
Tulafono Tau Faaofi o Taumafa
2015 (Faitauga Faatolu).
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
I le toesea ai o le Afioga i le Minisita o le Soifua Maloloina,
na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga
faatolu o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Taumafa 2015, i lona faitauga faatolu.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le
Tulafono Tau Faaofi o Taumafa 2015, ma faapea ai loa
ona pasia le Maota.
2.
Tulafono Tau Faaofi o le
Fasimateina o Manu ma le Faasoa
atu o Aano o Manufasi 2015
(Faitauga Faatolu)
LAFO
Hon Le Mamea Ropati Mualia.
Na faatu e le Afioga i le Minisita o Faatoaga ma Faiga
Faiva le Lafo mo le faitauga faatolu o le Tulafono Tau
Faaofi.
Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le Faasoa atu o Aano
o Manufasi 2015, i lona faitauga faatolu.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o
le Tulafono Tau Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le
Faasoa atu o Aano o Manufasi 2015, ma faapea ai loa
ona pasia le Maota.
3.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o le Faaputugatupe
mo le Lumanai Manuia o Tagata
2015 (Faitauga Faatolu)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga
faatolu o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Faaputugatupe mo
le Lumanai Manuia o Tagata 2015, i lona faitauga faatolu.
Na faamaonai e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o
16 - Me 2015
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o le Faaputugatupe
mo le Lumanai Manuia o Tagata
2015 (Iloiloga Auiliili)
LAFO
Hon Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow.
Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Lafo ina ia faamaonia
e le Fono Aoao le Lipoti a le Komiti.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo, ma faamaonia ai
loa le Lipoti a le Komiti.
Na iloilo auiliili le Tulafono Tau Faaofi faatasi ma le Lipoti
a le Komiti.
Na faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o
Tagata 2015 e aunoa ma se Teuteuga po o se Faasaoga.
5.
GALUEGA O LE ASO TAU LE MALO
1.
9.
le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le
Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015, ma
faapea ai loa ona pasia le Maota.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Tamaiti 2015
(Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Fiame Naomi Mataafa.
Na faatu e le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma
Pulega Tau Faamasinoga le Lafo mo le faitauga muamua
o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015, i lona
faitauga muamua.
6.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o LE Fetufaaiga
o Faamatalaga Tau Lafoga
(Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Tuiloma Lameko.
Na faatu e le Afioga i le Minisita mo Tupe Maua le Lafo mo
le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono
Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o
Faamatalaga Tau Lafoga 2015, i lona faitauga muamua.
7.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Galuega Tau
Leoleo 2015 (Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Sala Fata Pinati.
Na faatu e le Afioga i le Minisita o Leoleo le Lafo mo le
faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega Tau Leoleo
2015, i lona faitauga muamua.
8.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Lafoga o Tupe
Maua 2015 (Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Tuiloma Lameko.
Na faatu e le Afioga i le Minisita mo Tupe Maua le Lafo mo
le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua
2015, i lona faitauga muamua.
Tulafono Tau Faaofi o
Teuteuga o le Faavae 2015
(Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga
muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Faavae 2015, i lona faitauga
muamua.
10.
Tulafono Tau Faaofi o Lafoga
o Oloa ma Galuega Faatino e
Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015
(Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Tuiloma Lameko.
Na faatu e le Afioga i le Minisita mo Tupe Maua le Lafo mo
le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga
o Aofaiga o Tau 2015, i lona faitauga muamua.
11.
Tulafono Tau Faaofi o le
Teuteuga o le Tulafono o Faiga
Palota (Iloiloga Auiliili)
LAFO
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi.
Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Lafo mo le
faamaoniaina e le Fono Aoao o le Lipoti a le Komiti.
LAFO
Hon Fiame Naomi Mataafa.
Na faatu e le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma
Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota le Lafo e
teuteu ai le Lafo a le Komiti ona o mataupu o lo o laga i
le Lipoti a le Komiti e moomia ona toe iloiloina ma ona o
lea mafuaaga e le tatau ai ona faamaonia faalauaitele le
Lipoti a le Komiti.
Na faia le Faaiuga a le Fofoga Fetalai, ina ia tumau pea
le lafo a le Komiti, ma e mafai e le Afioga i le Minisita ona
toe faatu le lafo po o se teuteuga pe a oo ina auiliili le
fuaiupu o le Tulafono o lo o fesootai i ia mataupu.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo a le Taitaifono o le
Komiti, ma faamaonia ai loa le Lipoti a le Komiti.
Na iloiloina auiliili le Tulafono Tau Faaofi faatasi ma le
Lipoti a le Komiti.
FUAIUPU 3
TEUTEUGA
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi.
Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Teuteuga i le Fuaiupu
3.
Hon Fiame Naomi Mataafa
Na lagolagoina e le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma
Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota le Teuteuga
a le Komiti ona o lea faafuaiupu fou, e faasino tonu lea
i agavaa mo Sui Tauva mo le 6 masina e nofomau ai i
totonu o le Itumalo o nuu i le Taulaga.
Lealailepule Rimoni Aiafi
Na fesiligia e le Sui Usufono mo Faleata Sisifo aiaiga
mo tagata palota ma sui tauva, o le Itumalo o nuu i
le Taulaga. Ma le isi, i le tulaga o lo o iai nei le lola o
le Aupalota Taitoatasi. Maitauina e le Sui, o i latou o
lo o alala ma nofomau i fafo atu o tuaoi o itumalo ua
fuafuaina, e le tatau ona i totonu o lea lola, ma e tatau
foi ona aofia ai na o i latou o lo o nofomau i totonu o
lea itumalo.
www.parliament.gov.ws
Hon Faumuina Tiatia Faaolatane Liuga
Saunoaina e le Sui Usufono mo Palauli le Falefa o le
lola sa faaaoga e le Aupalota Taitoatasi, o le aiatatau
a le tagata e fai ai lana filifiliga. Lona uiga e tatau ona
filifili pe nofo i le lola i tua atu o tuaoi, pe sau i totonu
o le tuaoi e palota ai. Na ia fesiligia foi le agavaa o
Sui Tauva i nofoa o le Itumalo o nuu i le Taulaga, pe
a faapea e sau se isi mai Niu Sila nofo i lona fanua
tumaoti i le 6 masina. Pe agavaa la pe leai? Afai e
mafai, e foliga mai ua toe faaleaga (discrimínate) lava
e tatou ia tatou tulafono.
Maualaivao Pat Ah Him
Saunoa faamalamalama se tasi o Sui o le Aupalota
Taitoatasi o lo o faalogologo mai lona itumalo, ma e
fia faailoa atu i lona itumalo o lo o iai lava le latou Sui.
Na faaleo foi lona le fiafia i nisi o saunoaga e faapea
e le tatau ona toe faaaogaina le Lola a le Aupalota
Taitoatasi.
Motuopuaa Uifagasa Aisoli Vaai
Na fesiligia e le Sui mo Vaisigano Nu. 1 le tulaga o le
tagata nofomau i fanua umia saoloto, aua e mafai lava
ona nofo le isi tagata i se faletalimalo e aumau totogi
ai mo se 6 masina i luga o se fanua umia saoloto. E
oo foi i lou nofo i se fanua umia saoloto o se isi, po o
lou nofo i sou aiga o lo o nonofo i luga o le fanua umia
saoloto. O le popolega o le Sui, e mafai ona ese le
faauigaina faaletulafono pe afai e oo i le Faamasinoga
se mataupu faapea.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Teuteuga.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 3, e pei ona
teuteuina.
Fuaiupu 5
TEUTEUGA
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi.
Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Teuteuga i le Fuaiupu
5.
Hon Fiame Naomi Mataafa.
Na saunoa le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma
Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota, o le fuaiupu
tonu lea sa tulai atu ai i le amataga. O le tatou Tulafono
o lo o faatulaga atu, o lo o tuu ai tuaoi o Itumalo o nuu i
le Taulaga i luga o tuaoi o itumalo mavae po o Itumalo
Faaalaalafaga o Vaimauga Sisifo ma Faleata Sasae. O le
finagalo o le Komiti e pei ona taua i la latou Lipoti, o lea ua
tatala i tua tuaoi ia. O lona uiga, o le tasi o Itumalo o nuu i
le Taulaga, o le a aofia ai Vaimauga Sasae ma Vaimauga
Sisifo, a o le isi o le a iai Faleta Sasae ma Faleata Sisifo.
O tuaoi nei, ua uma ona faamaonia e le Kapeneta, peitai,
e le i fia oo i ai se faamatalaga ina nei laga ai nisi mataupu
e pei ona tulai mai i le fonotaga ua mavae, lea sa faia
ai le faaiuga e tuuina atu le Tulafono Tau Faaofi i se isi
Komiti, e pei ona iai nei. Na taua e le Minisita, e tusa ai
ma aiaiga o le Tulafono Tumau, o lo o iai le malosiaga
o le Komiti e lipoti atu ai ona manatu. Peitai, o lea ua
tuuina mai se Teuteuga a le Komiti ma ua foliga mai o
se Ata Faataitai o se Tulafono (Draft Bill). I lea tulaga, e
le o talafeagai faaletulafono. E le i uia auala masani o le
tusiaina o tulafono. Na ia taua foi, e na o le Loia Sili e iai
le malosiaga na te tusia ai tulafono. A finagalo le Komiti
e faia ni fautuaga po o ni teuteuga, e tatau ona tusia i se
auala e atagia ai o lo o laga se mataupu.
Na faaauau le saunoaga a le Afioga i le Minisita o
Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga
Palota, ma na ia taua ai le iugafono na fai a le Komiti e
faapea, “e mafai ona auai Sui o le Komiti o lo o aafia i
le iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi ma faaalia manatu i
vaega uma o le Tulafono Tau Faaofi o lo o iloiloina. Peitai,
o le a le mafai ona auai nei Sui i le taimi e faia ai le Faaiuga
a le Komiti i le Fuaiupu 5”. Na ia fesiligia ai le tulaga aloaia
o le Lipoti a le Komiti aua e toatolu e aafia i le tulaga lea,
ae toatasi e le i auai i fonotaga a le Komiti. O lona uiga e
na o le Taitaifono ma isi Sui e toalua na faia le Faaiuga.
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na saunoa le Afioga i le Alii Palemia, o lenei Tulafono
Tau Faaofi sa tatau ona pasia i le fono talu ai. Peitai, o le
faaoloolomaau a le Maota na ala ai ona toe tuuina atu i le
Komiti. Na ia taua foi, e tele se taimi na ia faamalamalama
ai le faaaogaina o le pule po o le power. Talu ai, o le Vaega
a le HRPP, o le vaega tóatele, o lo o mulimulitai lava i
tu ma aga faatemokarasi o lo o fausia ai lo tatou Malo
faapea Malo saoloto uma faatemokarasi o le lalolagi. O
le uiga foi o le igoa, o le Vaega e Puipuia Aiatatau a le
atunuu lautele po o le Vaega a le HRPP, e faapena foi
PALEMENE
ona puipuia aiatatau a le Itu Agai. E moni e le lelei atoatoa
faigamalo faatemokarasi, peitai e itiiti ni faafitauli pe a
faatusa i isi faigamalo. Na ia faaalia manino, o le a tatala
le palota. O le a faaali lava le finagalo o le Sui Usufono e
ala i lana palota saoloto.
Na taua e le Fofoga Fetalai, o taualumaga o le Fono Aoao
o lo o faatautaia e tusa ai ma aiaiaga o le Tulafono Tumau,
ma o le Nofoa e faia le Faaiuga. Na faamalamalama e le
Fofoga Fetalai, o le Palemene, o le itutino aupito maualuga
lea i le Faiga o Tulafono, e sili atu nai lo malosiaga faaloia e tusia ai ma le Tulafono e pei ona taua e le Minisita.
E na o le Palemene o lo o aiaia i lalo o le Faavae e faia
Tulafono mo Samoa.
Ona faagasolo ai lea, o le Palota Tauvalaau, mo le
faamaonia o le Teuteuga a le Komiti.
Na tuuina atu e le Fofoga Fetalai le Fesili, pe faamaonia
le Teuteuga a le Komiti.
O i latou e lagolagoina, ia tutulai.
-
30
O i latou e tetee, ia tutulai;
-
16
Na faamaonia e le Fono Aoao le Teuteuga a le Komiti.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 5, e pei ona
teuteuina.
Hon Fiame Naomi Mataafa.
Na toe taua e le Afioga i le Minisita lona popolega i le
faaupuina o le Teuteuga a le Komiti e pei ona pasia ma
faamaonia e le Fono Aoao.
Hon. Aeau Peniamina Leavaiseeta.
Na taua e le Sui Usufono o Falealupo lona ofo alofa i le
galuega a le Komiti i le iloiloiina o Tulafono Tau Faaofi a
le Malo. Na ia faafetaia le Alii Palemia i lana taitaiga i le
valaaulia ai o sui ina ia palota saoloto ma le amiotonu ae
le o mo a latou vaega faaupufai.
Na faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Tulafono o Faiga Palota (Nu.2) 2015 faatasi ma Teuteuga.
12.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Faavae (Nu.2) 2014
(Iloiloga Auiliili)
LAFO
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi.
Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Lafo mo le
faamaoniaina e le Fono Aoao o le Lipoti a le Komiti.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo,ma faamaonia ai loa
ma le Lipoti a le Komiti.
Na iloiloina auiliili le Tulafono Tau Faaofi faatasi ma le
Lipoti a le Komiti.
FUAIUPU 12
TEUTEUGA
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi.
Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Teuteuga i le Fuaiupu
12.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Teuteuga.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 12, e pei ona
teuteuina.
FUAIUPU 1
FAASAOGA
Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi.
Na faatu e le Taitaifono le Faasaoga i le Fuaiupu1, mo le
faasaoina o le tausaga “2014” o lo o i le Fuaiupu 1 ma suia
i le tausaga “2015”.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Faasaoga.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 1, Igoa Pupuu e
pei ona faasa’oina.
Na faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Faavae (Nu.2) 2014 faatasi ai ma le Teuteuga ma le
Faasaoga.
13.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Faiga Palota
(Nu.2) 2015 (Faitauga Faatolu)
LAFO
Hon Fiame Naomi Mataafa.
Na faatu e le Afioga i le Minista o Faamasinoga ma Pulega
Tau Faamasinoga ma Faiga Palota le Lafo mo le faitauga
faatolu o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2)
2015, i lona faitauga faatolu.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga
Palota (Nu.2) 2015, ma faapea ona pasia le Maota.
14.
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Faavae (No.2) 2014
(Faitauga Faatolu)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga
faatolu o le Tulafono Tau Faaofi.
Sa faia le Palota Tauvalaau e tusa ai ma aiaiga o le
Faavae e tatau ona 2/3 le aofai e lagolagoina se teuteuga
o le Faavae. Na faamalieina le 2/3 ina ua palota sui e toa
36 mo le Teuteuga o le Faavae ae 10 sui na tetee.
Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Faave (Nu. 2) 2014, i lona faitauga
faatolu.
Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faave (Nu. 2) 2014,
ma faapea ai loa ona pasia le Maota.
15.
Tulafono Tau Faaofi o le
Faatatauina o Tupe Faaopoopo
(Nu.2) 2014/2015
(Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe
le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo ma faitauina ai loa le
Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe Faaopoopo
(Nu. 2) 2014/2015, i lona faitauga muamua.
16.
Tala Faatatau o Tupe Faaopoopo
(Nu.2) 2014/2015 (faataatia i luga
o le Laulau a Fono)
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faataatia i luga o le Laulau a Fono e le Afioga i le Alii
Palemia ma le Minisita o Tupe le Tala Faatatau o Tupe
Faaopoopo (Nu. 2) 2014/2015.
17.
Tulafono Tau Faaofi o le
Faatatauina o Tupe Faaopoopo
(Nu.2) 2014/2015 (Faitauga Faalua)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe
le Lafo mo le faitauga faalua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo, ma faitauina ai loa le
Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe Faaopoopo
(Nu. 2) 2014/2015, i lona faitauga faalua.
18.
Tulafono Tau Faaofi o le
Faatatauina o Tupe 2015/2016
(Faitauga Muamua)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe
le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo ma faitauina ai loa le
Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016, i
lona faitauga muamua.
17 - Me 2015
PALEMENE
19.
Tala Faatatau Autu o Tupe
2015/2016 (faataatia i luga
o le Laulau a Fono)
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faataatia i luga o le Laulau a Fono e le Afioga i le Alii
Palemia ma le Minisita o Tupe le Tala Faatatau Autu o
Tupe 2015/2016.
20.
Tulafono Tau Faaofi o le
Faatatauina o Tupe 2015/2016
(Faitauga Faalua)
LAFO
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe
le Lafo mo le faitauga faalua o le Tulafono Tau Faaofi.
Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo ma faitauina ai loa le
Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016 i
lona faitauga faalua.
21.
Saunoaga i le Tala
Faatatau Autu o Tupe
Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr
Sailele Malielegaoi.
Na fofogaina e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita
o Tupe le Saunoaga i le Tala Faatatau Autu o Tupe
2015/2016. Na ia taua ai, na aafia le tamaoaiga o le atunuu
i le lima tausaga ua mavae e mafua mai i faalavelave
faalenatura faapea ai ma le faaletonu o le tamaoaiga o
le lalolagi. E ui i le tulaga maaleale sa iai, ae na iloga
ona siitia le tamaoaiga i le 5.6% i le tausaga faaletupe
2010/2011. Peitai, ona o aafiaga o le afa o Eveni ia
Tesema 2012 lea na faaleagaina ai le tele o vaega o le
www.parliament.gov.ws
atuunuu ma e tusa ma le $470.0miliona le tupe faaalu.
E 1% le pau o tupe i le tausaga faaletupe 2011/2012 ae
pau maualalo i le 2% i le 2012/2013. Peitai na toe siitia
le tamaoaiga i le 2013/2014 i le 1.2% ona o galuega toe
faaleleia o le Afa o Eveni. O taligamalo i le Fonotaga
mo Atunuu Laiti Tauatiae o le lalolagi ma le fausiaina o
Faletalimalo Tetele e pei o le Faletalimalo a le Lamana,
Aggie Grey’s i Mulifanua, Faletalimalo a le Aggie Greys,
Faletalimalo a le Aga (Reef Resort) ma le Faletalimalo a
le Return to Paradise (Resort), o le a siitia ai le tamaoaiga
i le 2.3% i le 2014/15.
Aofaiga o Tupe Maua e
$689, 013, 681.
Aofaiga o Tupe Faaalu
$785, 357, 784.
O atinae o le a avea i ai le faamuamua a le Malo mo le
tausaga faaletupe 2015/2016, e aofia ai le:• Soifua Maloloina e $79.3milliona ($7.6million mo
le Matagaluega o Soifua Maloloina, $6.1miliona i
le Faalapotopotoga mo Gasegase Faamama Toto,
$63.8miliona mo le Auaunaga Faa-Soifua Maloloina,
$2.5miliona mo gasegase e auina atu mo togafitiga i
fafo).
• Aoaoga e $79.07miliona (50.4miliona mo le
Matagaluega o Aoga, $6.0miliona e faameaalofa atu
mo Aoga a Ekalesia ma Aoga Tumaoti, $2.76miliona
i le Pulega o Faailoga ma Tusi Pasi Tauaoloa o
Samoa, $11.05miliona mo le Iunivesite Aoao o Samoa,
1.5miliona e faatupeina ai api, peni ma meaaoga uma
e faaaogaina e alo ma fanau a le atunuu) e le aofia ai
le $5.7miliona i lalo o le Matagaluega o Tupe o lo o
fuafua nei mo le faatinoina o Polokalame mo Pili Aoaga
e fesoasoani ai i le faaaoogaina o le fanau.
Mo Atinae tetele:- Eletise e $11.3miliona, Suavai
$12miliona, Fesoasoani a le Malo mo le Ofisa o Felauaiga
i le Laueleele e tusa ma le $19.9miliona aua galuega
faaleleia mo auala tetele ma ala laupapa.
Mo fesootaiga tau Tekonolosi e $4.23miliona o e
fesoasoani ai i galuega ma auaunaga a le Matagaluega
o Fesootaiga, $1.74miliona mo auaunaga a le Ofisa o
le Pule Faatonu, $1.2miliona le sao a le Malo e totogi ai
auaunaga tau fesootaiga i luga o initaneti e faaaoga ai
peau lautele mo fesootaiga i Samoa (National Broadband
Highway) faapea ai ma le fesoasoani mai le Faletupe o
Asia ma le Faletupe o le Lalolagi e tusa ma le $7.4miliona
e faatupe ai se isi auupega mo fesootaiga o lo o i le taele
o le sami (submarine cables).
Mo Faatoaga e $13.5miliona ($11.3miliona o le a tuuina atu
mo galuega ma auaunaga a le Matagaluega o Faatoaga,
$0.5miliona o le a faaagaga lea mo polokalame masani
mo le faalauiloaina o fua o faaeleeleaga) e le o aofia ai i
totonu o lenei aofaiga le fesoasoani o lo o tuuina mai i le
Faletupe o le Lalolagi e 4.9miliona aua le Uunaia o Atinae
tau Faatoaga (SACEP), e aofia ai le atinae o fualaau ‘aina
ma lafu manu papalagi ina ia tuuitiitia le faalagolago i oloa
faatauina mai fafo. O lo o iai foi le $3.7miliona e fesoasoani
ai i le toe faaleleia o faatoaga sa aafia tele i le Afa o Evani.
O lo o iai foi ma le fesoasoani mai le Faletupe o Asia i le
Uunaia o Pisinisi mo Faifaatoaga lea o lo o tuuina mai
ai le $370,000. Mo Fefaatauaiga, Pisinisi ma Alamanuia
e $3.98miliona o le a tuuina atu le a mo le faatinoina o
auaunaga a le Matagaluega mo Pisinisi, Alamanuia ma
Leipa, e $9.32miliona mo le Ofisa mo Tagata Tafafao
Maimoa mai Fafo, e $450,000 mo Ofisa mo le Atinae o
Pisinisi Laiti (SBEC) ma le $200,000 e tuuina atu le a
mo le Vaega Tumaoti, e $125,300 o lea fesoasoani ai i le
faaauauina o le polokalame Aperitenisi o lo o faatautaia i
le Iunivesite Aoao o Samoa.
Mo Taaloga mo Tupulaga Talavou o Malo o le Taupulega
2015 e $5miliona ua faaagaga nei aua le taligamalo
mo taaloga a tupulaga talavou o Malo o le Taupulega.
O le a talimalo ai Samoa ia Setema. E $14.35miliona
se vaegatupe o lo o faaagaga nei mo ni faamoemoe le
fuafuaina e ono tulai mai i lenei tausaga faaletupe.
Ua tuuina atu nei i le Komiti o Tupe Maua ma Tupe Totogi
le Tala Faatatau o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015 ma
le Tala Faatatau Autu o Tupe 2015/2016 mo le lauliliuna e
tusa ai ma Tulafono Tumau 132.
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
7. Tulafono Tau Faaofi na Faaofi
i le Fono Aoao Faitulafono
1. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015.
2. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua
2015.
3. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega Tau Leoleo
2015.
1. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o Tamaiti 2015.
4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015.
5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o
Faamatalaga tau Lafoga 2015.
6. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o
Aofaiga o Tau 2015.
2. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015.
Faamatalaga e Faamalamalama ai
Faamatalaga e Faamalamalama ai
Faatomuaga
Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Tamaiti 1961 (“Tulafono”).
O le sini autu o le Tulafono Tau Faaofi o le faamalamalamaina lea e faapea, afai o se
talosaga mo le vaegatama o se tamaitiiti ua faia e ni tagata talosaga se toalua (2), ae o
se tasi o i laua o se tagatanuu, e lē tatau ona tagofiaina le talosaga e avea e faapea, o
se “vaegatama i atunuu i fafo”.
Faatomuaga
Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2012
(“Tulafono Autu”).
O le sini o le Tulafono Tau Faaofi, o le faaee atu lea o lafoga o pisinisi fou laiti e suia ai
tupe maua e lavea i le lafoga o i ai nei mo pisinisi laiti i lalo o le fuaiupu 36 o le Tulafono
Autu.
O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o
Tamaiti 1961 (“Tulafono”).
O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o
Lafoga o Tupe Maua 2012 (“Tulafono Autu”).
UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto
e faapea:
UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto
e faapea:
1. Igoa puupuu ma le amataga
(1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti
2015.
(2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le
Malo.
1. Igoa puupuu ma le amataga
(1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o
Tupe Maua 2015.
(2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina mai le aso 1 Ianuari 2016.
(3) E faaaogā le fuaiupu 11A o le Tulafono Autu i tausaga faale-lafoga ma e amata
faamamaluina mai le aso 1 Ianuari 2016.
2. Ua teuteuina le fuaiupu 2 - I totonu o le fuaiupu 2 o le Tulafono, mo le faamatalaina
o “vaegatama i atunuu i fafo”, ia suia e faapea:
““vaegatama i atunuu i fafo” o lona uiga o so o se talosaga mo le vaegatama o se
tamaitiiti pe afai e le o ni tagatanuu le tagata talosaga po o tagata talosaga uma;”.
3. Ua teuteuina le fuaiupu 7A - I totonu o le fuaiupu 7A o le Tulafono, i le tuanai ai o le
faafuaiupu (4) ia faaofi e faapea:
“(5) I le alofia ai o se tulaga masalomia, e lē tagofiaina se poloaiga o vaegatama e avea
ma vaegatama e faia i atunuu i fafo pe afai o le toatasi o ē o lo o talosaga mo le poloaiga
o vaegatama, o se tagatanuu.”.
4. Soloaiga
O so o se poloaiga o vaegatama e faia a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei
Tulafono, e faasino i se talosaga mo le vaetamaina o se tamaitiiti, ua faia e ni tagata
talosaga se toalua (2), lea o le toatasi o i laua o se tagatanuu, e tagofiaina le vaegatama
e faapea e le o se vaegatama ua faia i atunuu i fafo.
2. Ua teuteuina le fuaiupu 2
Mo le fuaiupu 2 o le Tulafono Autu, ia faaofi o faamatalaga nei, i o latou faasologa sao i
le pi faitau faa-Peretania.
““lafoga o pisinisi laiti” o lona uiga o le lafoga ua faaee atu i lalo o le fuaiupu 11A;
“tupe maua” e faasino i se tagata mo se tausaga faale-lafoga:
(a) o lona uiga o le aofaiga atoa o tupe maua mai le faatinoina o pisinisi, e aofia ai le
aofaiga atoa o tupe e tatau ona maua mai le faamatuuina atu o se aseta o le pisinisi, na
mauaina e le tagata a o faagasolo le tausaga faale-lafoga; peitai
(b) e lē aofia ai itu nei o le a taua (i) se aofaiga ua tuusaunoaina mai lafoga; po o
(ii) se aofaiga ua noatia i lafoga i lalo o le fuaiupu 10 po o le 11; po o
(iii) se aofaiga ua noatia i lafoga taofiofi lea ua avea ma lafoga mausali.”.
3. Ua faaofiina le fuaiupu 11A - I le tuanai ai o le fuaiupu 11 o le Tulafono Autu, ia faaofi
e faapea:
“11A. Lafoga o pisinisi laiti
(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e ao ona faaee atu ma totogi lafoga o
pisinisi laiti mo le faaaogāina e le Malo mo tausaga taitasi faale-lafoga.
(2) E ao ona totogiina atu e se tagata talafeagai le lafoga o pisinisi laiti i le fua faatatau
ua faamaotiina i totonu o le parakalafa (9) o le Faamatalaga 1.
(3) I le fuafuaina o le tupe maua faaletausaga a se tagata talafeagai mo se tausaga
faale-lafoga i lalo o lenei fuaiupu, e mafai e le Komesina ona amanaia o tupe maua
faaletausaga a se tagata po o ni tagata o lo o galulue faatasi ma le tagata talafeagai.
(4) E mafai e se tagata talafeagai ona talosaga i le Komesina e ala i se faiga tusitusia,
mo le faaaogāina o le fuaiupu 9 ae le o lenei fuaiupu.
(5) Afai ua faamalieina le Komesina e faapea o le tagata talafeagai, o ia lea na faia se
talosaga i lalo o le faafuaiupu (4), o le a ia tausia o faamaumauga talafeagai, e mafai e
le Komesina ona taliaina le talosaga, i le noatia ma le fai fuafua i so o se tuutuuga, e pei
ona mafai ona faamaotiina e le Komesina e ala i se faaaliga tusitusia i le tagata talosaga.
(6) I totonu o lenei fuaiupu:
“maketi o oloa laiti eseese” o lona uiga o se nofoaga o pisinisi lea ua tuuina atu o avanoa
po o fausaga lē tumau e faatau atu ai oloa i se nofoaga se tasi i le toalua (2) po o le sili
atu o tagata, mo le faamoemoe o le faatauina atu po o le tuuina atu o oloa e lē tumau le
faalauiloaina po o le teuina i le maketi o oloa laiti eseese, peitai e lē aofia ai:
(a) le faatauina atu o oloa e tagata o faatau savali oloa ma tagata o faatauina atu oloa
taitasi laiti; po o
18 - Me 2015
19 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
(b) le faatauina atu o taumafa Samoa i se maketi a Samoa ua faatuina i lalo o le Tulafono
o Maketi a Samoa 1927.
“fausaga lē tumau e faatau atu ai oloa i le maketi o oloa laiti eseese” o lona uiga o se
pisinisi ua faapitoa lava mo le faatauina atu po o le tuuina atu o oloa i totonu o se maketi
o oloa laiti eseese;
“tagata talafeagai” o lona uiga o se tagata e toatasi o ia lea ua faatatau i ai lenei fuaiupu,
o lo o:
(a) faatinoina so o se tasi o pisinisi nei (i) e tasi (1) po o le lua (2) taavale laiti laupasese o lo o faagaoioia;
(ii) e tasi (1) po o le lua (2) pasi o lo o faagaoioia;
(iii) o lo o faagaoioia se faleoloa laitiiti e itiiti ifo i lo le $130,000 le tupe maua faaletausaga;
po o
(iv) o lo o faagaoioia se fausaga lē tumau o faatau atu ai oloa i totonu o le maketi o oloa
laiti eseese, ma e itiiti ifo i lo le $130,000 le tupe maua faaletausaga; ma
(b) e le o faamauina i lalo o le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i
Luga o Aofaiga o Tau 1993.
“faleoloa laiti” o lona uiga o se pisinisi e faapitoa lava i le faatauina atu o oloa taitasi po
o le tuuina atu o oloa;”.
4. Ua teuteuina le fuaiupu 27
Mo le fuaiupu 27(1)(b) o le Tulafono Autu, mo le faaparakalafa (iii), ia suia e faapea:
“(iii) i se faalapotopotoga e le o se faalapotopotoga sue tupe na faavaeina faapitoa lava
mo faamoemoega o galuega alofa; po o
(iv) i le Malo e ala i le Matagaluega e fitoitonu ma Aoga, Taaloga ma Aganuu ina ia
uunaia ma faamalosia tulaga tau le atinae i totonu o Samoa o:”.
5. Ua teuteuina le Faamatalaga 1
Mo le Faamatalaga 1 o le Tulafono Autu, i le tuanai ai o le parakalafa (8), ia faaofi e
faapea:
“(9) O le fua faatatau o lafoga o pisinisi laiti mo se tagata talafeagai e tusa ai ma le
fuaiupu 11A:
(a) mo se tagata e faagaoioia ni taavale laiti laupasese, o le lafoga faaletausaga e $150
i le taavale laitiiti laupasese e tasi;
(b) mo le tagata e faagaoioia se faleoloa laititi, e itiiti ifo i lo le $130,000 se tupe maua
faaletausaga, o le lafoga faaletausaga e $100;
(c) mo se tagata e faagaoioia se fausaga lē tumau e faatau atu ai oloa i le maketi o oloa
laiti eseese, e itiiti ifo i lo le $130,000 le tupe maua faaletausaga, o le lafoga faaletausaga
e $100;
(d) mo se tagata e faagaoioia ni pasi (i) o se pasi e 8 i le 15 nofoa, o le lafoga faaletausaga e $300 i le pasi e tasi; po o
(ii) o se pasi e 16 i le 33 nofoa, o le lafoga faaletausaga, e $750 i le pasi e tasi.”.
6. Teuteuga faatupulaia - Mo le Tulafono Autu:
(a) i totonu o fuaiupu 9(5)(a), i le tuanai ai o le “10, 11,” ia faaofiina le “11A,”;
(b) i totonu o le fuaiupu 12 (i) mo le “10 ma le 11”, i fea lava o aliali mai ai, ia suia i le “10, 11 ma le 11A”;
(ii) mo parakalafa (c) ma le (d), mo le “10 po o le 11”, ia suia i le “10, 11 po o le 11A”;
(c) ua soloia le fuaiupu 36.
www.parliament.gov.ws
4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Faavae (Nu. 2) 2015.
COMMUNITY
SERVICE
Faamatalaga e Faamalamalama ai
Faatomuaga
Ua taumafai lenei Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa
1960 ina ia faavae ai le tulaga tofi o se Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a
le Atunuu ma ia aiaia ai ana galuega tauave ma malosiaga e faatuina ai, taitai po o le
faagataina o so o se taualumaga mo se soligatulafono e faapea ua uma ona faia. Ua
faapea foi ona aiaia i le Tulafono Tau Faaofi ni aiaiga ma tuutuuga o le tofiaina o le
Faatonu e ao ona aiaia e le Tulafono Tau Faaofi faapea ai ma aiaiga tau soloaiga ma
aiaiga faasaoina.
O lenei teuteuga ua tuuina atu faatasi ma le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Tutotonu e
Faafoeina Moliaga Faaletulafono 2015, lea ua faamoemoe e faavaeina ai le Tofi o le
Ofisa Tutotonu e faafoeina moliaga faaletulafono. O sea Tofiga e tutusa lava ma Tofiga
o le Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu i totonu o isi puleaga faafaamasinoga. O ia Tofiga e tutoatasi mai le Pulega Faatonu o le Malo, i le tulaga e
faapea, e latou te lē galulue i luga o so o se faatonuga e faatino ai a latou galuega.
E pei ona o le a vaaia ai i totonu o lenei teuteuga, o matafaioi ma tiute tauave o le
faafoeina o moliaga faaletulafono o le a aveesea lea mai le Loia Sili, o ia lea o lo
o galue i luga o Faatonuga a le Malo ina ia tusia tulafono e faapea foi pe a oo ina
tagofia taualumaga faa-faamasinoga o mataupu tau le va o tagata. O lenei tulaga o le
a fesoasoani lea i le Loia Sili i le tuuina atu o le faatulagaga manino o galuega o lo o ia
faatinoina ma faamautinoa ai e faapea o le a lē aafia ai i so o se itu o matafaioi ma tiute
e faia ai moliaga faaletulafono i le Pulega Faatonu o le Malo.
O lenei teuteuga ua faapea ona uunaia ai pulega Malo lelei lea e naunau i ai lo tatou
Malo e ausia ma faatumauina.
Miss Samoa Contestants with SIFA ACEO’s
O SE TULAFONO e teuteu ai le Faavae.
UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto
e faapea:
1. Igoa puupuu ma le amataga
(1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015.
(2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso ua filifilia e le Palemia.
2. Ua teuteuina le Mataupu 41 - I totonu o le Mataupu 41 o le Faavae:
(a) mo le fuaiupu (2), ia aveese upu “ma o le a i ai le pule, e faaaogāina i lana faitalia, ia
faatuina, taitai po o le faagataina o so o se taualumaga mo se soligatulafono sa faapea
ua uma ona faia”;
(b) mo le fuaiupu (3), i le tuanai o le upu “suega” ia faaopoopo i ai upu “i luga o so o se
taualumaga e ese mai i taualumaga tau solitulafono”.
Little Sisters of the Poor with some SIFA Management Staff
3. Ua faaofiina le Mataupu 41A - I le tuanai ai o le Mataupu 41 o le Faavae, ia faaofi e
faapea:
3. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le
Tulafono o Galuega Tau Leoleo 2015.
Faamatalaga e Faamalamalama ai
Faatomuaga
Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Galuega tau Leoleo 2009
(Tulafono autu).
O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o
Galuega tau Leoleo 2009 (“Tulafono autu”).
UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto
e faapea:
1. Igoa puupuu ma le amataga
(1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Galuega
tau Leoleo 2015.
(2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le
Malo.
2. Ua teuteuina le fuaiupu 46
I totonu o le fuaiupu 46(2)(b) o le Tulafono autu, ia aveese le faaupuga “onosefulu (60)”
ma suia i le faaupuga “onosefulu ma le lima (65)”.
20 - Me 2015
PALEMENE
“41A. Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu
(1) E mafai e Le Ao o le Malo, i le faia i luga o le fautuaga a le Palemia, ona tofia se
tagata mo se vaitaimi e ono (6) tausaga, o ia lea ua agavaa ina ia tofia e avea o se
faamasino o le Faamasinoga Sili e avea ma Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono
a le Atunuu (“Faatonu”).
(2) O aiaiga ma tuutuuga o le tofiga e ao ona aiaia e le Tulafono.
(3) O le Faatonu:
(a) e mafai ona (i) faatuina ma taitai taualumaga tau solitulafono;
(ii) tauaveina taualumaga tau solitulafono lea sa faatuina e se isi lava tagata po o se
pulega;
(iii) faagataina, i so o se laasaga a o lumanai ai le faaooina atu o le faaiuga, o taualumaga
tau solitulafono sa faatuina po o sa taitaiina e le Faatonu po o se isi tagata po o se
pulega;
(b) e lē noatia i se faatonuga po o se faafoega e so o se isi lava tagata po o se pulega pe
a oo ina faatinoina e le Faatonu malosiaga o i lalo o le faafuaiupu (a); ma
(c) o le a i ai se aia tatau e faalogologo ai i, ma o le a tatau ona maua e ia le avanoa
muamua i so o se isi lava tagata e oo atu i luma o so o se Faamasinoga po o se suega
e faasino i taualumaga tau solitulafono;
(d) e i ai isi galuega tauave, tiute ma malosiaga ua faaee atu e le Tulafono.
(4) O malosiaga o le Faatonu e mafai ona faatinoina e ia lava po o e tagata ofisa i ona
lalo ifo o lo o galulue i lalo ma ua tusa ai ma ana faatonuga aoao po o faatonuga faapitoa.
(5) I totonu o lenei Mataupu “taualumaga tau solitulafono” e aofia ai so o se taualumaga
po o se mataupu ua i luma o se Faamasinoga mo se soligatulafono sa faapea ua uma
ona faia ma e aofia ai so o se taualumaga faaopoopo, o se talosaga tetee, mataupu ua
taua po o le fesiligia o le tulafono.”.
125th Years Marist Brothers Jubilee –
OPEN DAY (SIFA Booth)
4. Ua teuteuina le Mataupu 83 - Mo le Mataupu 83, i le tuanai ai o le faafuaiupu (g) ia
faaofi e faapea:
“(ga) Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu ma isi tagata e faia
moliaga ma tagata ofisa ma tagata faigaluega o se ofisa e faia moliaga faaletulafono ua
faavaeina e le Tulafono;”.
TEUILA FESTIVAL – OPENING CEREMONY
P.O. Box 3265 Apia, Samoa
Level 6, Development Bank Building
APIA, Samoa
Telephone (685) 66400
Facsimile: (685) 20880
Email: [email protected]
Website: www.sifa.ws
21 - Me 2015
PALEMENE
22 - Me 2015
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
23 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
Palota Tauvalaau mo le Faitauga Faatolu o le
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015.
FOFOGA FETALAI: O le a faatino le Fesili o le faitauga faatolu i se Palota Tauvalaau. E tatalo atu i le tatou Maota o le a ta le tatou logo, o le mea masani ona faagasolo
lea o le tatou Palota Tauvalaau e ala i le pasiaina o le tatou Faavae.
Na ta le logo.
Fesili: O le Fesili pe o le a faitauina nei le Tulafono Tau Faaofi o le Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015 i lona faitauga faatolu, o e finagalo i ai tutulai mai.
PALOTA TAUVALAAU T.T.93(1)
1.
Palota Tauvalaau mo le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau
Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015.
FOFOGA FETALAI: O lea ua faataatia le tatou mataupu i lagatonu i le tulituliloa o le amiotonu, ua ou manatu ai o lenei mataupu e tatau ona fai se tatou palota tauvalaau,
ia aua ne i atagia se faaiuga e fai e au po o le ioe po o le leai, a ia tutulai mai pea le sui usufono ma lona finagalo ia ogatusa ma le finagalo na saunoa i ai le Palemia.
Na ta le logo.
Fesili: O e finagalo e lagolagoina le Teuteuga a le Komiti i le Fuaiupu 5 tutulai mai.
PALOTA TAUVALAAU T.T.93(1)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Afioga Hon Tuisugaletaua Sofara Aveau
Tofa Hon Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua
Afioga Hon Le Mamea Lemalu Su’a Leatuavao Tuiletufuga Ropati Mualia
Tofa Hon Faamoetauloa Lealaiauloto Ulaitino Faale Tumaalii
Afioga Hon Magele Mauiliu
Afioga Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi
Tofa Hon Tuuu Anasii Leota
Tofa Tapuai Toese Ah Sam
Tofa Tuileutu Alavaa Voi
Susuga Papalii Lio Faavaivaiomanu Taeu Masipau
Afioga Afualo Wood Uti Salele
Tofa Motuopuaa Uifagasa Aisoli Vaai
Afioga Hon Aeau Peniamina Leavaiseeta
Afioga Hon Palusalue Faapo II
Tofa Aveau Tuala Lepale Niko Palamo
Tofa Levaopolo Talatonu
Tofa Lealailepule Rimoni Aiafi
Afioga Toeolesulusulu Cedric Pose Salesa Schuster
Afioga Hon Faumuina Tiatia Faaolatane Liuga
Afioga Lafaitele Patrick Leiataualesa
Tofa Faimalotoa Kika Iemaima Stowers
Tofa Tuisa Tasi Patea
Tofa Lenatai Victor Faafoi Tamapua
Tofa Sooalo Mene
Susuga Ifopo Matia Filisi
Afioga Tialavea Fea Tionisio Seigafolava
Tofa Tusa Misi Tupuola
Afioga Tafua Maluelue Tafua
Afioga Hon Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow
Tofa Agafili Patisela Eteuati Tolovaa
FOFOGA FETALAI: O e tetee i le lafo, tutulai mai.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Susuga Hon Tuilaepa Fatialofa Auelua Lupesoliai Aiono Neioti Sailele
Malielegaoi
Tofa Hon Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo
Afioga Hon Fiame Naomi Mataafa
Tofa Hon Tuiloma Lameko
Afioga Lautafi Fio Selafi Purcell
Afioga Hon Manualesagalala Mati Tuigamala Enokati Posala
Afioga Hon Sala Fata Lisati Pinati
Tofa Fagaaivalu Kenrick Samu
Afioga Tufuga Gafoaleata Faitua
Tofa Alo Fulifuli Taveveu
Afioga Afoafouvale John Moors
Afioga Taefu Lemi
Afioga Maualaivao Pat Ah Him
Afioga Peseta Vaifou Tevaga
Susuga Seiuli Ueligitone Seiuli
Susuga Hon Papaliitele Niko Lee Hang
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
Susuga Hon Tuilaepa Fatialofa Auelua Lupesoliai Aiono Neioti Sailele
Malielegaoi
Tofa Hon Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo
Afioga Hon Fiame Naomi Mataafa
Tofa Hon Tuiloma Lameko
Afioga Hon Lautafi Fio Selafi Purcell
Afioga Hon Tuisugaletaua Sofara Aveau
Tofa Hon Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua
Afioga Hon Le Mamea Lemalu Su’a Leatuavao Tuiletufuga Ropati Mualia
Tofa Hon Faamoetauloa Lealaiauloto Ulaitino Faale Tumaalii
Afioga Hon Magele Mauiliu
Afioga Hon Manualesagalala Mati Tuigamala Enokati Posala
Afioga Hon Sala Fata Lisati Pinati
Afioga Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi
Tofa Hon Tuuu Anasii Leota
Tofa Lealailepule Rimoni Aiafi
Afioga Hon Faumuina Tiatia Faaolatane Liuga
Tofa Fagaaivalu Kenrick Samu
Afioga Tufuga Gafoaleata Faitua
Tofa Alo Fulifuli Taveuveu
Afioga Lafaitele Patrick Leiataualesa
Tofa Faimalotoa Kika Iemaima Stowers
Tofa Tuisa Tasi Patea
Tofa Lenatai Victor Faafoi Tamapua
Tofa Sooalo Mene
Afioga Afoafouvale John Moors
Afioga Taefu Lemi
Susuga Ifopo Matia Filisi
Afioga Tialavea Fea Tionisio Seigafolava
Tofa Tusa Misi Tupuola
Afioga Maualaivao Pat Ah Him.
Afioga Peseta Vaifou Tevaga
Susuga Seiuli Ueligitone Seiuli
Afioga Tafua Maluelue Tafua
Afioga Hon Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow
35. Susuga Hon Papaliitele Niko Lee Hang
36. Tofa Agafili Patisela Eteuati Tolovaa
IOE – 36
************************
FOFOGA FETALAI: O e tetee i le lafo, tutulai mai.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Afioga Hon Palusalue Faapo II
Afioga Hon Aeau Peniamina Leavaiseeta
Tofa Motuopuaa Uifagasa Aisoli Vaai
Afioga Afualo Wood Uti Salele
Susuga Papalii Faavaivaiomanu Taeu Masipau
Tofa Tuileutu Alavaa Voi
Tofa Tapuai Toese Ah Sam
Tofa Aveau Tuala Lepale Niko Palamo
Tofa Levaopolo Talatonu
Tofa Toeolesulusulu Cedric Pose Salesa Schuster
LEAI – 10
************************
FOFOGA FETALAI: O le iuga lenei o le tatou Palota Tauvalaau i le Tulafono Tau
Faaofi o le Teuteuga o le Faavae. O e na lagolagoina le lafo e 36, o e na tetee
e 10. Ma ou te faasilasila atu ua talia aloaia le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o
le Faavae (Nu.2) 2015.
Na faamaonia le lafo ma faitauina le Tulafono Tau Faaofi i lona faitauga faatolu
ma faapea ona pasia le Fono Aoao Faitulafono.
LEAI – 16
************************
FOFOGA FETALAI: O le iuga lenei o le tatou Palota Tauvalaau, o e na
lagolagoina le Teuteuga a le Komiti e 30, o e na teena le Teuteuga a le Komiti e
16. O lea ou te faasilasila ai aloaia, ua talia aloaia le Teuteuga a le Komiti.
IOE – 30
24 - Me 2015
25 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
Samoa’s Leading
Party Hire!
- Stylist Ballons
- Tables Decorations
- Party Products
- Lights & Stages
- Sound Systems
- Plus More!!
- Tents & Marquees
- Tables & Chairs
- Portable Coolers &
Freezers
Ree's Hirage Samoa - " Your One Stop Hire Centre " | Tel: +685 26-648 Mo1b: +685 777-5408 Email: [email protected]
26 - Me 2015
27 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
5. Aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina
(1) So o se taualumaga tau solitulafono na faatuina po o sa taitaiina e po o i le avea ai
ma sui o le Loia Sili a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono, e faaauau
pea e faapei ai nei taualumaga sa faatuina, po o sa taitaiina e po o i le avea ai ma sui o
le Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu e tusa ai ma le Mataupu 41A.
(2) So o se faatonuga o i ai nei ua tuuina atu e tusa ai ma le Mataupu 41(4) e faasino
i taualumaga tau salitulafono a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono,
e faaauau pea e faapei ai o nei faatonuga sa tuuina atu e po o i le avea ai ma sui o le
Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu e tusa ai ma le Mataupu 41A(4).
PALEMENE
6. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o
Oloa ma Galuega Faatino e Faia
i Luga o Aofaiga o Tau 2015.
Faamatalaga e Faamalamalama ai
5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga
o le Tulafono o le Fetufaaiga o
Faamatalaga tau Lafoga 2015.
Faamatalaga e Faamalamalama ai
Faatomuaga
Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga
Tau Lafoga 2012 (“Tulafono”) e faailoa ai tulaga lē atoatoa na maitauina a o faagasolo
le Iloiloga Faapitoa o le Laasaga 2 a Samoa i lalo o le Fonotaga a Malo o le Lalolagi
e uiga i Faiga ma Pulega Manino ma le Fetufaaiga o Faamatalaga mo Faamoemoega
Tau Lafoga lea sa faafoeina i le tausaga ua mavae atu ia Tesema, ma mataupu ia sa
maitauina e le Vaega Tau Iloiloga a Samoa i se fonotaga ma le Vaega o Iloiloga Faapitoa
lea sa faia i Pale ia Fepuari i le tausaga nei. O le a faamautinoa ai i le Tulafono Tau
Faaofi e faapea o le aia tatau e tausia ai pepa aloaia i tulaga agatapuia po o le aia tatau i
tulaga faalilolilo ma tulaga aloaia faaletulafono, ua faalēaogāina nei ina ia avanoa ai mo
tulaga manino tau le fetufaaiga o faamatalaga mo faamoemoega e fesootai i lafoga; o
lenei tulaga ua faia ina ia foia ai le faafitauli o le alofia o lafoga.
O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o
le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2012
(Tulafono autu) ma isi faamoemoega e fesootai i ai.
UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto
e faapea:
1. Igoa puupuu ma le amataga
(1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga
o Faamatalaga Tau Lafoga 2015.
(2) E amata faamamaluina lenei Tulafono i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le
Malo.
2. Ua teuteuina le fuaiupu 10
I le fuaiupu 10 o le Tulafono autu:
(a) i totonu o le faafuaiupu (1), ia aveese upu “I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu
(2),”; ma
(b) mo le faafuaiupu (2) ia suia e faapea:
“(2) O se aiaiga i totonu o se isi Tulafono ua aiaia ai se noataga o le ituaiga o faasinomia
i totonu o le faafuaiupu (1), e aofia ai se aiaiga ua faamamaluina i le tuanai ai o le aso
e amata faamamaluina ai o lenei Tulafono, o le a tatau ona noatia ma fai fuafua i lenei
fuaiupu.”.
3. Ua teuteuina le faamatalaga 1
Mo le faamatalaga 1 o le Tulafono autu i le tuanai ai o le faanumeraina o meataitasi 13,
ia faaofi e faapea:
“14. Mexico
30 Novema 2011
15. Japan
4 Iuni 2013
16. South Africa
26 Iulai 2013”.
4. Ua teuteuina le Tulafono o Mavaega Tausi 2014
I le fuaiupu 80(1) o le Tulafono o Mavaega Tausi 2014, i le tuanai ai o le upu “fuaiupu”
ia faaofi upu “ma le fuaiupu 10 o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga
2012”.
5. Ua teuteuina le Tulafono o Kamupani Faava o Malo mo se Faamoemoega
Faapitoa 2012 - I le tuanai ai o le fuaiupu 147(7) o le Tulafono o Kamupani Faava o
Malo mo se Faamoemoega Faapitoa 2012, ia faaofi e faapea:
“(8) O lenei fuaiupu e noatia ma fai fuafua i le fuaiupu 10 o le Tulafono o le Fetufaaiga o
Faamatalaga Tau Lafoga 2012.”.
28 - Me 2015
Faatomuaga
Ua faamoemoe le Tulafono Tau Faaofi ina ia suia le Tulafono o Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1992/1993 (“o le Tulafono”). E taua
le Tulafono Tau Faaofi i le faalauiloaina o le tulaga o le avea ai o Samoa ma sui auai
o le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi, ae faapena foi i tulaga faaleleia o
auaunaga faatekonolosi, auaunaga faaeletoroni o pisinisi ma fesootaiga, i le tuuina atu
lea o auaunaga faaonaponei faava o malo, ma le mafai gafatia o le Matagaluega mo
Tupe Maua e atiae ai tulafono faafoe fou tau lafoga, e mafai ai ona fetuunai i se tulaga
talafeagai ma ia suiga. O le faatupulaia o ‘tupe maua i le laasaga amata’ lea ua faapea
ona manaomia ai pisinisi ina ia faamauina, ma ua faamoemoe le Tulafono Tau Faaofi
lenei ina ia faaitiitia o tupe totogi tau lafoga mo nisi o pisinisi laiti. Ma e ui ina o lo o i ai
se suiga i le igoa o le lafoga i oloa ma lafoga mo Galuega Faatino (GST), peitai ane, o lo
o mafuli lava ina leai ni suiga i tulafono faafoe i le Tulafono Tau Faaofi, mo le fuafuaina
o lafoga.
O sini autu nei o le Tulafono Tau Faaofi:
• ia faafaigofie, manino ma malamalama ma ia faafouina tulafono faafoe o lafoga o
oloa ma Galuega Faatino (GST);
• ia ogatasi tulafono faafoe ma faiga masani aupito sili ona lelei i tulaga faapitoa faava
o malo;
• ia ogatasi tulafono a Samoa ma suiga fou i tulafono o lafoga ua faamamaluina e isi
atunuu o le Pasefika;
• ia aveese oloa gaosi tulaga muamua mai le lisi o oloa tuusaunoaina mai lafoga o
oloa;
• ia siitia le laasaga amata ua faamauina o lafoga o oloa ma galuega faatino i le
aofaiga o tupe maua faaletausaga e $130,000; ma
• ia faalautele atu le faaaogāina o tulafono faafoe i nisi o galuega faatino e faaulufale
mai, ia e le o faia i ai se lafoga i le taimi nei.
O SE TULAFONO e faaee atu ai ma
faatonutonu faaletulafonoina ai le aoina o lafoga
i luga o le faatauina mai o oloa ma galuega
faatino, ma mo faamoemoega e fesootai i ai.
UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto
e faapea:
VAEGA 1
FAATOMUAGA
1. Igoa puupuu ma le amataga
(1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015.
(2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le
Malo, ae vagana ai o aiaiga ia e faasino i le “tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai”
o le a amata faamamaluina i se aso e filifilia e le Minisita.
2. Faamatalaina o uiga o upu - I totonu o lenei Tulafono, ae vagana ai ua manaomia e
le mataupu se isi uiga e ese ai:
“tulaga tau fetuunaiga” o lona uiga o se tulaga ua tulai mai ua faamaotiina i le fuaiupu
28(6);
“pepa faatumu faamaonia” o lona uiga o se pepa faatumu ua faamaonia i lalo o le fuaiupu
51;
“tagata ua soofaatasi” e i ai lona uiga i totonu o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua;
“Komesina” o lona uiga o le tagata ua tofia i lea tofiga e tusa ai ma le fuaiupu 5 o le
Tulafono o le Faafoega o Lafoga;
“Pule o Tiute” e i ai le uiga i le Tulafono o le Ofisa o Tiute;
“kamupani” e i ai le uiga i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua;
“totogi ua faia”, mo le tuuina atu o ni oloa ma ni galuega faatino i so o se tagata:
(a) e aofia ai so o se totogi ua faia po o so o se gaoioiga po o le lē faia i ai o se galuega,
pe ofo fua mai po o le leai foi, e tusa ai ma, e tali atu ai i, po o mo le toe mauaina mai o
tupe o, le tuuina atu o so o se oloa ma galuega faatino, pe e lena tagata po o e so o se
isi lava tagata; peitai
(b) e lē aofia ai se meaalofa e leai ni tuutuuga i so o se faalapotopotoga e lē galue mo
se tupe mama.
“faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi” o lona uiga o se pepa aloaia e manaomia ai
lē e tuuina atu oloa ina ia tuuina atu i lalo o le fuaiupu 36(1);
“mauaina mai o se lafoga faasili” e faasino i se tagata ua faamauina, o lona uiga:
(a) o se oloa tuuina atu e aafia i le lafoga ua faia i le tagata e se isi tagata faamauina;
po o
(b) o se oloa faaulufale mai e aafia i le lafoga ua faia e se tagata.
“Tulafono o le Ofisa o Tiute” o lona uiga o le Tulafono o le Ofisa o Tiute 2014;
“faafoega a le tiute” e i ai le uiga i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute;
“faamatalaga o aitalafu tau lafoga” o lona uiga o se pepa aloaia lea e manaomia ai lē e
29 - Me 2015
PALEMENE
tuuina atu oloa ina ia tuuina atu i lalo o le fuaiupu 36(2);
“lafoga ua fuafuaina e totogi atu” e faasino i se tagata faamauina, o lona uiga o le lafoga
e totogiina atu e avea e faapea na taliaina e le tagata faamauina i lalo o fuaipu 13(2),
20(2), 28(1) po o le 28(4);
“oloa ua fuafuaina e aafia i lafoga totogi” o lona uiga o se oloa e aafia i le lafoga ua avea
e faapea na faia e se tagata i lalo o le fuaiupu 13(1) po o le 20(1);
“oloa faaulufale mai ua tuusaunoaina” o lona uiga o se oloa faaulufale mai ua lisiina i
totonu o le Faamatalaga 1;
“oloa tuuina atu ua tuusaunoaina” o lona uiga o se oloa tuuina atu ua lisiina i totonu o le
Faamatalaga 2;
“tau talafeagai faamaketi” e i ai le uiga i totonu o le fuaiupu 4;
“oloa” o lona uiga o meatotino tumau po o meatotino e mafai ona pa’i i ai ma fesiitai,
peitai, e lē aofia ai tupe;
“lafoga o oloa ma galuega faatino” po o “Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino (GST)” o
lona uiga o lafoga o oloa ma galuega faatino e faia i luga o le aofaiga o tau, ua faaee atu
i lalo o le fuaiupu 8;
“Malo” o lona uiga o le Malo o Samoa;
“Vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino” o lona uiga o vaitaimi ua faamaotiina i
lalo o le fuaiupu 29;
“Sui mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino” o lona uiga o se tagata ua tofia i sea tulaga
i lalo o le fuaiupu 44;
“feagaiga o le lisiina ma faatauina” o lona uiga o se feagaiga o oloa faatau atu ma oloa
faatau mai, ma i lalo o lea feagaiga, o le tau e totogi auauai, ma i togiga taitasi uma e
aofia ai o se tului e faaee atu i ai;
“oloa faaulufale mai” o lona uiga ia auamaia oloa, po o le taumafai ina ia aumai oloa i
totonu o Samoa mai se nofoaga i fafo atu o Samoa;
“lē e faaulufaleina mai oloa” e faasino i le faaulufaleina mai o ni oloa, e aofia ai le tagata
e ona oloa, po o so o se isi lava tagata mo lea taimi o lo o ia umia ai o po o ua faaalia
se agaga e faamanuiaina ai i oloa, po o ua faatagaina e tuuina atu se pepa tusia o se
tautinoga tau le Tiute e faasino i oloa i lalo o le fuaiupu 60 o le Tulafono o le Ofisa o Tiute;
“Tulafono o Lafoga o Tupe Maua” o lona uiga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2012;
“lafoga maua mai”, mo se tagata ua faamauina:
(a) o lona uiga (i) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua totogi mo le mauaina mai o le lafoga faasili
e le tagata; po o
(ii) se aofaiga ua faatatauina e avea o se lafoga maua mai na totogi e le tagata mo
faamoemoega o lenei Tulafono; peitai
(b) e lē aofia ai so o se tului po o se faasalaga ua tuai ona totogi, na faaeeina atu i lalo
o lenei Tulafono po o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga e tusa ai o le mauaina mai o
le lafoga faasili.
“faasiliga o lafoga maua mai” o lona uiga o le faasiliga mo le lafoga maua mai na
faatagaina i lalo o lenei Tulafono;
“lisi o oloa” o lona uiga o so o se mea ua faia, oloa gaosi, gaosiga o oloa, faatauina mai,
po o le mauaina mai i se isi faiga e ese ai mo le faatauina atu po o fefaatauaiga, ma e
aofia ai so o se meafaitino e faaaogā e gaosi ai oloa po o oloa e faaaogāina i le gaosiga
ma le faagasologa o oloa gaosi ma lafumanu;
“pepa totogi” o lona uiga o se pepa aloaia e logoina ai se noataga e totogi se tupe ma e
aofia ai pepa o lafoga o oloa;
“tului o lafoga e tuai ona totogi” o lona uiga o tului o lafoga e tuai ona totogi e faaee atu i
lalo o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga;
“tupe” o lona uiga:
(a) o so o se tupe siliva po o tupe pepa lea ua tuuina atu faaletulafono i totonu o Samoa
po o so o se isi lava atunuu, e ese ai na i lo se tupe siliva po o se tupe pepa a se tagata
o lo o aoina ia tupe eseese;
(b) o se poloaiga tusia e totogi ai tupe, pepa o folafolaga tau tupe, siaki o tupe e totogi i
le faletupe po o tupe lafo po o tupe faapoloaiga; po o
(c) le a lava le mea e tuuina atu e totogi ai e ala i (i) se pepa e tala ai tupe po o pepa e totogi ai tupe faaaitalafu; po o
(ii) teuina po o le toesea o tupe i se teugatupe.
“tagata e le o se tagata nofomau” e i ai lona uiga i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua;
“lafoga totogi atu” o lona uiga:
(a) o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e maua e se tagata ua faamauina i luga o oloa
e aafia i lafoga totogi ua faia e le tagata;
(b) o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi e se tagata faamauina i luga o oloa o
galuega faatino e faaulufale mai ua faia i le tagata; po o
(c) se aofaiga lea o lo o faatatauina e avea ma lafoga totogi atu a le tagata.
www.parliament.gov.ws
“faasalaga” o lona uiga o faasalaga ua faaee atu i lalo o lenei Tulafono po o le Faafoega
o Lafoga;
“tagata” o lona uiga o se tagata e toatasi, faiga faapaaga, mavaega, kamupani, Malo, po
o se faalapotopotoga faava o malo;
“tau” e i ai lona uiga o lo o i le fuaiupu 5;
“pulega a le Malo” o lona uiga:
(a) o le Malo;
(b) o se Matagaluega a le Malo ua tofia i lalo o le Faamatalaga 1 o le Tulafono o le
Faatulagaina o Tofi Faaminisita ma Matagaluega 2003;
(c) o se faalapotopotoga a le Malo e pei ona faaalia i le Tulafono o le Pulega o Tupe a
le Malo 2001;
(d) se ofisa a le Malo ua faavaeina i lalo o le Faavae, se Tulafono, po o i se isi faiga e
faatino tutoatasi ai tiute e aofia ai le faatinoga o galuega tauave a le Malo.
“mauaina”, e faasino i se tagata, e aofia ai le talosaga e avea ai ma sui o le tagata, a lē
ala i le faatonuga a le tagata po o, i lalo o so o se tulafono;
“tagata e taliaina oloa”, e faasino i oloa, o lona uiga o le tagata po o tagata ia o lo o tuuina
atu i ai oloa;
“pepa o lafoga o oloa ua faia e le tagata e taliaina oloa” o lona uiga o se pepa o lafoga o
oloa ua faia e le tagata e taliaina oloa ua taua i le fuaiupu 34 po o le 39(3);
“tagata faamauina” o lona uiga o se tagata ua faamauina i lalo o le fuaiupu 10, ma e aofia
ai se tagata o ia lea o lo o manaomia le talosaga atu mo le faamauina peitai, e na te le i
faia i totonu o le taimi ua faamaoti mai i le fuaiupu 9;
“laasaga amata o le faamauina” o lona uiga o le aofai ua faamaoti mai i le fuaiupu 9(2);
“tupe maua mai le Malo” o lona uiga o tupe maua mai le Malo (e le o ni tupe maua mai so
o se isi pulega a le Malo) e so o se pulega a le Malo mo le tuuina atu o galuega faatino
e faia e lea pulega a le Malo; ae peitai e lē aofia ai:
(a) Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi ina ia tusa ai ma aiaiga o lenei Tulafono,
i luga o le tuuina atu o galuega faatino e lea pulega a le Malo;
(b) o tupe maua e aoina mai e lea pulega a le Malo ua avea ma sui sooupu e fai ma sui
o le Malo.
“tagata nofomau” e i ai lona uiga tutusa i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua;
“galuega faatino” o lona uiga o so o se mea e le o ni oloa po o tupe;
“tagata e tuuina atu oloa”, e faasino i oloa, o lona uiga o le tagata po o tagata o i latou
ia e tuuina atu oloa;
“oloa”, e i ai lona uiga i le fuaiupu 6;
“Tulafono o le Faafoega o Lafoga” o lona uiga o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga 2012;
“vaegamea o lafoga”, e faasino i ni oloa e aafia i lafoga totogi, o lona uiga o le vaegamea
fuafuaina i lalo o le fua faatulagaina:
o mea e fiafia i ai; po o
(c) so o se galuega o lo o auai atu i ai, galuega po o le faafaigaluegaina i lalo o so o
se konekarate po o le avea ai o se Faatonu o se kamupani, vagana ai e faapea, afai o
se tagata o lo o faatinoina so o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, ua talia so o se tofi,
so o se auaunaga e tuuina atu e lea tagata e avea ai ma lē o umia lea tulaga tofi, e
faatatauina e faapea na tuuina atu i le faagasologa po o le faalauteleina o lea gaoioiga
e aafia i lafoga totogi; po o
(d) so o se galuega o lo o auai atu i ai, galuega, po o le faafaigaluegaina (i) e tusa ai ma le Tulafono o Galuega a le Malo 2004;
(ii) e avea o se Faamasino, le Loia Sili, le Pule ma Suetusi Aoao po o le Komesina o
Sulufaiga;
(iii) e tusa ai ma se tofiga e faia e Le Ao o le Malo ma ua molimauina e ala i se tusi
faapoloaiga po o, e ala i se Poloaiga;
(iv) i le avea ai o se taitaifono po o se sui auai o se komiti faatino, fono, komiti, po o isi
faalapotopotoga, ia ua faavaeina e ala i se tulafono; po o
(e) lea vaega o le gaoioiga i le tulaga lea o lo o aafia ai i le gaoioiga le tuuina atu o oloa
e tuusaunoa mai lafoga.
r / (1+r),
5. Faamatalaga o “tau”
(1) I totonu o lenei Tulafono ma i le noatia ma le fai fuafua i lenei fuaiupu, “tau” o oloa o
lona uiga o le tau aofai o aofaiga nei:
(a) le aofai o tupe na totogi po o e totogiina e so o se tagata, i se faiga tuusao pe leai
foi, mo oloa;
(b) o le tau talafeagai faamaketi o se aofaiga i ituaiga ua totogi atu po o e totogi e so o
se tagata, i se faiga tuusao pe leai foi, mo oloa;
(c) so o se lafoga, tiute, lafoga faaee atu, totogifuapauina, ma tau faaee atu (e lē aofia
ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino) ua totogi po o e totogi i, po o e ala i le mafuaaga
o le tuuina o oloa,
ua faaitiitia i so o se tau pa’ū po o tupe toe faaola mai ua faatagaina ma aofia ai i le taimi
na tuuina atu ai.
(2) O le tau o oloa faatauina atu i lalo o se feagaiga faalisi o oloa faatau atu lea o lo o
faaaogā i ai le fuaiupu 14, e lē aofia ai so o se aofaiga e totogiina mo oloa faaaitalafu i
lalo o le feagaiga faalisi o oloa faatau atu.
afai o le r o le fua faatatau o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e faaaogā i oloa ua
fuafuaina i lalo o le fuaiupu 8;
“fuainumera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga”, e faasino i se tagata, o lona uiga o
le fuainumera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga, ua tuuina atu i le tagata i lalo o le
Tulafono o le Faafoega o Lafoga;
“pepa o lafoga o oloa” o lona uiga o se pepa aloaia e manaomia le tuuina atu i lalo o le
fuaiupu 33;
“gaoioiga e aafia i lafoga totogi” e i ai le uiga i le fuaiupu 3;
“oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi” o lona uiga o le faaulufale mai o oloa, e ese
ai i lo oloa faaulufale mai e tuusaunoa;
“lafoga e totogi” o lona uiga o se aofaiga o lafoga ua faatatauina ina ia tusa ai ma le
fuaiupu 30;
“oloa e aafia i lafoga totogi” o lona uiga o se oloa, e ese ai na i lo se oloa e tuusaunoa
ma lafoga, ua faia i totonu o Samoa e se tagata i le faagasologa, po o le faalauteleina o
se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, ma e aofia ai oloa e aafia i lafoga totogi ua fuafuaina
le tuuina atu;
“galuega faatino tau fesootaiga”:
(a) e i ai le uiga i le Tulafono o Fesootaiga 2005; ma
(b) mo faamoemoega o lenei Tulafono, e aofia ai (i) le faaliliuina po o le faasoa atu o le aia tatau e faaaogāina ai le tulaga gafataulimaina
mo ia faaliliuga tau fesootaiga, gaosiga, po o le mauaina o fesootaiga; po o
(ii) le tuuina atu o avanoa i faamatalaga o fesootaiga i le lalolagi ma le atunuu; peitai
(c) e lē aofia ai le tuuina atu o tusitusiga faavae, ata vaaia, leo, po o faamatalaga.
“mavaega” e i ai lona uiga o lo o i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua;
“aso faigaluega” e lē aofia ai Aso Toonai, Aso Sa po o se aso malolo mo tagata uma;
“oloa e lē faatatauina” o lona uiga o oloa o lo o lisiina i totonu o le Faamatalaga 3.
3. Faamatalaga o “gaoioiga e aafia i lafoga totogi”
(1) I totonu o lenei Tulafono, “gaoioiga e aafia i lafoga totogi” o lona uiga:
(a) o so o se gaoioiga lea o lo o faatino ma faaauau pea po o faatino i se faiga masani e
so o se tagata, tusa lava pe mo tupe mama pe leai foi, ma e aofia ai po o, ua faamoemoe
e aofia ai oloa atoa po o se vaega, o le tuuina atu o oloa ma galuega faatino i so o se isi
lava tagata mo se taui tau tupe; ma e aofia ai so o sea gaoioiga ua faatino i le faiga o se
pisinisi, fefaatauaiga, gaosiga, galuega, matata, faalapotopotoga, po o se potopotoga o
tagata; po o
(b) e aunoa ma le faatapulaaina o le parakalafa (a), o gaoioiga a so o se pulega a le
Malo.
(2) So o se mea ua faia e fesootai ma le amataina po o le faamutaina o se gaoioiga e
aafia i lafoga totogi, e faatatauina ua faatino i le faagasologa po o le faalauteleina o lea
gaoioiga e aafia i lafoga totogi.
(3) E ui lava i le faafuaiupu (1) ma le (2), mo faamoemoega o lenei Tulafono, “gaoioiga e
aafia i lafoga totogi” e lē aofia ai, e tusa ai i so o se tagata:
(a) o le avea ai o se tagata e toatasi, so o se gaoioiga o le a faaauau pea ona avea o se
gaoioiga faapitoa e fiafia e fai, po o mea e fiafia i ai; po o
(b) i le lē avea ai ma tagata e toatasi, so o se gaoioiga ua faia pe afai ae faatinoina e se
tagata e toatasi, o le a faaauau pea ona avea o se gaoioiga faapitoa o lo o fiafia e fai, po
30 - Me 2015
www.parliament.gov.ws
4. Faamatalaga o “tau talafeagai faamaketi”
(1) I totonu o lenei Tulafono, “tau talafeagai faamaketi” o oloa, o lona uiga:
(a) o le tau lea o le a maua i se feuiaiga tau tupe i maketi saoloto, e faia i le taimi e faia
ai feuiaiga tau oloa i le va o tagata e leai ni noataga;
(b) afai e lē talafeagai ai ona fuafuaina le tau talafeagai faamaketi o oloa (“oloa tonu”) i
lalo o le parakalafa (a), o le tau e masani ona maua mai i oloa faapea i feuiaiga faapisinisi
i maketi saoloto e faia i le taimi na faia ai feuiaiga i le va o tagata e leai ni noataga, ua
fetuunai ina ia amanaia ai le eseesega o oloa faapena ma oloa tonu;
(c) afai e lē mafai ona fuafuaina le tau talafeagai faamaketi o se oloa i lalo o le parakalafa
(a) po o le (b), o le tau lea o se tau fuafuaina e latalata i ai o le tau o le a maua mai oloa
i se feuiaiga faapisinisi i maketi saoloto, na faia i le taimi na faia ai feuiaiga faapisinisi i le
va o tagata e leai ni noataga, e pei ona fuafuaina e le Komesina e faavae i luga o taiala
faavae lautele o tau ua taliaina; po o
(d) afai ua manaomia i se aiaiga o lenei Tulafono le fuafuaina o le tau talafeagai faamaketi
i se taimi faapitoa mo ni oloa faapitoa po o galuega faatino o lo o umia e se tagata, o tau
aogā ua faaaogāina e ala i faasinomaga i tau talafeagai faamaketi o le tuuina atu o ia
oloa po o galuega faatino e pei ona fuafuaina i lalo o lenei fuaiupu i lea taimi.
(2) E foliga tutusa oloa pe afai e tutusa, po o e foliga lalata i ai, i le isi oloa, i le amanaia
ai o uiga vaaia, ituaiga, aofaiga, tulaga lelei manaomia, faapitoa, po o le tauleleia o oloa
po o galuega faatino ua tuuina atu.
6. Faamatalaga o le “tuuina atu”
(1) I totonu o lenei Tulafono:
“o isi ituaiga oloa” e aofia ai:
(a) meaalofa po o saofaga ua faia e avea ai ma sui o le Malo po o, e so o se pulega
a le Malo (o lea totogi ua faatatauina o taui tau tupe mo le tuuina atu o oloa po o
galuega faatino e le tagata lea po o mo lona manuia lea na totogi ai i le faagasologa o le
faalauteleina o gaoioiga e aafia ai lafoga totogi a lea tagata); po o
(b) oloa a le Malo, e aofia ai (i) totogi ua faia e le Malo i po o, e avea ai ma sui o le pulega a le Malo e faasino i se
tupe totogi mo le tuuina atu o oloa; po o
(ii) se aofaiga ua faamauina e avea ma tupe maua mai le Malo po o se pulega a le Malo,
mai so o se tagata (e aofia ai le Malo) e ala i se tau faaee atu, totogifuapauina, tiute o
oloa faaulufale mai, lafoga faaee atu, tupe totogi po o fua faatatau, peitai e le o se lafoga
o tupe maua, lafoga o tiute, lafoga o tiute po o tiute o faailoga tusi, lafoga faaee atu o
suauu i lalo o le Tulafono o le Penisini, po o so o se lafoga faaee atu o fesuiaiga o tupe
i atunuu i fafo.
“tuuina atu” o lona uiga:
(a) o le tuuina atu o oloa;
(b) o le tuuina atu o galuega faatino;
(c) tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai; po o
(d) so o se isi lava faiga o le tuuina atu ua faamaoti mai i lalo o lenei fuaiupu.
“tuuina atu o oloa” o lona uiga o le faatauina atu, fesuiaiga, po o isi faaliliuga o le aia
tatau e faamatuu atu ai oloa e avea ai ma lē e umiaina, e aofia ai i lalo o se feagaiga o
le lisiina ma faatauina o oloa;
“tuuina atu o galuega faatino”:
(a) o lona uiga so o se mea ua faia lea e le o tuuina atu ai ni oloa po o tupe, e aofia ai le
tuuina atu o itu taua ma aogā ma le faamatuu atu, tofia, po o le faalēaogāina o so o se
aia tatau; ma
(b) e aofia ai, pe afai e faia se petipetiga a se tagata i so o se tupe i so o se tuuga
solofanua, o le aofaiga o tupe ua faapea ona faia ai petipetiga, ua faatatauina o le tuuina
atu o galuega faatino (i) e le tagata o umia se laisene o petipetiga i lalo o le Tulafono o Petipetiga (Sooupu o
PALEMENE
Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990, i le tulaga o tupe ua faia ai se petipetiga ma
lea tagata o umia le laisene; po o
(ii) e le Komiti Faatino o le Lala Sooupu o Petipetiga i le tulaga e faasino i tupe ua faia
ai peti i le Komiti Faatino i se ofisa po o le lala sooupu o le Komiti Faatino, pe afai o
lea aofaiga o tupe o lo o tagofiaina e tusa ai ma tuutuuga o le fuaiupu 35 ma le 36 o le
Tulafono o Petipetiga (Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990; po o
(iii) e le tagata o umia se laisene i lalo o le fuaiupu 16A o le Tulafono o Petipetiga
(Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990 i le tulaga o tupe ua totogi e avea
ma peti ma lea tagata o umia lea laisene; ae peitai
(c) e lē aofia ai se totogi o faamalumaluga mo so o se tupe maua ua maumau o tupe
na maua i lalo o se konekarate o inisiua, pe afai o oloa a lea konekarate o inisiua e le o
totogiina ni Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino po o, o lea totogi e taui ai so o se tupe
maua ua maumau (o tupe maua o lo o i ai le uiga i le Tulafono o Faalavelave Tutupu
Faafuasei 1989).
“tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai” o lona uiga o le tuuina atu o auaunaga ia e
faamalieina ai tuutuuga nei:
(a) ua tuuina atu auaunaga i se tagata faamauina;
(b) ua tuuina atu auaunaga e se tagata o ia lea e le o se tagata faamauina;
(c) o le tuuina atu o auaunaga e le o se auaunaga e aafia i lafoga totogi ona e le o
faatinoina i totonu o Samoa;
(d) e aafia i lafoga totogi auaunaga pe ana faapea na faia i totonu o Samoa;
(e) semanu e lē agavaa le tagata faamauina ua ia taulimaina auaunaga i se faasiliga mo
le aofaiga atoa o lafoga totogi atu pe ana faapea na mauaina e le tagata auaunaga i ni
oloa e aafia i lafoga totogi.
(2) I totonu o lenei fuaiupu:
“taaloga o matematega” e aofia ai bingo, e pei ona faamatalaina i le fuaiupu 2 o le
Tulafono o Taaloga 1978;
“lulu” e aofia ai lulu e pei ona faamatalaina i le fuaiupu 2 o le Tulafono o Taaloga 1978,
ma le fuaiupu 2 o le Tulafono o Lulu a le Atunuu 1978;
“tagata e faalauiloaina” e aofia ai le Komiti Faatino o Lulu a le Atunuu na faavaeina e le
Tulafono o Lulu a le Atunuu 1978.
(3) O tulaga nei ua faatatauina e avea ma galuega faatino tuuina atu:
(a) pe afai ua totogi e se tagata se aofaiga o tupe e auai ai i se taaloga o matematega, po
o le lulu, ua faatatauina lea aofaiga e faapea, e mo le tuuina atu o auaunaga e le tagata,
sosaiete, tagata e faalauiloaina, po o le tagata e tuufaatasia o ia lea o lo o ia faatautaia
le taaloga o matematega po o le taaloga lulu; po o
(b) mo faamoemoega o lenei Tulafono, (ae vagana ai mo le fuaiupu 29) pe afai ua maua
e se tagata faamauina se totogi tau faamalumaluga i lalo o se feagaiga tau inisiua, i le
tulaga lautele e faapea e fesootai i se tupe na maumau ua faatupulaia i oloa tuuina atu
e aafia i lafoga, ua faatatauina le totogiina o auaunaga tuuina atu ua faatino i le aso na
mauaina ai lea totogi tau faamalumaluga ua faia e lea tagata faamauina, i le faagasologa
po o le faalauteleina ai o gaoioiga e aafia i lafoga a lea tagata.
(4) I le faamatalaina o upu “o isi faiga e tuuina atu ai oloa”, o se tupe faameaalofa po o
fesoasoani ua faia e avea ai ma sui o le Malo po o, e so o se pulega a le Malo i:
(a) se tagata (e le o se pulega a le Malo) mo ia gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi
a lea tagata; po o
(b) se tagata mo le manuia ma le avea ai ma sui o se isi tagata mo gaoioiga e tatau ona
aafia i lafoga totogi a le isi lea tagata:
(aa) e aofia ai (i) se faaunegatupe ua faataatia ese po o se aitalafu, pe afai o lena faaunegatupe po o
le aitalafu ua lē totogiina, e mafua mai i le faamalieina o tuutuuga mo le lē totogiina; ma
(ii) i se tupe faameaalofa po o se fesoasoani o se ituaiga ua faaalia manino mai e Le
Ao o le Malo e ala i se Poloaiga e avea ma tupe faameaalofa e aafia i lafoga totogi po o
fesoasoani mo faamoemoega o lenei faafuaiupu, ae peitai mo le faaaliga manino, o le a
lē aofia ai i lenei faamatalaga e tusa ai ma le parakalafa (b)(ii); peitai
(bb) e lē aofia ai (i) se faamanuiaga o lo o taua i lalo o le Vaega XII o le Tulafono o le Faaputugatupe mo
le Lumanai Manuia o Tagata 1972;
(ii) so o se totogi ua tuuina atu i se tagata mo le faaaogāina ma faamanuiaga e patino i
lea tagata po o se tasi o lona aiga; ma
(iii) se ituaiga totogi ua faaalia manino e Le Ao o le Malo, e ala i se Poloaiga ina ia lē
aafia i lafoga totogi o tupe faameaalofa, po o fesoasoani, mo faamoemoega o lenei
faafuaiupu.
7. Faaaogāina
31 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
(1) O lenei Tulafono e noatia ai le Malo.
(2) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (3), o le a leai se aafiaga faaletulafono i se
aiaiga i se isi Tulafono o lo o aiaia ai so o se tuusaunoaga i luga o so o se mataupu po o,
le lē faatatauina o oloa tuuina atu vagana ai ua faapea foi ona aiaia le tuusaunoa ai po o
le lē faatatauina o le tuuina atu o oloa, i lalo o lenei Tulafono.
(3) E lē faaaogāina le faafuaiupu (2) i se aiaiga i se isi Tulafono lea o lo o aloaia a o
lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono.
VAEGA 2
LAFOGA O OLOA MA GALUEGA FAATINO
E FAIA I LUGA O AOFAIGA O TAU
8. Faaeeina atu ma noataga mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e faaee atu lafoga ma galuega faatino
e faia i luga o aofaiga o tau i le fua faatatau ua faamaoti mai i le faafuaiupu (3) i luga o
tulaga nei:
(a) o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua faia e se tagata faamauina;
(b) o se oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi;
(c) o le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai e aafia i lafoga totogi.
(2) O le aofaiga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi mo le tuuina atu o oloa
e aafia i lafoga totogi, oloa faaulufale mai e totogi lafoga, po o le tuuina atu o galuega
faatino faaulufale mai, e faatatauina e ala i le faaaogāina o le fua faatatau ua faamaoti
mai i le faafuaiupu (3) i le tau aogā o oloa tuuina atu po o oloa faaulufale mai.
(3) O le fua faatatau o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e:
(a) mo oloa tuuina atu e aafia i lafoga e le o ni oloa e faatatauina, e leai se pasene; po o
(b) i so o se isi lava tulaga, e 15%.
(4) O noataga mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino:
(a) mo oloa tuuina atu e aafia i lafoga (i) e tulai mai i le taimi e tuuina atu ai; ma
(ii) e ao ona faaalia i lalo o le fuaiupu 42(1) i le Komesina, e le tagata faamauina o lo o
tuuina atu oloa; ma
(b) mo oloa faaulufale mai e totogi lafoga (i) e tulai mai i le taimi e faaulufale mai ai; ma
(ii) e ao ona totogiina e le tagata o lo o ia faaulufale mai i lalo o le fuaiupu 42(2);
(c) mo galuega faatino faaulufale mai (i) e tulai mai i le taimi e tuuina atu ai; ma
(ii) e ao ona faaalia i lalo o le fuaiupu 42(1) i le Komesina e le tagata faamauina o lo o
ua ia taulimaina oloa.
(5) E ui lava i so o se isi lava tulafono, o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi e se
tagata faamauina mo ni oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, e mafai ona toe maua mai
e le tagata mai le tagata ua ia taulimaina oloa.
VAEGA 3
FAAMAUINA
9. Talosaga mo le faamauina
(1) E ao i se tagata ona talosaga i le Komesina mo le faamauina mo Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino:
(a) i le amataga o se vaitaimi e 12 masina, pe afai o lo o i ai ni mafuaaga talafeagai e
manatu ai e faapea o le tau aogā atoa o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi e ao ona
faia e le tagata i lea vaitaimi, o le a sili atu ma le laasaga amata o le faamauina;
(b) i le faaiuga o se vaitaimi e 12 masina po o se vaitaimi e itiiti ifo, pe afai i lea vaitaimi,
o le aofai atoa o le tau aogā o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua faia e le tagata, e
sili atu ma le laasaga amata o le faamauina; po o
(c) pe afai o le tagata, o se pulega a le Malo lea ua amatalia ona faatino se gaoioiga e
tatau ona aafia i lafoga totogi.
(2) O le laasaga amata o le faamauina a itiiti mai e $130,000.
(3) I le fuafuaina po o ua sili atu le laasaga amata o le faamauina o se tagata mo se
vaitaimi, e lē amanaia le tau aogā o oloa nei ua tuuina atu e aafia i lafoga totogi:
(a) o ni oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi e ala i le faatauina atu o se aseta faavae o
gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi a le tagata;
(b) o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi e faia i le na o le mafuaaga o se tulaga aliae
mai i le faatauina atu e le tagata o le gaoioiga atoa po o se vaega e tatau ona aafia i
lafoga totogi a le tagata, po o ua faamutaina i se tulaga tumau ona faaauau gaoioiga a
le tagata e tatau ona aafia i lafoga totogi.
32 - Me 2015
(4) I le fuafuaina po o ua sili atu i le laasaga amata le faamauina o se tagata, e mafai e
le Komesina ona amanaia le tau aogā o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua tuuina
atu e se tagata e fesootai ma lea tagata.
(5) E ui lava i le faafuaiupu (1), o se tagata o ia lea ua ia faamalieina le Komesina e
faapea, i le aso 1 o Ianuari 1994 po o le tuanai ai o lea aso:
(a) o lo o tauaveina e lea tagata se gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi; po o
(b) ua faamoemoe lea tagata e tauaveina gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi mai
se aso ua faamaotiina, e mafai ona talosaga i le Komesina mo le faamauina i lalo o lenei
Tulafono, ma tuuina atu i le Komesina so o se isi lava faamatalaga faapitoa faaopoopo,
e pei ona mafai ona manaomia e le Komesina mo le faamoemoe o le faamauina o lea
tagata.
(6) E ao i se talosaga mo le faamauina i lalo o lenei fuaiupu ona:
(a) i le pepa faatumu faamaonia; ma
(b) faatoai atu i le faiga faatonuina i totonu o le 15 aso faigaluega, a le tagata ua faapea
ona manaomia e talosaga mo le faamauina.
(7) I totonu o lenei fuaiupu:
“aseta faavae” o lona uiga o se aseta moni pe leai foi o gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga
totogi o le taua o lona aogā e silia ma le tausaga e tasi (1), ae peitai e lē aofia ai oloa
ma meatotino;
“oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua tuuina atu e se tagata” e aofia ai le tuuina atu
o galuega faatino faaulufale mai ua tuuina atu i le tagata ua fuafuaina i luga o manatu
taulagi e faapea, ua maea ona faamauina le tagata.
10. Faamauina-(1) E ao i le Komesina ona:
(a) faamauina se tagata o ia lea na talosaga mo le faamauina pe afai ua faamalieina e
faapea, e manaomia le tagata ina ia talosaga mo le faamauina i lalo o le fuaiupu 9; po o
(b) le faamauina o le tagata, pe afai ua faamalieina e faapea, ua lē faia faapea e le tagata
o ia lea ua manaomia e talosaga mo le faamauina, i totonu o le vaitaimi e 12 masina ua
faamaoti mai i le fuaiupu 9; ma
(c) tuuina atu i le tagata se tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino i totonu o le pepa faatumu faamaonia.
(2) Afai ua faamalieina le Komesina i mataupu ua faasinomia i le fuaiupu 9(5) e faasino
i se tagata, e mafai e le Komesina:
(a) ona faamauina le tagata; ma
(b) tuuina atu i le tagata se tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau i le pepa faatumu faamaonia.
(3) O le faamauina o se tagata i lalo o le faafuaiupu (1) po o le (2) o le a aloaia mai le
amataga o le vaitaimi muamua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i le maea ai ona
manaomia le tagata e talosaga mo le faamauina, po o sea taimi mulimuli ane e pei ona
faatulaga atu i le tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a
se tagata.
11. Noataga o se tagata faamauina
(1) E ao i se tagata faamauina ona faalauiloa i se nofoaga e mafai ona iloa e tagata:
(a) le uluai ata o lona tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
i le nofoaga autu lea o lo o tauaveina ai ana gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi; ma
(b) se ata faamaonia o le tusi faamaonia ua maua mai le Komesina i nofoaga taitasi uma
ia o lo o tauaveina ai ana gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi.
(2) E ao i se tagata faamauina ona logoina le Komesina, i se faiga tusitusia, e uiga i so
o se suiga i le igoa (e aofia ai le igoa o le pisinisi), tuatusi, nofoaga o le pisinisi, po o le
uiga moni o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi a le tagata, i totonu o le 15 aso faigaluega
o le suiga ua tulai mai.
12. Faalēaogāina o le faamauina
(1) E ao i se tagata faamauina ona talosaga, i le pepa faatumu faamaonia, mo le
faalēaogāina o le faamauina o le tagata pe afai:
(a) mo se pulega a le Malo, ua muta le tauaveina o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi;
po o
(b) i le noatia ma le fai fuafua i le parakalafa (c), mo le tagata faamauina i lalo o le fuaiupu
9(i) ua muta ona faia e le tagata le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi; po o
(ii) o lo o faaauau pea ona tuuina atu e le tagata oloa e aafia i lafoga totogi peitai ua pa’ū
le tau aogā faaletausaga o ia oloa tuuina atu, i lalo ifo o le laasaga amata o le faamauina,
ae vagana ai o i ai se manatu talafeagai e faapea o le pa’ū i le tau aogā e na o se taimi
lē tumau;
(c) mo se tagata faamauina i lalo o le fuaiupu 9(5), ua faamutaina ona tauaveina e le
tagata se gaoioiga e aafia i lafoga totogi.
(2) O se talosaga i lalo:
(a) o le faafuaiupu (1)(a), e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso na muta
ai ona tauaveina e le pulega a le Malo se gaoioiga e aafia i lafoga totogi;
(b) o le faafuaiupu (1)(b)(i), e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso lea
na muta ai ona faia e le tagata oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi; po o
(c) le faafuaiupu (1)(b)(ii), e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso lea
na muta ai le sili atu i le laasaga amata o le faamauina le tau aogā faaletausaga o oloa
tuuina atu a le tagata e aafia i lafoga totogi;
(d) le faafuaiupu (1)(c) e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso lea na
muta ai ona tauave e le tagata gaoioiga e aafia i lafoga totogi.
(3) E ao i le Komesina, e ala i se faasilasilaga tusitusia, ona faalēaogāina le faamauina
o se tagata pe afai:
(a) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(a), ma ua faamalieina
le Komesina e faapea ua muta ona tauaveina gaoioiga e aafia i lafoga totogi e le pulega
a le Malo;
(b) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(b)(i) ma ua
faamalieina le Komesina e faapea ua muta ona faia e le tagata o oloa e aafia i lafoga
totogi;
(c) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(b)(ii), vagana ai ua i
ai ni manatu talafeagai i le Komesina e faapea, o le tau aogā faaletausaga o oloa tuuina
www.parliament.gov.ws
atu e aafia i lafoga totogi a le tagata, e mo na o se taimi lē tumau i lalo ifo o le laasaga
amata o le faamauina; po o
(d) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(c) ma ua faamalieina
le Komesina e faapea, ua muta ona tauaveina e le tagata o gaoioiga e aafia i lafoga
totogi;
(e) e le i talosaga le tagata mo le faalēaogāina peitai ua faamalieina le Komesina e
faapea, o lo o manaomia le tagata e talosaga mo le faalēaogāina o le faamauina i lalo o
le faafuaiupu (1).
(4) O le faalēaogāina o le faamauina o se tagata e aloaia mai le aso ua faatulaga atu i le
faasilasilaga o le faalēaogāina.
(5) E ao i se tagata ua faalēaogāina lona faamauina i lalo o lenei fuaiupu:
(a) ona faamuta i le taimi lava lea le tulaga faaauau e faapea, o le tagata o ia lava o se
tagata faamauina, e aofia ai i luga o so o se faamaumauga aloaia o lo o faaaogāina e
le tagata;
(b) ona faatoai atu se faamatalaga o tupe maua mulimuli o Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino ma totogi uma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tatau ona totogi, e aofia
ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tatau ona totogi e tusa ai ma le fuaiupu 14, i
totonu o le 15 aso faigaluega i le tuanai ai o le aso ua faalēaogāina ai le faamauina o le
tagata; ma
(c) faafoi atu i le taimi lava lea (peitai ia lē itiiti ifo i le 10 aso faigaluega) le tusi faamaonia
o le faamauina o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ma ona ata faamaonia i le
Komesina.
(6) O le faalēaogāina o le faamauina i lalo o lenei fuaiupu o le a lē aafia ai le noataga o
le tagata mo so o se gaoioiga ua faia po o ua lē faia a o faamauina.
13. Oloa tuuina atu ua faatatauina e aafia i lafoga totogi i luga o le faalēaogāina o
le faamauina
(1) Ua faatatauina se tagata lea ua faalēaogāina le faamauina e faapea ua ia tuuina
atu oloa e aafia i lafoga totogi o so o se aseta o lo o i ai i le taimi na faalēaogāina ai
le faamauina peitai e faatoa mafai pe afai na faatagaina le totogi o faasiliga o lafoga
maua mai mo le mauaina mai po o le faaulufale mai o oloa, po o le mauaina mai po o le
faaulufale mai o oloa ia na aofia ai i totonu o ia oloa ma meatotino.
(2) O oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi o lo o i lalo o le faafuaiupu (1) ua faatatauina e
faapea na faia e le tagata i le taimi lava lea a o le i faalēaogāina le faamauina o le tagata,
ma ua faatatauina e faapea na taulimaina e le tagata i lea taimi se aofaiga o lafoga totogi
atu e tutusa ma le aofaiga o le faasiliga o lafoga maua mai e faatagaina le totogi i le
tagata i le mauaina ai po o le faaulufale mai o oloa.
VAEGA 4
OLOA TUUINA ATU
Vaevaega 1 - Tulafono faafoe lautele
14. Oloa eseese e tuuina atu - I totonu o lenei Tulafono, ae vagana ai ua manaomia e
le mataupu se isi faiga e ese ai:
(a) o le tuuina atu o oloa o se ituaiga faapitoa lea e faaopoopo atu po o e tulai mai i le
tuuina atu o oloa o se isi ituaiga (“o le tuuina atu o oloa autu”) ua faatatauina e avea o se
vaega o oloa autu e tuuina atu; po o
(b) o le tuuina atu o galuega faatino lea e faaopooopo atu po o e tulai mai i le faaulufale
mai o oloa ua faatatauina o se vaega o le faaulufaleina mai o oloa.
15. Taimi e tuuina atu ai oloa-(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e tuuina
atu oloa i se taimi a o lumanai ai:
(a) le aso na tuuina atu ai le faamatalaga o oloa; po o
(b) le aso lea na faia ai so o se totogi ( e aofia ai se vaega ua totogi o tupe) mo le tuuina
atu o oloa.
(2) E faatulai mai le tuuina atu o oloa i le va o tagata soofaatasi po o e ala i se meaalofa:
(a) mo oloa, i le aso e faaooina atu ai oloa; po o
(b) mo galuega faatino, i le aso e maea ai le faatinoga o auaunaga.
(3) O le tuuina atu o oloa e ala i masini e faatauina atu ai, mita, po o isi masini e faagaoioia
i tupe siliva, tupe pepa, po o se mea taua ua tulai ma i le aso na aveeseina mai ai le tupe
siliva, tupe pepa po o le mea taua mai le masini, mita, po o isi masini e, po o e avea ai
ma sui o le tagata o lo o ia tuuina atu oloa.
(4) Afai ua faatinoina le galuega faatino:
(a) e ala i le lisiina o oloa; po o
(b) le faagasolo i luma i lalo o se maliega po o se tulafono lea o lo o aiaia ai mo tupe
totogi faavaitaimi, ua faatatauina le tuuina atu o galuega faatino e avea o se faasologa
o le tuuina atu o galuega faatino i taimi eseese, faalausosoo, e uiga tutusa ma vaega
faifaipea o le vaitaimi o le lisi po o le maliega, po o e pei ona fuafuaina e le tulafono, ma
ua faatatauina le tuuina atu taitasi i se tulaga faalausosoo o oloa, e pei ona tulai mai, a o
lumanai ai le aso lea e tatau ona totogi ai ia oloa po o ua taulimaina.
(5) Afai, ma i le tulaga e faapea:
(a) o lo o faagasolo le tuuina atu o oloa i lalo o se maliega po o se tulafono lea o lo o aiaia
ai mo totogi auauai po o le totogi faavaitaimi; po o
(b) oloa ma galuega faatino e tuusao atu i le fausia o fale, galuega tetele o le toe fausia
o fale, gaosiga, po o le faaopoopoga faatelē o se fale po o galuega faainisinia, ia o lo o
tuuina atu i lalo o se maliega po o se tulafono lea o lo o aiaia ai mo totogi auauai po o
totogi faavaitaimi e tusa ai ma le uiga moni o le auiluma o lea fausaga, gaosiga, po o le
faalauteleina, ua faatatauina le tuuina atu o oloa po o galuega faatino, o se faagasologa
o le tuuina atu o oloa i taimi eseese, faalausosoo, ma ua faatatauina le tuuina taitasi i se
tulaga faalausosoo o oloa e pei ona tulai mai a o lumanai ai le aso e tatau ai ona totogi
ia oloa tuuina atu faalausosoo po o ua taulimaina.
(6) Afai ua faatatauina ua tuuina atu e se pulega a le Malo oloa ma galuega faatino i
lalo o le fuaiupu 6(4), ua faatatauina le tuuina atu o oloa, i le tulaga lautele e faapea,
na tuuina atu oloa e totogi e avea ma tupe maua mai le Malo, ma na faataunuuina i le
vaitaimi o lafoga lea ua faatatau i ai tau faaee atu.
(7) Afai ua faatatauina oloa e faapea na faia i lalo o le fuaiupu 6(3)(a), ua faapea ona
PALEMENE
faatatauina oloa tuuina atu na faataunuu i le aso lea na amatalia ai le seiina po o le
fuafuaina o se taunuuga o le taaloga o matematega po o le lulu.
16. Nofoaga o lo o tuuina atu ai oloa - E tulai mai le tuuina atu o oloa i totonu o Samoa
pe afai:
(a) ua faaooina atu oloa po o ua faaavanoa atu i totonu o Samoa e le tagata e tuuina atu
oloa; po o
(b) afai o le faaooina atu po o le faaavanoaina e aafia ai le felauaiga o oloa ua i totonu o
Samoa pe afai ua amata felauaiga.
17. Nofoaga e tuuina atu ai galuega faatino-(1) Ua tulai mai le tuuina atu o galuega
faatino i totonu o Samoa pe afai o gaoioiga e aafia i lafoga totogi a le tagata o tuuina atu
oloa, lea o lo o tuuina atu auaunaga, o lo o i totonu o Samoa.
(2) E ui lava i le faafuaiupu (1), o le tuuina atu o galuega faatino e tulai mai i totonu o
Samoa, pe afai o lē o lo o taliaina oloa, e le o se tagata faamauina ma:
(a) o lo o faatino auaunaga tuuina atu patino i totonu o Samoa e se tagata o ia lea o lo o
i Samoa i le taimi na tuuina atu ai oloa;
(b) o auaunaga o lo o fesootai tuusao i meatotino e lē mafai ona feaveaia i totonu o
Samoa;
(c) o auaunaga tau faasalalauga i leitio po o televise na maua i se tuatusi i totonu o
Samoa;
(d) o auaunaga faaeletoroni na faaoo atu i se tagata i totonu o Samoa i le taimi na tuuina
atu ai;
(e) o le tuuina atu o auaunaga o le faaliliuina atu po o le faasoaina atu o, po o le faamatuu
atu o se aia tatau e faaaogāina, se pule tau fatuga, pateni, igoa tau fefaatauaiga po o aia
tatau tutusa i totonu o Samoa; po o
(f) o auaunaga tau fesootaiga ma o le tuuina atu na amataina e se tagata i totonu o
Samoa i le taimi na tuuina atu ai, e ese ai na i lo oloa na amata tuuina atu e (i) se tagata e tuuina atu oloa o auaunaga tau faasalalauga; po o
(ii) se tagata o ia lea o lo o asiasi solo i le lalolagi a o nofo lē tumau ai i Samoa.
(3) Mo faamoemoega o le faafuaiupu (2)(f), o le tagata o ia lea ua ia amataina ona tuuina
atu auaunaga tau fesootaiga o le tagata lea o lo taua muamua mai i parakalafa nei:
(a) o le tagata o ia lea ua ia (i) faafoeina le amataina o le tuuina atu o oloa;
(ii) totogiina le tuuina atu o auaunaga; po o
(iii) ua faia le konekarate mo le tuuina atu o oloa; po o
(b) le tagata lea ua lafoina atu i ai le pepa e totogi ai oloa.
(4) I totonu o lenei fuaiupu, “auaunaga faaeletoroni” o lona uiga o le atiaeina po o le
tausiga o, po o avanoa i, so o se tasi o tulaga nei pe a tuuina atu po o ua faaooina atu i
po o e ala i fesootaiga faakomepiuta:
(a) tuatusi faakomepiuta, nofoaga tutotonu o fesootaiga o tuatusi faakomepiuta, po o
nofoaga e faatonutonu ai le vaavaaiga o polokalame ma meafaigaluega faatekonolosi;
(b) polokalame faakomepiuta ma le latou tuulata mai;
(c) ata vaaia, feau faatekonolosi, ma faamatalaga;
(d) nofoaga tutotonu o faamatalaga;
(e) polokalame tau aoaoga faakomepiuta mo tagata taitoatasi;
(f) musika, ata tifaga ma taaloga, e aofia ai taaloga o matematega;
(g) so o se faasalalauga po o faafiafiaga, e aofia ai so o se faasalalauga faaupufai,
faaleaganuu, faatufugaga, taaloga, faasalalauga faasaienitisi, e aofia ai faasalalauga i
le televise.
18. Tau aogā o oloa tuuina atu-(1) I le noatia ma le fai fuafua i, lenei Tulafono, o le tau
aogā o oloa tuuina atu, o le tau lea o oloa ua tuuina atu.
(2) Afai:
(a) e le o faaeeina atu se tau i ni oloa e aafia i lafoga totogi ua faia e se tagata faamauina
i se tagata e soofaatasi, po o e itiiti ifo na i lo le tau talafeagai faamaketi o oloa ua tuuina
atu; ma
(b) e lē agavaa lē ua taliaina oloa i se faasiliga o lafoga maua mai mo oloa uma o lafoga
e totogi atu e tusa ai ma oloa,
o le tau aogā o oloa tuuina atu o le tau talafeagai faamaketi lena o oloa ua fuafuaina i le
taimi na tuuina atu ai.
(3) Ae vagana ai ua aiaia i totonu o lenei Tulafono, afai e le o faaeeina atu se tau mo oloa
ua tuuina atu, o le tau talafeagai o oloa e lē faatatauina.
(4) Afai ua tuuina atu oloa e aafia i lafoga totogi e se tagata faamauina e aunoa ma se
aofaiga e ese ai ua faailoagofie mai e avea ma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, o le
33 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
tau aogā o oloa tuuina atu ua faatatauina e ala i le faaaogāina o le fua faatatauina lenei:
A - (A x B)
pe afai A
o le aofaiga atoa e totogi mo le tuuina atu o oloa; ma
B
o le vaegamea o le lafoga.
(5) Afai o oloa ma galuega faatino e, po o ua faatatauina e tuuina atu o so o se pulega
a le Malo:
(a) e tusa ai ma le parakalafa (b)(i) o le faamatalaina o le “tuuina atu o galuega faatino”
i le fuaiupu 6, o le tau aogā o oloa o se aofai e tutusa ma so o se aofaiga mai lea taimi
i lea taimi ua tuuina atu e totogi e le Malo i po o, e avea ma sui o lea pulega a le Malo
mo ia oloa; po o
(b) e tusa ai ma le parakalafa (b)(i) o le faamatalaina o le “tuuina atu o galuega faatino”
i le fuaiupu 6, o le tau aogā o ia oloa o se aofaiga e tutusa ma so o se aofaiga lea e
totogi mai lea taimi i lea taimi e avea o tupe maua mai le Malo e tusa ai o le tuuina atu o
galuega faatino e lea pulega a le Malo.
(6) Afai ua faatatauina le tuuina atu o galuega faatino ua faia i totonu o le uiga o le
faamatalaga o le uiga o le “tuuina atu o galuega faatino” i le fuaiupu 6, o le tau aogā o
oloa o se aofaiga tele o tupe e totogi e se tagata e auai ai i se taaloga o matematega
po o le lulu, e avea ma faamatalaga o le aofaiga atoa o tupe e maua mai (i le maea
ai ona toesea le aofaiga o faailoga uma ua totogi atu ma e totogi i tupe) o taaloga o
matematega po o lulu.
19. Tau aogā o le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai-(1) I le noatia ma le fai
fuafua i le faafuaiupu (2), o le tau aogā o le tuuina atu o auaunaga o oloa faaulufale mai:
(a) pe afai e soofaatasi le tagata e tuuina atu oloa ma le tagata e taliaina oloa, o le tau
talafeagai faamaketi o oloa na tuuina atu i le taimi na tuuina atu ai oloa; po o
(b) i so o se isi lava tulaga, o le tau o le tuuina atu o oloa.
(2) Afai na agavaa se tagata faamauina lea e noatia i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
i lalo o le fuaiupu 8(1)(c) mo le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai, i se aitalafu
mo le vaega o le aofaiga o lafoga e totogi mai pe afai ua maua e le tagata auaunaga i se
tulaga gafatia, e faaitiitia le tau aogā o le tuuina atu o oloa i lalo o le faafuaiupu (1) e ala
i se aofaiga e tutusa ma le vaega o lafoga e totogi atu ia sa tatau ona gafatia.
(3) E ao i se tagata faamauina e noatia mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le
fuaiupu 8(1)(c) mo le tuuina atu o auaunaga o oloa faaulufale mai ona saunia se pepa
totogi o lafoga e faia e lē ua taliaina oloa ma auaunaga, i le pepa faatumu faamaonia mo
oloa ma auaunaga tuuina atu.
Vaevaega 2 - Tulafono faafoe faapitoa
20. Faaaogāina o oloa i tulaga tumaoti po o tuusaunoaga-(1) O le faaaogāina o
oloa e se tagata faamauina i se tulaga tumaoti po o tuusaunoaga, ua faatatauina o oloa
tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua faia e le tagata, ae peitai sei vagana ua faataga lea
tagata i se faasiliga o lafoga maua mai mo le mauaina mai po o le faaulufale mai o oloa.
(2) Ua faatatauina ni oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi i lalo o le faafuaiupu (1) e
faapea na faia e le tagata faamauina i le taimi lea na talosagaina ai le faaaogāina i se
tulaga tumaoti po o le tuusaunoaina o oloa, ma ua faatatauina ua maua e le tagata i lea
taimi, se aofaiga o lafoga totogi atu e tutusa ma le aofaiga o le faasiliga o lafoga maua
mai, ua faatagaina i le tagata e tusa ai ma le mauaina po o le faaulufaleina mai o oloa.
(3) I totonu o lenei fuaiupu, “tuusaunoa le faaaogāina” o lona uiga o le faaaogāina o oloa
po o auaunaga e tuuina atu ai i se tulaga tuusaunoa.
21. Oloa tuai ua toe faatau atu i ni tau pa’ū-(1) E faaaogā lenei fuaiupu pe afai ua
faamalieina tuutuuga nei:
(a) o le tuuina atu o oloa tuai e aafia i lafoga totogi lea na faia e se tagata faamauina o ia
lea o se tagata e tuuina atu oloa tuai;
(b) na faatauina mai oloa tuai e le tagata faamauina mai se tagata o ia lea e le o se
tagata faamauina;
(c) sa lē tatau ona tuusaunoa po o e lē faatatauina le tuuina atu o oloa tuai i le tagata
faamauina pe ana faapea o le tagata na tuuina atu oloa i le tagata faamauina o ia foi o
se tagata faamauina;
(d) o le tuuina atu o oloa tuai i le tagata faamauina e le o ni oloa na faaulufale mai; ma
(e) o oloa tuai na tuuina atu e le tagata faamauina e mafuli lava i le tulaga lava lea e pei
ona faatauina mai ai e le tagata faamauina.
(2) Afai e faaaogā le faafuaiupu (1):
(a) ua faatatauina e faapea, na totogi e le tagata faamauina se aofaiga o lafoga e totogi
atu mo le mauaina mai o oloa tuai e tutusa ma le vaegamea o lafoga o le tau ua totogi
mo oloa tuai; ma
(b) ua faatagaina le tagata faamauina e totogi le faasiliga o lafoga maua mai mo le lafoga
ua fuafua e totogi atu i lalo o le parakalafa (a), i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino, i le taimi lea e tulai mai ai le tuuina atu o oloa tuai e le tagata faamauina.
(3) Afai ua maua ma taliaina e se tagata e tuuina atu oloa tuai ni oloa tuai (“oloa ua
faatauina mai”) e avea ma vaega o le totogi o oloa na tuuina atu e lea tagata i se tagata
o ia lea e le o faamauina, o le tau talafeagai faamaketi o oloa na faatauina mai e faaaogā
e fuafua ai le tau mo oloa ua totogi e le tagata o lo o fefaatauaia oloa, e faatauina mai
ai ia oloa.
(4) I totonu o lenei fuaiupu:
“oloa tuai e toe faatau atu i tau pa’ū” o lona uiga o oloa ia na faaaogāina lata mai nei e
se tagata o ia lea e le o se tagata faamauina;
“tagata e tuuina atu oloa tuai e toe faatau atu i tau pa’ū” o lona uiga o se tagata faamauina
o ana gaoioiga e aafia i lafoga totogi e mafuli lava i le toe tuuina atu o oloa tuai o le tele
lava e i le tulaga lava lea e pei ona faatauina mai ai e le tagata.
22. Aia tatau, filifiliga ma pepa e totogi ai tupe-(1) Afai:
(a) o le tuuina atu o se aia tatau po o se filifiliga o se auaunaga e aafia ai lafoga totogi;
ma
(b) o le isi auaunaga e tuuina atu ai (“tuuina atu mulimuli ane”) ua faia i le faatinoga o le
aia tatau po o le filifiliga, o le tau mo le tuuina atu mulimuli ane e faatapulaaina i le tau
faaopoopo, pe afai e i ai, ua tuuina atu mo oloa tuuina atu mulimuli ane po o, e fesootai
ma le faatinoga o le aia tatau po o le filifiliga.
(2) O le tuuina atu o se pepa e totogi ai oloa e le o se auaunaga faaoo atu pe afai o lea
pepa:
(a) e agavaa ai le tagata o umia e maua mai ai oloa po o auaunaga e oo atu i se aofaiga
tau tupe e toe faaolaina ai tupe o le pepa e totogi ai oloa; ma
(b) ua tuuina atu mo se aofaiga o tupe.
(3) Afai ua toe faaolaina mai tupe o se pepa e totogi ai oloa ua taua i le faafuaiupu (2)
mo oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, e se tagata faamauina, e faatatauina le aofai
ua taua i le faafuaiupu (2)(b) o se aofaiga ua aofia ai vaega nei e lua (2):
(a) se aofaiga o tupe e avea ma tau po o se vaega o le tau mo oloa ua tuuina atu, ua
fuafua e avea ma aofaiga ua taua i le faafuaiupu (2)(b) ua faaitiitia e ala i le vaega o
lafoga o lea aofaiga; ma
(b) se aofaiga e avea ma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, po o se vaega o Lafoga o
Oloa ma Galuega Faatino e totogi mo oloa ua faatatauina, e avea ma vaega o lafoga o
le aofai ua taua i le faafuaiupu (2)(b).
(4) Afai:
(a) ua tuuina atu e se tagata faamauina se pepa e totogi ai oloa e aunoa ma se tupe e
totogi;
(b) o le pepa e totogi ai oloa e agavaa ai le tagata o umia i se tulaga ua faaitiitia ai tau o
oloa po o auaunaga ua tuuina atu e se isi tagata; ma
(c) ua toe faafoi mai le pepa e totogi ai oloa mo oloa e aafia i lafoga totogi,
o le tau o oloa ua tuuina atu e aofia ai tau aogā i tinoitupe o le pepa e totogi ai oloa ua
faaitiitia i se aofaiga e tutusa lelei ma le tau aogā i tinoitupe faatele i le vaega o lafoga.
(5) E agavaa se tagata faamauina i se faasiliga o lafoga maua mai e tusa ai ma so o se
aofaiga na totogi atu i le tagata o lo o tuuina atu oloa, mo le toe faaolaina mai e le tagata
na tuuina atu se pepa e totogi ai oloa, o taua i le faafuaiupu (4).
(6) O le aofaiga o le faasiliga o lafoga maua mai ua taua i le faafuaiupu (5), o le aofaiga
lea na totogi i le tagata o lo o tuuina atu oloa, faatele i le vaega o lafoga, ma e faatagaina
le faasiliga o lafoga maua mai i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, lea e
totogi atu ai le aofaiga i le tagata o lo o tuuina atu oloa.
(7) O le tuuina atu o auaunaga tau fesootaiga e ala i le faaaogāina o se pepa o telefoni
totogi muamua ua maua i totonu o Samoa lea e mafai ona faaaogāina i totonu po o fafo
atu o Samoa, ua tulai mai i le taimi ua faia ai telefoni e faaaogā ai le pepa telefoni e totogi
muamua.
(8) I totonu o lenei fuaiupu:
“pepa o telefoni e totogi muamua”:
(a) o lona uiga o se pepa po o se meataitasi tali tutusa i le a lava le faiga e tuuina atu ai,
e aofia ai faiga faaeletoroni, lea e agavaa ai le tagata o lo o umia e maua ai auaunaga
tau fesootaiga e tali tutusa; ma
(b) e aofia ai se Pepa o Telefoni totogi muamua o Faatulagaga e Iloagofie ai le Tagata o
Faaaogāina (“SIM”), o se pepa e mafai ona totogi, po o se meataitasi tali tutusa.
“pepa e totogi ai”:
(a) o lona uiga o se pepa e totogi ai oloa, faailoga oomi, pepa o faafesuiaiga o oloa,
pepa e faapa’ū ai tau o oloa, po o meataitasi faapena, e aofia ai se mea ua tuuina
atu faaeletoroni, lea e mafai ona toe maua mai e le tagata e umia ma na o oloa po o
auaunaga tuuina atu; ma
(b) e aofia ai se pepa o telefoni; ae peitai
(c) e lē aofia ai se faailoga oomi e lafoina ai i le meli.
23. Oloa faatau atu e totogi auauai-(1) O le tuuina atu o oloa i lalo o se maliega e
totogi auauai ai e tulai mai i le aso e faaoo atu ai oloa i le tagata na ia faatauina, ma ua
faatatauina lafoga totogi atu mo oloa nei e faapea na mauaina i lea aso.
(2) Afai e faalēaogāina se maliega o oloa e totogi auauai ma ua taofia e le tagata o lo
o ia faatauina atu so o se aofai o tupe na totogi e le tagata na ia faatauina mai, po o ua
toe maua so o se aofaiga o aitalafu ai i le tagata na ia faatauina mai i lalo o le maliega:
(a) o le faalēaogāina o le maliega o le tuuina atu lea o auaunaga e le tagata o lo o ia
faatauina atu i le taimi na faalēaogāina ai; ma
(b) o le tau aogā o oloa tuuina atu (i) afai o le tagata na ia faatauina atu o se tagata faamauina i le taimi na faalēaogāina
ai, o le aofai e taofia po o ua toe maua mai e le tagata, lea ua faaitiitia e ala i se aofaiga
e tutusa ma le aofaiga lea na taofia po o ua toe maua mai faatele i le vaega o le lafoga;
po o
34 - Me 2015
www.parliament.gov.ws
(ii) i so o se isi tulaga, o le aofai ua taofia po o ua toe faaola mai e le tagata na ia
faatauina atu.
(3) I totonu o lenei fuaiupu, “maliega e totogi auauai ai” o lona uiga o se maliega e faatau
mai ai oloa ia:
(a) o lona tau e totogiina a itiiti mai e tasi le totogi faaopoopo i le tuanai ai ona totogi le
tupe na totogi muamua;
(b) e faaoo atu ai oloa i so o se taimi i le tuanai ai ona totogi le tupe na totogi muamua;
ma
(c) o le pule e umia oloa, ua faaliliuina atu e ala i se faiga aloaia.
VAEGA 5
OLOA FAAULUFALE MAI
24. Taimi e faaulufale mai ai-(1) E tulai mai ua faaulufale mai oloa:
(a) pe afai o lo o i lalo o le faafoega a le Tiute oloa i le aso na taunuu mai ai oloa e
faaaogā i Samoa po o ua faamuta i se isi faiga e ese ai le i ai i lalo o le faafoega a le
Tiute, e pei ona fuafuaina i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute; po o
(b) i se isi lava tulaga, i le aso lea e aumaia ai oloa i totonu o Samoa.
(2) I totonu o lenei fuaiupu, “taunuu mai ai”, e faasino i le faaulufale mai o oloa, e i ai lona
uiga tutusa e pei o le “ulufale mai” i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute.
25. Tau aogā o oloa faaulufale mai-(1) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (2), o
le tau aogā o se oloa faaulufale mai o le aofai atoa lea o aofaiga nei:
(a) o le tau aogā faa-tiute o oloa e pei ona fuafuaina i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute,
tusa lava pe na totogi pe leai foi se tiute o oloa faaulufale mai;
(b) i le tulaga e le o aofia ai i lalo o le parakalafa (a), o le tau o auaunaga ua faatatauina
e avea ma vaega o oloa faaulufale mai i lalo o le fuaiupu 14(1)(b), e aofia ai le tau o uta
po o inisiua i le felauaiga o oloa i Samoa;
(c) le aofaiga o so o se tiute o oloa faaulufale mai, lafoga o tiute, lafoga, po o isi tau
faaee atu tau tupe (e ese ai na i lo le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino), po o so o se
totogifuapauina po o isi tau faaee atu e totogi mo oloa faaulufale mai.
(2) Afai ae toe faaulufale mai oloa i le maea ai ona auina atu i fafo mo le faamoemoe
o le toe gaosia, toe faaleleia, po o le toe siitia o le tulaga lelei, o le tau aogā o le oloa
faaulufale mai o le aofaiga o le siitaga o le tau aogā o oloa, e tusa ai o le toe gaosia,
faaleleia po o le siitia le tulaga lelei pe afai:
(a) e le o suia foliga po o mea vaaia o oloa; ma
(b) e le i suia le pule e umia oloa talu ona auina atu i fafo.
VAEGA 6
FAASILIGA O LAFOGA MAUA MAI
26. Faatagaga o se faasiliga o lafoga maua mai-(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei
Tulafono, e faataga se tagata faamauina i se tupe faasili mo se lafoga totogi mai ua
faaee atu mo le mauaina mai o se lafoga faasili i le itu e faapea, o le mauaina mai, e mo
le faamoemoe o le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi, e pei ona fuafuaina i le taimi
na mauaina ai.
(2) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (3), e faataga se faasiliga o lafoga maua mai
i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea ua totogi i ai le lafoga.
(3) Afai, i le taimi ua faatoai atu ai e se tagata faamauina se faamatalaga o tupe maua o
Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo se vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
lea sa tatau ona faatagaina ai se faasiliga o lafoga maua mai i lalo o lenei Tulafono, ae le
o umia e le tagata faamaumauga aloaia ua faasinomia i le faafuaiupu (4), e lē faatagaina
le faasiliga o lafoga maua mai i lea vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, peitai,
e faatagaina i le vaitaimi muamua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, lea o lo o
faasino i ai faamaumauga aloaia o lo o umia e le tagata.
(4) O faamaumauga aloaia e manaomia mo faamoemoega o le faafuaiupu (3) e faapea:
(a) mo le mauaina mai o se lafoga faasili o oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi, o
le pepa faamaonia o uta o oloa ma isi pepa aloaia uma e manaomia i lalo o le fuaiupu
64(1) o le Tulafono o le Ofisa o Tiute, e talafeagai i oloa faaulufale mai;
(b) mo le mauaina mai o se lafoga faasili o oloa e aafia i lafoga totogi, o le pepa o lafoga
o oloa mo oloa o aafia i lafoga totogi lea e faasino i ai le mauaina mai;
(c) mo se faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina mo lafoga maua mai ua faatagaina
i lalo o le fuaiupu 28(2), o faamatalaga o aitalafu tau lafoga; po o
(d) mo se faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina i lalo o le fuaiupu 28(3), o se ata o
le faamatalaga o le faasiliga o lafoga totogi.
PALEMENE
28. Fetuunaiga o oloa tuuina atu mulimuli ane-(1) Afai:
(a) e tulai mai se tulaga tau fetuunaiga i se oloa tuuina atu e aafia i lafoga e totogi; ma
(b) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino sa faaee atu mo oloa tuuina atu ua sili atu i
lo le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faia e lē na tuuina atu oloa,
ua faatatauina le faasiliga e avea ma lafoga totogi atu na maua e lē e tuuina atu oloa
i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, pe afai e tulai mai se tulaga tau
fetuunaiga.
(2) Afai:
(a) e faaaogā le faafuaiupu (1); ma
(b) ua tuuina atu e lē e tuuina atu oloa se faamatalaga o aitalafu,
ua faatagaina ai lē na te taliaina oloa se faasiliga o lafoga maua mai mo le Lafoga
faaopoopo o Oloa ma Galuega Faatino ua faamaoti mai i le faamatalaga o aitalafu i
totonu o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, pe afai e maua le faamatalaga
o aitalafu.
(3) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (5) pe afai:
(a) e tulai mai se tulaga tau fetuunaiga i se oloa tuuina atu e totogi ai lafoga; ma
(b) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faaalia e lē e tuuina atu oloa ua sili atu i
lo le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino sa faaee atu mo oloa tuuina atu, ua faatagaina
ai lē na te tuuina atu oloa se faasiliga o lafoga maua mai mo le aofaiga o le faasiliga i
totonu o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino pe afai e tulai mai lea tulaga
tau fetuunaiga.
(4) Afai:
(a) e faaaogā le faafuaiupu (3); ma
(b) ua tuuina atu e lē e tuuina oloa se faamatalaga o faasiliga o lafoga totogi, ua
faatatauina le Lafoga faaopoopo o Oloa ma Galuega Faatino ua faamaoti mai i totonu
o le faamatalaga o faasiliga o lafoga totogi e avea ma lafoga totogi atu e maua e lē na
te taliaina oloa i totonu o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino pe afai ua
mauaina le faamatalaga o faasiliga o lafoga totogi.
(5) Afai o lē e taliaina oloa, lea e faaaogā i ai le faafuaiupu (3), e le o se tagata faamauina,
e lē faatagaina i ai se faasiliga o lafoga maua mai i lalo o lea faafuaiupu, seia vagana ai
ua toe totogi atu e lē na tuuina atu oloa le faasiliga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
i lē na taliaina oloa, e tusa lava po o le tinoitupe po o se faasiliga o lafoga e faasaga i so
o se aofaiga e totogiina i lē na tuuina atu oloa e le tagata na taliaina oloa.
(6) O tulaga nei tau fetuunaiga mo faamoemoega o lenei fuaiupu:
(a) o le faalēaogā o se oloa ua tuuina atu;
(b) o se fesuiaiga taua i le uiga o se oloa ua tuuina atu;
(c) o se suiga i le tau o se oloa ua tuuina atu;
(d) o le toe faafoi atu o oloa i lona tulaga atoa po o se vaega ua faaautu i ai oloa i lē na
tuuina atu oloa.
VAEGA 8
VAITAIMI O LAFOGA O OLOA MA GALUEGA
FAATINO MA LAFOGA TOE FAAFOI
29. Vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) E ao i le Komesina ona
fuafuaina le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a se tagata faamauina i lalo
o faatulagaga nei:
(a) Faatulagaga (A): e i ai vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e lua (2) masina
e faaiuina i le aso faaiu o Ianuari, Mati, Me, Iulai, Setema ma Novema i so o se tausaga;
po o
(b) Faatulagaga (B): e i ai vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e lua (2) masina
e faaiuina i le aso faaiu o Fepuari, Aperila, Iuni, Aokuso, Oketopa ma Tesema i so o se
tausaga.
(2) E ui lava i le faafuaiupu (1), o le Komesina:
(a) e mafai ona faasee atu se tagata o ia lea ua lē tausisia lenei Tulafono i se faatulagaga
faapitoa ua faamaotiina e avea o se faatulagaga (C); ma
(b) e ao ona fuafuaina le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo se tagata
faamauina i le faatulagaga (C) lea e itiiti ifo le vaitaimi na i lo lea o lo o faamaotiina i
faatulagaga o i le faafuaiupu (1).
30. Tupe Totoe o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Tatau ona Totogi mo le
Vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino - O le tupe totoe o Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e tatau ona totogi e se tagata faamauina mo se vaitaimi e fai ai lafoga
o oloa ma galuega faatino ua fuafuaina e tusa ai o le fua faatulagaina lenei:
27. Faasiliga o lafoga maua mai mo tagata faatoa faamauina-(1) I le noatia ma le
fai fuafua i lenei Tulafono, e mafai e se tagata faamauina ona talosaga, i totonu o le
faamatalaga muamua o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faatoai atu
e le tagata ina ua maea ai ona faamauina, se faasiliga o lafoga maua mai ua fuafuaina i
lalo o lenei fuaiupu ma le fuaiupu 26, mo lafoga maua mai e totogi mo oloa o lo o umia,
i le aso na faamauina ai, mo le faamoemoe o le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi,
pe afai:
(a) i le faaiuga o le aso mulimuli a o lumanai ai le aso o le faamauina o le tagata, sa umia
ai e le tagata oloa e avea ma meatotino;
(b) ua maua mai meatotino e le tagata, i se mauaina mai o se lafoga faasili;
(c) na mauaina mai i le taimi e itiiti ifo i le fa (4) masina a o lumanai ai le aso o le
faamauina; ma
(d) e mafai e le tagata ona tuuina atu faamatalaga molimau tusitusia ua faamalieina ai le
Komesina e faapea, ua maea ona totogiina lafoga maua mai i le taimi na maua ai.
(2) E lē faaaogāina le fuaiupu 26(3) i se faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina i lalo
o lenei fuaiupu.
VAEGA 7
FETUUNAIGA O OLOA TUUINA
ATU MULIMULI ANE
35 - Me 2015
PALEMENE
(A+B)-C
pe afai o le:
A
o le aofaiga o lafoga o galuega faatino na mauaina po o ua faatatauina e
mauaina e le tagata i le vaitaimi e tusa ai ma oloa na tuuina atu e totogi ai lafoga sa faia
e le tagata;
B
o le aofaiga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea e noatia ai le tagata
faamauina i lalo o le fuaiupu 8 mo le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai ua tuuina
atu i le tagata a o faagasolo le vaitaimi; ma
C
o le aofaiga o faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina i le tagata mo le vaitaimi
i lalo o lenei Tulafono.
31. Lafoga toe faafoi - Afai, mo so o se vaitaimi e fai ai Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino, ua sili atu ai le vaega “C” o le fua faatulagaina o i le fuaiupu 30, i le vaega “(A
+ B)” mo le vaitaimi e fai ai lafoga, e ao i le Komesina ona toe faafoi le lafoga faasili i le
tagata faamauina, i le notia ma le fai fuafua i lenei Tulafono.
32. Ofisa Tau le Va o Malo ma Maliega Faava o Malo-(1) E mafai e le Komesina, i luga
o se talosaga ma i le noatia ma le fai fuafua i tuutuuga, ona toe faafoi uma Lafoga o Oloa
ma Galuega Faatino po o sona vaega sa totogi atu i oloa na tuuina atu e totogi ai lafoga,
e tusa ai ma le tulaga manaomia i lalo o le Tulafono o Tulaga Aloaia ma Puipuigamalu
Tau le Va o Malo 1978.
(2) O le talosaga o i lalo o le faafuaiupu (1) e ao ona:
(a) faia i totonu o le pepa faatumu faamaonia ma i se faiga ua faatonuina; ma
(b) tuuina atu faatasi ma faamaumauga aloaia e lagolago ai, e pei ona mafai e le
Komesina ona manaomia le aofia ai, ae lē faatapulaaina ai i:
(i) faamatalaga molimau e faapea o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea na sailia
ai le lafoga toe faafoi, sa faapea ona totogiina; ma
(ii) faamatalaga molimau o tulaga agavaa o le tagata talosaga e tuuina atu ai se talosaga
i lalo le faafuaiupu (1).
VAEGA 9
FAAMAUMAUGA ALOAIA MA TAUALUMAGA
Vaevaega 1 - Faamaumauga aloaia o Lafoga
o Oloa ma Galuega Faatino
33. Pepa o lafoga o oloa-(1) E ao i se tagata ua faamauina ua na tuuina atu oloa e aafia
i lafoga totogi, i totonu o le 28 aso mai le taimi na tuuina atu ai oloa ona tuuina atu i le isi
lea tagata le uluai pepa o lafoga o oloa, i totonu o le pepa faatumu ua faamaonia, mo le
tuuina atu o oloa.
(2) E lē manaomia le tuuina atu o se pepa o lafoga o oloa mo se oloa lea e le o manaomia,
pe afai e itiiti ifo le tau i lo le $20 po o, a le o lea o se isi tau ua faatonuina.
34. Pepa o lafoga o oloa ua faia - lē e taliaina-(1) E mafai e le Komesina ona fuafuaina
e faapea o se na te taliaina oloa po o se vasega o i latou e taliaina oloa, e mafai ona
tuuina atu se pepa o lafoga o oloa ua saunia e lē na te taliaina, e faasino i nisi oloa e
aafia i lafoga totogi po o se vasega o oloa e aafia i lafoga totogi, pe afai:
(a) ua aufaatasi le tagata na te tuuina atu oloa ma lē e taliaina oloa, o le a lē tuuina atu
e le tagata na te tuuina atu oloa, se pepa o lafoga o oloa mo so o se oloa e aafia i lafoga
totogi lea e faaaogā i ai lenei faafuaiupu;
(b) o le pepa aloaia o lo o i se faiga ua faamaonia; ma
(c) ua tuuina atu i le tagata e tuuina atu oloa le uluai pepa o lafoga o oloa, ma ua taofia
e lē na te taliaina lona ata.
35. E mafai e le Komesina ona fuafuaina o isi faatulagaga - E mafai e le Komesina:
(a) i tulaga aliae mai faapitoa, ona fuafuaina nisi faatulagaga mo le tuuina atu o pepa o
lafoga o oloa, pe afai ua manatu le Komesina e faapea e lē talafeagai ona manaomia se
pepa o lafoga o oloa i lalo o lenei fuaiupu; ma
(b) faaee atu so o se tuutuuga o faatulagaga talafeagai e faatumauina ai le tausisia.
36. Faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi ma faamatalaga o aitalafu tau
lafoga-(1) Afai:
(a) ua tuuina atu e se tagata ua faamauina (ua faasinomia e avea “o le tagata na te tuuiina
atu oloa”) se oloa e aafia i lafoga totogi i se isi tagata ua faamauina (ua faasinomia e
avea “o lē na te taliaina”);
www.parliament.gov.ws
(b) ua tuuina atu e le tagata e tuuina atu oloa se pepa o lafoga o oloa e tusa ai o oloa ua
tuuina atu i lē na te taliaina; ma
(c) o le aofaiga ua faaalia i luga o le pepa o lafoga o oloa e pei ona faaee atu i ai le
Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo oloa ua tuuina atu, ua sili atu i le Lafoga o Oloa
ma Galuega Faatino na faaee tonu atu mo oloa, e ao i le tagata e tuuina atu oloa ona
tuuina atu i lē na te taliaina se faamatalaga o se faasiliga o lafoga, i totonu o le pepa
faatumu mo oloa ua tuuina atu.
(2) Afai:
(a) ua tuuina atu e se tagata ua faamauina (ua faasinomia e avea “o le tagata na te
tuuina atu oloa”) se oloa e aafia i lafoga totogi i se isi tagata faamauina (ua faasinomia
e avea “o lē na te taliaina”);
(b) ua tuuina atu e le tagata e tuuina atu oloa se uluai pepa o lafoga o oloa e tusa ai o
oloa ua tuuina atu i lē na te taliaina;
(c) ua faaaogāina le fuaiupu 30 i oloa ua tuuina atu; ma
(d) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua talafeagai ona faaee atu e tusa ai ma
oloa na tuuina atu ua sili atu i le aofaiga ua faaalia i luga o le pepa o lafoga o oloa e pei
ona faaee atu i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, e ao i le tagata na te tuuina atu oloa
ona tuuina atu i lē na te taliaina oloa se faamatalaga o lafoga aitalafu, i totonu o se pepa
faatumu ua faamaonia, e tusa ai o oloa ua tuuina atu.
37. Faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tuuina atu e, po
o i sooupu-(1) Afai:
(a) ua tuuina atu se oloa e aofia i lafoga totogi e po o i se sui sooupu e avea ai ma sui o
se kamupani autu; ma
(b) o ē uma ua faamauina, o le sui sooupu ma le kamupani autu,
o so o se pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o
faamatalaga o aitalafu, ua manaomia e ao ona tuuina atu e po o i le kamupani autu, e
mafai ona tuuina atu e po o i se sui sooupu, e faaaogāina ai le igoa, tuatusi ma le numera
e iloagofie ai le tagata totogi lafoga a le sui sooupu.
(2) Afai:
(a) ua tuuina atu se oloa e aafia i lafoga totogi e po o i se sui sooupu e avea ai ma sui o
se kamupani autu; ma
(b) o le kamupani autu (e ese ai i lo le sui sooupu) o se tagata ua faamauina,
o so o se pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o se
faamatalaga o aitalafu ua manaomia e ao ona tuuina atu e po o i le kamupani autu e
mafai ona tuuina atu e po o i le sui sooupu, ae peitai e faaaogāina ai le igoa, tuatusi ma
le numera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga a le kamupani autu.
(3) Afai ua tuuina atu se oloa e aafia i lafoga totogi e po o i se sui sooupu e avea ai ma sui
o se kamupani autu, o so o se pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga
ua totogi, po o se faamatalaga o aitalafu ua manaomia ua ao ona tuuina atu a le o le sui
sooupu po o le kamupani autu ae le o i laua uma.
(4) O se pepa o lafoga o oloa, o faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o
faamatalaga o aitalafu ua tuuina atu e po o i se sui sooupu i lalo o lenei fuaiupu ua
faatatauina sa tuuina atu e, po o i se kamupani autu mo faamoemoega o lenei Tulafono.
38. Talosaga mo faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1)
O se tagata faamauina, o ia lea mo so o se mafuaaga, ua lē tuuina atu i ai se uluai
pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o faamatalaga o
aitalafu e pei ona manaomia i lalo o lenei Tulafono, e mafai ona faia se talosaga tusitusia
(“talosaga tusitusia”) i lē na tuuina atu oloa ina ia tuuina atu pepa aloaia.
(2) E ao ona faia le talosaga tusitusia:
(a) mo se pepa o lafoga o oloa, i totonu o le 60 aso talu mai le aso na tuuina atu ai oloa;
po o
(b) mo se faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o se faamatalaga o aitalafu,
i totonu o le 60 aso talu mai le aso o le fetuunaiga lea e faasino i ai faamatalaga o le
faasiliga o lafoga ua totogi po o faamatalaga o aitalafu.
(3) O se tagata faamauina ua mauaina se talosaga i lalo o le faafuaiupu (1), e ao ona
tausisia le talosaga i totonu o le 14 aso talu ona mauaina le talosaga.
39. Tausiga o faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) E mafai
e se tagata faamauina ona tuuina atu na o le tasi le uluai pepa o faamatalaga auliili
o lafoga o oloa mo se oloa ua tuuina atu e aafia i lafoga totogi, po o le tasi le uluai
faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o le faamatalaga o aitalafu mo se tulaga
e tulai mai o fetuunaiga, ae peitai o se ata o pepa ua faapea ona faailogaina lelei, e
mafai ona tuuina atu i se tagata faamauina o ia lea ua faapea mai ua leiloa le uluai
faamaumauga.
(2) E ao ona lē tuuina atu e se tagata se faamatalaga auiliili o lafoga o oloa, se
faamatalaga, o le faasiliga o lafoga ua totogi po o se faamatalaga o aitalafu, e ese ai i lo
tulaga e aliae mai ua faamaotiina i totonu o lenei Tulafono.
(3) E ao ona tausia pepa aloaia ua taua i lalo mo le vaitaimi ma i le faiga ua faamaotiina
i le Tulafono o le Faafoega o Lafoga, e se tagata faamauina mo faamoemoega o lenei
Tulafono:
(a) o uluai pepa (po o ata ua tuuina atu i lalo o le faafuaiupu (1)) o faamatalaga auiliili
uma o lafoga o oloa, faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi ma faamatalaga o aitalafu
ua mauaina e le tagata;
(b) o se ata o faamatalaga auiliili uma o lafoga o oloa, faamatalaga o faasiliga o lafoga
ua totogi, ma faamatalaga o aitalafu ua tuuina atu e le tagata;
(c) o faamaumauga aloaia e faasino i oloa faaulufale mai ma oloa auina ese atu e se
tagata; ma
(d) pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa ua faia e le tagata e taliaina oloa e tusa ai
o oloa ua tuuina atu i le tagata.
(4) O pepa aloaia o faasinomia i le faafuaiupu (3)(b) e ao ona tausia i le faasologa o mea
e tutupu mai.
40. Faiga o tau e aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino o oloa tuuina atu e
aafia i lafoga totogi, i tagata e le i faamauina-(1) E ui lava i le fuaiupu 5(1)(c), e ao i
le tagata faamauina:
36 - Me 2015
www.parliament.gov.ws
(a) pe afai e tuuina atu se lafoga o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, i se tagata o ia
lea e le o se tagata faamauina, ona taua ai le tau mo oloa ua tuuina atu e pei ona aofia
ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino;
(b) ona faalauiloa se faailoilo i se nofoaga taua i luga o nofoaga ma fale o le pisinisi, po
o le faailoa manino atu i luga o ana faamatalaga auiliili o oloa e faapea o oloa ua tuuina
atu e aafia i lafoga totogi ua tuuina atu e aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino; ma
(c) faailoa manino atu i luga o ana faamatalaga auiliili o oloa mo se oloa e faapea o le
oloa e tatau ona totogi le lafoga po o le tuusaunoa o le oloa ma, pe afai o se oloa e
aafia i lafoga totogi, o le aofaiga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tatau ona totogi.
(2) O se mea faitino o faailoa faalauaitele ai tulaga tau tagata tafafao maimoa mo le
faaaogāina i fafo atu o Samoa, e mafai ona faalauiloa ai le tau o oloa ma galuega faatino
talafeagai e faapea e lē aofia ai i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, pe afai o lo o
faapea foi ona taua manino ai i meafaitino e faapea o le tau ua faalauiloa e noatia i le
lafoga.
Vaevaega 2 - Taualumaga
41. Faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) E ao i
se tagata faamauina, mo vaitaimi taitasi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, ma i
totonu o se pepa faatumu ua faamaonia ma se faiga ua faatonuina, ona faatoai atu se
faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i totonu o le 15 aso
faigaluega i le tuanai ai o le faaiuga o lea vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino.
(2) E ui lava i le faafuaiupu (1), e mafai e le Komesina ona fuafuaina se isi aso e faatoai
atu ai faamatalaga o tupe maua, mo se faalapotopotoga e le o se faalapotopotoga
suetupe po o so o se tulaga faapitoa pe afai ua faamalieina le Komesina e faapea ua
tatau ona ausia tulaga ua aliae mai ia i latou.
42. Aso e faagata ai le totogiina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) O le tupe
totoe o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogiina e se tagata faamauina
mo se vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e pei ona fuafuaina i lalo o le
fuaiupu 30, e mafai ona totogiina i le aso e faagata ai le faaooina atu o le faamatalaga o
tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo lea vaitaimi.
(2) O le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogiina e se tagata e faaulufale
mai oloa e tusa ai o oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi, ua mafai ona totogiina i le
taimi e faaulufale mai ai oloa.
43. Aoina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i luga o oloa faaulufale mai-(1) O le
Pule o le Tiute:
(a) e ao ona (i) aoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogi i lalo o lenei Tulafono, i
luga o oloa faaulufale mai i le taimi e faaulufale mai ai ; ma
(ii) i lea taimi, ia maua le igoa ma le numera tau lafoga e iloagofie ai (pe afai e i ai) o
le tagata e faaulufale mai oloa, o le faaaliga manino a le ofisa o tiute ma tau aogā o
faamatalaga auiliili o oloa mo le faaulufaleina mai; ma
(b) mafai ona faatino so o se malosiaga ua faaee atu i luga o le Pule o le Tiute e le
Tulafono o le Ofisa o Tiute, e faapei ai o le faasinomaga i tiute e faaulufale mai ai oloa i
totonu o lea Tulafono ua aofia ai se faasinomaga i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
e mafai ona totogiina i luga o se oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi i lalo o lenei
Tulafono.
(2) Ae vagana ai ua ese se faamoemoe ua aliali mai, o aiaiga o le Tulafono o le Ofisa o
Tiute e faasino i le faaulufaleina mai, nofoaga lē tumau e faataunuu i ai, faiga e felauai
ai ma le kiliaina o oloa faaulufale mai, ma le totogiina ma le faaolaina mai o tiute e
faaulufale mai ai, e faaaogāina, faatasi ai ma fetuunaiga talafeagai, i Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e mafai ona totogi i luga o se oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi.
44. Sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a tagata e lē nofomau-(1) O
lenei fuaiupu e faaaogā i lē:
(a) ua manaomia e talosaga mo le faamauina i lalo o le fuaiupu 9; ma
(b) e le o faatinoina ni gaoioiga e aafia ai i lafoga totogi e ala i se nofoaga tumau i totonu
o Samoa.
(2) O se tagata e lē nofomau o ia lea e faaaogā i ai lenei fuaiupu e ao ona:
(a) tofia se sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i totonu o Samoa; ma
(b) pe afai ua manaomia e le Komesina ina ia faapea ona fai, ia faatoai atu le puipuigamalu
i le Komesina e tusa ai o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga.
(3) E nafa le sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, mo le faia o mea uma
e manaomia ai le tagata e lē nofomau i lalo o lenei Tulafono, e aofia ai le talosaga mo le
faamauina, o le faaooina atu o faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino, ma le totogiina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino.
(4) O le faamauina o se sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, e ao ona
faia i le igoa o le tagata e le o nofomau o lo o avea ai latou ma sui.
(5) E mafai ona avea se tagata ma sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino,
mo le sili atu i lo le tasi (1) le tagata e lē nofomau ae peitai e ao ona faamauina eseese
mo tagata taitasi e lē nofomau o lo o avea ai i latou ma sui.
(6) E ao ona le tofia se tagata e avea ma sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino seia vagana ai o lea tagata o se sui sooupu faamauina o lafoga i lalo o le
Tulafono o le Faafoega o Lafoga.
PALEMENE
(a) o le mafuaaga mo le suesuega i lalo o le faafuaiupu (1);
(b) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, tului ua taui ona totogi, ma le faasalaga e
totogi atu i lalo o le suesuega;
(c) o le aso e tatau ona totogi ai le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le suesuega,
lea e ao ona a itiiti mai e tolu sefulu aso talu mai le aso na faaoo atu ai le faasilasilaga;
(d) o le taimi, nofoaga ma le faiga ua teena ai le suesuega.
(3) Mo lenei fuaiupu, o le Komesina:
(a) e mafai ona toe faaola mai le lafoga atoa po o se vaega o le Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e tatau ona totogi mo le oloa, e aofia ai so o se tului ua tuai ona totogi
ma le faasalaga mai le tagata faamauina o ia lea na tuuina atu oloa;
(b) e ao ona faaopoopo i ai le aofaiga ua toe faaola mai mai (i) lē e taliaina oloa e faasaga i noataga o le tagata na te tuuina atu oloa mo lea oloa; ma
(ii) le tagata na te tuuina atu oloa e faasaga i noataga o lē e taliaina oloa; ma
(c) e lē tatau ona toe faaola mai lafoga e sili atu i lo le aofaiga atoa o Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino, tului ua tuai ona totogi, ma faasalaga e mafai ona totogi e faasino i
oloa.
(4) O se tagata na te tuuina atu oloa o ia lea ua totogiina le Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino, o le tului ua tuai ona totogi, po o se faasalaga ua faasinomia i le faafuaiupu (1),
e mafai ona toe faaola mai lea aofaiga o lafoga mai lē e taliaina oloa.
(5) E leai se mea o i le Tulafono o le Faafoega o Lafoga e faatapulaa ai le malosiaga o le
Komesina e teuteu ai se suesuega, e aofia ai se suesuega ua faia e le tagata faamauina
lava ia ua tuuina atu oloa, ina ia aloaia ai le faafuaiupu (3).
VAEGA 10
AIAIGA ESEESE
46. Soligatulafono-(1) Ua faia e se tagata se soligatulafono, o ia lea ua:
(a) lē mafai ona talosaga mo le faamauina i lalo o le fuaiupu 9; po o
(b) ua lē mafai ona logoina le Komesina e uiga i so o se suiga o tulaga aliae mai i lalo o
le fuaiupu 11(2); po o
(c) ua tuuina atu ma le iloa lelei o so o se pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa ua
faaalia ai so o se aofaiga ua faaee atu e avea ma lafoga pe afai (i) e leai se aofaiga o lafoga ua faaee atu mo so o se oloa lea e faatatau i ai le pepa o
faamatalaga auiliili o lafoga o oloa; po o
(ii) le aofaiga ua faalaia e pei ona faaee atu e avea ma lafoga ua sili atu i le aofaiga tonu
ua faapena ona faaee atu i lalo o lenei Tulafono; po o
(iii) oloa e tuuina mo le lafoga ua faaee atu o le a lē mafai ona faatino; po o
(d) ua tuuina atu ma le iloa lelei i so o se tagata, i se faiga tusitusia po o i se isi lava faiga,
e faapea o so o se aofaiga ua faaee atu e avea ma lafoga pe afai a le (i) o le leai o se aofaiga o lafoga ua faaee atu mo so o se oloa lea e faasino i ai le
faamatalaga; po o
(ii) le aofaiga ua tuuina atu e pei ona faaee atu e avea ma lafoga, e le o le aofaiga tonu
lea sa faapena ona faaee atu i lalo o lenei Tulafono; po o
(e) ua tuuina atu ma le iloa lelei se ata lona lua o pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o
oloa, e feteenai ma lenei Tulafono; po o
(f) i le avea ai o se tagata faamauina, ua ia le mafai ai ona tuuina atu i se isi tagata
faamauina se pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa i lalo o lenei Tulafono; po o
(g) ua tuuina atu ma le iloa lelei so o se pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa i lalo o
lenei Tulafono, lea o lo o i ai i so o se tulaga matuia o faiga sese po o e lē atoatoa ona fai;
(h) ua faia ma le iloa lelei so o se faamatalaga po o faaaliga manino i luga o so o se
mataupu i lalo o lenei Tulafono, lea e sese po o e lē atoatoa ona fai i totonu o so o se
tulaga matuia; po o
(i) ua taliaina, mauaina le umiaina o, po o le feagai ma so o se oloa, po o le taliaina o le
tuuina atu o so o se galuega faatino, pe afai ua iloa e lea tagata po o e i ai se mafuaaga e
talitonu ai e faapea o le lafoga e uiga i le tuuina atu o oloa po o galuega faatino sa faapea
ona alofia po o o le a alofia; po o
(j) le talosaga mo le faalēaogāina o le faamauina pe afai o manaomia pea le faamauina;
(k) ua lē mafai ona faalauiloa atu la latou tusi faamaonia faamauina o Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e tusa ai ma le fuaiupu 11(1);
(l) ua lē mafai na talosaga mo le faalēaogāina o le faamauina e tusa ai ma le fuaiupu 12;
(m) ua lē mafai ona taua tau o aofia ai o lafoga i lalo o le fuaiupu 40;
(n) i le avea ai ma tagata e lē nofomau, ua lē mafai ai ona tofia se sui e faatinoina Lafoga
o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le fuaiupu 44.
(2) O se tagata ua faamaonia moliaga i soligatulafono i lalo o le faafuaiupu (1)(b) po o
le (e) ua noatia:
45. Suesuega o lē e taliaina se oloa ua tuuina atu-(1) Afai ua i ai i se tagata faamauina
i se tulaga aliae mai o faamatalaga sese po o le tau faasese ua faia e lē e taliaina se oloa
ua tuuina atu, ua faatatauina ai i se tulaga e lē sao oloa ua tuuina atu e avea:
(a) o se oloa ua tuusaunoaina; po o
(b) o se oloa e lē tatau ona faatatauina, e mafai e le Komesina ona suesueina lē e taliaina
le oloa ua tuuina atu mo le totogiina o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tatau
ona totogi mo le oloa ma so o se tupe totogi o tului ua tuai ona totogi ma le faasalaga ua
faaee atu ona o le lē sao ona tagofia o oloa.
(2) E ao i le Komesina ona faaoo atu se faasilasilaga o le suesuega i lalo o le faafuaiupu
(1), i lē e taliaina oloa o faatulaga ai itu nei:
37 - Me 2015
PALEMENE
(a) i luga o le moliaga muamua po o lona lua ua faamaonia mo se soligatulafono, i se
sala tupe e lē silia le 10 iunite tau faasalaga; po o
(b) lona tolu po o se moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai mo se soligatulafono, i se
sala tupe e lē silia le 30 iunite tau faasalaga mo soligatulafono taitasi.
(3) O se tagata ua faamaonia moliaga i se soligatulafono i lalo o le faafuaiupu (1)(f) ua
noatia:
(a) i luga o le moliaga muamua ua faamaonia faaletulafono mo se soligatulafono, i se
sala tupe e lē silia le 5 iunite tau faasalaga;
(b) i luga o le moliaga lona lua ua faamaonia faaletulafono mo se soligatulafono, i se sala
tupe e lē silia le 7 iunite tau faasalaga;
(c) i luga o lona tolu po o se moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai mo se soligatulafono,
i se sala tupe e lē silia le 10 iunite tau faasalaga.
(4) O se tagata ua faamaonia moliaga i se soligatulafono i lalo o le faafuaiupu (1)(m) ua
noatia:
(a) i luga o le moliaga muamua ua faamaonia o le soligatulafono, i se sala tupe e lē silia
le 5 iunite tau faasalaga; ma
(b) mo lona lua po o se moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai i se soligatulafono, i se
sala tupe e lē silia le 10 iunite tau faasalaga.
(5) O se tagata ua faamaonia moliaga mo se soligatulafono i lalo o lenei Tulafono lea e
le o aiaia ai se faasalaga ua noatia:
(a) i luga o le moliaga muamua ua faamaonia mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē
silia le 50 iunite tau faasalaga;
(b) i luga o lona lua po o le moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai mo se soligatulafono,
i se sala tupe e lē silia le 100 iunite tau faasalaga.
47. Faasalaga tau lafoga i le alofaga mai le totogiina o lafoga-(1) O lenei fuaiupu e
faaaogā:
(a) i se tagata faamauina o ia lea (i) ua aloese; po o
(ii) taumafai e aloese; po o
(iii) faia so o se gaoioiga ma le faamoemoe e aloese ai; po o
(iv) ua lē faatinoina so o se tiute ua faaee atu i ai i luga o lena tagata i lalo o lenei
Tulafono po o tulafono faatonutonu, ma le faamoemoe e aloese mai, le totogiina o so o
se aofaiga o lafoga e tatau ona totogi; po o
(b) i se tagata faamauina o ia lea (i) ua faia; po o
(ii) taumafai e faia; po o
(iii) ua faia so o se gaoioiga ma le faamoemoe e faia ai; po o
(iv) ua lē faatinoina so o se tiute ua faaee atu i ai i luga o lena tagata i lalo o lenei
Tulafono po o tulafono faatonutonu ma le faamoemoe ia faia, le totogiina faasili o lafoga
i le tagata ina ia sili atu ai i le aofaiga sao sa tatau ona totogiina e lena tagata.
(2) O se tagata o ia lea ua faaaogā i ai lenei fuaiupu e tatau ona molia mo se faasalaga
mo so o se gaoioiga ua faia i lalo o le faafuaiupu (1), i nisi lafoga faaopoopo e lē silia se
aofaiga tutusa ma le faatoluina (3) o le aofaiga o lafoga e le i uma ona totogi.
(3) O le faasalaga tau lafoga:
(a) e ao ona fuafuaina e le Komesina; ma
(b) faatatauina e avea o se lafoga e uiga tutusa ma le lafoga e le i uma ona totogiina e
pei ona faasino i ai, ma ua faatatauina e ao ona totogiina mai ma mo lea lava vaitaimi e
aafia i lafoga totogi e pei o lena lafoga e le i uma ona totogi.
(4) I totonu o lenei fuaiupu:
“lafoga e le i uma ona totogi” o lona uiga o lafoga o faasinomia i lalo o le faafuaiupu (1)
(a) po o faasiliga o lafoga totogi (e ese ai i lo faasiliga sao o lafoga totogi) o faasinomia
i lalo o le faafuaiupu (1)(b);
“faasalaga tau lafoga” o lona uiga o lafoga faaopoopo ua faasinomia i le faafuaiupu (2).
48. Fuafuaga e alofia ai lafoga-(1) E ui lava i so o se mea i totonu o lenei Tulafono, pe
afai ua faamalieina le Komesina e faapea:
(a) ua sainia se fuafuaga e alofia ai lafoga po o ua faatinoina;
(b) ua maua e se tagata se faamanuiaga tau lafoga i fesootaiga ma le fuafuaga; ma
(c) i le amanaia ai o le aano moni o le fuafuaga, o le a faaiuina ai e faapea o se tagata,
po o se toatasi o tagata, o ē ua sainia po o faatinoina le fuafuaga sa faapena ona faia mo
se faamoemoe faapitoa po o se faamoemoe autu ina ia mafai ai e le tagata o faasinomia
i totonu o le parakalafa (b) ona mauaina faamanuiaga tau lafoga, e mafai e le Komesina
ona fuafuaina noataga tau Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a le tagata o ia lea ua
mauaina faamanuiaga tau lafoga e faapei ai ua faalēaogāina le fuafuaga.
www.parliament.gov.ws
(2) E ao i le Komesina pe afai ua faia se faaiuga ona tuuina atu se iloiloga tau lafoga e
faamamaluina ai le faaiuga.
(3) E ao ona faia se faaiuga i totonu o le ono (6) tausaga talu mai le aso mulimuli o le
vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea e faasino i ai le faaiuga.
(4) I totonu o lenei fuaiupu:
“faaiuga” o lona uiga o se faaiuga ua faia i lalo o le faafuaiupu (1);
“fuafuaga e alofia ai lafoga” o lona uiga o se faagasologa o gaoioiga, ma se maliega,
faatulagaga, folafolaga, fuafuaga, faamoemoega po o se faatinoga, pe ua faaalia
manino po o e faasino i ai, ma pe ua faamalosia faaletulafono pe leai, pe afai o le tasi
o faamoemoega autu a se tagata ua sainia, o le alofia lea po o le faaitiitiga o so o se
noataga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a so o se tagata, so o se fuafuaga pe afai
o le tasi o faamoemoega autu o se tagata ua sainia le fuafuaga, o le alofia lea po o le
faaitiitia o noataga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a so o se tagata.
“faamanuiaga tau lafoga” o lona uiga:
(a) o se faaitiitiga o noataga o se tagata e totogi Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino;
(b) o se siitaga i tulaga agavaa o se tagata i se faasiliga o lafoga maua mai;
(c) o se tulaga agavaa i se lafoga toe faafoi;
(d) o se tolopoina o se noataga mo le totogina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino;
(e) o se tulaga faavavevave o se tulaga agavaa i se faasiliga o lafoga maua mai;
(f) so o se isi itu e tatau ai ua tulai mai ona o le tuai ona totogi Lafoga o Oloa ma Galuega
Faatino po o se tulaga faavavevave o tulaga agavaa i se faasiliga o lafoga maua mai;
(g) so o se mea lea ua mafua ai le tuuina atu o se oloa e aafia i lafoga totogi, oloa
faaulufale mai e totogi lafoga po o le tuuina atu o galuega faatino o le faaulufaleina mai
o oloa, ia lē avea o se oloa e aafia i lafoga totogi, oloa faaulufale mai e totogi lafoga po
o le tuuina atu o galuega faatino faaulufaleina mai; po o
(h) so o se mea lea e faatulai mai ai tulaga agavaa i se faasiliga o lafoga maua mai po
o oloa faaulufale mai lea ua faaaogāina po o o le a faaaogāina e ese ai na i lo le tuuina
atu o oloa e mafai ona totogi lafoga.
49. Lala ma vaega-(1) O se tagata faamauina (“tagata muamua”) o ia lea ua faatinoina
se gaoioiga e aafia i lafoga totogi i totonu o se isi lala po o se isi vaega, e mafai ona
talosaga i se faiga tusitusia i le Komesina:
(a) ina ia faamauina le lala po o le vaega e avea o se tagata faamauina e ese ai (“tagata
lona lua”); po o
(b) e faalēaogāina ai le faamauina o le lala po o le vaega.
(2) E ao i le Komesina, i luga o le talosaga a le tagata muamua ona:
(a) faamauina le lala po o le vaega i lalo o le igoa o le tagata lona lua pe afai ua faamalieina
le lala po o le vaega (i) e tausia se faiga tumaoti o faamaumauga tau tupe; ma
(ii) e mafai ona faailoagofie eseese e ala i le ituaiga o gaoioiga o lo o faia, po o le nofoaga
o i ai le lala po o le vega; po o
(b) le soloia o le faamauina o le lala po o le vaega e amata mai le aso mulimuli o le
vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a le lala po o le vaega lea na faia ai lea
talosaga, ma o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi o tauaveina e lea lala po o lea vaega o
le a faapena ona faatatauina na faia e le tagata muamua.
(3) Afai o se lala po o se vaega na eseese ona faamauina i lalo o le faafuaiupu (2), e lē
faatatauina le tagata muamua na faatinoina gaoioiga e aafia i lafoga totogi, na faia e lea
lala po o le vaega.
(4) E ao i le Komesina ona soloia le faamauina eseese o se lala po o se vaega pe afai
ua soloia le faamauina o le tagata muamua.
(5) Afai o se lala po o se vaega na eseese ona faamauina i lalo o lenei fuaiupu ua lē
faia so o se mea ua manaomia ona faatinoina i lalo o lenei Tulafono, o le noataga mo le
faatinoina o lea tulaga ua tuuina atu lea i le tagata muamua.
(6) E ui lava i le faafuaiupu (1) e oo i le (5), mo faamoemoega o fuaiupu 15 ma le 19, o
lenei fuaiupu ua faatatauina e lē faaaogāina, ma so o se faatulagaga po o se faatonuga
ua faia i lalo o le fuaiupu 15 ma le 19 mo le tagata muamua, mo faamoemoega o lenei
Tulafono, e faaaogāina tutusa i lala taitasi po o vaega taitasi ua faamauina eseese e tusa
ai ma lenei fuaiupu.
50. Faaliliuina o tupe-(1) O se aofaiga o tupe ua faatatauina i lalo o lenei Tulafono e ao
ona faaalia manino i tala.
(2) Afai o se aofaiga o tupe ua faaalia manino po o ua totogiina i se tupe e ese na i lo tala:
(a) mo le faaulufaleina mai o oloa, ua faaliliuina le aofaiga i tala i le fua faatatau tau
fesuiaiga o tupe e talafeagai i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute mo faamoemoega o
le faatulagaina o le tiute o oloa faaulufale mai e mafai ona totogi i luga o oloa faaulufale
mai; po o
(b) i so o se isi lava mataupu, ua faaliliuina le aofaiga i tala i le fua faatatau i le va tau
fesuiaiga o tupe a le Faletupe Tutotonu o Samoa o lo o faaaogāina i le va o tupe i fafo
ma tala i le aso e tuuina atu ai oloa.
51. Tulafono Faatonutonu ma pepa faatumu faamaonia-(1) E mafai e Le Ao o le Malo,
i le faia i luga o le fautuaga a le Kapeneta, ona faia tulafono faatonutonu e faamamaluina
ai aiaiga po o mo faamoemoega o lenei Tulafono, ma aemaise ai le faia o tulafono
faatonutonu ua taua:
(a) e faatonuina ai tulafono faafoe mo ituaiga faapitoa o oloa ma mo faasiliga o lafoga
maua mai;
(b) e faatonuina ai totogifuapauina mo faamoemoega o lenei Tulafono, i le noatia ma
le fai fuafua i le faamaoniga a le Komiti Faatino o Tupe Maua ua faavaeina i lalo o le
Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo 2001;
(c) e aiaia ai mataupu ua manaomia i lalo o lenei Tulafono e ao ona faatonuina;
(d) e teuteu ai se Faamatalaga.
(2) E mafai e le Komesina ona faamaonia pepa faatumu mo faamoemoega o lenei
Tulafono.
52. Soloia, aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina-(1) Ua soloia le Tulafono o Lafoga
o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1993, ma so o se tasi tulafono
e lagolago ai le tulafono autu na faia i lalo o lea Tulafono (“tulafono ua soloia”).
38 - Me 2015
www.parliament.gov.ws
(2) I le amata faamamaluina ai o lenei Tulafono:
(a) e faaauau pea ona faaaogā le tulafono ua soloia, i le tuuina mai i Samoa o oloa ma
galuega faatino, ma i le faaulufaleina mai o oloa i totonu o Samoa, a o lumanai ai le
amata faamamaluina o lenei Tulafono;
(b) o se tagata faamauina i lalo o le tulafono ua solia e faaauau pea ma ua faatatauina
e faapei ai sa faamauina lea tagata i lalo o le fuaiupu 9, faatasi ai ma lea lava vaitaimi o
Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e avea ma vaitaimi o lafoga totogi ua faatulagaina i
lalo o le tulafono ua soloia;
(c) so o se pepa faatumu ma pepa aloaia ua faaaogā ina e faasino i le tulafono ua solia, e
mafai ona faaauau pea ona faaaogāina i lalo o lenei Tulafono, ma o faasinomaga uma o
i totonu o na pepa faatumu ma pepa aloaia i aiaiga o ma fuaitau e talafeagai i le tulafono
ua soloia, ua faatatauina e faasino i aiaiga uiga tutusa ma fuaitau o lenei Tulafono;
(d) afai o le vaitaimi o le tuuina atu o oloa i se tulaga faifaipea o faasinomia i le fuaiupu
15 e amata a o lumanai ai ma faaiuina i le tuanai ai o le amata faamamaluina o lenei
Tulafono, ua faatatauina oloa tuuina atu e faapea sa faaauau pea ona faia ma ogatasi
ma lea vaitaimi ma o le tau mo lea oloa ua faapena ona fuafuaina ina ia tusa ai ma le
oloa.
(3) E lē faaaogāina le faafuaiupu (2)(d) i le tuuina atu o se faamalumaluga e faasino i
oloa, po o se galuega faatino pe afai o le tau aogā o le faamalumaluga o lo o aofia ai i le
tau o oloa po o galuega faatino.
(4) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (5) i le fuafuaina o le aofaiga o tupe totoe
o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tatau ona totogi mo se vaitaimi o Lafoga o Oloa
ma Galuega Faatino lea e aofia ai le aso e amata faamamaluina ai, e mafai e le tagata
faamauina ona talosagaina se faasiliga o lafoga maua mai i luga o le Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau ua totogiina, mo le mauaina mai o se
lafoga faasili.
(5) E lē faatagaina se tagata faamauina i se faasiliga o lafoga maua mai i lalo o le
faafuaiupu (4) i luga o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o
Tau ua totogiina, mo le mauaina mai o se lafoga faasili, pe afai o le a lē faatagaina i le
tagata se faasiliga mai lafoga totogi, pe afai o le mauaina mai o se lafoga faasili na tulai
mai i le tuanai ai o le aso na amata faamamaluina ai le Tulafono.
(6) E mafai ona faia Tulafono Faatonutonu i lalo o le fuaiupu 50, i totonu o le ono (6) masina
talu ona amata faamamaluina lenei Tulafono, ina ia aiaia ai mo mataupu faasaoina po
o mataupu tau soloaiga e faasino i lenei Tulafono, ma e mafai ona faaaogāina tulafono
faatonutonu e afua mai i le aso na amata faamamaluina ai lenei Tulafono.
(7) I totonu o lenei fuaiupu, “Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga
o Tau” o lona uiga o le lafoga o oloa ma galuega faatino e faia i luga o aofaiga o tau ua
faaee atu e le fuaiupu 9 po o le 13 o le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e
Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1993.
FAAMATALAGA 1
(Vaega 2)
O OLOA FAAULUFALE MAI E
TUUSAUNOA MAI LAFOGA
1. O oloa faaulufale mai nei e tuusaunoa mai lafoga:
(a) o oloa ua faaulufale mai e se tagata pasese po o se sui o le auvaa o se vaa po o
se vaalele o ituaiga nei (i) oloa o se ituaiga e lē mo fefaatauaiga o lona tau aogā e oo atu i le luaselau
tala Ausetalia (AUD $200);
(ii) e lē sili atu ma le 200 sikaleti po o le 250 kalama o isi oloa gaosi tau tapaa,
pe afai e lē sili atu le aofai o tapaa o i ai i totonu ma le 250 kalama;
(iii)o se tuufaatasiga o oloa ua faatulagaina mai i totonu o le faaparakalafa (ii) o
le aofaiga atoa o le mamafa e 250 kalama;
(iv)ava sipili ua tuusaunoa mai lafoga e tusa ai ma le fuaiupu 36(3) o le Tulafono
o le Ava 2011;
(v) o isi oloa e lē sili atu lona tau aogā ma le $500 tala;
(b) o ni oloa ua faaulufale mai e teuina i totonu o se vaa po o vaalele, o oloa ua
manaomia mo le faaaogāina e tagata pasese ma le auvaa o le vaa po o le
vaalele i taimi a o i ai i luga, ma a o femalagaai faava o malo lea vaa po o vaalele
i ni aofaiga ua faamaonia e le Komesina;
(c) o ni oloa ua faaulufale mai i se faiga malaga e tasi lea e lē sili atu ma le luaselau
tala Ausetalia (AUD $200) le aofaiga atoa o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino
ma isi lafoga e tatau ona totogiina;
(d) o ni oloa ua faaulufale mai e mafai ona tuusaunoaina mai le Lafoga o Oloa ma
Galuega Faatino e ala i le Tulafono o Tulaga Aloaia ma Puipuigamalu Tau le Va
o Malo 1978;
(e) o ni oloa ua faaulufale mai i lalo o se poloketi tau fesoasoani faava o malo, i le
noatia ma le fai fuafua i se Maliega Tusitusia Faaletulafono;
(f) o ni galuega faatino ua faaulufale mai i lalo o so o se poloketi tau fesoasoani
faava o malo, po o ua foai faameaalofa mai i atunuu i fafo mo faamoemoega o
fesoasoani faava o malo, pe afai ua faia e le Minisita se faaiuga e tuusaunoa ai
ia galuega faatino ua faaulufale mai, mai le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino;
(g) o ni oloa ua faaulufale mai, pe afai o le tuuina atu o ia oloa i totonu o Samoa o le
a tuusaunoa po o e lē faatatauina; ma
(h) so o se vaalele e lē sili atu i le 15,000kg lona mamafa ma ua faatulaga i lalo
o meataitasi ua faanumeraina faalilolilo i le 8802.4010 ma le 8802.4090 o le
Faamatalaga Muamua o le Tulafono o le Faasologa o Tiute 1975.
PALEMENE
“femalagaaiga faava o malo”, e faasino i se vaa po o se vaalele, o lona uiga o so o se
faiga malaga a le vaa po o vaalele seia vagana ai ua faimalaga i le va o ni nofoaga se
lua (2) i totonu o Samoa.
FAAMATALAGA 2
(vaega 2)
O OLOA MA AUAUNAGA UA
TUUSAUNOA MAI LAFOGA
1. O oloa ma auaunaga nei ua tuusaunoa mai lafoga:
(a) tuuina atu o auaunaga tau tupe;
(b) tuuina atu o oloa po o auaunaga ua ofoina atu faameaalofa e se faalapotopotoga
e lē galulue mo se tupe mama;
(c) tuuina atu o auaunaga tau felauaiga i tagata faimalaga e ala i pasi ma taavale
laiti laupasese, peitai, e le o aofia ai so o se fuafuaga mo le tuuina mai i se faiga
faalisi o pasi po o taavale laiti laupasese mo le faaaogāina faapitoa e se tagata
po o ni tagata o lo o faaaogāina le auaunaga mo se vaitaimi fuafuaina po o mo
se faiga malaga ua faapea ona malilie uma i ai;
(d) tuuina atu o le eletise i lalo o le Tulafono o le Faalapotopotoga o le Malosi
Faaeletise 1980;
(e) tupe totogi ua faaee atu mo le faimalaga ese mai Samoa i lalo o le Tulafono o
Vaalele Sivili 1998;
(f) totogifuapauina o sootaga o fetaulaiga o masini tau fesootaiga i le va o tagata o
lo o tuuina atu auaunaga tau fesootaiga e nonofomau;
(g) feaveaiga o pasese e vaa i totonu o Samoa;
(h) tuuina atu o oloa ma auaunaga mo se poloketi tau fesoasoani o lo o faatupeina
mai fafo pe afai ua aiaia manino i totonu o se feagaiga po o se Maliega Tusitusia
Faaletulafono e faapea, e tatau ona tuusaunoa oloa ma auaunaga tuuina atu
mai lafoga, e lē aofia ai oloa ma auaunaga ua tuuina atu i, po o e ala mai tagata
o lo o galulue i lalo o konekarate autu po o isi tagata o lo o tuuina atu oloa ma
auaunaga agai i konekarate autu.
2. O oloa ma auaunaga lea ua faapea ona leai ni fua faatatauina i lalo o le Faamatalaga 3
ma o oloa ma auaunaga ua tuusaunoa mai lafoga i lalo o lenei Faamatalaga, e faatoa
faatatauina lava e avea o ni oloa ma auaunaga tuuina atu e leai ni fua faatatauina, mo
faamoemoega o lenei Tulafono.
3. I totonu o lenei Faamatalaga:
“oloa ua ofoina atu faameaalofa” po o auaunaga e faasino i se faalapotopotoga e lē
galulue mo ni tupe mama, o lona uiga o oloa po o auaunaga ua faapea ona ofoina atu
faameaalofa i le faalapotopotoga, ma ua faamoemoe mo le faaaogāina i le faatinoina o
faamoemoega o le faalapotopotoga;
“auaunaga tau tupe” o lona uiga:
(a) o le faamatuu atu, faatalatalanoaina, ma le tagofiaina o mataupu tau nonogatupe,
aitalafu, o ē faamaonia aitalafu, ma so o se faamalumaluga mo tupe, e aofia
ai le faafoeina o nonogatupe, aitalafu, po o faamaoniga o aitalafu e lē o lo o
faamatuuina mai;
(b) feuiaiga faapisini e aafia ai tupe, tupe teu ma teugatupe o i ai, tupe totogi, tupe
faaliliu atu, aitalafu, siaki tupe, po o pepa o faamatalaga faamaonia tau tupe e
mafai ona faatalanoaina, e lē aofia ai le aoina o aitalafu ma le faatauina i faiga
faale-komisi;
(c) feuiaiga faapisinisi e fesootai ma feagaiga tau tupe, feagaiga tau fefaatauaiga o
aseta (seia vagana ai feagaiga tau oloa ua tuuina atu), filifiliga mo le mauaina o
pepa faaletulafono tau tupe, ma faatulagaga o lea lava ituaiga;
(d) feuiaiga faapisinisi e faasino i sea, oloa, feagaiga ma isi faamalumaluga, e ese
mai i lo isi auaunaga tau puipuiga;
(e) o le faafoeina o tupe teufaafaigaluega;
(f) o le aiaiga po o le faaliliuina o lē e umia o se feagaiga inisiua tau le soifua po o
le aiaiga ua toe inisiua ai le feagaiga tau inisiua;
(g) o le aiaiga, po o le faaliliuina o lē e umia o se aia i totonu o se fuafuaga mo
le totogiina po o le faamatuuina atu o faamanuiaga e ala i se faaputugatupe
tau faamanuiaga, faaputugatupe mo le lumanai manuia, faaputugatupe tau
2. I totonu o lenei Faamatalaga;
“fesoasoani faava o malo”:
(a) o lona uiga o so o se fesoasoani i tulaga tau oloa po o galuega faatino ua tuuina
atu i le Malo o Samoa e so o se Malo mai fafo, faalapotopotoga po o se tagata;
ma
(b) e aofia ai so o se fesoasoani mo so o se galuega tau atinae a le Malo, po o so o
se isi lava galuega tau atinae po o se faamoemoe ua faamaonia e le Minisita.
39 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
penisione, faaputugatupe tau supaaneueta, faaputugatupe tau litaea, po o
faaputugatupe faaagaaga;
(h) tuuina atu o se faiga faaaitalafu i lalo o se maliega o le faatauina o oloa faalisi,
pe afai ua tuuina atu se faiga faaaitalafu o oloa e avea o se tupe totogi e ese mai
ma ua faapea ona faailoa o lea tupe totogi i lē e taliaina oloa; po o
(i) le faatulagaina o so o se tasi o auaunaga i totonu o parakalafa (a) e oo i le (h).
“faalapotopotoga e le o ni faalapotopotoga suetupe” o lona uiga o se sosaiete, o se
asosi, po o se faalapotopotoga, tusa lava pe ua tuufaatasia faaletulafono pe leai foi, lea
o lo o faaauau pea mo faamoemoega tau galuega alofa po o faamoemoega faale-lotu,
ma e leai se tupe maua po o aseta, na faaee atu ai pe ono faaee atu ai se faamanuiaga
faapitoa mo so o se tagata.
FAAMATALAGA 3
(fuaiupu 2)
OLOA E LĒ TATAU ONA FAATATAUINA
VAEGA 1 - OLOA O LO O AUINA ATU I FAFO
1. I le noatia ma le fai fuafua i le fuaiupu 2, o oloa nei, e lē tatau ona faatatauina:
(a) auina atu o oloa i fafo;
(b) tuuina atu o oloa e avea o oloa e mafai ona faaaogāina mo le faaaogāina i fafo
atu o Samoa i luga o se vaalele po o se vaa o lo o agai atu i se nofoaga i fafo atu
o Samoa;
(c) tuuina atu o oloa i lalo o se faiga o lo o faafouina ai, faaleleia, suia, po o ua
togafitia lē tumau ai oloa o lo o faaulufaleina mai pe afai o ia oloa ua faapea ona
(i) gaosia e faafoliga i, faapipii atu i, faamau i, po o i se isi faiga e ese ai, ua avea
ma vaega o oloa ua faaulufaleina mai le tumau; po o
(ii) oloa ua teuina e mafai faaaogāina lea ua lē toe faaaogāina po o ua leai sona
aoga, o se taunuuga lea ua oo i ai ona o le faaaogāina a o faagasolo galuega
mo le toe faafouina, faaleleia, suia po o le togafitia;
(d) tuuina atu o auaunaga tuusao e fesootai ma oloa ua faaulufaleina mai i se faiga
lē tumau;
(e) tuuina atu auaunaga mo le faaaogāina i Samoa po o fafo atu o Samoa e pei
ona molimauina e ala i faamaoniga tau faamaumauga aloaia ua taliaina e le
Komesina;
(f) tuuina atu o auaunaga tau fesootaiga pe afai (i) o le tuuina atu o le auaunaga na faia e se tagata na tuuina atu tau fesootaiga
e nofomau i se tagata o tuuina atu auaunaga tau fesootaiga e lē nofomau; po
o
(ii) le tagata, o ia lea na fuafuaina oloa (e aofia ai le taimi na amata ai le tuuina
atu o oloa e le tagata e avea ai ma sui o le isi) ua faia lea tulaga a o aumau
ai o ia i fafo atu o Samoa;
(g) tuuina atu o auaunaga tau auala o felauaiga faava o malo, e aofia ai le inisiua,
ma le faatulagaina o se inisiua ma le felauaiga o pasese ma oloa;
(h) tuuina atu o oloa po o auaunaga mo, ma i Le Ao o le Malo;
(i) tuuina atu o oloa i le Pulega e Faafoeina Taaloga Eseese Tau Tupe ua faavaeina
i lalo o le Tulafono o le Faafoega o Kasino ma Taaloga Eseese Tau Tupe 2010;
(j) tuuina atu o auaunaga tau aoaoga;
(k) tuuina atu o oloa mo togafitiga po o auaunaga ua tuuina atu i totonu o falemai;
(l) tuuina atu o le suavai;
(m) tuuina atu o masini tau petipetiga; ma
(n) laisene o kasino.
2. O oloa tuuina atu e le o ni oloa e tatau ona faatatauina i lalo o le fuaiupu 1(a) po o le
(b) pe afai:
(a) sa faapea ona faaulufaleina mai po o o le a toe faaulufaleina mai i totonu o
Samoa; po o
(b) e le i auina atu i fafo oloa i totonu o le 28 aso mai le aso na tuuina atu ai oloa po
o se vaitaimi umi ua fuafuaina e le Komesina.
3. O oloa tuuina atu e le o ni oloa ua faatatauina i lalo o le fuaiupu 1(a) pe afai o ia oloa
na tuuina atu i lalo o le fuafuaga faamaonia a le Tiute o puipuigamalu o oloa auina
ese atu, e leai ni faamatalaga molimau e pei ona manaomia e le Pule Sili e faapea,
na auina atu i fafo ia oloa i totonu o le 28 aso mai le taimi na tuuina atu ai.
(a) o lona uiga o le faaooina atu o oloa i, po o le faaavanoaina o oloa i, i se tuatusi i fafo
atu o Samoa e pei ona faamauina i molimau tusitusia e taliaina e le Komesina;
ma
(b) e aofia ai le tuuina atu o oloa i lalo o le fuafuaga faamaonia a le Tiute o
puipuigamalu o oloa auina ese atu, e se tagata e tuuina atu oloa ua laiseneina i
lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute, e faagaoioi fuafuaga faamaonia a le Tiute o
puipuigamalu o oloa auina ese atu.
“falemai”:
(a) o lona uiga o so o se falemai po o faalapotopotoga o lo o faafoeina e le
Matagaluega o le Soifua Maloloina e tusa ai ma le Tulafono o le Matagaluega
o le Soifua Maloloina 2006, lea o lo o tuuina atu ai so o se galuega faatino
faafomai, fai nifo, vailaau po o faatausi soifua; ma
(b) e aofia ai falemai laiti uma, fale talavai, matagaluega o mai tausavali, auauanaga,
ofisa ma galuega faatino o tausia e fesootai ma po o e faatulai mai i lea falemai
po o faalapotopotoga.
“galuega faatino o felauaiga faava o malo” o lona uiga o galuega faatino (e lē aofia ai
galuega faatino faaopoopo tau felauaiga) o oloa felauai po o tagata pasese e ala i le
sami po o le ea:
(a) mai se nofoaga i fafo atu o Samoa i se isi nofoaga i fafo atu o Samoa, e aofia ai,
pe afai e talafeagai, so o se vaega o felauaiga lea o lo o faia i totonu o teritori o
Samoa;
(b) mai se nofoaga i fafo atu o Samoa i se nofoaga i totonu o Samoa e avea ma
taunuuga mulimuli mo le felauaiga; po o
(c) mai se nofoaga i totonu o Samoa e avea mo nofoaga na amataina ai felauaiga i
se nofoaga i fafo atu o Samoa.
“tagata e le o se tagata nofomau e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga” o lona uiga
o se tagata e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga o ia lea o se tagata e lē nofomau;
“tagata nofomau e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga” o lona uiga o se tagata e
tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga o ia lea o se tagata nofomau;
“oloa faaulufale mai i se tulaga lē tumau” o lona uiga o oloa e faaulufale mai i totonu o
Samoa i se tulaga lē tumau i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute;
“masini e faamaumau ai peti” o lona uiga:
(a) o galuega faatino tau petipetiga i tuuga e faia tusa lava po o totonu po o fafo atu
o Samoa;
(b) o le tauaveina o le pisinisi po o galuega tau tusi e fai ai tuuga;
(c) faatautaia o taaloga o le lulu (lotto) po o isi lava galuega faatino faapena e
tuuina atu e le Komiti Faatino o Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti i lalo o le
Tulafono o Petipetiga (Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990.
“suavai” o lona uiga o le tuuina atu o le suavai e le Pulega o le Suavai i lalo le Tulafono
o le Pulega o le Suavai a Samoa 2003, e le aofia ai le tuuina atu o galuega faatino e le
Pulega o le Suavai i lalo o konekarate tumaoti, e pei o le viliina o le vai po o le tosoina
o paipa.
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
9. Iloiloga o le Tulafono Tau Faaofi o le
Faatatauina o Tupe 2015/2016 & Tulafono
Tau Faaofi o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015.
VAEGA 2 - O ISI OLOA E LĒ FAATATAUINA
O oloa nei e le o ni oloa e faatatauina:
(1) O le tuuuina atu o oloa ma galuega faatino e avea o se vaega o le faaliliuina atu o
se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, po o se vaega o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, e
avea o se atugaluga faifaipea e se tagata faamauina i se isi tagata faamauina pe afai:
(a) ua tuuina atu i le tagata ua faaliliu atu i ai oloa uma ma galuega faatino e talafeagai
mo le faagaoioiga faifaipea o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi, po o se vaega o
le gaoioiga e aafia i lafoga totogi;
(b) o lo o tauaveina e lē ua ia faaliliuina atu le gaoioiga e aafia i lafoga totogi seia oo
i le aso e faaliliuina atu ai;
(c) o le a lē faatinoina e le tagata o lo o faaliliuina atu i ai le gaoioiga e aafia i lafoga
totogi ina ia tuusaunoa ai oloa, ma o le a lē faaaogāina oloa ma galuega faatino
mo le faaaogāina e le tagata lava ia; ma
(d) ua malilie i se faiga tusitusia lē e faaliliuina atu ma lē ua faaliliuina atu i ai, i le
aso po o a o lumanai ai le aso o le faaliliuina atu, e faapea o le faaliliuina atu o le
a faatatauina e avea o se faaliliuina atu o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi po o
se vaega o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi e avea o se atugaluga faifaipea mo
faamoemoega o lenei Tulafono.
4. E faaaogā le fuaiupu 16(3) o le Tulafono mo faamoemoega o le fuaiupu 1(f) i le
fuafuaina o le tagata na faapogai ai le tuuina atu o auaunaga tau fesootaiga.
5. I totonu o lenei Vaega:
“galuega faatino faaopoopo tau felauaiga”:
(a) o lona uiga o galuega faatino tau le lauina o uta, saisai ma puipuimalu, galuega
faatino tau le suesueina o uta, saunia o faamatalaga tau tiute, galuega faatino
o le tagofiaina o pusa o uta tetele, ma le teuina o oloa e felauai po o oloa o le a
felauaia; peitai
(b) e lē aofia ai so o se galuega faatino ua tuusao atu e fesootai ma se vaalele, po o
vaa lea o lo o faaulufaleina mai oloa i se tulaga lē tumau.
“oloa e taumafaina o lo o teuina” o lona uiga:
(a) o oloa mo le fofoga taumafa o tagata pasese po o le auvaa o i luga o se vaalele
po o vaa; po o
(b) oloa ia e talafeagai e faagaoioi ai po o le tausia o se vaalele po o se vaa, e aofia
ai penisini ma suauu mo le faaleleia o vaa, ae peitai e le aofia ai totoga o vaa po
o meafaigaluega.
“galuega faatino tau aoaoga” o lona uiga o galuega faatino ia e tuuina atu e aoga
tulagalua, aoga maualuga po o kolisi ma aoga tulaga iunivesite e faamaonia e le Minisita;
“oloa e auina atu i fafo” e faasino i oloa:
40 - Me 2015
41 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
Savali a le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono i le Faamanatuina o le 53 Tausaga talu ona Tutoatasi le Malo Samoa
42 - Me 2015
43 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
10. Galuega Faagasolo a le Fono Aoao Faitulafono
Tulafono Tau Faaofi.
Faitauga
muamua
Faitauga
faalua
Tuuina Atu i
Komiti
Lipoti mai le
Komiti
Iloiloga
Auiliili
Faitauga
faatolu
1
Tulafono Tau Faaofi o Taumafa 2013.
06.08.13
08.10.13
08.10.13
21.04.15
22.04.15
26.05.15
2
Tulafono Tau Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le Faasoa atu
o Aano o Manufasi 2014.
24.01.14
20.03.14
20.03.14
21.04.15
22.04.15
26.05.15
3
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2014.
20.06.14
23.06.14
24.06.14
26.05.15
26.05.15
26.05.15
4
Teuteuga o Tulafono Faaputugatupe mo Lumanai
Manuia o Tagata 2014.
19.08.14
26.01.15
26.01.15
21.04.15
22.04.15
26.05.15
5
Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Autu o Mataupu Faaletulafono
mo Tagata Lautele 2014.
19.08.14
23.10.14
23.10.14
26.05.15
-----
-----
6
Tulafono Tau Faaofi o le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014.
19.08.14
24.10.14
24.10.14
26.05.15
-----
-----
7
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o Tulafono o le Penisini 2014.
26.01.15
17.02.15
17.02.15
-----
-----
-----
8
Tulafono Tau Faaofi o Iuni Faaunetupe 2014.
26.01.15
17.02.15
17.02.15
-----
-----
-----
9
Tulafono Tau Faaofi o Tulaga o Tagatanuu i le Teufaafaigaluegaina
o Tupe mai Fafo 2014.
26.01.15
20.02.15
20.02.15
-----
-----
-----
10
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Pulega o
Taulaga 2014.
26.01.15
17.03.15
17.03.15
-----
-----
-----
11
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faaputugatupe mo le Lumanai
Manuia o Tagata 2015.
26.01.15
17.03.15
17.03.15
22.04.15
26.05.15
26.05.15
12
Tulafono Tau Faaofi o Faiaoga 2015.
17.03.15
20.03.15
20.03.15
-----
-----
-----
13
Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015.
17.03.15
20.03.15
20.03.15
-----
-----
-----
14
Tulafono Tau Faaofi o Vai Pulea Tumaoti 2015.
17.03.15
20.03.15
20.03.15
-----
-----
-----
15
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o Tulafono o Taavale Feoai i Ala
Tetele 2015.
17.03.15
20.03.15
20.03.15
-----
-----
-----
16
Tulafono Tau Faaofi o le Faaiugaina o Tulafono 2015.
17.03.15
20.03.15
20.03.15
-----
-----
-----
17
Tulafono Tau Faaofi o Taualumaga tau Solitulafono 2015.
21.04.15
22.04.15
22.04.15
-----
-----
-----
18
Tulafono Tau Faaofi o le Faletupe Tutotonu o Samoa 2015.
21.04.15
22.04.15
22.04.15
-----
-----
-----
19
Tulafono Tau Faaofi o Faamasinoga Faaitumalo 2015.
21.04.15
22.04.15
22.04.15
-----
-----
-----
20
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga
Palota (Nu. 2) 2015.
21.04.15
21.04.15
21.04.15
26.05.15
26.05.15
26.05.15
21
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015.
26.05.15
-----
-----
-----
-----
-----
22
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o
Faamatalaga Tau Lafoga 2015.
26.05.15
-----
-----
-----
-----
-----
23
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega
tau Leoleo 2015.
26.05.15
-----
-----
-----
-----
-----
24
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o
Tupe Maua 2015.
26.05.15
-----
-----
-----
-----
-----
25
Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015.
26.05.15
-----
-----
-----
-----
-----
26
Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i Luga o
Aofaiga o Tau 2015.
26.05.15
-----
-----
-----
-----
-----
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
11. Fonotaga & Faa-Aoaoga mo
Sui Usufono a le Palemene
Fonotaga Komiti Faafoe o le
Faalapotopotoga o Palemene o Malo
o le Taupulega (CPA)
Fonotaga Faale-Aoaoga Faa-Palemene
e Faatautaia e le Parliamentarians for
Global Action (PGA)
Lipoti o le Fonotaga Mulimuli
mo le Faamautuina o le Ata
o le Maota Fono fou
Sabah, Meleisia, 27 Aperila - 3 Me 2015
Nukualofa, Toga 18 – 19 Me 2015
Canberra, Ausetalia 4 – 7 Me 2015
AGAFILI Patisela Eteuati Tolovaa MP
- Sui Fofoga Fetalai
Hon LAAULI Leuatea Polataivao Fosi
Schmidt MP – Fofoga Fetalai
Ona o Samoa ua oo mai ai le faasologa o Sui o
Palemene o le Pasefika i le Komiti Faafoe o le
Faalapotopotoga o Palemene o Malo o le Taupulega
(Executive Committee – CPA) o lea na auai ai le Tofa
Agafili Patisela Eteuati Tolovaa MP i lea Fonotaga.
O le faamoemoe o lenei Fonotaga Faale-Aoaoga,
o le siitia lea o le silafia o sui auai, i itu aupito sili
ona taua o le Feagaiga (ATT), ae faapena foi ona
maua ai nisi faamatalaga faaopoopo i malosiaga/
puleaga faa-Palemene o avanoa i Sui Usufono o
Palemene e fesoasoani ai i le faalauiloaina, o le
uunaia, faamaoniga ma le faatinoina o le Feagaiga
o Fefaatauaiga o Auupega.
Fepuleai Attila M. Ropati – Failautusi,
Elsa Fruean – Faauluuluga o Fale ma Nofoaga,
Mulitalo Bernie Tauaanae – Faauluuluga o
Faamatalaga Faatekonolosi, ma
Ale Patu – Alii Ofisa Faamatalaga Faatekonolosi.
12. Aufaigaluega Fou
Sivaitele Leiataua
Vaega o Suesuega ma Tulafono.
Poe Reupena Matauiau
Vaega o Suesuega ma Tulafono.
Temukisa Luaipou Faumuina
Vaega o Suesuega ma Tulafono.
O le Susuga Sivaitele Leiataua o se tamaitai e 23
tausaga mai le afioaga o Vaitele, Aai o Niue ma
Leulumoega. Sa aotauina i le Iunivesite Aoao
o Samoa ma faauuina ai i le Faailoga Tikeri o
Faatufugaga o Mataupu Faapisinisi. O lana galuega
muamua lea talu ona maea mai ana aoaoga. O le aso
15 Me 2015 na amata galue ai i le Ofisa o le Fono
Aoao Faitulafono, o se Tamaitai Ofisa mo Suesuega
ma Tulafono.
O le Tofa Poe Reupena Matauiau e mai le afioaga o
Moataa, ma ua 26 tausaga o lona soifua. Na aotauina
o ia i le Kolisi o Sagato Iosefo ma faamanuiaina ai
mo le Iunivesite o Renmin i Saina. I le maea ai o
lona taumafai i lea Iunivesite, na faauu mai ma lona
Faailoga Tikeri Tau Sootaga Faava-o-malo (Bachelor
of International Relations). Na amata galue i le Ofisa
o le Fono Aoao Faitulafono i le aso 15 Me 2015, o se
Alii Ofisa mo Suesuega ma Tulafono.
O le Susuga Temukisa Luaipou Faumuina, o se
tamaitai e 22 tausaga mai le afioaga o Faleasiu. Sa
aotauina i le Iunivesite o Otago i Niu Sila ma faauu
mai ai ma lona Faailoga Tikeri o Faatufugaga o
Mataupu Tau i Faiga Faaupufai o Malo (Politics). Sa
galue muamua o ia i auaunaga ofo fua mo le Ofisa o
le Komesina o Sulufaiga mai ia Fepuari 2015 seia oo
ina faamanuiaina i le avanoa ua galue ai nei mo le
Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono. Na amata galue i
le aso 15 Me 2015, o se Tamaitai Ofisa mo Suesuega
ma Tulafono.
O le Tofa Telei’ai Dr. Lalotoa Sinaalamaimaleula Mulitalo
Ropi Seumanutafa o se Tamaitai Loia. E mai le afioaga
o Samatau ma Vaivase-Uta. Na uluai galue o ia i le
Matagaluega o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga
i le Faamasinoga Faaitumalo mo le fa (4) tausaga, i
mataupu tau aiga e fesootai i Poloaiga a le Faamasinoga
mo le tausiga ma le faamaoniga o tama.
Na toe galue o ia i le Ofisa o le Loia Sili mo le sefulu (10)
tausaga, amata mai i le Loia Amata seia oo ina avea o ia
ma Loia Faufautua a le Palemene i lona lima (5) tausaga
mulimuli, i le tusiaina o Tulafono, faia aoaoga ma faufautua
i le Vaega o le tusiaina o Tulafono.
Na sosoo ai ma le toe ulufale atu i le Iunivesite o Kuiniselani
mo le faalauteleina o lona tomai i le sailia lea o lona faailoga
o le Fomai o Tulafono, lea na manumalo ai i se Faailoga
maualuga i le tausaga 2013 (‘2013 Dean’s Award for Higher
44 - Me 2015
O le autu o le fonotaga, o le faamautuina o le Ata o
le Maota Fono fou ina ia mautinoa le i ai o auaunaga
faapitoa mo le tautuaina o fonotaga a le Palemene
fai fuafua i le seleni ua faatatauina mo lenei galuega.
Research Excellence’). E tasi le tausaga na galue ai o se
Faiaoga Loia i le aoga faa-loia, i le Iunivesite o le Pasefika
i Saute i Vanuatu.
O le aso 15 o Me 2015 na amata galue ai i le Ofisa o le
Failautusi o le Fono Aoao Faitulafono, o se Loia Faufautua a
le Palemene. O se Tofiga o lo o faatupeina e le Polokalame
o Atinae a Malo Aufaatasi (UNDP) mo le 12 masina. I le
taimi nei, o lo o ia umia ni faailoga loia. (BA; LLB; PDLP;
PDLD (USP); LLM (ANU); PhD (UQ))
Tofa Telei’ai Dr. Lalotoa
Sinaalamaimaleula Mulitalo
Ropi Seumanutafa,
Loia Faufautua a le Palemene.
45 - Me 2015
PALEMENE
www.parliament.gov.ws
www.parliament.gov.ws
PALEMENE
Fonotaga a le Palemene
(26/05/15)
46 - Me 2015
47 - Me 2015
PALEMENE
48 - Me 2015
www.parliament.gov.ws