Me 2015 - Parliament of Samoa
Transcript
Me 2015 - Parliament of Samoa
PALEMENE SAMOA Lomiga 16 Me 2015 Polokalame Faa-Palemene Lona 3 mo Kolisi Maualuluga 2015 I le toe tauaofia ai o le Fono Aoao Faitulafono i lana fonotaga o Me 2015, na faatautaia faatasi ai ma le Polokalame Faapalemene Lona 3 mo Kolisi Maualuluga 23 – 25 Me 2015. Mai le 41 o Kolisi Maualuluga uma i Samoa, e 32 Kolisi na auai i lenei faamoemoe e aofia ai Kolisi a le Malo, faapea Ekalesia ma Kolisi Tumaoti. I le polokalame na faatinoina i aso e tolu, na mataituina ai e le fanau aoga ma faiaoga ia taualumaga ma felafolafoaiga a le Fono Aoao Faitulafono, ma feiloai atu i Taitai o le Palemene – le afioga i le Alii Palemia, afioga i le Fofoga Fetalai ma le afioga i le Taitai o le Itu Agai. Sa faagasolo foi maimoaga asiasi i Ofisa ma Auaunaga o le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono, ma faafofoga i Folasaga a le Aufaigaluega i matafaioi a le Palemene faapea Sui Usufono ma Komiti Faapalemene, aemaise o taualumaga ma le faagasologa o galuega a le Palemene, ae taualuga i le Tauvaga Lauga i vaega eseese o galuega faapalemene. Na molimauina le agaga fia malamalama o le fanau aoga i le galuega faapalemene aemaise o le lagona faagaeetia na faaalia ina ua feiloai atu i Taitai o Samoa. Sa maitauina foi le lava tapena o Aoga taitasi i le tauvaga lauga, peitai e pei lava o soo se taaloga e iai lava le mua lea na sili aoao ai le Lauga a le Kolisi o Sagato Iosefo mai Lotopa na saunoa i ai Willie Sefa. Ae o sili e 4 o vaega taitasi na faatulagaina ai le tauvaga – o le Kolisi o Palalaua na manumalo i le Autu, “O le Palemene ma lana matafaioi, o le avea ai ma sui o tagata lautele” sa saunoa i ai Fealofai Tuigamala. O le Kolisi o Aana 1 na manumalo i le Autu, “O le Palemene ma lana matafaioi, o le faia o tulafono” na saunoa i ai Malama Matulino. O le Aoga Maualuga Ropati Lui Sitivenisone (RLSSS) na manumalo i le Autu, “O le Palemene ma lana matafaioi, o le vaaiga aoao” ma sa saunoa i ai Fagaoalii Laiti Tunupopo. E faaauau pea lenei faamoemoe i le faataua o le silafia e tagatanuu o Samoa o lana Palemene, aemaise mo taitai nei i le lumanai o Samoa. E faamauina ai le faafetai i le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu faapea Ofisa Tutotonu o Aoga a Ekalesia ma Aoga Tumaoti mo le lagolagoina o lenei polokalame. Faapito augafa foi le faafetai i le fanau aoga ma le vasega o faiaoga sa taupeau mai i lenei faamoemoe. Faamanuia tele le Atua i feau ma tiute aemaise o aoga a le fanau. Pasia Tulafono Tau Faaofi o Faiga Palota 2015 - o lo o aiaia ai Nofoa o Itumalo o Nuu i le Taulaga Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi, Taitaifono, Komiti o Oloa Gaosia Tulaga Muamua. Mataupu o le Lomiga I le fonotaga a le Palemene i le aso 26 Me 2015, na molimauina ai le tulagaese o le faagasologa o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono 1. Saunoaga a le Afioga i le Palemia 2. Tauvaga Lauga a Kolisi Maualuluga 3. Folasaga o Tulafono Tau Faaofi 4. Polokalame o Tulafono ma Faiga Faa-Palemene 5. Lipoti Komiti Filifilia 6. Aotelega o le Fonotaga a le Fono Aoao - Me 2015 Faaauau itulau 2 2 3-5 6-7 8 9 - 14 16 - 18 Hon Fiame Naomi Mataafa, Minisita, Ofisa o le Komesina o Faiga Palota. 7. Tulafono Tau Faaofi 8. Palota Tauvalaau 9. Iloiloga Tulafono Tau Faaofi Faatatauina Tupe 2015/2016 10.Galuega Faagasolo a le Ofisa o le Fono 11.Malaga & Aufaigaluega Fou 19 - 20 & 29 - 40 24 - 25 41 44 45 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws 2. Tauvaga Lauga a le Polokalame Faa-Palemene mo Kolisi Maualuluga 1. Saunoaga a le Afioga i le Palemia ae lei faia le Palota Tauvalaau mo le Tulafono Tau Faaofi o Faiga Palota 2015 Susuga Hon Tuilaepa Fatialofa Auelua Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Lau Afioga i le Fofoga Fetalai e le toe tele se upu o lena ua saunoa manino le Minisita o lo o tauaveina le Tulafono a lo tatou Malo. Ma a toe tomanatu i felafolafoaiga a le Palemene i le Tulafono lava lenei aemaise le fuaiupu tonu lava lea e avea ma to'a o le tatou Tulafono, sa tatau ona pasia le Tulafono lenei i le tatou tauaofiaga talu ai. Ae peitai ane i le faaoloolomaau mai a lo tatou Maota nei ma faapena foi se faaiuga ua taunuu i ai lenei Vaega Faaupufai. A toe tomanatu, e umi lava se taimi o ou talanoa i le faaaogaina tatau o le pule, o le power, ona o le Vaega lenei o le Vaega toatele, o lo o mulimulitai i tu ma aga faa-Temokarasi o lo o fausia ai lo tatou Malo ma Malo uma saoloto faa-Temokarasi o le lalolagi, under the rule of law. E usitaia ia Tulafono. Ma na ou taua ai, o le Vaega lenei o le Vaega e faataua tele le mau ina ia aua nei faaaogaina lona malosi ina ia taomia ai se aiatatau a se vaega toaitiiti. O le igoa o le Vaega lenei o le Vaega e Puipuia Aia Tatau a Tagata. O le a le uiga o ia upu? E le na o aiatatau a le atunuu lautele po o lenei Itu, ae faapena foi ma aiatatau a lena Itu e puipuia, ae soalaupule lava mataupu uma. O le ala lea na ae ai se manatu o le Vaega nei ina ia toe tuu atu se avanoa e toe ave ai i o i le Komiti e avanoa ai i latou o lo o ese foi le latou faitau. A o le Tulafono lenei na aumai lava e pasi i le tatou Fonotaga talu ai. O lea la ua foi mai le Lipoti a le Komiti, faamalo atu foi i le Taitaifono ma le Komiti, e le faigofie le galuega sa faafeagai ma outou, a o uiga ia faa-Palemene, a uma la outou galuega e toe foi mai lava i le Maota lenei. E le o se faatonuga, a o le tuualalo, o le fautuaga, e aumai e fai i ai faaiuga a le Palemene lenei lau Afioga i le Fofoga Fetalai. A maea loa lea ona avea loa lea ma Tulafono. E matua manino lelei le folasaga a le Minisita, o Tulafono o Tulafono a le Malo, e le mafai ona aveesea le aiatatau o le faitau eseese o taofi. E le gata i ina ae faapena foi i inei i lenei foi Vaega. O le tulaga la e pei ona fofogaina ai le Maota, o le tatala o le palota a le Vaega lenei. E lua lava ituaiga palota a so o se Palemene lava faa-Temokalasi, e ui o Faigamalo faa-Temokalasi e le o ni Faigamalo foi e atoatoa, e tele lava faafitauli, e le faapea e selau pasene ia Faigamalo faa-Temokarasi, e tele lava faafitauli ma mea faaletonu la e i ai. O le faa-Temokarasi lea na filifilia ai ia Hitila e avea ma Taitai o Siamani. Na ona pai atu lava i luga faaaoga loa le Temokarasi lena e pule faasoloatoa ai faa-Militeli, ia mafai ai ona pule soonafai, na iu ai ina tau le lalolagi lenei. Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, na faitau miliona ma miliona tagata na maliliu ai. A o faiga faa-Temokarasi na oo ai i luga ia Hitila. O lona uiga e le faapea foi e iai se atoatoa o iai i faiga faaTemokarasi. E pau lona, na o le pau lava lea o ituaiga Faigamalo e sili atu ona laitiiti faafitauli nai lo nisi lava Faigamalo o lo o iai nei i le lalolagi. O le mea lea lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o lea ua taoto le paega atoa o tulaga na tulai atu ai le Minisita ma avatu i lumamea, ma ua tatala ai foi ma le palota, e le faapea ua tulai mai o se Vaega, po o le a le Vaega ua manumalo, e leai. O le taeao lenei, o le taeao o le aiatatau, faaali lou finagalo i lau faiga palota saoloto, o lea ua tatala. Ia e faapena faiga faa-Temokarasi faa-Westminster, e iai le taimi e tatala ai, e iai foi le taimi e alu ai faa-Vaega, pei foi ona fai talu ai. O le taimi la lenei le tatou Vaega, ia lena, e fai lava lau aiatatau, o lou saolotoga ina ia silafia ai e le atunuu, e le i soona faaigoaina le Vaega lenei, o le Vaega e Puipuia Aiatatau a Tagata. E oo foi i lau aiatatau, e tatau foi ona puipuia. Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le tulaga lena, e le o se manumalo po o le a le finau, o lea ua taoto taiala na faavae ai manatu o le Malo, a o le taimi lenei, o le taimi o le aiatatau. Lau Afioga i le Fofoga Fetalai, o le toe faaopoopo atu lena. Mai le itulau muamua o Faiga Palota (Nu. 2) 2015, i le tala faasolopito o le Palemene mai Paeaiga e tele ua tuanai atu. O le fonotaga o Aperila 2015, na toe tuuina atu ai lea Tulafono Tau Faaofi i le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga Muamua, Mataupu Tau Pisinsi, Alamanuia ma Leipa mo le iloiloina ma toe lipoti mai i le fonotaga lenei o Me, ina ua tatala le finagalo o le afioga i le Palemia e faasee atu lenei Tulafono Tau Faaofi e iloiloiina e le Komiti, ae sa faaofia i lalo o le Tusi Faamaonia mo le tagofia faanatinati. O le teuteuga autu o lenei Tulafono Tau Faaofi e agai i tuaoi o Itumalo o Nuu i le Taulaga, na lagalaga ai finagalo o Sui Usufono ma tatalo i le afioga i le Palemia, e toe silasila ane e faasee i se Komiti e iloiloiina ae maua ai le avanoa o le mamalu o le atunuu aemaise i latou o aafia e faaali ai ni o latou finagalo. Lea na tatala ai le tofa a le afioga i le Palemia ma faasee ai loa le Tulafono Tau Faaofi. Ae o le vaega foi lenei i tuaoi o Itumalo o Nuu i le Taulaga sa aumai muamua i le isi Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota na iloiloiina e le Komiti o Galuega, Tulafono Tumau ma Faiga Palota, na luga lalo ai e lei mamao atu, peitai na toe faaui i tua i le Lafo a le Minisita o Faamasinoga ma le Ofisa o Faiga Palota, Hon Fiame Naomi Mataafa. Lea foi la na toe aumai ae le mafai finagalo o Sui Usufono i o latou talitonuga i tuaoi e tatau na i ai. Peitai ina ua faia le felafolafoaiga i le Lipoti a le Komiti o Oloa Tulaga Muamua, Mataupu Tau Pisinsi, Alamanuia ma Leipa, sa tulai le afioga i le Palemia ma faaalia ua tatala le palota a le latou Vaega Faaupufai HRPP e palota le tagata ia i lona loto malie ma lana aia tatau. O se saunoaga na matua faateia ai le Maota, ona o se taimi muamua ua tulai mai ai, na mafua ai ona manumalo le teuteuga a le Komiti e 30 i le 16. PALEMENE (26 - 28 Me 2015) SILI AOAO Willie Sefa, Kolisi o Sagato Iosefo “O le Palemene ma ana Galuega Tauave Autu, ma lana Tofa Mamao ma ona Faamoemoega i le Lumanai ma ona Faanaunautaiga” A faatausilimea le siaga a tautai alii, ona faaifo lea o le lupe lele malie ae ifo i le malae o le toto’a. A faataupuea foi siugafa o pesega e palefeagai ma le atutialologo, e masuiga lava ina ua toto le mutia sa i le vai o galoa. A oo foi ina lutaluta le gataifale ona tuuifo lea i lalo o le la fala, ae sisi ae le la afa, ina ia au o manu le folauga ma ia aua nei afe se atua o le ala. Ou te manatu ua faapena lagona o le aso. O le aso e vailiili ai maa o le alia ma sei fili tupe toa aua le auga o aute o lenei aso ma lona faamoemoe. Ae ou te lei utufia la Vailoa ma Vaigaga aua le aso o Tafaigata nai Faleata, e muamua ona ou faatulou i le afifio le paia o afioga i Faamasino, afifio le mamalu o sui o le Palemene o Samoa, Sui o Matagaluega o le Malo aemaise o muliauma eseese ua mafai ona potopoto faatasi i le Maota nei. Ae sei ou faasee isi ou fale vea aua e faigata ou paia tau oo. Ae magalo le leo o Sagato Iosefo sei taumafai atu se motugaafa aua le manulauti o le aso e pei ona tuuina mai. O le autu o le tautalaga, O LE PALEMENE MA ANA GALUEGA TAUAVE AUTU, MA LANA TOFA MAMAO MA ONA FAAMOEMOEGA I LE LUMANAI MA ONA FAANAUNAUTAIGA O le Palemene ma ana galuega tauave autu: O le maota i Tiafau o le maota o le faautugatagi a Samoa e tapuvae tasi i ai le sailiga o le tofa ma le faautautaga aua upu fai o le Malo tutoatasi o Samoa. O le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le Palemene ae tainane le Afioga i le Palemia ma lana Kapeneta, o le anofale lea o le Maota e atoa i ai le usoga a Pule ma Tumua ae faamalumalu ai le Tofa auafa a le Ao Mamalu o le Malo. O le Palemene latou te fuafua ma tapena faafafine toaga le sa o Samoa ina ia manuia le atunuu ma ona tagata lautele. E faalagolago le atinae o Samoa i lana taupulega ae faatuatua i ai mo lona manuia mo nei ma a taeao. O le maota i Tiafau e faafailele ai upu fai, e ala i ona faavae ma ona taiala e lima taitaiina ai le Malo ma ana galuega faatino, aemaise foi o taiala uma e puipuia ai aiatatau a tagata lautele. O a faafitauli e tutupu e oia ai le Faavae o le Malo o Samoa, o le tiute lea o le Palemene latou te malu puipuia ma saili fofo e toe auli ai ma toe autalu mea ua manunu ma ua faaletonu. O le Tofa Mamao a le Palemene: O se miti po o se faaaliga ua faataoto e fai ma manulauti e tulimataia pea lona faataunuuina ina ia faaleleia atili ai galuega tauave a le Palemene. E i ai nisi o ana tofamamao o lo o tulitulimatagau i lenei vaitau, mo le agai pea i luma o le Palemene ma ona upu fai. Muamua, o le faatauaina lea o le auai o Tina ma Tamaitai i totonu o le saofaiga a le Palemene o Samoa ma ua i ai foi se manatu ina ia mafai ona tutusa le numera o nofoa e umia e Tina ma Tamaitai, ma nofoa e umia e alii (Gender equality). O se tasi o tofa mamao a le Palemene lea ua mafua ai ona tatou potopoto i lenei vaiaso, o le faatauaina lea o le leo o Tupulaga i upu fai a le Palemene o Samoa. Ou te manatu o se tofa tatala ma se faautautaga alualu mamao lea tofa mamao ina ia manuia Samoa ma ona tagata nuu. Faamoemoega o le Palemene mo le Lumanai: O faamoemoega o le Palemene o Samoa ia mafai ona faatumauina le mamalu ma le Faavae o Samoa e pei ona lima taitaiina ai lona Malo Tutoatasi. Ia mafai ona lagona le leo o sui taitasi o le Palemene i ana faiga tonu mo le manuia o Samoa. O se tasi o faamoemoega taua ia mafai ona maua e tagata uma o Samoa faamanuiaga faale-tagata soifua e tatau ona agavaa i ai. Ia lufilufi lima lelei mo le manuia o tagata lautele ina ia laugatasia ma tutusa ai tagata uma e pei lava o le muagagana ua masani ai le Maota Fono o Samoa, “O le mea e lelei i Upolu e lelei foi i Salafai.” E faalagolago le manuia o le atunuu i le lelei o faaiuga ma tonu e faia e le Palemene o Samoa. A faaletonu le tofa ma le faautaga a le Palemene ua ola faalautagitagi le atunuu aua o le faamoemoega o le atunuu o lana faigamalo ae o le malosiaga o le faigamalo o ona tagata lautele. Faanaunautaiga o le Palemene: O le faanaunautaiga o le Palemene ia lelei ma manuia le atinae o Samoa ma le manuia o ona tagata. Ae o nei faanaunautaiga uma e faamoemoe lea i le lelei o le tamaoaiga o tupe maua a le atunuu. Ua tele faamoemoega o lo o faataatitia e le Palemene mo le manuia o tagata. Peitai, e tele mea e lei faataunuuina e oo mai lava i le aso nei ona o le tali lava lea o lo o faalogoina pea, “E leai ni tupe”. Le paia i Faamasino ma le mamalu o Samoa ua potopoto i lenei aso, o nai motugaafa na mo lenei faamoemoe. Se gagana ua anu i lagi ma ua le tau tamalii i la outou faafofoga, malu ave i fale ma ia magalo ai se leo o Sagato Iosefo aua o oe o le fale tele e mapu i ai si ou faleoo. Ia faamanuia tele le Atua i lau Afioga i le Fofoga Fetalai ma le mamalu o le Palemene o le Maota Fono o Samoa, lau Afioga i le Palemia ma le Kapeneta aemaise le tapuaiga a Samoa, Soifua. Fagaoalii Laiti Tunupopo, Aoga Maualuga Ropati Lui Sitivenisone (RLSSS). “O le Palemene ma lana Matafaioi o le Vaaiga Aoao” A e le i alu loa se folasaga, e muamua ona ou faatalofa atu i le mamalu ua mafai ona faatasi mai i lenei aso. Talofa lava. O le manatu autu o le a ou talanoa i ai, “O le Palemene ma lana matafaioi, o le vaaiga aoao.” O le Palemene, o le autu po o le maa tulimanu lea o le faigamalo a Samoa, e aofia ai le Ao o le Malo, Pulega Faatonu a le Malo, o le Palemene o Samoa, Palemia, Minisita ma Minisita Lagolago. O le Faigamalo a Samoa e faavae i se faataitaiga o le Malo Tele o Peretania ma e tolu vaega tumaoti o lea ituaiga faigamalo. Muamua: O le Fono Faitulafono. O le Fono Faitulafono po o le Palemene e gafa ma le fausia o Tulafono. O le sui foi lea o le atunuu aoao. E aofia i le Palemene le Ofisa o le Fofoga Fetalai, le Ofisa o le Failautusi o le Fono, Ofisa o le Su’etusi ma le Ofisa o Sulufaiga (Ombudsman). Lua: O le Pulega a le Malo. O le Pulega a le Malo e gafa ma le faatinoina o galuega faifaipea a le atunuu, ae fai mea faalogo i le Fono fai; ma le Tolu: O le vaega o Faamasinoga. O i latou e faaliliuina ma faauigaina Tulafono. O le vaega lea e aofia ai le Faamasinoga Sili, Faamasinoga Faa-Itumalo ma le Ofisa o Faamasinoga o Fanua ma Suafa. O se vaega faaopoopo e i ai sui pulenuu ma sui tamaitai mai nuu taitasi. O i latou ia e avea ma sootaga o nuu ma le faigamalo. O le fesili: O le a le uiga o le matafaioi a le Palemene, o le vaaiga aoao? O lo o tusia ma matua manino mai i totonu o le Faavae o le Malo o Samoa, o lo o faapea mai, ia matua silasila totoa ma tagai malamalama, pe fesiligia foi e le Maota gaioiga uma a le malo. Aisea e taua ai le matafaioi o le vaaiga aoao a le Palemene? Muamua: O le faaaogaina ma le tonu o Tulafono. Lona Lua: O le tausisi i le Faavae ma Tulafono o le Maota. Lona Tolu: O le mataitu ma puipuia o le le amiotonu. Lona fa: O le puipuia o aia tatau ma le saolotoga o tagata Samoa uma. Lona lima: Ina ia tali manino ma faamaoni le Malo, i le faaaogaina o tupe a le atunuu. Lona ono: Ina ia faamalamalama mea uma ma malamalama tagata ma ia talitonuina galuega uma a le malo; ma le Lona fitu: O le tonu ma le atoatoa o le faagaioiga o Matagaluega uma a le Malo. O le malosi ma le mautu o le faatemokalasi, o le mafai lea e le Palemene ona faatonutonu le malo, ia faamuamua ma faataua ona tagata ma ia tausisi i le amiotonu. E mafai ona faatino lenei tulaga, i le silasila manino lea o le Palemene ma faatonutonu galuega-fai uma a le Malo. O lo o faamautu mai foi e le Faavae, le pule faavae a le Fono Faitulafono e fausia ai Tulafono mo le mamalu o Samoa Aoao. A fia faavae se Tulafono fou pe fia suia foi se Tulafono ua i ai, e muamua ona tuuina i luma o le Maota se Tulafono Tau Faaofi, e tauaaoina e se Minisita o le Malo. E tolu ni laasaga e ao ina oo i ai se Tulafono Tau Faaofi a o le i pasia e avea ma Tulafono Tumau. Ua ta’ua nei laasaga, o le faitauina muamua, faitauina lona lua ma le faitauina lona tolu. O le laasaga muamua, o le tuu atu aloaia lea o le Tulafono i luma o le Palemene. E leai ni felafolafoaiga i le taimi lea. A mae’a felafolafoaiga ma ni faaaliga o manatu taitasi o sui o le Palemene, ona tuu mai lea o le fesili mo le faitauina faalua. I le faitauina faatolu, e le toe i ai ni faaaliga finagalo. A ioeina loa e le Palemene le faitauina faatolu, o se taimi mulimuli ane ona saini aao loa lea o le Ao o le Malo, ua aloaia loa le Tulafono e avea ma Tulafono Tumau a le Malo tutoatasi o Samoa. O Komiti Faa-Palemene O Komiti Faa-Palemene e tofi e le Palemene mai i Sui Faipule o le Maota. O nei Komiti e tofia e avea ma auauna a le Fono Faitulafono ina ia faigofie ai ona maua se tali ma se faaiuga o ni mataupu taua o lo o finagalo ai le Maota. O tulaga faa-komiti nei, e maua ai loa ma le avanoa o tagata lautele e faaali ai so latou finagalo ma so latou lagona i se mataupu ua faatulai mai e le Malo. O tiute fai ma malosi faa-pule o Komiti Faa-Palemene E lua ituaiga Komiti Faa-Palemene Muamua: O Komiti Tumau E tofia i latou mo le taimi atoa o le nofoaiga a le Palemene. Ma le lua: Komiti Faapitoa O le Komiti lea e faatapulaa lona taimi e galue ai. E mae’a loa latou galuega ma tauaao le latou Lipoti i le Palemene, ona mae’a foi lea o le latou taimi. Faaauau itulau 4 02 - Me 2015 03 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws Muamua - Sui Fofoga Fetalai - O le Sui Fofoga Fetalai e palotaina lea e Sui o le Palemene ma o ia e faatinoina tiute o le Fofoga Fetalai pe a tuatuagia o ia. Lua - O le Failautusi o le Maota e na te tauaaoina le palotaina o le Fofoga Fetalai. Tolu - O le Satini o le Maota e na te tau’aveina ma tauaaoina le pule faamalumalu a le Fofoga Fetalai. Ma le Fa - O Alii ma Tamaitai Ofisa o le Maota e fesoasoani i galuega faafailautusi aua le lagolagoina o le Fofoga Fetalai, Sui o le Palemene ma le Failautusi o le Fono. O Komiti Faa-Palemene e mulimulitai malosi faapule ma agavaa e pei lava o le Palemene. O Tulafono Tumau a le Maota e avea lea ma malosiaga o nei Komiti e faatino uma ai ona tiute, e pei o le manaomia lea o pepa ma faamaumauga ma le auina o i latou e talafeagai mo latou suesuega. E mafai foi e nei Komiti ona faatino a latou faatalatalanoaga i se isi nofoaga e ese mai i le Maota Fono, pe a tusa ai ma le finagalo o le Fofoga o le Fono. O le tele o faatalatalanoaga a Komiti Faa-Palemene, e aofia ai tagata faigaluega a le Malo. O le tele foi o taimi e talosagaina le fesoasoani a le Ofisa o le Loia Sili o le Malo ma Ofisa o Matagaluega a le Malo. A tagofia se Tulafono Tau Faaofi, e mafai foi e le Komiti ona valaaulia tagata lautele mo so latou finagalo. O le avanoa lelei lea mo tagata Samoa uma e faaali ai so latou lagona i se mataupu e ono aafia ai i latou. Aotelega Le paia o le Maota ma le mamalu o le au faafofoga, o se faamatalaga na o le “Palemene ma lana matafaioi o le vaaiga aoao.” Faavae i le Atua Samoa. O nisi nei o Sui aloaia i totonu o Fonotaga a le Maota. Soifua. Fealofai Tuigamala, Kolisi o Palalaua. “O le Palemene ma lana Matafaioi o le Avea ai ma Sui o Tagata Lautele” Tofia e le Atua Samoa, ia pulea e matai. Aisea? Ioe, aua foi ua vaelua i ai le Tofiga o le Atua – O a Tofiga? – Ioe!!! O le ulu o le aiga, o le faitonu o saofaiga, vaaia measina a aiga ma nuu. E fuafua tatauina alamanuia o soo se tagata o le Nuu. A o ia foi e fuafuaina ma amata mea i ai tonu lelei aua le manuia o tagata lautele. O le Palemene ma lana Matafaioi o le Avea ai ma Sui o Tagata Lautele. E lua ni manatu fesili ua manatu e tatai i ai ma faalautele ai le Autu. Muamua - O ai le Palemene? Lua - O ai tagata lautele o lo o sui e le Palemene? Muamua : O la’u matau faatama-aoga, o le Palemene o le Saofaiga a Sui Mamanu o Itumalo Faapalota. O e na tusi aao i ai itumalo, latou te tautaia le sa o Samoa. O le Palemene, o vae ma lima o le Atunuu (tulou). O matai, o Tupu ma Tamalii, o Tulatoa ma Tulamalae ua lafo atoa i ai le faatuatuaga o Samoa aua se Lumanai manuia. E mafai foi ona faapea, o auauna tausi mea a le atunuu, e lafo i ai finagalo o le atunuu i ni to’atuga o faavaatuia ai le soifua o tagata. Afai foi e tagai i le isi itu e mafai foi ona faapea, o i latou o matai alolofa, ua matua talitonuina e itumalo e lagolago ma faaleo mafatiaga o soo se tagata o le itumalo i Faigaupufai a le Atunuu, ae le tau o se nuu po o ni tagata e alofa i ai, ma i latou ua palota mo ia. Lua : O ai tagata lautele o lo o sui e le Palemene? Ioe, o tagata Samoa uma, o e o lo o faasino i ai le laueleele lanulauava ma le matagofie ua igoa ia Samoa. O Tupu ma E’e, o Tamalii ma Tapa’au o Aiga. O Tulatoa ma Tulafale. O Ponao’o ma Tulamalae. O Augafaapae, Taupou, Sa’oao ma Tamaitai. O le au maupaolo ma le au nonofo taitoatasi. O Taulelea ma Aumaga. O Teine ma Tama. O nai tagata e i ai manaoga faapitoa ma le au le taualoa. Peitai e le mafai foi ona vavae esea ai o tatou uso o feoai solo i le taulaga ma faalavelave solo ai i tagata faigaluega. Le ‘au aisi tupe ma le ‘au onana leaga, ma le ‘autulei, tainane nai uso pagota. Ioe, o oe o le sui o si leoleo pologa ma le faasinosinomia. O le sui o si fomai upuia le kamuta faala, le faifaiva pisisamia, si fai auala ele’elea le fai faatoaga lafulafua, le faipaipa ma le faieletise lamatia. Ae a le ‘ave pasi le ta’ele ma le ave taxi sii pasese. Ia o tagata na, Oi! Semanu a galo ia a’u, o oe o le leo o siota “FAIA’OGA” sauaina ma le mativa masaesae, le faiaoga loan soo ona o le le lava o le totogi. O lau Afioga o le sui o le Atua, e fuafua tatauina le faaaogaina o le siosiomaga. Le eleele, ea, le sami ma meaola uma o tataa ai ina ia mautinoa le faatumauina pea. O oe o le tausimea a le atunuu. O le fuafuamea, o le anoanomea ma le faufaumea. Fai mai se vaega o le palakalafa a le isi toeaina na saafi ai i lona tama pele : • “O ona lima o polo faasoa le matapeapea”. • O lona mafaufau o le faupuega o le oa. O le tasi mo atunuu a o le tasi mo le Ekalesia. • O ona taliga o le mea faalogo e fua iai le manuia o tagata. • O lona leo e maati a le toa. • O ona mata o meavaai mamao e fua iai le lumanai o aiga. • Ma si ona isu ua papa, ai ona o le tui i manaoga o tagata. Amuia se sui o le Palemene e saafi i ai faapea ona tagata ma moomoo iai pea afutoto ma ofo atoa le ola mo ona tagata lautele. Ae ta te matamuli e fai atu – Ta le lava faalogo i mulumuluga a toeaina ma olomatutua ma faitala o se sui o le Palemene. Pe nei sa’o ai le pese a Toluma’anave Misiluku Su’a. “Tiga ona palapala, auala o aiga Ae le taitai lava foi taavaleafi a nai tama E sau ma se fagu vailima e faapelepele ai ta’ua Ae faatoa aliali mai pe a toe fai le isi Palota.” Ioe lau Afioga e, i le sui o Siumu, ua faafetai mo lo’u faleaoga fou. Faafetai mo galuega lelei sa e gapatia ai i lenei nofoaga. Lau pule lea. O le tatalo a le Kolisi o Palalaua toe lava o sota Hall ma se pasi e feaveai ai le fanau i taaloga ma le usu atu i le taeao. Lau Afioga i le Palemia sei alofa ane i le tuualalo a le sui o Siumu, sina pasi o le SIDs mo ita le sui o tagata lautele. O le a seu i fanua lo ta vaa. Faafoi mai se leaga ou te alu ma a’u i Palalaua. Manuia lau Afioga i le Fofoga Fetalai, manuia lau Afioga i le Palemia ma le Kapeneta, le Taitai o le Itu Agai ma le Tautua Samoa. E alolofa tele atu Palalaua mo outou. Manuia Samoa ua potopoto le tapuaiga a Laumua eseese. Soifua 04 - Me 2015 Malama Matulino, Kolisi o Aana 1. “O le Palemene ma lana Matafaioi o le faia o Tulafono” E lei finagalo le Atua e toto se niu ma ati se pa, e tuaoi ai o ia ma le tagata. Na mamao foi i lana faatofalaiga se manatu, a oo ai ina sosopo se lagona, ona tuu lea o se malelega e faatonu ma aoa’i. Tulouna ia Tiafau o le Maota Fono o Samoa, o le Malae o le Faautugatagi a Tama ma Aiga, Aiga ma Tama, Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga i le Tai ma le Vaa o Fonoti. Tulouna le afifio o faamasino tofia, le nofo a laumua ma tootoo taitasi o lenei faamoemoe. Ou te le toe talia Tulafono o le taiolosi, aua o le tai sa faatoetoe ae fesili i le Atua, pe se a Lona Finagalo ma Lona Fetalai mai. Ae o le a sisi tonu le la o le folauga i le auau o manatu o lenei aso. “O le Palemene ma lana Matafaioi o le faia o Tulafono” O le a le Palemene? O le Palemene, ua aofia ai Faipule, o Sui Filifilia ia o Itumalo faapalota o Samoa. E fetuutuunai le tofa mamao ma le tofa tatala mo le fausiaina o Tulafono e limataitaiina ai le atunuu atoa. O le Palemene, o le poutu lea o se Malo. O le lelei ma le leaga o se atunuu e mafua mai o le ituaiga Palemene o iai. Matafaioi, o tiute masani faatinoina i taimi uma e fua i le ituaiga galuega o lo o e galue ai. Faataitaiga : Faiaoga – o lana matafaioi o le aoaoina o le fanau ia maua le poto aua se lumanai manuia. Leoleo – o lana matafaioi o le faamamaluina o le Tulafono i so o se vaega o le Palemene. O le fausia ma pasiaina o Tulafono aua le manuia o le atunuu lautele. So o se mataupu lava, e le mafai ona pasia sao mai pe tuuina i totonu o le Palemene aunoa ma se iloiloga ma se sailiiliga auiliili e faia muamua. E iai Komiti faapitoa, e aofia ai Sui Faipule o le Malo ma le Itu Agai, e aofia ai ma lo latou taitai, latou te mataituina se Tulafono Tau Faaofi. Komiti Filifilia lea latou te tatalaina mai le avanoa i le atunuu lautele mo ni finagalo e fia faaalia i se mataupu, a o lei tuuina atu i le Palemene mo le talanoaina. E tatau ona faamalieina uma vaega o le Tulafono Tau Faaofi ao lei tuuina atu i le Fono Faitulafono mo le iloiloina. Pe afai e lei faamalieina uma vaega o se Tulafono Tau Faaofi e toe foi mai i le Komiti o Tulafono Tau Faaofi mo le toe teuteuina ae lei toe tuuina atu i le Palemene mo le toe iloiloina. O le oo o le Tulafono Tau Faaofi i le Palemene ma talanoaina pe afai e fulisia le toatele o Faipule e ioeina, o lona uiga ua avea loa ma Tulafono Tumau. Ae o le avea ai la ma Tulafono Tumau ina ua pipii i ai le saini a le Ao Mamalu o le Malo ma le faamaufaailoga o le Malo Tutoatasi o Samoa. O Tulafono Tumau ia e limataitaiina ai Matagaluega e fia o le Malo. Peitai, e maitauina ma le faanoanoa o le tele o Matagaluega ua le mulimulitai i Tulafono ia ua pasia e le Palemene. Ua fai lava a latou Tulafono ma aga tausili, o le ala lea o le tele o faafitauli o lo o tutupu ma nana i lotoifale o Matagaluega, ma tele ai le solitulafono ma le agasala ona ua le o faatasi ma Tulafono Tumau o le Malo o Samoa pei ona gapatia ai le Palemene mamalu. E taua tele le matafaioi a le Palemene. Faamalo faafetai tele i Sui Faipule uma mo galuega fita. O la outou ato feva’ilia’i aua lava se manuia o Samoa mo taeao. Ou te talitonu, e te le o tofa lelei, e te le o tofa oono pei o le moe a le tamaloa Falefa. E te le o tofa faauouo foi pei o le moe a le tamaloa Lufilufi. Po o le tofa ma usu pei o le tamaloa Safune tainane le Tagaloa, pei o le moe a le tamaloa Faasaleleaga. A o lo o e tofa manatunatu pei o le moe a le tamaloa o lo’u itumalo, aua se manuia e le mo na o outou ma tou aiga, a o le atunuu lautele. O tala aave lelei foi lea o le ta Palemene i le lalolagi. E Faavae i le Atua, e saili i le tofa fetalai, e faapalepale e le faaaloalo ma le ava fatafata, ae fusia i le alofa ma le loto maualalo. Fā ita lava au e iai se maea fusu a le Palemene. Ta te faalogo mai i le leitio ma matamata i le televise, e tau fai aasa uma itu e lua. Fai foi o le malomaloā o le Taitai o le Malo, ae le tuumamaina foi e Palu ma le vaega. Peitai o lea ua ou sau e leai se tou maea, ae ui lava ina fetaa’i tama a o le uso. Ia o faiga lava a le polokiki. Seki a outou le Palemene. E iloa gofie foi Sui na malomaloā atu i le taimi o fonotaga o Sui na na faitau lelei ana faila mo Tulafono Tumau ma Tulafono teuteu ma Tulafono Tau Faaofi. E ese mai la i le sui lea e sa’o ai upu o le pese a Misiluki. Na o le faavevela ai o le nofoa tei ane, Ioe ioe – auese ai i le leai, manumalo le ioe. E mautinoa lava, afai o lona taimi muamua lea, o lona taimi mulimuli foi lena. Le paia o le Palemene o Samoa, o le fautuaga. Fagota i le tailoloto e maua ai i’a tetele. Faale Atua lau tofa tatala aua o outou aao o lo o iai le manuia ma le malaia o le tatou malo. Manatua foi, o le tautali a Sā Tupua, o le tao fegauai ae na maua i le felotoai ma le fevaevaeai. Ao le taulati a le Faleaana o laau na fausia, na maua ina ua tasi le loto tuu tasi a outou faiva i le Atua e tautai mai ona manuia lea o Samoa mo nei ma a taeao. Soifua. www.parliament.gov.ws PALEMENE Ahava Liliu Imo, Le Amosa High School. “O le Palemene ma ana Galuega Tauave Autu ma lana Tofamamao ona Faamoemoega i le Lumanai ma ona Faanaunautaiga” Lau Afioga i le Fofoga o le Fono Papa aao Sui Usufono o le Fono Aoao Faitulafono a Samoa Susu lau Susuga i le Failautusi o le Fono ma lou Ofisa Tainane Samoa potopoto — sosopo ai le manuvale – Tulou Tiafau! Tulouna le Malae o le Faautugatagi a Samoa aua ona upufai o Malo ma lona lumanai manuia. O le fatia o le aso: “O le Palemene ma ana galuega tauave autu, o lana tofamamao, o ona faamoemoega i le lumanai ma ona faanaunautaiga.” O Samoa, e lua auala o lo o pulea ai – o le Faamatai ma le Faatemokalasi e ala i le Palemene. O le Fono a Matai e faatinoa le pulega Faa-matai a Samoa mai anamua. I tusitusiga a se alii Misionare LMS sa faanofo i Vailoa, Tutuila, i le 1835 agai i le 1838, e suafa ia Tomasi Paueli, o lo o faamau ai e faapea: “O le Fono a Matai, e tai foliga i le Palemene a Peretania, a o lona eseesega….O le Fono a Matai e faia pe faua Tulafono; Iloilo soliga-tulafono ma faatinoina pe faamalosia Tulafono.” O matai, ua avea ma sui filifili o Suli uma o aiga potopoto i le Fono a Matai. A o le Palemene, o le auala fou na aumai i le Atululuga ma ua faaaoga e pulea ai lo tatou Malo Tutoatasi lea o le a faamanatu i le alofa o le Atua i le vaiaso a sau le atoaga o lona 53 tausaga. O le Palemene, e aofia ai le Ao Mamalu o le Malo ma Sui Faipule e 49 o le Fono Faitulafono. Ae a le Afio le Ao o le Malo, ona taua lea o le Fono Aoao Faitulafono. O le eseesega o le Fono a Matai ma le Palemene, e pei ona molimau Paueli, ona e na o le faia po o le faua o Tulafno le nafa e faatino e le Palemene. Aua o le Tafatolu o Faigamalo, e tuumavaevae ai le faia o Tulafono i le Palemene; le iloiloga o le Tulafono i le Faamasinoga; ma le faatinoga o le Tulafono i Pulega. A o le Faamatai, e faatino uma nafa a le Tafatolu e le Fono a Matai. E fa nafa autu a le Palemene: 1. O le Palemene e faavae i ai le Malo: E tofi mai ai sui faipule e avea ma Palemia ma Minisita o le Kapeneta, po o le Malo. O le Malo, o le vaega lea o le Palemene e faatinoa ma faamalosia le Tulafono. 2. O le Mataituina o galuega a le Malo: Ina ia faafoe ma faia e tusa ma le tulafono. 3. O le faia o Tulafono: O le Fono Aoao Faitulafono, o le vaega lea o le Palemene e soalaupule Tulafono Tau Faaofi. Faatoa avea Tulafono Tau Faaofi ma Tulafono aloaia pe a maea ona sainia e le Ao o le Malo. 4. O faipule uma ua filifilia e fai ma Sui Usufono o le Palemene, ua fai i latou ma sui o tagatanuu uma o Samoa i lana Palemene. O le tofa mamao a le Palemene, ina ia nofo filemu ma fiafia Samoa aoao. O le faamoemoe foi lea o le faia o Tulafono — ina ia malu puipuia lo tatou atunuu; i lona lotoifale atoa ma le va i fafo. Ina ia ausia le tofa mamao a le Palemene, e ao ina malamalama Samoa uma i ana nafa ma galuega fai. E iai atinae a le Palemene o lo o faalauiloa atu ai ana nafa mo le silafia e le lautele. O faataitaiga o nei atinae, o le nusipepa o le ‘PALEMENE’ ma le faatautaia o polokalame faaleaoaoga e pei o lenei taeao sa lupe. Fai mai Sokorate, “O le amataga o le poto, o lou iloa muamua lava e oe, ia oe.” O lona uiga pe a faamatalaina aua le faamoemoe o le aso: E tatau ona e iloa lou atunuu. O lou iloa o lou atunuu, o lou malamalama lea 1. I nafa autu a lau Palemene: • O le faavaeina o le Malo e pulea i le alofa ma le maopoopo Samoa; • O le mataitu o galuega a le Malo ia tausi le Tulafono; • O le faia o Tulafono mo le mautu, saogalemu ma le filemu o Samoa; • Ma ia avea ma sui o tagatanuu uma o Samoa; aua le sa fautele o lana Palemene. 2. O lou malamalama i faamoemoega a le Palemene, aua le lumanai manuia o Upufai o Malo a lo tatou atunuu. Tatou galulue faatasi. Fai so tatou sao i le faiga o tulafono a lo tatou atunuu; E ausia ai le tofa mamao a le Palemene: Ia nofo filemu ma fiafia Samoa. O lou muai malamalama i lou atunuu, o le amataga lea o lou sao, ma so’u sao; E le gata i le asō; Ae mo le lumanai manuia o Samoa! AUA, o le tele o sulu, e maua ai figota! SOIFUA MA IA MANUIA. 05 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws PALEMENE 3. Folasaga o Tulafono Tau Faaofi mo Sui Usufono o le Palemene O le Aso Gafua 25 Me 2015, na faatautaia ai le faaauauina o le Polokalame o Folasaga mo le Faamalamalamaina o Tulafono Tau Faaofi fou o le a faaofi atu i le Fono Aoao Faitulafono, i lana fonotaga i le aso 26 Me 2015. Na faataunuuina lava i le Maota Tofilau Eti Alesana i Mulinuuu e pei ona masani ai. E ono (6) Tulafono Tau Faaofi na faamalamalamaina, e aofia ai Tulafono Tau Faaofi e tolu (3) e faafoeina e le Matagaluega mo Tupe Maua, ma isi Tulafono Tau Faaofi e faafoeina e le Ofisa o le Loia Sili, Matagaluega o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma le Matagaluega o Leoleo. 1. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015. O lenei Tulafono Tau Faaofi e faafoeina e le Matagaluega mo Tupe Maua. O le Ofisa Sili o Pulega, Afioga Pitolau Lusia Sefo Leau na folasia le faamalamalamaga, faatasi ai ma le lagolagosua a le Loia Faufautua a le Matagaluega, Susuga Komisi Koria. O sini o lenei Tulafono Tau Faaofi ina ia teuteu ai le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2012 (Tulafono Autu) ona o mafuaaga nei:(i) Faaee atu lea o lafoga o pisinisi fou laiti e suia ai tupe maua e lavea i le lafoga o iai nei mo pisinisi laiti i lalo o le fuaiupu 36 o le Tulafono Autu. O lenei faiga fou o le a faafaigofie ai le aoina mai o tupe maua mai pisinisi laiti, ua aiaia lea i se vaega ua faaooopoina i le Tulafono Autu i lona vaega 11A. (ii) Ina ia teuteuina le vaega 27(1)(b) o le Tulafono Autu, ina ia faatagaina atu i se tagata o lo o faia se pisinisi se toesega mo se tausaga faale lafoga o se foai tau tino i tupe ua faia i Faalapotopotoga Tumaoti e le maua ni tupe mama e faavaeina mo galuega alofa e pei o le fesoasoani i le mativa, aafiaga i mai po o le tulaga ua le mafai ona galue po o le faaalualuina i luma o aoaoga po o le lotu. (iii) O le uunaia o se isi lava mea e aoga ma manuia ai nuu ma afioaga e aofia i so o se mea ua aliali mai o se faiga alofa e tusa ai ma tu ma aganuu a Samoa. O lenei galuega o le tapenaina o pisinisi laiti, na amata mai i le tausaga 2013, sa faia ai se suesuega a le Matagaluega ina ia mataitu pe aisea e toatele ai pisinisi laiti e le usitaia aiaiga mo le totogiina o lafoga. Sa faaalia atugaluga o nisi o Sui Usufono o le Palemene i lea Tulafono Tau Faaofi, e faavae i luga o mafuaaga e faapea, o le a toe faaopoopo atu ai foi le isi avega i luga o le tiute o i ai nei. Mo se faataitaiga, a faapea e gau pisinisi laiti, e faamalosia lava le totogi o latou lafoga. Sa taumafai pea le Matagaluega e faamanino lea tulaga ma iu ai lava ina autasi e lagolagoina le Tulafono Tau Faaofi. 2. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2015. O se tasi lenei o Tulafono Tau Faaofi e faafoe e le Matagaluega mo Tupe Maua. Na saunoa malamalama le Ofisa Sili o Pulega, ua taumafai lenei Tulafono Tau Faaofi, e teuteu le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2012 (Tulafono Autu):(i) E faailoa manino ai tulaga lē atoatoa na matauina a o faagasolo le Iloiloga Faapitoa o le Laasaga 2 a Samoa i lalo o le Fonotaga a Malo o le Lalolagi e uiga i Faiga ma Pulega Manino ma le Fetufaaiga o Faamatalaga mo Faamoemoega Tau Lafoga lea sa faafoeina ia Tesema 2014; ma (ii) Mataupu ia sa matauina e le Vaega Tau Iloiloga a Samoa i se fonotaga ma le Vaega o Iloiloga Faapitoa lea sa faia i Pale ia Fepuari 2015; (iii) O le a faamautinoa ai i le Tulafono Tau Faaofi e faapea o le aia tatau e tausia ai pepa aloaia i tulaga agatapuia po o le aia tatau i tulaga faalilolilo ma tulaga aloaia faaletulafono, ua faalēaogaina nei ina ia avanoa ai mo tulaga manino tau le fetufaaiga o faamatalaga mo faamoemoega e fesootai i lafoga; o lea tulaga ua faia ina ia foia ai le faafitauli o le alofia o lafoga. Saunoa manino le Matagaluega, o lo o iai le faamoemoe o le a tuuina atu lenei Tulafono Tau Faaofi faatasi ma se Tusi Faamaonia o le Tulaga Faanatinati i le fonotaga a le Palemene i le aso 26 Me 2015. Na lagolagoina e Sui Usufono o lea Tulafono, e ala i le leai o se isi na faaalia sona finagalo. 3. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015. O le lona tolu ai lenei o Tulafono Tau Faaofi e faafoeina e le Matagaluega mo Tupe Maua e pei ona faamalamalamaina i lea taeao. Saunoa le Ofisa Sili o Pulega, ua faamoemoe lenei Tulafono Tau Faaofi, ina ia suia le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1992/1993 (Tulafono Autu). Na folasia manino foi e faapea, e taua lenei Tulafono Tau Faaofi i le faalauiloaina o le tulaga o le avea ai o Samoa ma sui auai o le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi. E faapena foi i tulaga faaleleia o auaunaga faatekonolosi, auaunaga faaeletoroni o pisinisi ma fesootaiga, i le tuuina atu lea o auaunaga faaonaponei faava-o-malo, ma le mafai gafatia o le Matagaluega mo Tupe Maua e atiae ai tulafono faafoe fou tau lafoga, 06 - Me 2015 e mafai ai ona fetuunai i se tulaga talafeagai ma ia suiga. O le faatupulaia o tupe maua i le laasaga amata lea ua manaomia ai pisinisi ina ia faamauina, ma ua faamoemoe le Tulafono Tau Faaofi lenei ina ia faaitiitia tupe totogi tau lafoga mo nisi o pisinisi laiti. E ui foi ina iai se suiga i le igoa o le lafoga i oloa ma lafoga mo Galuega Faatino (GST), peitai o lo o mafuli lava ina leai ni suiga i tulafono faafoe i le Tulafono Tau Faaofi, mo le fuafuaina o lafoga. E ui i se atugaluga o le Taitai o le Itu Agai i lenei Tulafono Tau Faaofi e faapea, e foliga mai o le a toe faaopoopo atu foi le isi avega i luga o tauau o le atunuu, ae na lagolagoina lava e le tóatele o Sui Usufono le Tulafono Tau Faaofi. O Faauluuluga lava o ia Matagaluega faatasi ma nisi o Ofisa Sili Lagolago na auai mai e folasia faamalamalamaga o a latou Tulafono Tau Faaofi. 4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015. O le Susuga i le Loia Sili Lagolago, Susuga Loretta Teueli faatasi ma le lagolagosua a nisi o Loia Sinia o le Ofisa o le Loia Sili, na saunoa faamalamalama i lenei Tulafono Tau Faaofi. O lenei Tulafono Tau Faaofi o le a teuteu ai le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa 1960, mo le faavaeina o le tulaga tofi o se Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu, ma aiaia ai ana galuega tauave ma malosiaga e faatuina ai, taitai po o le faagataina o so o se taualumaga mo se soligatulafono e faapea ua uma ona faia. Ua aiaia foi i le Tulafono Tau Faaofi ni aiaiga ma tuutuuga o le tofiaina o le Faatonu e ao ona aiaia e le Tulafono Tau Faaofi faapea ai ma aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina. O le a o faatasi lenei Tulafono Tau Faaofi ma le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Tutotonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono 2015, lea ua faamoemoe e faavaeina ai le Tofi o le Ofisa Tutotonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono. O le aotelega o lenei Tulafono Tau Faaofi, o le a aveese mai ai tiute e pei ona tauave e le Loia Sili e pei o moliaga o tagata, ae o le a tuuina atu i le Faatonu o le a tofia. O le mafuaaga ua faia ai lenei tulaga, ina ia faamausali le tulaga o le tutoatasi, aua e le na ma le laina i lalo o le Fuaiupu 41 o le Faavae. o lo o manino mai ai tiute tauave o le Loia Sili, e le gata o le faatinoina o fautuaga po o faatonuga e tuuina mai e le Ao o le Malo po o le Kapeneta, a o ia foi e faia moliaga. O lea la ua ae ai le tofa i le Palemia ma le Malo, ina ia aveese mai nei tiute ma tuuina atu i Sē o le a tofia e avea ma Faatonu i le Ofisa fou lea, le Ofisa Tutotonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono. Na saunoa Sui Usufono ma faaalia lo latou lagolagoina o lenei Tulafono Tau Faaofi, aua e le o toe po se lilo i lo latou fautuaina pea o le Malo ina ia faa-tutoatasi le Ofisa o le Loia Sili mai ana faaiuga fai. Na faaalia le agaga faafetai o Sui Usufono ona o lea ua to se matupalapala e le Malo, e ala i le fausia o lenei Tulafono e aiaia ai lea tulaga. 5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015. O lenei Tulafono Tau Faaofi e faafoe e le Matagaluega o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga. O le Ofisa Sili o Pulega, Tofa Masinalupe Tusipa Masinalupe faatasi ai ma le lagolagosua a se tasi o Ofisa Sili Lagolago o le Matagaluega, i le faamalamalamaina o le Tulafono Tau Faaofi i lea taeao. O lenei Tulafono Tau Faaofi o le a teuteu ai le Tulafono o Tamaiti 1961 (Tulafono Autu). O le sini autu, o le faamalamalamaina lea e faapea, afai o se talosaga mo le vaegatama o se tamaitiiti ua faia e ni tagata se toalua (2), ae o se tasi o i laua o se tagatanuu, e le tatau ona tagofia le talosaga e avea e faapea, o se “vaegatama i atunuu i fafo”. E agai le agaga o le Tulafono Tau Faaofi i vaegatama foi nei mo i latou e le o ni tagatanuu o le atunuu. I le taimi nei, a faapea o se talosaga e le o ni tagatanuu uma o le atunuu, e i ai tapenaga e tatau ona fai, ae a faapea o le vaegatama, o le tasi o le tagatanuu Samoa a o le isi tagata o le tagatanuu mai fafo, o lona uiga, e mafai lava ona taua lea vaegatama, o le vaegatama lava i totonu o le lotoifale po o totonu o le atunuu. E le faia ai la nisi suesuega atili e pei ona moomia mo vaegatama i fafo. O le faamoemoe o le teuteuga, ina ia manino ma aua ai nei toe fesiligia lea vaega taua. O atugaluga o nisi o Sui Usufono i lea Tulafono Tau Faaofi, e agai lea i tu ma aga a nisi o atunuu i fafo e pei o Niu Sila, lea ua faatulafonoina ai le faaipoipo atu o le alii i le alii, ma le tamaitai i le tamaitai. O le silasila mamao, ina nei sao mai i latou nei mo ni vaegatama i Samoa nei, ae le talafeagai ma le Faavae o le tatou atunuu. Na saunoa maino le Ofisa Sili o Pulega, e le mafai ona sao mai nei faiga i Samoa nei auā e faatino lelei lava suesuega o so se tagata e talosaga mo se vaegatama. Na talia ma lagolagoina e Sui Usufono le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015, e tusa o le faamalamalamaga manino a le Matagaluega. 6. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega tau Leoleo 2015. O lenei Tulafono Tau Faaofi e faafoe e le Matagaluega o Leoleo. O le Alii Komesina, Susuga Egon Lincoln Keil ma nisi o Komesina Lagolago na auai mai mo le faamalamalamaina o la latou Tulafono Tau Faaofi. A o le i amatalia le Folsaga a le Matagaluega i lea taeao, na muai saunoa le Afioga i le Fofoga Fetalai e faafeiloai le pale mai o le Alii Komesina fou i lona tofiga, o le Faauluuluga o le Matagaluega. Na aufaatasi ai i lea saunoaga ia moomooga alofa ma faamaniuiaga a le Palemene, e tusa o lona valaauina. Na maea lea ona faagasolo ai lea o le Folasaga a le Matagaluega o Leoleo Na saunoa manino le Komesina, e laitiiti lava le Teuteuga o lo o tuuina mai i le Tulafono Tau Faaofi. O le sini autu o le Tulafono Tau Faaofi, o le suia lea mai le 60 tausaga i le 65 tausaga le matua o le soifua e malolo ai le tagata aufaigaluega o le Matagaluega o Leoleo, ae fua lava i le silasila a le Komesina o Leoleo i le malosi o le tagata faigaluega. E le aofia ai i ia aiaiga, le Komesina ma Komesina Lagolago. Na lagolagoina e Sui Usufono le Tulafono Tau Faaofi. 07 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws 4. Polokalame o Tulafono ma Faiga Faa-Palemene O le aso 18 Me 2015 na toe amata ai semina faa-le-aoaoga mo le aufaigaluega o le Ofisa o le Fono, na faatautaia i le Maota Fono i Mulinuu. O le faamoemoe o lenei semina o le faaauau pea o le tulituliina o se tasi o vaaiga taulai o le fuafuaga autasi a le Ofisa o le Fono, o le faamalosia lea o agavaa o le aufaigaluega ina ia o gatasi ma luitau i le lumanai e ala i le tuuina atu o tulaga manaomia i avanoa faatatauina ma talafeagai mo atinae maualuluga. O lenei feiloaiga o le faaauauina ai lea o aoaoga mo le Iunite 2 mo sui e 27 o le aufaigaluega na faamaeaina ma Dr. Peter Patmore. faamanuiaina lo latou taumafai i le Iunite 1 i le tausaga ua mavae. E 12 nisi sui o le aufaigaluega ua amata latou aoaoga i le Iunite 1. O le Susuga Professor Richard Herr ma le Susuga Peter Patmore mai le Iunivesite o Tasmania na faatautaia le semina. O le sini autu o semina faifaipea a le aufaigaluega a le Ofisa o Fono Aoao Faitulafono, o le ausia lea o tulaga moomia mo le ausia o se faailoga tusipasi aloaia i Tulafono Faapalemene ma Faiga Masani ma Taualumaga a le Palemene o lo o aoaoina e le Iunivesite o Tasmania. Professor Richard Herr. PALEMENE 5. Lipoti a Komiti Faa-Palemene na tuuina atu i le Fono Aoao Faitulafono 1. P.P. 2015/2016 Nu. 11, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau Faamasinoga, Leoleo & Falepuipui i le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Autu o Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele 2014. 2. P.P. 2015/2016 Nu. 12, Lipoti a le Komiti o Galuega, Tulafono Tumau, Maota Fono ma Mataupu tau Faiga Palota i le Tulafono Tau Faaofi o le Fono a le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014. 3. P.P. 2015/2016 Nu. 13, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau le Va i Fafo, Fefaatauaiga ma Tupe Maua i le Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015. 4. P.P. 2015/2016 Nu. 14, Lipoti a le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga Muamua, Mataupu tau Pisinisi, Alamanuia ma Leipa i le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu.2) 2015. 5. P.P. 2015/2016 Nu. 15, Lipoti a le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga Muamua, Mataupu tau Pisinisi, Alamanuia ma Leipa i le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2014. 6. P.P. 2015/2016 Nu. 16, Lipoti a le Komiti o Tupe Maua ma Tupe Totogi i le P.P. 2014/2015 Nu. 53, 54 & 55, Faamatalaga tau Tupe a le Malo mo le tausaga 2011, 2012 & 2013. 7. P.P. 2015/2016 Nu. 17, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 158, Fuafuaga Autasi, Falemeli o Samoa 2015-2017 & P.P. 2014/2015 Nu. 176, Faamatalaga o Sini Autu a le Falemeli o Samoa 2015-2017. 8. P.P. 2015/2016 Nu. 18, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 159, Lipoti Faaletausaga a le Falemeli o Samoa 2011-2012 & P.P. 2014/2015 Nu. 205, Lipoti Faaletausaga a le Falemeli o Samoa 2013/2014. 1. Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Autu o Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele 2014. P.P. 2015/2016 Nu. 11, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau Faamasinoga, Leoleo & Falepuipui. FAUTUAGA: E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Faamasinoga, Leoleo & Falepuipui ma Faamasinoga o Fanua & Suafa le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti. SAILIILIGA: Autu o le Tulafono Tau Faaofi ma ona aiaiga: • O lenei Tulafono Tau Faaofi o le a faavaeina ai se Ofisa Autu e faatinoina Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele. O le faamoemoe lava o lenei ofisa, ia mafai ona tuuina atu le fesoasoani faaletulafono (i nisi mataupu) mo tagata o i latou ia ua lē gafatia ona faatupe le totogiina o loia tumaoti. E tusa ai foi ma tulaga masani i le faavaeina o se Ofisa Autu, o lo o aiaia i le Tulafono itutino eseese e ao ona tapena i ai, e pei o sē e faauluulu i ai lenei Ofisa (Tagata Faufautua mo Tagata Lautele) ma le aufaigaluega; aemaise ai foi se Pulega e vaaia le tulaga aoao pe faatonutonu. O le Pulega mo lenei Ofisa Autu, o se Pulega e tolu ni ona sui e tusa ai ma aiaiga ua i le tulafono. E aofia ai le Ofisa Sili o Pulega o le Matagaluega o Faamasinoga, o le sui o le Minisita mo Faamasinoga ma le Peresetene o le Sosaiete a Loia o Samoa, po o sona sui. Faatuina ma le Faatupeina o le Ofisa Autu: • O le faavaeina o le Ofisa Autu o Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele, o le a avea o se faalapotopotoga ua tuufaatasia faaletulafono faatasi ai ma ana faamanuiaga faaauau ma faamaufaailogaina. O lenei fuafuaga mo le Ofisa Autu, o se fuafuaga ua leva ona faataatia e le Lala o Tulafono ma le Amiotonu (Law and Justice Sector), mo le tali atu lea i manaoga o le atunuu i auaunaga faaletulafono ma fesoasoani foi mo le oo atu o le mamalu o le atunuu i luma o le Faamasinoga. Na maua e le Komiti, o le uluai faatupeina o lenei faamoemoe o le a faatinoina lea e le Lala o Tulafono ma le Amiotonu mo fesoasoani gafataulimaina e pei o le Polokalame Fesoasoani a le Malo o Ausetalia (AusAid). Mau e lagolagoina ai le faia o se Ofisa: • E tusa ai ma faatalatalanoaga sa faatautaia, o lenei Ofisa Autu o lo o iai le naunautaiga ina ia faataua ma ave le faamamafa i le tauaaoina atu o le fesoasoani mo tagata uma, e laugatasia uma ai lo latou malamalamaga i tulafono o lo o latou moomia ma oo ai i luma o le faamasinoga. E mafua lea tulaga ona o lo o molimauina pea le lē tofusia e tagatanuu uma lea avanoa tutusa i le taimi nei. O le molimau foi a le 08 - Me 2015 Matagaluega, o lenei Ofisa e lē na o mo ē ua aafia i le tulafono, ae mo le atunuu atoa ma ona tagata o lo o fia maua se fesoasoani i le faamaninoina o so o se mataupu tau tulafono. Na mafai ona tapa e le Komiti nisi o faamaumauga mai le Matagaluega, e faamalosia ai ona avea ma mafuaaga po o faamaoniga e alagatatau ai ona faatuina se Ofisa Autu, e tusa ai ma lenei Tulafono Tau Faaofi. Faamaumauga mo le Faamasinoga Maualuga 2013 & 2014 Aofaiga o Mataupu faamauina (Soligatulafono) Aofaiga o Mataupu sa iai Loia Aofaiga o Mataupu e le’i iai ni Loia Pasene o Mataupu sa iai Loia (%) 2013 471 129 342 (72%) 27.4 2014 706 112 594 (84%) 15.8 Faamaumauga mo le Faamasinoga Faaitumalo 2013 & 2014 Aofaiga o Mataupu faamauina (Soligatulafono) Aofaiga o Mataupu sa iai Loia Aofaiga o Mataupu e le’i iai ni Loia Pasene o Mataupu sa iai Loia (%) 2013 1245 92 1153 (92%) 7.3 2014 1650 115 1535 (93%) 6.9 Faamaumauga mo le Faamasinoga o Tamaiti 2013 & 2014 Aofaiga o Mataupu faamauina (Soligatulafono) Aofaiga o Mataupu sa iai Loia Aofaiga o Mataupu e le’i iai ni Loia Pasene o Mataupu sa iai Loia (%) 2013 467 9 458 (98%) 1.9 2014 631 23 608 (96%) 3.6 Faamaumauga mo le Faamasinoga o Tamaiti 2013 & 2014 Aofaiga o Mataupu faamauina (Soligatulafono) Aofaiga o Mataupu sa iai Loia Aofaiga o Mataupu e le’i iai ni Loia Pasene o Mataupu sa iai Loia (%) 2013 3641 17 3624 (99%) 0.5 2014 2775 19 2756 (99%) 0.7 E tusa ai ma faamaumauga sa folasia, na matauina ai e le Komiti le talafeagai tele o le faatuina o lenei Ofisa Autu. E manatu le Komiti o lenei Ofisa o lo o i ai le naunautaiga e uunaia ai ma ave le faamamafa i le tuuina atu o la latou lagolago mo le toatele o le atunuu e le o mafai ona saili ni o latou loia e tulai mo i latou ona o le utiuti o le faasoa. O le talitonuga foi le Matagaluega, o lenei Tulafono Tau Faaofi o le a telē sa faamāmāavega mo so o se tagata ma maua ai foi le manuia mo le lautele o le atunuu. Totogifuapauina: • Na fesiligia e le Komiti le tulaga e uiga i le totogifuapauina (fees) o auaunaga o lo o tuuina atu e le Ofisa Autu. Na faamanino mai e le Matagaluega, o totogi po o pili o lo o taua i totonu o le Tulafono Tau Faaofi, o lo o faasino i le faaaogaina o meatotino laiti a le Ofisa e aofia ai kopi o pepa (photocopies), lomiga o pepa (printers) ma isi galuega tau pulega o lo o galueai ina ai se auaunaga. Ae peitai o galuega lava faa-loia pe a faapea o mataupu faaletulafono, e faamoemoe lava i le galulue fua ma le lagolago mai o le vasega o loia e pei ona aiaia i lalo o le Vaega 4 Fuaiupu 16 o le Tulafono Tau Faaofi. O le talitonuga o le Matagaluega, o le toe totogiina o se loia o lo o lagolago i le faatinoina o galuega tauave a le ofisa, o le a toilalo atoa ai le faamoemoe ma le mafuaaga na faavaeina ai. Moomiaga o lenei Auaunaga: • Na fesiligia e le Komiti le tulaga e faatatau i le Fesoasoani lea o lo o i lalo o le Matagaluega po o le Legal Aid, lea e galueaina ai taualumaga o Faamasinoga aemaise le Faamasinoga Maualuga ma soligatulafono mamafa. I le maitau a le Komiti, ua tai foliga tutusa galuega o lo o faatinoina i totonu o le Matagaluega ma galuega o lo o atagia mai i lenei Tulafono Tau Faaofi mo le Ofisa Autu. Peitai na faaalia e le Matagaluega, o le Ofisa o Faamasinoga, o le isi ana galuega autu o le auauanaga mo Faamasinoga e pei o le suesueina o soligatulafono eseese. A o le Ofisa Autu o lo o iloiloina, e faavae lea i le fesoasoani atu i le tagata i auala e finauina ai ana soligatulafono. O le isi itu sa silasila i ai le Matagaluega, ona o le Ofisa o Faamasinoga o lo o aofia uma ai Faamasino o lo o feagai ma le faagasologa o mataupu eseese. Afai ae toe tuuina atu ai foi i totonu le Ofisa Autu lenei, o le a feteenai ai loa le faatinoga o galuega aua o le a toe tulai ai lava a latou loia i luma o le faamasinoga e finauina se mataupu. E talitonu le Matagaluega, a manino ma malamalama lelei le tuueseeseina o vaega nei, o le a faa-faigofie ai foi ona tuliloa faiga faa-amiotonu i le faatautaia o se mataupu, ina ua maua e tagata uma le avanoa tutusa i luma o le Faamasinoga. Tausaga Agavaa mo sē e tofia e avea ma Tagata Faufautua Fesoasoani: • O se tasi lenei o vaega taua sa mataituina e le Komiti, o le tofia lea o se tasi e avea ma Tagata Faufautua Fesoasoani i Tagata Lautele. Ma e tusa ai ma le aiaiga o lo o i Tulafono Tau Faaofi, e agavaa se loia a itiiti o mai le tolu (3) tausaga o lona tomai i tagi ma moliga faa-faamasinoga ona tofia e avea ma Tagata Faufautua Fesoasoani a le Malo. Peitai i le maitau a le Komiti, e lē ōgatasi lenei aiaiga ma le Tofiga lea o 09 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws le a tuu i ai. E manatu le Komiti, o le tolu (3) tausaga agavaa o lo o taua, ua laitiiti tele mo sē o le a avea ma lagolago i le faauluuluga o le Ofisa, ma e tatau ona toe sii i luga tausaga nei. Autu o Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele 2014, faatasi ma Teuteuga ma Faasaoga. IUGAFONO: I le maea iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi na faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao, * Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa 2. Tulafono Tau Faaofi o le Fono a le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014. P.P. 2015/2016 Nu. 12, Lipoti a le Komiti o Galuega, Tulafono Tumau, Maota Fono ma Mataupu tau Faiga Palota. SAILIILIGA: Sa lauliliuina e le Komiti le Tulafono Tau Faaofi o le Fono a le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014 e tusa ai ma le Faatonuga sa tuuina mai e le Fono Aoao Faitulafono i le aso 22 Oketopa 2014. I taualumaga o fonotaga a le Komiti, sa mua’i tapā ai se folasaga a le Ofisa o le Loia Sili mo le faamalamalamaina o nisi o vaega o le Tulafono mo le silafia e le Komiti. Na valaauina e le Komiti le mamalu o le atunuu mo finagalo faaalia po o ni faamatalaga tusitusia e uiga i lenei Tulafono Tau Faaofi e tauala i faasilasilaga faalauaitele na faasalalauina i le leitio faasalalau o le 2AP, ma faasalalauga faalauaitele sa faasalalauina i le televise a le Kamupani Televise a le Samoa Quality Broadcasting (SQB) i le aso 18 Novema 2014. IUGAFONO: I le maea ai o ana Iloiloga e fautuaina ai e le Komiti le Fono Aoao Faitulafono; * Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o le Fono a le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014 faatasi ma Teuteuga. 3. Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015. P.P. 2015/2016 Nu. 13, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau le Va i Fafo, Fefaatauaiga ma Tupe Maua. FAUTUAGA: E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Le Va i Fafo, Fefaatauaiga & Tupe Maua le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti. SAILIILIGA: O lenei Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015, o se Tulafono ua matua faatauaina e sui auai o Malo Aufaatasi i tulaga o uiga taualoa mo le puipuia o i latou e aafia i taua. O le sini o lenei Tulafono Tau Faaofi, ia taumafai ia avea nisi o Feagaiga na faia i Sineva i le aso 12 o Aokuso 1949, ma isi Vaega Faaopoopo o Feagaiga Autu e 2 o le 1977, ma Tulafono mautu a lo tatou atunuu ma ia faapea ona faamamaluina. Na talia ma sainia e Samoa nei Feagaiga i le 23 o Aokuso 1984 ma auai ai i Feagaiga nei e Fa (4), ma isi Vaega Faaopoopo o Feagaiga Autu e 2. O le faamoemoe o Feagaiga ma ana vaega faaopoopo o Feagaiga autu, o le puipuia lea o i latou e le o aafia i le tuga o taua, tagata lautele, le aufaigaluega mo le soifua maloloina ma tagata galulue fesoasoani. E faapea foi i latou ua le toe auai i tulaga o sauaga pe a fua i mea nei o taua, e pei o fitafita manunua i taua, fitafita ua mamai, o i latou ua lavevea i vaatuia ma avea ai ma pagota o taua. O le aoao tetele foi o lenei tulafono, o le faataatiaga manino o le aumaia i totonu o solitulafono o i lalo o Feagaiga i Sineva, ia avea ma tulafono aloaia a lo tatou atunuu, e pei ona avea ai tatou ma sui auai. O le mafuaaga, ina ia mafai ona faatino i totonu o lo tatou atunuu i tulaga faaletulafono ni soligātūlāfono, e afua mai i lalo o Feagaiga i Sineva. O le isi itu na taua e le Matagaluega, ona ua amata ona siitia le mamalu o le atunuu e auauna i tafā-o-taua, aemaise o le tuuina atu o fesoasoani i tagata manunua ,ua alagātatau ai ona faatinoina nei tulaga. O le naunautaiga o lenei tulafono, ia aloaia i totonu o le atunuu ni soligatulafono ma faasalaga mo le soliga o Feagaiga po o Vaega Faaopoopo o Feagaiga Autu. O lona uiga, o so o se soligatulafono e tulai mai i fafo atu o Samoa, ua mafai foi ona molia i Samoa nei e tusa ma aiaiga o nei Feagaiga. O lo o aiaia ai foi i le Tulafono Tau Faaofi lenei le puipui a o nisi o tagavai ma isi mea taitasi ua puipuia e pei o faailoga ma le tagavai a le Koluse Mumu. Ua toe teuteu, ina ia atili faamamalu ma aloaia ai le Tulafono ma galuega o lo o nafa ma le Koluse Mumu i Samoa, le Tulafono o le Sosaiete a le Koluse Mumu 1993. O le tasi lea o Faalapotopotoga o lo o taulāmua i le laveaiina o i latou o mafatia. Ua faataatia mai e lenei Tulafono Tau Faaofi ni aiaiga faapitoa mo le soona faaaogaina o le tagavai a le Koluse Mumu. Na taua foi e le Komiti le tuai ona faatinoina ma faamamaluina nei tulafono i totonu o lo tatou atunuu. Ae peitai, o le itu taua na maua e le Komiti, o so o se feagaiga lava ua faamaonia e le Malo, e tapa lava se fautuaga mai le Loia Sili a le Malo pe ua ausia tulaga o lo o moomia, ma seiloga ua faamaonia vaega faaopoopo o Feagaiga Autu, ona faatino loa lea. O le isi itu na maua e le Komiti, ona sa le i toatele nisi o le atunuu sa aafia i tafā-o-taua pe sa galulue ai foi, ae o le taimi nei ua alagatatau ai ona faatinoina i totonu o le atunuu lenei tulafono, e puipuia ai tagata-nuu e iai malu o le malo, ma sui o le Koluse Mumu o lo o galulue ai. Na fesiligia foi e le Komiti, le tulaga i alo ma fanau o lo o faafaigaluegaina i vaa-oloa i atunuu i fafo pe afai latou te soli ni tulafono i atunuu i fafo, ae e le o iai se puipuiga o lea vaega i lalo o le tulafono o lo o lauliliuina. O se tulaga ua faafiafiaina ai le Sosaiete o le Koluse Mumu a Samoa aemaise o lona atinaeina, le faia o lenei Tulafono Tau Faaofi aua a pasia lenei Tulafono Tau Faaofi o se tasi lea o galuega ausia o le a mafai ona lipoti atu pe a usuia le fono i Sineva i le tausaga nei. Ae peitai, e iai nisi o itu na lagā e le Sosaiete e toe faaopoopo i le Tulafono Tau Faaofi. O nei suiga e aofia ai le: i. Suia le Igoa o le Tulafono i le “Tulafono Tau Faaofi o le Sosaiete o le Koluse Mumu a Samoa”. ii. Ia aofia i totonu o lenei Tulafono Tau Faaofi ia Taiala Autu e Fitu (7 Fundamental Principles) a le Sosaiete. Na faaalia e le Loia Sili, e tusa ai ma faamatalaga tusitusia na tuuina mai, na fautuaina ai le Sosaiete, o lo o talafeagai pea le igoa o le Tulafono Tau Faaofi o lo o iai nei. Ae vagana ai ua pasia le Tulafono ona faia lea o ni teuteuga faatupulaia (Consequential Amendments) i le Tulafono o le Koluse Mumu a Samoa 1993. O le tulaga i ana Taiala Autu lea na finagalo e tuuina i totonu o lenei Tulafono, ua aofia atoa ai lea i totonu o le aoao tetele o lenei Tulafono Tau Faaofi. Talu ai ona o le faagasologa masani o le faatinoina o teuteuga mo so o se tulafono e tatau ai ona tuuina atu i le Kapeneta mo le faamaoniaina i luga o se tulaga o se teuteuga ua taua tele mo le Tulafono Tau Faaofi. O le aotelega o lenei feutagaiga, o le a tumau pea le Tulafono Tau Faaofi i le taatiaga o lo o iai nei, ma e leai ni suiga e toe faia i lenei Tulafono. IUGAFONO: I le maea iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi na faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao, * Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015, e aunoa ma se Teuteuga. 4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015. P.P. 2015/2016 Nu. 14, Lipoti a le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga Muamua, Mataupu tau Pisinisi, Alamanuia ma Leipa. FAUTUAGA: Fautuaina e le Komiti le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti. SAILIILIGA: Avanoa o se Sui faatu e finauina uiga agavaa o le isi Sui faatu O le teuteuga o le fuaiupu 5 o le Tulafono autu – e 10 - Me 2015 avanoa ai so o se Sui Faatu i se Faiga Palota e manatu e leai se agavaa faale-tulafono i se isi Sui Tauva o lena Itumalo e tauva ai, e talosaga ai i le Faamasinoga mo le faaleaogaina o le tausinio o lea Sui Faatu i le Faiga Palota. Matauina e le Komiti i manatu faaalia o le mamalu o le atunuu sa mafai ona tuuina mai e faatatau i lenei mataupu o le Tulafono Tau Faaofi, o lo o mafuli lava i le lagolagoina o le tolu (3) aso o lo o faatulagaina mai. Peitai, o le atugaluga o lo o iai nei, ona e le o manino pe aofia ai aso faaiu o le vaiaso po o aso faigaluega. E manatu le Komiti ua talafeagai le tolu (3) aso ua tuuina mai e aiaia ai avanoa mo se isi Sui Faatu e finauina agavaa o le isi Sui Faatu ona o le feteenai o aso ua atofaina faaletulafono mo faiga palota ma taualumaga faale-faamasinoga. Aiaiga 6 masina nofomau e agavaa ai e resitara i itumalo i le taulaga O le teuteuga o le fuaiupu 19 o le Tulafono autu - ina ia faatulaga le manaoga o le ono (6) masina e nofomau ai i se nuu o itumalo o le taulaga, e agavaa ai e palota i Itumalo o nuu i le Taulaga. I saililiiliga a le Komiti ua matauina ai le talafeagai o le taimi e pei ona faatulagaina e agavaa ai e resitala ma avea ma Sui Tauva i Itumalo o nuu i le Taulaga. Sa fesiligia foi le agavaa o Sui Tauva ona e le o aofia i le fuaiupu, o lea ua tuuina atu ai le Teuteuga a le Komiti mo le faaopoopoina i ai ma Sui Tauva ina ia manino le agai atu i le faiga palota aoao 2016. www.parliament.gov.ws Ia toe faamatalaina tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga O le sini lona tolu o le Tulafono Tau Faaofi - teuteuina o le Tulafono o Itumalo Faa-alalafaga 1963 mo le Vaega lua e faamatalaina ai tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga. O le tele o molimau sa faaalia finagalo, o lo o agai i le faamatalaina o tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga, i le Tulafono Tau Faaofi i lona Fuaiupu 5, e teuteuina ai le Tulafono o Itumalo Faa-alalafaga 1963. O le aotelega o molimau, ua matauina ai le toatele o i latou e teena le vaevaega o tuaoi e pei ona faatulai mai i le Tulafono Tau Faaofi ona o mafuaaga nei: 1. O nofoaga ma nuu uma e tu i le taulaga, e le na o Itumalo o Vaimauga i Sisifo ma Faleata i Sasae e faasino iai. O le mau a le toatele - o nofoaga ma nuu e tu i le taulaga, e aofia ai Itumalo uma o Faleata ma Vaimauga e fua i lona faauigaina. 2. Ia ogatasi, faigofie ma mafai ona tulituliloa ai faiga faavae ua faataatitia a le Malo e pei ona faataatia i le fuafuaga o le atinae o le taulaga (CSP). 3. E le o aofia uma ai le tele o fanua umia saoloto o lo o i totonu o le atunuu, ae o se tulaga tatau, ona o le a leai se leo o ia tagatanuu o lo o alala i fafo o tuaoi o nei nofoa taulaga. 4. O lo o faatupulaia le atinae o le taulaga i le taimi nei ma e ao ai ona aofia uma ai nofoaga o lo o iai atinae ma faatupulaia le faitauaofai o tagata i tuaoi o nofoaga i le taulaga. 5. E le o atoa paia ma mamalu faaleaganuu o Itumalo i le vaevaega ua aumai, na o nai vaega o Itumalo e lua o loo aofia ai, ma e le tusa ai foi ma tuaoi faaleaganuu o Itumalo. 6. E le o aofia ai le toatele o le mamalu o le atunuu o lo o alala i fanua umia saoloto ma fanua o le Malo o lo o i Vaimauga i Sasae ma Faleata i Sisifo. 7. Ua siitia le faitauaofai o tagata o nofoia fanua umia saoloto ma aumau i fanua o le Malo i Faleata ma Vaimauga peitai e le o aofia i totonu o tuaoi ua faatulagaina. 8. E sili ona faigofie ma taoto i lagotonu le agai o tagata o lo o nofoia fanua umia saoloto o Vaimauga ma Faleata i ni o latou Sui, faapea foi mo le galuega atinae a le Malo. 9. E faigofie ai foi ma taoto lelei le agai o tagata o nonofo i fanua faaleaganuu i nuu mavae o Faleata ma Vaimauga i ni o latou Sui, aemaise le galuega tau atinae a le Malo. 10. E faigofie tele mo Sui ona fesootai ma silafia manaoga o tagata o Itumalo o nuu i le Taulaga i le tatala o tuaoi e aofia ai uma Vaimauga i lo latou Sui ma Faleata i lo latou foi Sui. PALEMENE 11. E vaoia ai foi le aiaina e tagata fai mai o nonofo i fanua umia saoloto o le filifiliga o Sui o Itumalo mavae, e tatau ona filifili lava e tagatanuu moni o Vaimauga ma Faleata. 12. O le a leai se faasinomaga mo le toatele o tagata o lo o nonofo i fanua umia saoloto o lo o i fafo o le tuaoi o le taulaga ua faatulaga mai. O le toatele o le mamalu o le atunuu sa faaalia o latou finagalo, i le lē aofia o le toatele o lo o alala ma nofomau i le tele o fanua umia saoloto ma eleele o le malo o lo o i fafo o le tuaoi, o le a lē mautonu ai so latou faasinomaga. Na matauina foi e le Komiti le lagolagoina e nisi o le tuaoi ua faatulai mai e le Tulafono Tau Faaofi, ae faavae ia finagalo ona o le utiuti o le taimi i le faasauni atu i le Faiga Palota Aoao 2016. Peitai, i le sailiiliga ma le vaai a le Komiti, e mafai lava ona faatino Teuteuga o le Tulafono Tau Faaofi e le Ofisa o le Komesina o Faiga Palota. Ae o se mataupu sa tele ai finagalo, o le faauigaina o le upu “urban” i se taumafaiga ina ia ogatasi lona uiga moni ma le faamoemoe o le Tulafono Tau Faaofi. Peitai, i sailiiliga a le Komiti na maua ai eseesega o le faauigaina ma le faaaogaina e tagata taitoatasi faapea foi i Matagaluega a le Malo o lo o iai sootaga o a latou matafaioi ma galuega tauave e faatatau i nuu i le taulaga. Na matauina e le Komiti mai le Fuafuaga o Fanua ma le Atinae o le Taulaga (City Spatial Plan 2014) na tuufaatasia e le Matagaluega o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga, ia tuaoi e fa (4) eseese o ‘nuu i le taulaga’. E lua (2) ni tuaoi o lo o faamauina i lea lomiga na faaaogaina i le tusigaigoa 2011 (2011 census) lea e mulimuli i ai le Tulafono Tau Faaofi. Ae o le tuaoi o loo faatonufolau i le Faiga Faavae o Nuu i le Taulaga a le Atunuu (Samoa National Urban Policy (2013)) o lo o faamauina ai le aofia o tuaoi o Itumalo o Vaimauga i Sisifo, Vaimauga i Sasae, Faleata i Sisifo ma Faleata i Sasae. E tusa ai ma sailiiliga i tuaoi ua tuuina mai, e manatu, e tatau ma onomea ma talafeagai le faaaogaina o tuaoi sa faamaonia e le Kapepenta i le FK (14) 11 o le aso 2 Aperila, e pei foi ona faavae ai le Faiga Faavae o Nuu i le Taulaga a le Atunuu (Samoa National Urban Policy (2013)) . O mafuaaga autu ua lagolagoina ai e le Komiti le toe tuu i tua o tuaoi ina ia aofia ai Vaimauga i Sasae ma Faleata i Sisifo: 1. Tali atu i manaoga ona o le siitia o le tamaoaiga o le atunuu e fua i le faatuputupulaia o ana atinae (falemai, aoga, fale faigaluega ma isi.) O le mafuaaga foi lea ua tumutumu mai ai le mamalu o le atunuu ma nofoia fanua tumaoti i le taulaga e pei ona faasafua atu e le Malo mo le manuia o tagata lautele ma ia siitia tutusa ai le soifua manuia (standard of living) o ō tatou tagata nuu. 2. E ao lava ona mulimulitaia faigafaavae alualu mamao a le malo mo le atinaeina o le taulaga e pei ona tuuina mai o tuaoi e le Faiga Faavae o Nuu i le Taulaga a le Atunuu (Samoa National Urban Policy (2013)) ma ua faamaonia e le Kapeneta i le FK (14) 42 o le aso 12 Novema 2014. 3. O le a mavaevae ai nofoa o nuu mavae ma le mamalu o le atunuu o lo o nofoia ia alalafaga ona o fanua tumaoti (free hold lands). 4. O le a mafai ai ona faaleoina manaoga o le toatele o lo o nofomau i fanua umia saoloto i totonu o Itumalo o le taulaga e le o mafai ona faatinoina e sui faaitumalo o lo o iai i nei fanua tumaoti. 5. Maua le āia tutusa o tagata uma o lo o nofomau i fanua umia saoloto e palota ai ma avea ma Sui Tauva mo nofoa o le Taulaga e foia ai le faafitauli o le aafia ai o palota faaitumalo ona o le le mautu o Itumalo e palota ai tagata o lo o nonofo i fanua tumaoti o le taulaga. 6. O le a mautu ai le faasinomaga o tagata o lo o alala i fanua tumaoti e aunoa ma le afaina ai o faiga palota a Itumalo faalalafaga ona o le le mautinoa o so latou faasinomaga. 7. O le faatupulaia o fanua e faamatuu atu e le Malo mo le mamalu o le atunuu mo atinae ma pisinisi, o lo o faasino lava i eleele ma fanua o lo o i totonu o le taulaga e pei ona faatulagaina. E tusa ai ma sailiiliga ma suesuega a le Komiti e pei ona taua i luga, o lea ua tuuina atu ai loa lana fautuaga i le Palemene ma le faaaloalo tele mo lana iloiloga. Avea ia lenei laolao e momoli atu ai le agaga faafetai ma le faamalo i lau Afioga i le Fofoga Fetalai, Taitai o le Malo ma le Palemene ona o le faatuatuaga ua tuuina mai i la matou Komiti e iloiloina ai lenei Tulafono Tau Faaofi. IUGAFONO: I le maea ai o ana Iloiloga e fautuaina ai e le Komiti Fono Aoao; * Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015 faatasi ma Teuteuga ua tuuina atu i le Taunuuga o ana Iloiloga. 5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2014. P.P. 2015/2016 Nu. 15, Lipoti a le Komiti o Oloa Gaosia Tulaga Muamua, Mataupu tau Pisinisi, Alamanuia ma Leipa. OTOOTOGA O SAILIILIGA: I le aotelega o finagalo faaalia o le mamalu o le atunuu na maua avanoa e molimau ai i lenei Tulafono Tau Faaofi, sa matauina ai le mafuli o finagalo faaalia i le Fuaiupu 3 o le Tulafono Tau Faaofi. O aiaiga o le fuaiupu 3 o lo o teuteuina ai le Mataupu 18 o le Faavae, mo le suia o le faagasologa o iai nei le filifilia o le tofiga o Le Ao o le Malo, i le tofiaina e le Palemene, i le faia i luga o le fautuaga a le vaega faaupufai po o ni vaega faaupufai o pulea le Malo. E lua (2) vaega tetele sa agai i ai finagalo fa’aalia a i latou sa lē i lagolagoina aiaiga o le Fuaiupu 3 lenei o le Tulafono e pei ona faamauina e le Komiti e aofia ai:(i). Tausisia Faiga Faavae o Faiga Malo Faatemokarasi. O le teuteuga e pei ona aiaia i le Fuaiupu 3 o le Tulafono mo le teuteuina o le Mataupu 18 o le Faavae mo le Tofiga o le Ao o le Malo, e manatu nisi o molimau sa fofogaina o latou finagalo i luma o le Komiti, ua lē talafeagai lenei aiaiga ma faiga faavae o Malo faatemokarasi. E faavae lo latou taofi i le mau e faapea, o filifiliga o tofiga aloaia nei a le tatou Malo faapea foi isi Faiga Malo Faatemokarasi, e aiā tutusa uma i ai tagata lautele o se atunuu. Sa faatauaina e le Komiti finagalo fa’aalia ma molimau sa tuuina atu, peitai sa taulai pea le faamamafa a le Komiti i mataupu ma’aleale faapenei e pei o teuteuga o le Faavae ma faiga faavae sa mulimulitaia ma faavae ai Faaiuga fai a le Palemene e lē gata mo le vaitau lenei, ae faapea foi i Paeaiga a le Palemene ua tuanai. E lē o se taimi muamua lenei ua tuuina mai ai se teuteuga o le Faavae, ma o teuteuga ua tuanai ua maea ona lauliliuina ma faamaonia e le Palemene, sa uia lava faiga faavae ma faiga faa-palemene e pei ona faatinoina e isi Malo Faatemokarasi. O nei faiga e aofia ai finagalo faaalia o Sui o Itumalo Faaalalafaga o lo o tauaveina le mamalu o ia Itumalo. O fea lava e mafuli i ai faiga filifiliga e tauala i le tofā ma le faautaga a Sui Usufono o le Palemene i Taualumaga ma Felafolafoaiga a le Fono Aoao, o iina e faavae ai ana Fa’aiuga fai. O le tasi vaega sa atugalu i ai finagalo o le toatele o molimau sa tuuina mai e faatatau i le fuaiupu 3 ma le fuaiupu 4 o le Tulafono Tau Faaofi, o le suia lea o upu, e pei ona faatulai mai ai le suia o le upu “filifilia” i le “tofia”, po o le “filifilifga” i le “tofiga”. O le manatu o e sa teena lenei vaega o le Tulafono Tau Faaofi, e faapea mai e mamalu ma aloaia lava le upu “filifilia” po o le “filifiliga” i lo o le upu “tofia” po o le “tofiga”, ma e foliga mai o se upu pulepuletutu pe faa-komenisi foi. O lea e faavae ai lo latou manatu i le alagatatau ma talafeagai le faaaogaina pea o le upu “filifilia” nai lo le “tofia”, po o le upu “filifiliga” nai lo le “tofiga”. Sa faatauaina e le Komiti finagalo fa’aalia sa tuuina atu ma sa iloga ona iloilo ma le totoa le uiga moni o nei upu ma lona faauigaina ma māua ai le talafeagai o suiga ua faatulai mai ona o suiga i le faagasologa o le filifilia o le tofiga o le Le Ao o le Malo o le a iai nei. (ii).Filifiliga Faale aganuu. O filifiliga faale aganuu o se tasi o vaega sa lagā i finagalo faaalia o nisi o molimau sa fofogaina o latou taofi i le Komiti. Sa faamamafa i folasaga e pei ona faamauina, o le tatou aganuu ma le aga i fanua o le tagata ma lona faasinomaga aua le va-nonofo ai o aiga ma o latou Tama. E tautua le matai i lona aiga, e tautua le aiga i lona matai, ua tu’umatamaga lo tatou nonofo ai i le siosiomaga o le lotoifale faale aiga. O le ala lea sa fautuaina ai le toe silasila o le Malo ina ia faatauaina pea tofiga faale aganuu ma ia ave pea le faamua i tofiga aloaia nei a le tatou Malo i Tama a Aiga. IUGAFONO: I le maea iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi na faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao, * Ina ia faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2014, faatasi ai ma le Teuteuga ma le Faasaoga. 11 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws 6. Faamatalaga tau Tupe a le Malo mo le tausaga 2011, 2012 & 2013. P.P. 2015/2016 Nu. 16, Lipoti a le Komiti o Tupe Maua ma Tupe Totogi i le P.P. 2014/2015 Nu. 53, 54 & 55. FAUTUAGA: E fautuaina e le Komiti o Tupe Maua & Tupe Totogi le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti. SAILIILIGA: O le matafaioi autu o le Komiti o Tupe Maua ma Tupe Totogi a le Palemene o le iloiloina o Faamatalaga Tau Tupe a le Malo mo so o se Tausaga Faaletupe. O nei Faamatalaga Tau Tupe a le Malo e tuufaatasia ma tapenaina e le Matagaluega o Tupe e tusa ai ma aiaiga o le Tulafono o Pulega o Tupe a le Malo. O le faamoemoe autu ma le fu’a taualuga o galuega tauave a le Komiti o Tupe a le Palemene, o le sailiili ma iloilo faamatalaga tau tupe a Matagaluega taitasi a le Malo po o ogatasi ma faiga faavae nei:(i) Pe sa ausia Tupe Maua Faatatauina a Matagaluega taitasi uma a le Malo e pei ona tuuina mai i Tala Faatatau Autu ma Tala Faatatau Faaopoopo o Tupe. Afai e lē i ausia, o le ā le mafuaaga; ma (ii) Pe sa faaaogaina vaegatupe taitasi sa faamaonia e le Palemene i le Tala Faatatau Autu, ma Tala Faatatau Faaopoopo mo lea Tausaga Faaletupe i galuega faatino sa faatatauina ai ia vaegatupe. IUGAFONO: I le maea o ana Iloiloga, na faaiugafonoina ai e le Komiti e fautuaina le Fono Aoao ina ia faamaonia :- (i) P.P.2014/2015 Nu.53 – Faamatalaga o Tupe a le Malo mo le Tausaga Faaiuina aso 30 Iuni 2011; (ii) P.P.2014/2015 Nu.54 – Faamatalaga o Tupe a le Malo mo le Tausaga Faaiuina aso 30 Iuni 2012; (iii)P.P.2014/2015 Nu.55 – Faamatalaga o Tupe a le Malo mo le Tausaga Faaiuina aso 30 Iuni 2013. www.parliament.gov.ws faaletulafono o lo o limataitaia ai ana galuega faatino. Fautuaga ma Tali a le Malo: 1. Tali a le Malo i Fautuaga ua tuanai a le Komiti E faamauina le agaga faafetai a le Komiti i le Malo aemaise le Falemeli o Samoa e tusa ai ma tali sa tuuina mai e faatatau i fautuaga a le Komiti i luga o le Fuafuaga Autasi ma Faamatalaga o Sini Autu a le Falemeli mo le tausaga 2013 - 2015. Faamauina le faaauau ai lea o polokalame faalauiloa a le Faalapotopotoga mo ana auaunaga aemaise le faaopopoina o auaunaga fou e faaaogaina ai ana lala-faaitumalo mo le tautuaina o le atunuu lautele. Faamauina foi le ma’ea faatino ai o le poloketi sa fuafuaina mo lea tausaga aemaise o paaga fou ua faaopopoina, ma o se tulaga ausia i le faagasologa ai o galuega faatino a le Faalapotopotoga i 7. Faamatalaga o Sini Autu a le Falemeli o Samoa 2015-2017. P.P. 2015/2016 Nu. 17, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 158, Fuafuaga Autasi a le Falemeli o Samoa 2015-2017 & P.P. 2014/2015 Nu. 176. FAUTUAGA: E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga & Faamatalaga Tekonolosi le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti. SAILIILIGA: Galuega Tuufaasolo: a. Vaaiga Taulai: Ia avea ma Ta’ita’i i le tufaina lea o meli afifi ma meli tusi mo faamatalaga e faaaogaina ai tulaga uma moomia aua lea auaunaga o le tufaina o meli, ma ia ausia ma iai le agavaa, poto ma isi tulaga moomia faavaomalo e avea ai ma paaga talafeagai i lea vaega o pisinisi i le atunuu lautele. e.Manulauti: O le a mafai ona ausia e le Falemeli o Samoa ana Matati’a ma ana Taiala faataatitia i se tulaga maoa’e ma lelei, e ala lea i le ofoina atu o ni auaunaga talafeagai ina ia maua mai ai nisi Tupe Maua Faasili, gafatia ona totogi tupe e faatino ai galuega, faamoemoeina ma mafai ona ofoina atu le auaunaga, e le gata i Samoa ao atunuu i fafo. i. Sini Autu: 1. Ia ausia Tupe Maua Faasili (Polofiti) i tausaga faaletupe uma ma le agai atu i le lumanai. 2. O lo o mataitu maketi o fefaatauaiga ma fesootaiga i atunuu i fafo o lo o faaaogaina ai tekonolosi faaonaponei, faaleleia atili falemeli uma mo le kilivaina o oloa faatau i luga o initaneti. 3. Faaauau ona galulue so’oso’otauau ma le Iuni o Falemeli o Asia ma le Pasefika, ma le Iuni o Falemeli o le Lalolagi o lo o maua mai ai fesoasoani tau tupe, faleleia auaunaga ma suiga fou mo le lumanai o le Falemeli. 4. Ia faaleleia atili tulaga o auaunaga o lo o ofoina atu e le kamupani ma nisi auaunaga fou i ona Falemeli uma i le atunuu. 5. Sailia o paaga faapisinisi fou ma faalelei atili fesootaiga ma paaga faapisinisi o iai nei. 6. Ia iloilo tulaga o tau faatapulaa o auaunaga aemaise lava i auaunaga i afifi ma meli faapitoa, ma silasila i ni avanoa mo auaunaga fou mo le felauaiga o afifi lapopoa. 7. Ia faaauau ona aoaoina le aufaigaluega ia maua pea tomai ma agavaa faapitoa, e manaomia mo suiga i maketi o fefaatauaiga, ina ia siitia atili le auaunaga e pei ona ofoina atu i atunuu mamao. Itu na Mata’ituina: AOTELEGA Itu tāua na Mataituina Na iloiloina e le Komiti le Fuafuaga Autasi a le Falemeli o Samoa faatasi ai ma le Faamatalaga o ana Sini Autu ua faataatitia nei mo le tausaga 2015 – 2017, ma 12 - Me 2015 maitauina ai le tele o Sini Autu o lo o faaauau mai pea lona tuliloaina mai i le tolu tausaga talu ai. Faamauina le tele o galuega faatino o lo o faagasolo nei ma galuega faaauau ma fuafuaina aua le tuliloaina o sini ‘autu e fitu (7) ua faataatitia. I le faagasologa o galuega faatino a le Faalapotopotoga mo le ausia o ana sini ua fuafuaina, ua mafai ona faataoto ai nei se taiala e faatulaga ai ana sini autu i lona aotelega, o auala e mafai ona ausia ai, faatasi ai ma fua o galuega po o taunuuga faamoemoeina. O le ausia o sini autu ma taiala uma ua faataatitia, ua moomia ai le faaleleia atili o metotia mo le kilivaina o meli. O le aoaoina o le aufaigaluega i agavaa ma tomai moomia e faatino ai galuega aemaise le vaaiga ma le puleaina o pisinisi i auala talafeagai mo lenei vaitau. O le ausia o taiala ua faalagolago lea i le mataala, faamaoni, agavaa ma le galulue malosi o le aufaigaluega, fuafua i le saoasaoa o le tulaga ua iai nei pisinisi. Faatulagaina o Tofiga Faamauina le vaevaeina ma le tofiaina o le aufaigaluega a le Faalapotopotoga i vaega e tolu (3) atoa ai ma ona sini ‘autu ua tuuina atu i ai ina ia galueaina ma mata’itu lona faatinoina. O le auivi faataatia mo lenei tolu tausaga, ia ogatasi ma tofiga i isi fo’i Faalapotopotoga a le Malo. O le faaopopoina ai foi o avanoa fou ua fuafuaina o le a faamalosia ai le faaleleia o le faatinoina o galuega, aemaise pisinisi fuafuaina mo le isi tolu tausaga. O le faatulagaina o tofiga a le Faalapotopotoga ua faataua ai itu nei: • Ia faatinoina ma galueaina sini autu ma taiala o lo o i le Fuafuaga Autasi i se tulaga maualuga e ala lea i le faaaogaina o agavaa ma tomai o le aufaigaluega o lo o iai. • Tapena ma faamalosia le Falemeli, ina ia mafai ona tali atu i suiga e oo mai i tulaga tau pisinisi mai lea taimi i lea taimi. • Ia pulea lelei le faaaogaina o tupe maua faasili i tausaga uma, ma ia mata’itu lelei ina ia mautinoa e maua pea tupe maua faasili i tausaga uma. • O le faataatia lelei o tofiga ma tulaga e moomia e i latou o lo o ofoina i ai le auaunaga a le Kamupani, mata’itu le faaaogaina lelei o auala o faatalatalanoaga pe a moomia ona e taua tele mo Pulega lelei aemaise i se siosiomaga tau pisinisi ua tauau ina mou atu lona taua e pei ona iai nei. Poloketi Fuafuaina O lo o faamauina i le Fuafuaga Autasi a le Faalapotopotoga ia Poloketi fuafuaina e lagolago ai faiga faavae a le Malo. O nei poloketi e aofia ai le: • Faaleleia o auaunaga mo Ofisa ma Lala faaItumalo i Savaii. O le a faaleleia le ofisa faaitumalo i Tuasivi ma Fagamalo i le faamoemoe ia faamalosia ai le mafai ona tuuina atu o so o se auaunaga i se tulaga maualuga e pei ona fuafuaina i le Fuafuaga Autasi. O le a faatino suiga talafeagai mo le aufaigaluega ina ia lelei faagasolo le tuuina atu o auaunaga mo le mamalu o le atunuu. • Faatauina mai o Taavale a le Kamupani. Ua iai foi se fuafuaga mo le faatauina mai o taavale fou e lima (5) e suia ai taavale o lo o faaaogaina i le taimi nei, ma e faatupeina e le Iuni a Falemeli o le Lalolagi e tauala mai i lana Poloketi Fesoasoani e pei ona faatinoina foi i le tausaga 2011. E talitonu le Faalapotopotoga o le a tele se faamāmā avega i tulaga tau tupe ona o le tele o tupe faaalu i le toe faaleleia ma le tausia lelei (maintenance) o taavale o lo o iai nei. Tulaga tau Tupe O lo o faaauau ona ausia e le Faalapotopotoga tulaga lelei i sini autu i tupe maua ma tufatufaga mo le malo i le fa (4) tausaga ua mavae. Peita’i, o lo o faamauina le faaauau pea ona faasolo ina faaitiitia le tulaga o maketi mo le Falemeli. O le faamoemoega o le Falemeli i ana auaunaga taualoa, ua matua le gafataulimaina mo le kamupani i le tolu (3) tausaga i le lumanai. Ua silasila foi le kamupani i ni auaunaga fou faaopopo i fafo atu o Samoa, ma ua sui ai fo’i le vaai taula’i a le kamupani i meli afifi lapopoa ma lona feavea’ina. O le siitia o maketi o fefaatauaiga o oloa i luga o initaneti, ua vaaia ai le faataua o le kilivaina o nei oloa i se taimi vave. O le tala faatatau o le tupe a le kamupani mo le isi tolu (3) tausaga o lumanai ua fuafua i faiga paaga faapisinisi i atunuu i fafo, e lelei tupe fuafua o le a maua mai ai mo le faatinoina o galuega e gafataulimaina e le kamupani i le lumana’i. Lu’itau o le Auaunaga Maitauina e le Komiti le tulaga ma’aleale ua iai nei le auaunaga a le Falemeli ona o suiga tetele i auaunaga tau fesootaiga i le lalolagi, peita’i o le tulaga mataālia na faamauina o le lē nofoa’i ai lea o le Faalapotopotoga i le mata’ituina o fesuiaiga ua iai nei ma sailiili i ni auala fou e mafai ona tali atu ai i nei suiga tetele. Faamaonia mai foi o le faatupulaia pea o le faaaogaina o fesootaiga faatekonolosi mo le atinaeina o le tamaoaiga o le atunuu, ua matua afaina ai lava auaunaga a Falemeli e le gata o Samoa a o le lalolagi atoa. O suiga tetele ua molimauina i le faaitiitia pea o meli tusi i le 41%. E le gata o meli e lafoina mai i Samoa, ae o meli lafoina i atunuu mamao. Ma e ui lava i lenei tulaga faaletonu, ae ua vaaia le siitia malie o le fuainumera o meli afifi ma meli faapitoa. Peita’i e le gafatia e lenei siitaga itiiti, ona suia le pa’u maualalo o meli felafoai i lona aotelega. Tali atu i Manaoga: 1. Mulimulitaia o Tulafono O lo o faatinoina galuega a le Falemeli o Samoa i lalo o le faasinomaga mo Taiala ma Tulafono e faapitoa mo le Falemeli. O nei Tulafono e aofia ai le Tulafono o Galuega Tau Meli 2010, Tulafono o Kamupani 2001 ma le Tulafono Faatonutonu e aofia ai le Tulafono o Faalapotopotoga a le Malo (Faatinoga o Galuega ma le mafai ona tali atu) 2001 ma le Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo 2001. I le avea ai o le Faalapotopotoga ma sui o le Iuni o Falemeli o le Lalolagi (UPU), o lo o limataitaia foi ana galuega faatino ma faaaogaina uma taiala faaletulafono a Iuni o Falemeli o le Lalolagi. I le vaaiga aoaotetele a le Komiti i le faatinoga o auaunaga a le Faalapotopotoga, na maitauina ai le mulimulitaia pea o aiaiga ma tuutuuga PALEMENE ana galuega faatino ina ia mautinoa le ausia o ana Sini Autu ua faataatitia mo lana Fuafuaga Autasi 2015 – 2017. le tuliloaina o ana sini autu sa faataatitia mo le tausaga 2013 – 2015. FAUTUAGA I le maea ai o ana iloiloga, e fautuaina e le Komiti le Malo ina ia: 1. Fa’aauau le sailia o nisi paaga faapisinisi mo ni auaunaga talafeagai ma auaunaga fou faaopopo e le gata i totonu o Samoa ae faapea atunuu i fafo, ina ia fesoasoani ai i le Faalapotopotoga mo ana tupe maua aemaise lona atina’eina. 2. Mata’itu suiga tetele o fesootaiga ma fefaatauaiga ua iai nei i le lalolagi, ina ia mautinoa le mafai gafatia ona tali atu i ni faafitauli e ono tulai mai i le lumanai. 3. Fautuaina le Faalapotopotoga ina ia mata’itu IUGAFONO: I le maea ai o iloiloga a le Komiti na faaiugafonoina ai e fautuaina le Fono Aoao ina ia faamaonia le, • P.P. 2014/2015 Nu. 158, Fuafuaga Autasi a le Falemeli o Samoa 2015 – 2017, • P.P. 2014/2015 Nu. 176, Faamatalaga o Sini Autu a le Falemeli o Samoa 2015 – 2017, faatasi ai ma • Fautuaga a le Komiti ua tuuina atu. 8. Lipoti Faaletausaga a le Falemeli o Samoa 2011/2012 & 2013/2014. P.P. 2015/2016 Nu. 18, Lipoti a le Komiti o Mataupu tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga ma Faamatalaga Tekonolosi i le P.P. 2014/2015 Nu. 159 & P.P. 2014/2015 Nu. 205. FAUTUAGA: E fautuaina e le Komiti o Mataupu Tau Aoga, Saienisi, Fesootaiga & Faamatalaga Tekonolosi le Fono Aoao ina ia faautagia lana Lipoti. SAILIILIGA: Galuega Tuufaasolo: a. Vaaiga Taulai: Ia avea ma Ta’ita’i i le tufaina lea o meli afifi ma meli tusi mo faamatalaga e faaaogaina ai tulaga uma moomia aua lea auaunaga o le tufaina o meli, ma ia ausia ma iai le agavaa, poto ma isi tulaga moomia faavaomalo e avea ai ma paaga talafeagai i lea vaega o pisinisi i le atunuu lautele. e.Manulauti: O le a mafai ona ausia e le Falemeli o Samoa ana Matati’a ma ana Taiala faataatitia i se tulaga maoa’e ma lelei, e ala lea i le ofoina atu o ni auaunaga talafeagai ina ia maua mai ai nisi Tupe Maua Faasili, gafatia ona totogi tupe e faatino ai galuega, faamoemoeina ma mafai ona ofoina atu le auaunaga, e le gata i Samoa a o atunuu i fafo. i. Sini Autu: 1. Ia ausia Tupe Maua Faasili (Polofiti) i tausaga faaletupe uma ma le agai atu i le lumanai. 2. O lo o mataitu maketi o fefaatauaiga ma fesootaiga i atunuu i fafo o lo o faaaogaina ai tekonolosi faaonaponei, faaleleia atili falemeli uma mo le kilivaina o oloa faatau i luga o initaneti. 3. Faaauau ona galulue so’oso’otauau ma le Iuni o Falemeli o Asia ma le Pasefika, ma le Iuni o Falemeli o le Lalolagi o lo o maua mai ai fesoasoani tau tupe, faleleia auaunaga ma suiga fou mo le lumanai o le Falemeli. 4. Ia faaleleia atili tulaga o auaunaga o lo o ofoina atu e le kamupani ma nisi auaunaga fou i ona Falemeli uma i le atunuu. 5. Sailia o paaga faapisinisi fou ma faalelei atili fesootai ma paaga faapisinisi o iai nei. 6. Ia iloilo tulaga o tau faatapulaa o auaunaga aemaise lava i auaunaga i afifi ma meli faapitoa, ma silasila i ni avanoa mo auaunaga fou mo le felauaiga o afifi lapopoa. 7. Ia faaauau ona aoaoina le aufaigaluega ia maua pea tomai ma agavaa faapitoa, e manaomia mo suiga i maketi o fefaatauaiga, ina ia siitia atili le auaunaga e pei ona ofoina atu i atunuu mamao. Matafaioi Ausia: AOTELEGA Na iloiloina e le Komiti Lipoti faaletausaga a le Faalapotopotoga i totonu o tausaga faaletupe e tolu (2011 – 2012, 2012 – 2013 & 2013 – 2014) ma maitauina ai nisi o matati’a maoa’e na mafai ona ausia e le Faalapotopotoga. Tulaga Ausia mo le Tausaga Faaletupe 2011 – 2012. O lo o faamauina i totonu o lenei tausaga faaletupe nisi o matat’ia sa mafai ona ausia e le Faalapotopotoga e aofia ai le: • Siitia o Tupe Maua Faasili ma Tufatufaga o Sea i le Malo, • Talia aloaia e le Falemeli o le Lalolagi o le talosaga a le Falemeli o Samoa mo ni taavale meli e faatino ai galuega ma auaunaga tau meli i totonu o le atunuu. • Tatala aloaia le Ofisa o le Falemeli i Tuasivi i Savaii mo auaunaga tau meli ma isi auaunaga moomia. • Faalauiloaina ma le tatala aloaia o le upega tafailagi (website) a le Falemeli. • Avea ma sui aloaia o le Iuni o Faalapotopotoga tau Meli i Asia ma le Pasefika. • Faaopopoina o nisi auaunaga fou mo le Falemeli ona o le faipaaga ai ma le Faaputugatupe Teufaafaigaluega o Mavaega Tausi a Samoa (UTOS). • Faaaopopoina o nisi lālā fou o le Falemeli i Lano ma Fogasavaii mo auaunaga tau meli. • Faaopopoina o auaunaga tau initaneti i lālā o le Falemeli i Salelologa, Tuasivi ma Fagamalo. • Faalauiloaina o ni faailoga tusi fou e lua (2) mo le faamanatuina o le Tutoatasi o Samoa ma le suiina o le Taimi ma Aso o le atunuu. • Avanoa tau aoaoga e fitu (7) mo le faalauteleina o tomai ma agavaa o le aufaigaluega sa mafai ona ofoina mai e le Iuni o Faalapotopotoga tau Meli Faava-o-malo ma le Iuni o Faalapotopotoga tau Meli a Asia ma le Pasefika. • Ausia o ta’iala faatulagaina e le Iuni o Faalapotopotoga tau Meli Faava-o-malo i le tufaina o meli faapitoa ma meli afifi i le taimi faatulagaina. • Tauaaoina o se Tusi Pasi Taualoa mo le gafataulimaina o faatinoga ma auaunaga tau meli i se tulaga maualuga. Tulaga Ausia mo le Tausaga Faaletupe 2012 – 2013 & 2013 – 2014. I totonu o le tausaga faaletupe 2012 - 2013, sa faamauina ai le maualuga tele o tupe maua na aoina, o tupe faasili po o polofiti, aemaise o tupe totogiina atu i le malo talu mai le avea o le Falemeli ma Faalapotopotoga tumaoti a le Malo. O se matati’a maoa’e lea i le tala faasolopito a le Faalapotopotoga ua mafai ona ia ausia talu ona faavaeina. O taiala fuafuaina mo tausaga faaletupe e lua (2), sa mafai foi e le Faalapotopotoga ona ausia uma. O le sini autu ia mai le Iuni o Falemeli o le Lalolagi, ia kilivaina le 95% o meli i totonu o taimi faatapulaaina, ae sa ausia le 98%, o meli sa kilivaina e pei ona fuafuaina. O le tuuina o faamaumauga i luga o le initaneti, sa ausia e le Faalapotopotoga le 98% e fua i le taiala e tatau ona 95%. Ua mafai foi ona faaaogaina e le Faalapotopotoga fesootaiga taatele e pei o tuatusifoliga (facebook) e avea ma fesootaiga taugofie talafeagai mo le faalauiloaina atu o soo se auaunaga o lo o mafai ona tuuina atu e le Faalapotopotoga, aemaise o le fesootai i se taimi vave ma ana paaga faapisinisi. Faamauina foi le faaopopoina ai o le auaunaga i tupe faamomoli i auaunaga masani a le Faalapotopotoga ma e aofia ai tupe lafo mai i atunuu mamao e pei ona faipaaga ai ma se tasi o Kamupani i totonu o Ausetalia (Express Money). Tulaga Ausia mo le lumanai. I le vaaiga i le lumanai ma le faagasologa o le auaunaga o lo o tuuina atu e le Falemeli mo le mamalu o le atunuu, ua taulai ai le vaai a le Faalapotopotoga i tulaga e pei o le: • Faaleleia atili o auaunaga uma o lo o mafai ona tuuina atu e le Falemeli mo le atunuu lautele • Faaaogaina o fesootaiga tekonolosi faaonaponei mo le faaleleia atili o auaunaga a le Falemeli o lo o iai nei. • Faaaogaina o le tuatusifoliga (facebook) mo le faailoaina o manaoga o le mamalu o le atunuu i auaunaga a le Falemeli mo le faaleleia atili i le lumanai • Auai atu i le poloketi a le Itulagi mo le tolu (3) tausaga, e faataua ai le ausia o taiala faataatitia mo le faatinoina o auaunaga tau meli. Tali atu i Manaoga: 1.Mulimulitaia o Tulafono O lo o faatinoina galuega a le Falemeli o Samoa i lalo o le faasinomaga mo Taiala ma Tulafono e faapitoa mo le Falemeli. O nei Tulafono e aofia ai le Tulafono o Galuega Tau Meli 2010, Tulafono o Kamupani 2001 ma le Tulafono faatonutonu e aofia ai le Tulafono o Faalapotopotoga a le Malo (Faatinoga o Galuega ma le mafai ona tali atu) 2001 ma le Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo 2001. I le avea ai o le Faalapotopotoga ma sui o le Iuni o Falemeli o le Lalolagi (UPU), o lo o limataitaia foi ana galuega faatino ma faaaogaina uma taiala faaletulafono a Iuni o Falemeli o le Lalolagi. I le vaaiga aoaotetele a le Komiti i le faatinoga o auaunaga a le Faalapotopotoga na maitauina ai le mulimulitaia pea o aiaiga ma tuutuuga faaletulafono o lana Tulafono faavae faapea ma Taiala o lo o limataitaia ai ana galuega faatino. Peita’i, ona o le tulaga i le avea o le Falemeli ma sui o le Iuni o Falemeli o le Lalolagi o lo o faatinoina foi ana galuega ina ia ogatasi ma faiga faavae o le Iuni. E manatu le Komiti, o se tulaga e ao ona silasila toto’a i ai le Faalapotopotoga ina ia mautinoa le sologa lelei o le faatinoga o ana galuega e aunoa ma se feteenaiga i nei Tulafono, Taiala ma Faiga Faavae ua faataatitia e limataitaia ai ana galuega tauave. 2.Mulimulitaia o Tupe Faatatauina mo tausaga o lo o iloiloina. I le aotelega o faatinoga o tulaga tau tupe a le Faalapotopotoga mo tausaga faaletupe e tolu (3) sa iloiloina, na maitauina ai le mulimulitaia pea e le Faalapotopotoga o aiaiga faale-tulafono mo le faaaogaina tatau o tupe faapea ma tupe sa faatatauina 13 - Me 2015 PALEMENE mo ia tausaga. O le tulaga mataalia na maitauina e le Komiti o le mafai lea e le Faalapotopotoga ona ausia tupe sa fuafuaina e totogiina atu i le Malo i tausaga taitasi ma o lo o atagia ai le lelei pulea o ana faatinoga uma tau tupe. Na fesiligia foi e le Komiti le tulaga i le lē mafai ai ona faamaonia e le Suetusi Sili o tupe totogi atu ma tupe totogi mai mo felauaiga o meli i le tausaga 2013 – 2014. Faailoa mai e le Faalapotopotoga o lenei tulaga e afua mai i le tuai ona maua o tupe sa fuafuaina e totogi mai ma tupe totogiina atu ona o taimi faatulafonoina e le Iuni o Falemeli o le Lalolagi e saunia ai nei pili mo meli felaua’i. E manatu le Komiti, e tatau i le Faalapotopotoga ona toe iloilo ana taiala ma tulafono uma o lo o limataitaia ai ana auaunaga tau meli, ina ia mautinoa le sologa lelei o le faatinoina o lana auaunaga e aunoa ma se feteenaiga ona o le felavasa’i o Tulafono o lo o faatonutonuina ai ia tulaga uma. Itu na Mataituina: 1.Itu tāua na mataituina e le Komiti Na maitauina e le Komiti le tulaga sailimalo o le Faalapotopotoga mo le faatinoina o ana galuega tauave ma fuafuaga faataatitia aua le tuliloaina o ana sini autu ma galuega fuafuaina i totonu o tausaga faaletupe e tolu (3) o lo o iloiloina. Peita’i, o le faatumauina o le gafataulimaina o ana tupe faasili ma tupe totogi atu i le Malo, faapea ma le faaauauina o le tulaga maualuga i le faatinoina o lana auaunaga tau meli i le lumanai, ua i se tulaga le mautinoa ona o aafiaga ua iai nei i suiga tetele i fefaatauaiga ma fesootaiga i le lalolagi. Faamauina i le lipoti faaletausaga a le Faalapotopotoga o suiga tetele ua molimauina, o le televave lea o le faaitiitia o auaunaga autū a le Falemeli ona o le maualuga o le faaaogaina o auala faatekonolosi e le mamalu o le atunuu mo auaunaga. Maitauina e le Komiti taumafaiga a le Faalapotopotoga mo le faasoasoaina o ana tupe faaalu mo ana fuafuaga uma faapea ma tupe totogi atu ina ia mautinoa lona gafataulimaina o tupe totogi atu i le Malo i tausaga taitasi. I le faamautinoaina o le ausia ai o lenei tulaga, e manatu le Komiti, e ao ona toe fetuunai le lisi o lo 14 - Me 2015 www.parliament.gov.ws o totogiina atu mo le faaaogaina o lona nofoaga autu o lo o iai nei i se tau maualalo, pe faamatuu atu foi lenei nofoaga i le Faalapotopotoga mo ana fuafuaga ma galuega faatino e fesoasoani ai i ana tupe totogi. I le faagasologa o iloiloga a le Komiti, na faamauina ai le tulaga i le faaopoopo ai lea o auaunaga tau initaneti i nisi o falemeli faaitumalo i le motu tele i Savaii. O se faatinoga e le gata o le a mafai ona faailoa ai i tagata faamatalaga e faatatau i a latou meli felafoai ae o le a fesoasoani foi i fesootaiga a tagata lautele ma suesuega a fanau aooga o lo o manaomia lea auaunaga. E manatu le Komiti, o se auaunaga e ao ona laugatasia uma ai Falemeli Faaitumalo aua le mauaina uma e tagata o le atunuu o lea auaunaga aemaise o le avea ai o se auaunaga e fesoasoani tele i tupe maua a le Faalapotopotoga. Na faamauina foi e le Komiti taunuuga o se tasi o polokalame faalauiloa a le Faalapotopotoga sa faatino i totonu o tausaga o lo o iloiloina ma maitauina ai le lē ausia o le manulauti sa faamoemoeina mo nei polokalame ona o suiga i le tekonolosi ua iai nei i le lalolagi. O lenei suiga e le gata ua aafia ai auaunaga tau meli ae faapea foi i le tulaga o tagata o lo o faaaogaina lenei auaunaga aemaise lava i tupulaga ma talavou sa agai tonu i ai polokalame faalauiloa a le Faalapotopotoga. Fautuaga ma Tali a le Malo: 1.Tali a le Malo i Fautuaga ua tuanai a le Komiti E faafetaia e le Komiti le Malo aemaise le Falemeli ona o galuega ma fuafuaga sa faatino mo le faaleleia atili o le auaunaga e pei ona fautuaina e le Komiti sa feagai ai ma le lauliliuina o lana Lipoti Faaletausaga i tausaga ua mavae. Faamauina e le Komiti i le Tali tusitusia sa tuuina mai e le Malo ma le Falemeli le faaopopoina ai lea o auaunaga tau initaneti i nisi o Falemeli Faaitumalo. E le gata i lea, ae o le faagasolo ai pea o ana polokalame faalauiloa mo lana auaunaga o lo o tuuina atu aua le nofo silafia o le mamalu o le atunuu, e pei ona fautuaina i tausaga ua mavae. FAUTUAGA I le maea ai o ana iloiloga, e fautuaina e le Komiti le Malo ina ia: www.parliament.gov.ws PALEMENE 1. Silasila i se fetuunaiga talafeagai o le lisi o lo o tuuina atu i le Falemeli o Samoa i tausaga taitasi ona o le pa’u maualalo o tupe maua a le Faalapotopotoga ua iai nei ona o suiga tetele o fesootaiga i le lalolagi. E manatu le Komiti, o se faatinoga o le a fesoasoani tele e le gata mo le faasoasoaina o tupe faaalu a le Faalapotopotoga i ana atina’e, ae faapea foi i le tulaga o le gafataulimaina o tupe totogi atu i le Malo i tausaga taitasi. 2. Silasila i le tulaga o le faatinoina o se Aso Faamanatu mo Auaunaga Tau Meli i totonu o le atunuu e faalauiloa ai le tāua o lenei auaunaga i se tulaga lautele e pei ona faatinoina ai nisi atunuu o le lalolagi. 3. Fautuaina le Faalapotopotoga ina ia:i. Faatautaia ni polokalame faalauiloa mo ana auaunaga fou ua iai nei e pei o tupe faamomoli ma isi, mo le silafia e le atunuu lautele aemaise o aiga i fafo mo le faamautinoaina o le sologa lelei o nei auaunaga i le lumanai. ii. Silasila i le faatuina o ni lālā o le Falemeli i nuu i tua mo le motu o Upolu, mo le faaaogaina e tagata o le atunuu o lo o aumau ai, e le gata i auaunaga tau meli ae faapea foi i isi auaunaga o lo o mafai ona ofoina atu e le Faalapotopotoga mo le atunuu lautele. iii.Toe iloilo Tulafono ma Taiala uma o lo o limataitaia ai ana galuega faatino ina ia mautinoa le sologa lelei o le faatinoga o ana galuega e aunoa ma se feteenaiga e ono tulai mai i le lumanai. IUGAFONO: I le maea ai o iloiloga a le Komiti na faaiugafonoina ai e fautuaina le Fono Aoao ina ia faamaonia le, • P.P. 2014/2015 Nu. 159, Lipoti Faaletausaga a le Falemeli o Samoa 2011 – 2012, • P.P. 2014/2015 Nu. 205, Lipoti Faaletausaga a le Falemeli o Samoa 2013 – 2014, faatasi ma • Fautuaga a le Komiti ua tuuina atu. 15 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws 6. Aotelega o le Fonotaga a le Palemene Me 2015 ASO LUA 26 ME 2015 9.00am - 12.30pm & 1.23pm - 2.06pm LAFO Agafili Patisela Eteuati Tolovaa. Na faatu e le Sui Taitaifono o le Komiti o Galuega, Tulafono Tumau, Maota Fono ma Mataupu Tau Faiga Palota le Lafo ina ia faaauau Galuega Tuua o Tulafono Tau Faaofi mai i le Tauaofaiga 2014/2015 mo le isi tauaofaiga. Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo. LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia, le Lafo ina ia faataatia ese Tulafono Tumau 100(1) ina ia avanoa ai le Faitauga Faalua i le aso fono e sosoo ai, o Tulafono Tau Faaofi na tuuina mai i lalo o le Malelelga mai Le Ao o le Malo ma ia faataatia ese Tulafono Tumau 106 & 107 ina ia avanoa ai le iloiloga auiliili ma le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu.2) 2015 ma le Tulafono Tau Faaofi o le Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2014. Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo. 4. Tulafono Tau Faaofi o Taumafa 2015 (Faitauga Faatolu). LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. I le toesea ai o le Afioga i le Minisita o le Soifua Maloloina, na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga faatolu o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Taumafa 2015, i lona faitauga faatolu. Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o Taumafa 2015, ma faapea ai loa ona pasia le Maota. 2. Tulafono Tau Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le Faasoa atu o Aano o Manufasi 2015 (Faitauga Faatolu) LAFO Hon Le Mamea Ropati Mualia. Na faatu e le Afioga i le Minisita o Faatoaga ma Faiga Faiva le Lafo mo le faitauga faatolu o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le Faasoa atu o Aano o Manufasi 2015, i lona faitauga faatolu. Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le Faasoa atu o Aano o Manufasi 2015, ma faapea ai loa ona pasia le Maota. 3. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015 (Faitauga Faatolu) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga faatolu o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015, i lona faitauga faatolu. Na faamaonai e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o 16 - Me 2015 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015 (Iloiloga Auiliili) LAFO Hon Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow. Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Lafo ina ia faamaonia e le Fono Aoao le Lipoti a le Komiti. Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo, ma faamaonia ai loa le Lipoti a le Komiti. Na iloilo auiliili le Tulafono Tau Faaofi faatasi ma le Lipoti a le Komiti. Na faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015 e aunoa ma se Teuteuga po o se Faasaoga. 5. GALUEGA O LE ASO TAU LE MALO 1. 9. le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015, ma faapea ai loa ona pasia le Maota. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Fiame Naomi Mataafa. Na faatu e le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015, i lona faitauga muamua. 6. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o LE Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga (Faitauga Muamua) LAFO Hon Tuiloma Lameko. Na faatu e le Afioga i le Minisita mo Tupe Maua le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2015, i lona faitauga muamua. 7. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega Tau Leoleo 2015 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Sala Fata Pinati. Na faatu e le Afioga i le Minisita o Leoleo le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega Tau Leoleo 2015, i lona faitauga muamua. 8. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Tuiloma Lameko. Na faatu e le Afioga i le Minisita mo Tupe Maua le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015, i lona faitauga muamua. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae 2015 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae 2015, i lona faitauga muamua. 10. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Tuiloma Lameko. Na faatu e le Afioga i le Minisita mo Tupe Maua le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015, i lona faitauga muamua. 11. Tulafono Tau Faaofi o le Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Iloiloga Auiliili) LAFO Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi. Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Lafo mo le faamaoniaina e le Fono Aoao o le Lipoti a le Komiti. LAFO Hon Fiame Naomi Mataafa. Na faatu e le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota le Lafo e teuteu ai le Lafo a le Komiti ona o mataupu o lo o laga i le Lipoti a le Komiti e moomia ona toe iloiloina ma ona o lea mafuaaga e le tatau ai ona faamaonia faalauaitele le Lipoti a le Komiti. Na faia le Faaiuga a le Fofoga Fetalai, ina ia tumau pea le lafo a le Komiti, ma e mafai e le Afioga i le Minisita ona toe faatu le lafo po o se teuteuga pe a oo ina auiliili le fuaiupu o le Tulafono o lo o fesootai i ia mataupu. Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo a le Taitaifono o le Komiti, ma faamaonia ai loa le Lipoti a le Komiti. Na iloiloina auiliili le Tulafono Tau Faaofi faatasi ma le Lipoti a le Komiti. FUAIUPU 3 TEUTEUGA Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi. Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Teuteuga i le Fuaiupu 3. Hon Fiame Naomi Mataafa Na lagolagoina e le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota le Teuteuga a le Komiti ona o lea faafuaiupu fou, e faasino tonu lea i agavaa mo Sui Tauva mo le 6 masina e nofomau ai i totonu o le Itumalo o nuu i le Taulaga. Lealailepule Rimoni Aiafi Na fesiligia e le Sui Usufono mo Faleata Sisifo aiaiga mo tagata palota ma sui tauva, o le Itumalo o nuu i le Taulaga. Ma le isi, i le tulaga o lo o iai nei le lola o le Aupalota Taitoatasi. Maitauina e le Sui, o i latou o lo o alala ma nofomau i fafo atu o tuaoi o itumalo ua fuafuaina, e le tatau ona i totonu o lea lola, ma e tatau foi ona aofia ai na o i latou o lo o nofomau i totonu o lea itumalo. www.parliament.gov.ws Hon Faumuina Tiatia Faaolatane Liuga Saunoaina e le Sui Usufono mo Palauli le Falefa o le lola sa faaaoga e le Aupalota Taitoatasi, o le aiatatau a le tagata e fai ai lana filifiliga. Lona uiga e tatau ona filifili pe nofo i le lola i tua atu o tuaoi, pe sau i totonu o le tuaoi e palota ai. Na ia fesiligia foi le agavaa o Sui Tauva i nofoa o le Itumalo o nuu i le Taulaga, pe a faapea e sau se isi mai Niu Sila nofo i lona fanua tumaoti i le 6 masina. Pe agavaa la pe leai? Afai e mafai, e foliga mai ua toe faaleaga (discrimínate) lava e tatou ia tatou tulafono. Maualaivao Pat Ah Him Saunoa faamalamalama se tasi o Sui o le Aupalota Taitoatasi o lo o faalogologo mai lona itumalo, ma e fia faailoa atu i lona itumalo o lo o iai lava le latou Sui. Na faaleo foi lona le fiafia i nisi o saunoaga e faapea e le tatau ona toe faaaogaina le Lola a le Aupalota Taitoatasi. Motuopuaa Uifagasa Aisoli Vaai Na fesiligia e le Sui mo Vaisigano Nu. 1 le tulaga o le tagata nofomau i fanua umia saoloto, aua e mafai lava ona nofo le isi tagata i se faletalimalo e aumau totogi ai mo se 6 masina i luga o se fanua umia saoloto. E oo foi i lou nofo i se fanua umia saoloto o se isi, po o lou nofo i sou aiga o lo o nonofo i luga o le fanua umia saoloto. O le popolega o le Sui, e mafai ona ese le faauigaina faaletulafono pe afai e oo i le Faamasinoga se mataupu faapea. Na faamaonia e le Fono Aoao le Teuteuga. Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 3, e pei ona teuteuina. Fuaiupu 5 TEUTEUGA Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi. Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Teuteuga i le Fuaiupu 5. Hon Fiame Naomi Mataafa. Na saunoa le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota, o le fuaiupu tonu lea sa tulai atu ai i le amataga. O le tatou Tulafono o lo o faatulaga atu, o lo o tuu ai tuaoi o Itumalo o nuu i le Taulaga i luga o tuaoi o itumalo mavae po o Itumalo Faaalaalafaga o Vaimauga Sisifo ma Faleata Sasae. O le finagalo o le Komiti e pei ona taua i la latou Lipoti, o lea ua tatala i tua tuaoi ia. O lona uiga, o le tasi o Itumalo o nuu i le Taulaga, o le a aofia ai Vaimauga Sasae ma Vaimauga Sisifo, a o le isi o le a iai Faleta Sasae ma Faleata Sisifo. O tuaoi nei, ua uma ona faamaonia e le Kapeneta, peitai, e le i fia oo i ai se faamatalaga ina nei laga ai nisi mataupu e pei ona tulai mai i le fonotaga ua mavae, lea sa faia ai le faaiuga e tuuina atu le Tulafono Tau Faaofi i se isi Komiti, e pei ona iai nei. Na taua e le Minisita, e tusa ai ma aiaiga o le Tulafono Tumau, o lo o iai le malosiaga o le Komiti e lipoti atu ai ona manatu. Peitai, o lea ua tuuina mai se Teuteuga a le Komiti ma ua foliga mai o se Ata Faataitai o se Tulafono (Draft Bill). I lea tulaga, e le o talafeagai faaletulafono. E le i uia auala masani o le tusiaina o tulafono. Na ia taua foi, e na o le Loia Sili e iai le malosiaga na te tusia ai tulafono. A finagalo le Komiti e faia ni fautuaga po o ni teuteuga, e tatau ona tusia i se auala e atagia ai o lo o laga se mataupu. Na faaauau le saunoaga a le Afioga i le Minisita o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota, ma na ia taua ai le iugafono na fai a le Komiti e faapea, “e mafai ona auai Sui o le Komiti o lo o aafia i le iloiloina o le Tulafono Tau Faaofi ma faaalia manatu i vaega uma o le Tulafono Tau Faaofi o lo o iloiloina. Peitai, o le a le mafai ona auai nei Sui i le taimi e faia ai le Faaiuga a le Komiti i le Fuaiupu 5”. Na ia fesiligia ai le tulaga aloaia o le Lipoti a le Komiti aua e toatolu e aafia i le tulaga lea, ae toatasi e le i auai i fonotaga a le Komiti. O lona uiga e na o le Taitaifono ma isi Sui e toalua na faia le Faaiuga. Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na saunoa le Afioga i le Alii Palemia, o lenei Tulafono Tau Faaofi sa tatau ona pasia i le fono talu ai. Peitai, o le faaoloolomaau a le Maota na ala ai ona toe tuuina atu i le Komiti. Na ia taua foi, e tele se taimi na ia faamalamalama ai le faaaogaina o le pule po o le power. Talu ai, o le Vaega a le HRPP, o le vaega tóatele, o lo o mulimulitai lava i tu ma aga faatemokarasi o lo o fausia ai lo tatou Malo faapea Malo saoloto uma faatemokarasi o le lalolagi. O le uiga foi o le igoa, o le Vaega e Puipuia Aiatatau a le atunuu lautele po o le Vaega a le HRPP, e faapena foi PALEMENE ona puipuia aiatatau a le Itu Agai. E moni e le lelei atoatoa faigamalo faatemokarasi, peitai e itiiti ni faafitauli pe a faatusa i isi faigamalo. Na ia faaalia manino, o le a tatala le palota. O le a faaali lava le finagalo o le Sui Usufono e ala i lana palota saoloto. Na taua e le Fofoga Fetalai, o taualumaga o le Fono Aoao o lo o faatautaia e tusa ai ma aiaiaga o le Tulafono Tumau, ma o le Nofoa e faia le Faaiuga. Na faamalamalama e le Fofoga Fetalai, o le Palemene, o le itutino aupito maualuga lea i le Faiga o Tulafono, e sili atu nai lo malosiaga faaloia e tusia ai ma le Tulafono e pei ona taua e le Minisita. E na o le Palemene o lo o aiaia i lalo o le Faavae e faia Tulafono mo Samoa. Ona faagasolo ai lea, o le Palota Tauvalaau, mo le faamaonia o le Teuteuga a le Komiti. Na tuuina atu e le Fofoga Fetalai le Fesili, pe faamaonia le Teuteuga a le Komiti. O i latou e lagolagoina, ia tutulai. - 30 O i latou e tetee, ia tutulai; - 16 Na faamaonia e le Fono Aoao le Teuteuga a le Komiti. Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 5, e pei ona teuteuina. Hon Fiame Naomi Mataafa. Na toe taua e le Afioga i le Minisita lona popolega i le faaupuina o le Teuteuga a le Komiti e pei ona pasia ma faamaonia e le Fono Aoao. Hon. Aeau Peniamina Leavaiseeta. Na taua e le Sui Usufono o Falealupo lona ofo alofa i le galuega a le Komiti i le iloiloiina o Tulafono Tau Faaofi a le Malo. Na ia faafetaia le Alii Palemia i lana taitaiga i le valaaulia ai o sui ina ia palota saoloto ma le amiotonu ae le o mo a latou vaega faaupufai. Na faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu.2) 2015 faatasi ma Teuteuga. 12. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2014 (Iloiloga Auiliili) LAFO Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi. Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Lafo mo le faamaoniaina e le Fono Aoao o le Lipoti a le Komiti. Na faamaonia e le Fono Aoao le Lafo,ma faamaonia ai loa ma le Lipoti a le Komiti. Na iloiloina auiliili le Tulafono Tau Faaofi faatasi ma le Lipoti a le Komiti. FUAIUPU 12 TEUTEUGA Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi. Na faatu e le Taitaifono o le Komiti le Teuteuga i le Fuaiupu 12. Na faamaonia e le Fono Aoao le Teuteuga. Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 12, e pei ona teuteuina. FUAIUPU 1 FAASAOGA Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi. Na faatu e le Taitaifono le Faasaoga i le Fuaiupu1, mo le faasaoina o le tausaga “2014” o lo o i le Fuaiupu 1 ma suia i le tausaga “2015”. Na faamaonia e le Fono Aoao le Faasaoga. Na faamaonia e le Fono Aoao le Fuaiupu 1, Igoa Pupuu e pei ona faasa’oina. Na faagasolo le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2014 faatasi ai ma le Teuteuga ma le Faasaoga. 13. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu.2) 2015 (Faitauga Faatolu) LAFO Hon Fiame Naomi Mataafa. Na faatu e le Afioga i le Minista o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga ma Faiga Palota le Lafo mo le faitauga faatolu o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015, i lona faitauga faatolu. Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu.2) 2015, ma faapea ona pasia le Maota. 14. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (No.2) 2014 (Faitauga Faatolu) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia le Lafo mo le faitauga faatolu o le Tulafono Tau Faaofi. Sa faia le Palota Tauvalaau e tusa ai ma aiaiga o le Faavae e tatau ona 2/3 le aofai e lagolagoina se teuteuga o le Faavae. Na faamalieina le 2/3 ina ua palota sui e toa 36 mo le Teuteuga o le Faavae ae 10 sui na tetee. Na faamaonia le Lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faave (Nu. 2) 2014, i lona faitauga faatolu. Na faamaonia e le Fono Aoao le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faave (Nu. 2) 2014, ma faapea ai loa ona pasia le Maota. 15. Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe Faaopoopo (Nu. 2) 2014/2015, i lona faitauga muamua. 16. Tala Faatatau o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015 (faataatia i luga o le Laulau a Fono) Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faataatia i luga o le Laulau a Fono e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Tala Faatatau o Tupe Faaopoopo (Nu. 2) 2014/2015. 17. Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015 (Faitauga Faalua) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Lafo mo le faitauga faalua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo, ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe Faaopoopo (Nu. 2) 2014/2015, i lona faitauga faalua. 18. Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016 (Faitauga Muamua) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Lafo mo le faitauga muamua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016, i lona faitauga muamua. 17 - Me 2015 PALEMENE 19. Tala Faatatau Autu o Tupe 2015/2016 (faataatia i luga o le Laulau a Fono) Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faataatia i luga o le Laulau a Fono e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Tala Faatatau Autu o Tupe 2015/2016. 20. Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016 (Faitauga Faalua) LAFO Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na faatu e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Lafo mo le faitauga faalua o le Tulafono Tau Faaofi. Na faamaonia e le Fono Aoao le lafo ma faitauina ai loa le Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016 i lona faitauga faalua. 21. Saunoaga i le Tala Faatatau Autu o Tupe Hon Tuilaepa Fatialofa Lupesoliai Aiono Neioti Dr Sailele Malielegaoi. Na fofogaina e le Afioga i le Alii Palemia ma le Minisita o Tupe le Saunoaga i le Tala Faatatau Autu o Tupe 2015/2016. Na ia taua ai, na aafia le tamaoaiga o le atunuu i le lima tausaga ua mavae e mafua mai i faalavelave faalenatura faapea ai ma le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi. E ui i le tulaga maaleale sa iai, ae na iloga ona siitia le tamaoaiga i le 5.6% i le tausaga faaletupe 2010/2011. Peitai, ona o aafiaga o le afa o Eveni ia Tesema 2012 lea na faaleagaina ai le tele o vaega o le www.parliament.gov.ws atuunuu ma e tusa ma le $470.0miliona le tupe faaalu. E 1% le pau o tupe i le tausaga faaletupe 2011/2012 ae pau maualalo i le 2% i le 2012/2013. Peitai na toe siitia le tamaoaiga i le 2013/2014 i le 1.2% ona o galuega toe faaleleia o le Afa o Eveni. O taligamalo i le Fonotaga mo Atunuu Laiti Tauatiae o le lalolagi ma le fausiaina o Faletalimalo Tetele e pei o le Faletalimalo a le Lamana, Aggie Grey’s i Mulifanua, Faletalimalo a le Aggie Greys, Faletalimalo a le Aga (Reef Resort) ma le Faletalimalo a le Return to Paradise (Resort), o le a siitia ai le tamaoaiga i le 2.3% i le 2014/15. Aofaiga o Tupe Maua e $689, 013, 681. Aofaiga o Tupe Faaalu $785, 357, 784. O atinae o le a avea i ai le faamuamua a le Malo mo le tausaga faaletupe 2015/2016, e aofia ai le:• Soifua Maloloina e $79.3milliona ($7.6million mo le Matagaluega o Soifua Maloloina, $6.1miliona i le Faalapotopotoga mo Gasegase Faamama Toto, $63.8miliona mo le Auaunaga Faa-Soifua Maloloina, $2.5miliona mo gasegase e auina atu mo togafitiga i fafo). • Aoaoga e $79.07miliona (50.4miliona mo le Matagaluega o Aoga, $6.0miliona e faameaalofa atu mo Aoga a Ekalesia ma Aoga Tumaoti, $2.76miliona i le Pulega o Faailoga ma Tusi Pasi Tauaoloa o Samoa, $11.05miliona mo le Iunivesite Aoao o Samoa, 1.5miliona e faatupeina ai api, peni ma meaaoga uma e faaaogaina e alo ma fanau a le atunuu) e le aofia ai le $5.7miliona i lalo o le Matagaluega o Tupe o lo o fuafua nei mo le faatinoina o Polokalame mo Pili Aoaga e fesoasoani ai i le faaaoogaina o le fanau. Mo Atinae tetele:- Eletise e $11.3miliona, Suavai $12miliona, Fesoasoani a le Malo mo le Ofisa o Felauaiga i le Laueleele e tusa ma le $19.9miliona aua galuega faaleleia mo auala tetele ma ala laupapa. Mo fesootaiga tau Tekonolosi e $4.23miliona o e fesoasoani ai i galuega ma auaunaga a le Matagaluega o Fesootaiga, $1.74miliona mo auaunaga a le Ofisa o le Pule Faatonu, $1.2miliona le sao a le Malo e totogi ai auaunaga tau fesootaiga i luga o initaneti e faaaoga ai peau lautele mo fesootaiga i Samoa (National Broadband Highway) faapea ai ma le fesoasoani mai le Faletupe o Asia ma le Faletupe o le Lalolagi e tusa ma le $7.4miliona e faatupe ai se isi auupega mo fesootaiga o lo o i le taele o le sami (submarine cables). Mo Faatoaga e $13.5miliona ($11.3miliona o le a tuuina atu mo galuega ma auaunaga a le Matagaluega o Faatoaga, $0.5miliona o le a faaagaga lea mo polokalame masani mo le faalauiloaina o fua o faaeleeleaga) e le o aofia ai i totonu o lenei aofaiga le fesoasoani o lo o tuuina mai i le Faletupe o le Lalolagi e 4.9miliona aua le Uunaia o Atinae tau Faatoaga (SACEP), e aofia ai le atinae o fualaau ‘aina ma lafu manu papalagi ina ia tuuitiitia le faalagolago i oloa faatauina mai fafo. O lo o iai foi le $3.7miliona e fesoasoani ai i le toe faaleleia o faatoaga sa aafia tele i le Afa o Evani. O lo o iai foi ma le fesoasoani mai le Faletupe o Asia i le Uunaia o Pisinisi mo Faifaatoaga lea o lo o tuuina mai ai le $370,000. Mo Fefaatauaiga, Pisinisi ma Alamanuia e $3.98miliona o le a tuuina atu le a mo le faatinoina o auaunaga a le Matagaluega mo Pisinisi, Alamanuia ma Leipa, e $9.32miliona mo le Ofisa mo Tagata Tafafao Maimoa mai Fafo, e $450,000 mo Ofisa mo le Atinae o Pisinisi Laiti (SBEC) ma le $200,000 e tuuina atu le a mo le Vaega Tumaoti, e $125,300 o lea fesoasoani ai i le faaauauina o le polokalame Aperitenisi o lo o faatautaia i le Iunivesite Aoao o Samoa. Mo Taaloga mo Tupulaga Talavou o Malo o le Taupulega 2015 e $5miliona ua faaagaga nei aua le taligamalo mo taaloga a tupulaga talavou o Malo o le Taupulega. O le a talimalo ai Samoa ia Setema. E $14.35miliona se vaegatupe o lo o faaagaga nei mo ni faamoemoe le fuafuaina e ono tulai mai i lenei tausaga faaletupe. Ua tuuina atu nei i le Komiti o Tupe Maua ma Tupe Totogi le Tala Faatatau o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015 ma le Tala Faatatau Autu o Tupe 2015/2016 mo le lauliliuna e tusa ai ma Tulafono Tumau 132. www.parliament.gov.ws PALEMENE 7. Tulafono Tau Faaofi na Faaofi i le Fono Aoao Faitulafono 1. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015. 2. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015. 3. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega Tau Leoleo 2015. 1. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015. 4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015. 5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga tau Lafoga 2015. 6. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015. 2. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015. Faamatalaga e Faamalamalama ai Faamatalaga e Faamalamalama ai Faatomuaga Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Tamaiti 1961 (“Tulafono”). O le sini autu o le Tulafono Tau Faaofi o le faamalamalamaina lea e faapea, afai o se talosaga mo le vaegatama o se tamaitiiti ua faia e ni tagata talosaga se toalua (2), ae o se tasi o i laua o se tagatanuu, e lē tatau ona tagofiaina le talosaga e avea e faapea, o se “vaegatama i atunuu i fafo”. Faatomuaga Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2012 (“Tulafono Autu”). O le sini o le Tulafono Tau Faaofi, o le faaee atu lea o lafoga o pisinisi fou laiti e suia ai tupe maua e lavea i le lafoga o i ai nei mo pisinisi laiti i lalo o le fuaiupu 36 o le Tulafono Autu. O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o Tamaiti 1961 (“Tulafono”). O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2012 (“Tulafono Autu”). UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto e faapea: UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto e faapea: 1. Igoa puupuu ma le amataga (1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015. (2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le Malo. 1. Igoa puupuu ma le amataga (1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015. (2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina mai le aso 1 Ianuari 2016. (3) E faaaogā le fuaiupu 11A o le Tulafono Autu i tausaga faale-lafoga ma e amata faamamaluina mai le aso 1 Ianuari 2016. 2. Ua teuteuina le fuaiupu 2 - I totonu o le fuaiupu 2 o le Tulafono, mo le faamatalaina o “vaegatama i atunuu i fafo”, ia suia e faapea: ““vaegatama i atunuu i fafo” o lona uiga o so o se talosaga mo le vaegatama o se tamaitiiti pe afai e le o ni tagatanuu le tagata talosaga po o tagata talosaga uma;”. 3. Ua teuteuina le fuaiupu 7A - I totonu o le fuaiupu 7A o le Tulafono, i le tuanai ai o le faafuaiupu (4) ia faaofi e faapea: “(5) I le alofia ai o se tulaga masalomia, e lē tagofiaina se poloaiga o vaegatama e avea ma vaegatama e faia i atunuu i fafo pe afai o le toatasi o ē o lo o talosaga mo le poloaiga o vaegatama, o se tagatanuu.”. 4. Soloaiga O so o se poloaiga o vaegatama e faia a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono, e faasino i se talosaga mo le vaetamaina o se tamaitiiti, ua faia e ni tagata talosaga se toalua (2), lea o le toatasi o i laua o se tagatanuu, e tagofiaina le vaegatama e faapea e le o se vaegatama ua faia i atunuu i fafo. 2. Ua teuteuina le fuaiupu 2 Mo le fuaiupu 2 o le Tulafono Autu, ia faaofi o faamatalaga nei, i o latou faasologa sao i le pi faitau faa-Peretania. ““lafoga o pisinisi laiti” o lona uiga o le lafoga ua faaee atu i lalo o le fuaiupu 11A; “tupe maua” e faasino i se tagata mo se tausaga faale-lafoga: (a) o lona uiga o le aofaiga atoa o tupe maua mai le faatinoina o pisinisi, e aofia ai le aofaiga atoa o tupe e tatau ona maua mai le faamatuuina atu o se aseta o le pisinisi, na mauaina e le tagata a o faagasolo le tausaga faale-lafoga; peitai (b) e lē aofia ai itu nei o le a taua (i) se aofaiga ua tuusaunoaina mai lafoga; po o (ii) se aofaiga ua noatia i lafoga i lalo o le fuaiupu 10 po o le 11; po o (iii) se aofaiga ua noatia i lafoga taofiofi lea ua avea ma lafoga mausali.”. 3. Ua faaofiina le fuaiupu 11A - I le tuanai ai o le fuaiupu 11 o le Tulafono Autu, ia faaofi e faapea: “11A. Lafoga o pisinisi laiti (1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e ao ona faaee atu ma totogi lafoga o pisinisi laiti mo le faaaogāina e le Malo mo tausaga taitasi faale-lafoga. (2) E ao ona totogiina atu e se tagata talafeagai le lafoga o pisinisi laiti i le fua faatatau ua faamaotiina i totonu o le parakalafa (9) o le Faamatalaga 1. (3) I le fuafuaina o le tupe maua faaletausaga a se tagata talafeagai mo se tausaga faale-lafoga i lalo o lenei fuaiupu, e mafai e le Komesina ona amanaia o tupe maua faaletausaga a se tagata po o ni tagata o lo o galulue faatasi ma le tagata talafeagai. (4) E mafai e se tagata talafeagai ona talosaga i le Komesina e ala i se faiga tusitusia, mo le faaaogāina o le fuaiupu 9 ae le o lenei fuaiupu. (5) Afai ua faamalieina le Komesina e faapea o le tagata talafeagai, o ia lea na faia se talosaga i lalo o le faafuaiupu (4), o le a ia tausia o faamaumauga talafeagai, e mafai e le Komesina ona taliaina le talosaga, i le noatia ma le fai fuafua i so o se tuutuuga, e pei ona mafai ona faamaotiina e le Komesina e ala i se faaaliga tusitusia i le tagata talosaga. (6) I totonu o lenei fuaiupu: “maketi o oloa laiti eseese” o lona uiga o se nofoaga o pisinisi lea ua tuuina atu o avanoa po o fausaga lē tumau e faatau atu ai oloa i se nofoaga se tasi i le toalua (2) po o le sili atu o tagata, mo le faamoemoe o le faatauina atu po o le tuuina atu o oloa e lē tumau le faalauiloaina po o le teuina i le maketi o oloa laiti eseese, peitai e lē aofia ai: (a) le faatauina atu o oloa e tagata o faatau savali oloa ma tagata o faatauina atu oloa taitasi laiti; po o 18 - Me 2015 19 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws (b) le faatauina atu o taumafa Samoa i se maketi a Samoa ua faatuina i lalo o le Tulafono o Maketi a Samoa 1927. “fausaga lē tumau e faatau atu ai oloa i le maketi o oloa laiti eseese” o lona uiga o se pisinisi ua faapitoa lava mo le faatauina atu po o le tuuina atu o oloa i totonu o se maketi o oloa laiti eseese; “tagata talafeagai” o lona uiga o se tagata e toatasi o ia lea ua faatatau i ai lenei fuaiupu, o lo o: (a) faatinoina so o se tasi o pisinisi nei (i) e tasi (1) po o le lua (2) taavale laiti laupasese o lo o faagaoioia; (ii) e tasi (1) po o le lua (2) pasi o lo o faagaoioia; (iii) o lo o faagaoioia se faleoloa laitiiti e itiiti ifo i lo le $130,000 le tupe maua faaletausaga; po o (iv) o lo o faagaoioia se fausaga lē tumau o faatau atu ai oloa i totonu o le maketi o oloa laiti eseese, ma e itiiti ifo i lo le $130,000 le tupe maua faaletausaga; ma (b) e le o faamauina i lalo o le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1993. “faleoloa laiti” o lona uiga o se pisinisi e faapitoa lava i le faatauina atu o oloa taitasi po o le tuuina atu o oloa;”. 4. Ua teuteuina le fuaiupu 27 Mo le fuaiupu 27(1)(b) o le Tulafono Autu, mo le faaparakalafa (iii), ia suia e faapea: “(iii) i se faalapotopotoga e le o se faalapotopotoga sue tupe na faavaeina faapitoa lava mo faamoemoega o galuega alofa; po o (iv) i le Malo e ala i le Matagaluega e fitoitonu ma Aoga, Taaloga ma Aganuu ina ia uunaia ma faamalosia tulaga tau le atinae i totonu o Samoa o:”. 5. Ua teuteuina le Faamatalaga 1 Mo le Faamatalaga 1 o le Tulafono Autu, i le tuanai ai o le parakalafa (8), ia faaofi e faapea: “(9) O le fua faatatau o lafoga o pisinisi laiti mo se tagata talafeagai e tusa ai ma le fuaiupu 11A: (a) mo se tagata e faagaoioia ni taavale laiti laupasese, o le lafoga faaletausaga e $150 i le taavale laitiiti laupasese e tasi; (b) mo le tagata e faagaoioia se faleoloa laititi, e itiiti ifo i lo le $130,000 se tupe maua faaletausaga, o le lafoga faaletausaga e $100; (c) mo se tagata e faagaoioia se fausaga lē tumau e faatau atu ai oloa i le maketi o oloa laiti eseese, e itiiti ifo i lo le $130,000 le tupe maua faaletausaga, o le lafoga faaletausaga e $100; (d) mo se tagata e faagaoioia ni pasi (i) o se pasi e 8 i le 15 nofoa, o le lafoga faaletausaga e $300 i le pasi e tasi; po o (ii) o se pasi e 16 i le 33 nofoa, o le lafoga faaletausaga, e $750 i le pasi e tasi.”. 6. Teuteuga faatupulaia - Mo le Tulafono Autu: (a) i totonu o fuaiupu 9(5)(a), i le tuanai ai o le “10, 11,” ia faaofiina le “11A,”; (b) i totonu o le fuaiupu 12 (i) mo le “10 ma le 11”, i fea lava o aliali mai ai, ia suia i le “10, 11 ma le 11A”; (ii) mo parakalafa (c) ma le (d), mo le “10 po o le 11”, ia suia i le “10, 11 po o le 11A”; (c) ua soloia le fuaiupu 36. www.parliament.gov.ws 4. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015. COMMUNITY SERVICE Faamatalaga e Faamalamalama ai Faatomuaga Ua taumafai lenei Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa 1960 ina ia faavae ai le tulaga tofi o se Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu ma ia aiaia ai ana galuega tauave ma malosiaga e faatuina ai, taitai po o le faagataina o so o se taualumaga mo se soligatulafono e faapea ua uma ona faia. Ua faapea foi ona aiaia i le Tulafono Tau Faaofi ni aiaiga ma tuutuuga o le tofiaina o le Faatonu e ao ona aiaia e le Tulafono Tau Faaofi faapea ai ma aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina. O lenei teuteuga ua tuuina atu faatasi ma le Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Tutotonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono 2015, lea ua faamoemoe e faavaeina ai le Tofi o le Ofisa Tutotonu e faafoeina moliaga faaletulafono. O sea Tofiga e tutusa lava ma Tofiga o le Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu i totonu o isi puleaga faafaamasinoga. O ia Tofiga e tutoatasi mai le Pulega Faatonu o le Malo, i le tulaga e faapea, e latou te lē galulue i luga o so o se faatonuga e faatino ai a latou galuega. E pei ona o le a vaaia ai i totonu o lenei teuteuga, o matafaioi ma tiute tauave o le faafoeina o moliaga faaletulafono o le a aveesea lea mai le Loia Sili, o ia lea o lo o galue i luga o Faatonuga a le Malo ina ia tusia tulafono e faapea foi pe a oo ina tagofia taualumaga faa-faamasinoga o mataupu tau le va o tagata. O lenei tulaga o le a fesoasoani lea i le Loia Sili i le tuuina atu o le faatulagaga manino o galuega o lo o ia faatinoina ma faamautinoa ai e faapea o le a lē aafia ai i so o se itu o matafaioi ma tiute e faia ai moliaga faaletulafono i le Pulega Faatonu o le Malo. O lenei teuteuga ua faapea ona uunaia ai pulega Malo lelei lea e naunau i ai lo tatou Malo e ausia ma faatumauina. Miss Samoa Contestants with SIFA ACEO’s O SE TULAFONO e teuteu ai le Faavae. UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto e faapea: 1. Igoa puupuu ma le amataga (1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015. (2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso ua filifilia e le Palemia. 2. Ua teuteuina le Mataupu 41 - I totonu o le Mataupu 41 o le Faavae: (a) mo le fuaiupu (2), ia aveese upu “ma o le a i ai le pule, e faaaogāina i lana faitalia, ia faatuina, taitai po o le faagataina o so o se taualumaga mo se soligatulafono sa faapea ua uma ona faia”; (b) mo le fuaiupu (3), i le tuanai o le upu “suega” ia faaopoopo i ai upu “i luga o so o se taualumaga e ese mai i taualumaga tau solitulafono”. Little Sisters of the Poor with some SIFA Management Staff 3. Ua faaofiina le Mataupu 41A - I le tuanai ai o le Mataupu 41 o le Faavae, ia faaofi e faapea: 3. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega Tau Leoleo 2015. Faamatalaga e Faamalamalama ai Faatomuaga Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o Galuega tau Leoleo 2009 (Tulafono autu). O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o Galuega tau Leoleo 2009 (“Tulafono autu”). UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto e faapea: 1. Igoa puupuu ma le amataga (1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o Galuega tau Leoleo 2015. (2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le Malo. 2. Ua teuteuina le fuaiupu 46 I totonu o le fuaiupu 46(2)(b) o le Tulafono autu, ia aveese le faaupuga “onosefulu (60)” ma suia i le faaupuga “onosefulu ma le lima (65)”. 20 - Me 2015 PALEMENE “41A. Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu (1) E mafai e Le Ao o le Malo, i le faia i luga o le fautuaga a le Palemia, ona tofia se tagata mo se vaitaimi e ono (6) tausaga, o ia lea ua agavaa ina ia tofia e avea o se faamasino o le Faamasinoga Sili e avea ma Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu (“Faatonu”). (2) O aiaiga ma tuutuuga o le tofiga e ao ona aiaia e le Tulafono. (3) O le Faatonu: (a) e mafai ona (i) faatuina ma taitai taualumaga tau solitulafono; (ii) tauaveina taualumaga tau solitulafono lea sa faatuina e se isi lava tagata po o se pulega; (iii) faagataina, i so o se laasaga a o lumanai ai le faaooina atu o le faaiuga, o taualumaga tau solitulafono sa faatuina po o sa taitaiina e le Faatonu po o se isi tagata po o se pulega; (b) e lē noatia i se faatonuga po o se faafoega e so o se isi lava tagata po o se pulega pe a oo ina faatinoina e le Faatonu malosiaga o i lalo o le faafuaiupu (a); ma (c) o le a i ai se aia tatau e faalogologo ai i, ma o le a tatau ona maua e ia le avanoa muamua i so o se isi lava tagata e oo atu i luma o so o se Faamasinoga po o se suega e faasino i taualumaga tau solitulafono; (d) e i ai isi galuega tauave, tiute ma malosiaga ua faaee atu e le Tulafono. (4) O malosiaga o le Faatonu e mafai ona faatinoina e ia lava po o e tagata ofisa i ona lalo ifo o lo o galulue i lalo ma ua tusa ai ma ana faatonuga aoao po o faatonuga faapitoa. (5) I totonu o lenei Mataupu “taualumaga tau solitulafono” e aofia ai so o se taualumaga po o se mataupu ua i luma o se Faamasinoga mo se soligatulafono sa faapea ua uma ona faia ma e aofia ai so o se taualumaga faaopoopo, o se talosaga tetee, mataupu ua taua po o le fesiligia o le tulafono.”. 125th Years Marist Brothers Jubilee – OPEN DAY (SIFA Booth) 4. Ua teuteuina le Mataupu 83 - Mo le Mataupu 83, i le tuanai ai o le faafuaiupu (g) ia faaofi e faapea: “(ga) Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu ma isi tagata e faia moliaga ma tagata ofisa ma tagata faigaluega o se ofisa e faia moliaga faaletulafono ua faavaeina e le Tulafono;”. TEUILA FESTIVAL – OPENING CEREMONY P.O. Box 3265 Apia, Samoa Level 6, Development Bank Building APIA, Samoa Telephone (685) 66400 Facsimile: (685) 20880 Email: [email protected] Website: www.sifa.ws 21 - Me 2015 PALEMENE 22 - Me 2015 www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws PALEMENE 23 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws PALEMENE www.parliament.gov.ws Palota Tauvalaau mo le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015. FOFOGA FETALAI: O le a faatino le Fesili o le faitauga faatolu i se Palota Tauvalaau. E tatalo atu i le tatou Maota o le a ta le tatou logo, o le mea masani ona faagasolo lea o le tatou Palota Tauvalaau e ala i le pasiaina o le tatou Faavae. Na ta le logo. Fesili: O le Fesili pe o le a faitauina nei le Tulafono Tau Faaofi o le Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015 i lona faitauga faatolu, o e finagalo i ai tutulai mai. PALOTA TAUVALAAU T.T.93(1) 1. Palota Tauvalaau mo le Faitauga Faatolu o le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015. FOFOGA FETALAI: O lea ua faataatia le tatou mataupu i lagatonu i le tulituliloa o le amiotonu, ua ou manatu ai o lenei mataupu e tatau ona fai se tatou palota tauvalaau, ia aua ne i atagia se faaiuga e fai e au po o le ioe po o le leai, a ia tutulai mai pea le sui usufono ma lona finagalo ia ogatusa ma le finagalo na saunoa i ai le Palemia. Na ta le logo. Fesili: O e finagalo e lagolagoina le Teuteuga a le Komiti i le Fuaiupu 5 tutulai mai. PALOTA TAUVALAAU T.T.93(1) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. Afioga Hon Tuisugaletaua Sofara Aveau Tofa Hon Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua Afioga Hon Le Mamea Lemalu Su’a Leatuavao Tuiletufuga Ropati Mualia Tofa Hon Faamoetauloa Lealaiauloto Ulaitino Faale Tumaalii Afioga Hon Magele Mauiliu Afioga Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi Tofa Hon Tuuu Anasii Leota Tofa Tapuai Toese Ah Sam Tofa Tuileutu Alavaa Voi Susuga Papalii Lio Faavaivaiomanu Taeu Masipau Afioga Afualo Wood Uti Salele Tofa Motuopuaa Uifagasa Aisoli Vaai Afioga Hon Aeau Peniamina Leavaiseeta Afioga Hon Palusalue Faapo II Tofa Aveau Tuala Lepale Niko Palamo Tofa Levaopolo Talatonu Tofa Lealailepule Rimoni Aiafi Afioga Toeolesulusulu Cedric Pose Salesa Schuster Afioga Hon Faumuina Tiatia Faaolatane Liuga Afioga Lafaitele Patrick Leiataualesa Tofa Faimalotoa Kika Iemaima Stowers Tofa Tuisa Tasi Patea Tofa Lenatai Victor Faafoi Tamapua Tofa Sooalo Mene Susuga Ifopo Matia Filisi Afioga Tialavea Fea Tionisio Seigafolava Tofa Tusa Misi Tupuola Afioga Tafua Maluelue Tafua Afioga Hon Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow Tofa Agafili Patisela Eteuati Tolovaa FOFOGA FETALAI: O e tetee i le lafo, tutulai mai. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Susuga Hon Tuilaepa Fatialofa Auelua Lupesoliai Aiono Neioti Sailele Malielegaoi Tofa Hon Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo Afioga Hon Fiame Naomi Mataafa Tofa Hon Tuiloma Lameko Afioga Lautafi Fio Selafi Purcell Afioga Hon Manualesagalala Mati Tuigamala Enokati Posala Afioga Hon Sala Fata Lisati Pinati Tofa Fagaaivalu Kenrick Samu Afioga Tufuga Gafoaleata Faitua Tofa Alo Fulifuli Taveveu Afioga Afoafouvale John Moors Afioga Taefu Lemi Afioga Maualaivao Pat Ah Him Afioga Peseta Vaifou Tevaga Susuga Seiuli Ueligitone Seiuli Susuga Hon Papaliitele Niko Lee Hang 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. Susuga Hon Tuilaepa Fatialofa Auelua Lupesoliai Aiono Neioti Sailele Malielegaoi Tofa Hon Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo Afioga Hon Fiame Naomi Mataafa Tofa Hon Tuiloma Lameko Afioga Hon Lautafi Fio Selafi Purcell Afioga Hon Tuisugaletaua Sofara Aveau Tofa Hon Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua Afioga Hon Le Mamea Lemalu Su’a Leatuavao Tuiletufuga Ropati Mualia Tofa Hon Faamoetauloa Lealaiauloto Ulaitino Faale Tumaalii Afioga Hon Magele Mauiliu Afioga Hon Manualesagalala Mati Tuigamala Enokati Posala Afioga Hon Sala Fata Lisati Pinati Afioga Hon Leaupepe Toleafoa Apulu Faafisi Tofa Hon Tuuu Anasii Leota Tofa Lealailepule Rimoni Aiafi Afioga Hon Faumuina Tiatia Faaolatane Liuga Tofa Fagaaivalu Kenrick Samu Afioga Tufuga Gafoaleata Faitua Tofa Alo Fulifuli Taveuveu Afioga Lafaitele Patrick Leiataualesa Tofa Faimalotoa Kika Iemaima Stowers Tofa Tuisa Tasi Patea Tofa Lenatai Victor Faafoi Tamapua Tofa Sooalo Mene Afioga Afoafouvale John Moors Afioga Taefu Lemi Susuga Ifopo Matia Filisi Afioga Tialavea Fea Tionisio Seigafolava Tofa Tusa Misi Tupuola Afioga Maualaivao Pat Ah Him. Afioga Peseta Vaifou Tevaga Susuga Seiuli Ueligitone Seiuli Afioga Tafua Maluelue Tafua Afioga Hon Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow 35. Susuga Hon Papaliitele Niko Lee Hang 36. Tofa Agafili Patisela Eteuati Tolovaa IOE – 36 ************************ FOFOGA FETALAI: O e tetee i le lafo, tutulai mai. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Afioga Hon Palusalue Faapo II Afioga Hon Aeau Peniamina Leavaiseeta Tofa Motuopuaa Uifagasa Aisoli Vaai Afioga Afualo Wood Uti Salele Susuga Papalii Faavaivaiomanu Taeu Masipau Tofa Tuileutu Alavaa Voi Tofa Tapuai Toese Ah Sam Tofa Aveau Tuala Lepale Niko Palamo Tofa Levaopolo Talatonu Tofa Toeolesulusulu Cedric Pose Salesa Schuster LEAI – 10 ************************ FOFOGA FETALAI: O le iuga lenei o le tatou Palota Tauvalaau i le Tulafono Tau Faaofi o le Teuteuga o le Faavae. O e na lagolagoina le lafo e 36, o e na tetee e 10. Ma ou te faasilasila atu ua talia aloaia le Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu.2) 2015. Na faamaonia le lafo ma faitauina le Tulafono Tau Faaofi i lona faitauga faatolu ma faapea ona pasia le Fono Aoao Faitulafono. LEAI – 16 ************************ FOFOGA FETALAI: O le iuga lenei o le tatou Palota Tauvalaau, o e na lagolagoina le Teuteuga a le Komiti e 30, o e na teena le Teuteuga a le Komiti e 16. O lea ou te faasilasila ai aloaia, ua talia aloaia le Teuteuga a le Komiti. IOE – 30 24 - Me 2015 25 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws PALEMENE Samoa’s Leading Party Hire! - Stylist Ballons - Tables Decorations - Party Products - Lights & Stages - Sound Systems - Plus More!! - Tents & Marquees - Tables & Chairs - Portable Coolers & Freezers Ree's Hirage Samoa - " Your One Stop Hire Centre " | Tel: +685 26-648 Mo1b: +685 777-5408 Email: [email protected] 26 - Me 2015 27 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws 5. Aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina (1) So o se taualumaga tau solitulafono na faatuina po o sa taitaiina e po o i le avea ai ma sui o le Loia Sili a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono, e faaauau pea e faapei ai nei taualumaga sa faatuina, po o sa taitaiina e po o i le avea ai ma sui o le Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu e tusa ai ma le Mataupu 41A. (2) So o se faatonuga o i ai nei ua tuuina atu e tusa ai ma le Mataupu 41(4) e faasino i taualumaga tau salitulafono a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono, e faaauau pea e faapei ai o nei faatonuga sa tuuina atu e po o i le avea ai ma sui o le Faatonu e Faafoeina Moliaga Faaletulafono a le Atunuu e tusa ai ma le Mataupu 41A(4). PALEMENE 6. Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015. Faamatalaga e Faamalamalama ai 5. Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga tau Lafoga 2015. Faamatalaga e Faamalamalama ai Faatomuaga Ua taumafai le Tulafono Tau Faaofi e teuteu le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2012 (“Tulafono”) e faailoa ai tulaga lē atoatoa na maitauina a o faagasolo le Iloiloga Faapitoa o le Laasaga 2 a Samoa i lalo o le Fonotaga a Malo o le Lalolagi e uiga i Faiga ma Pulega Manino ma le Fetufaaiga o Faamatalaga mo Faamoemoega Tau Lafoga lea sa faafoeina i le tausaga ua mavae atu ia Tesema, ma mataupu ia sa maitauina e le Vaega Tau Iloiloga a Samoa i se fonotaga ma le Vaega o Iloiloga Faapitoa lea sa faia i Pale ia Fepuari i le tausaga nei. O le a faamautinoa ai i le Tulafono Tau Faaofi e faapea o le aia tatau e tausia ai pepa aloaia i tulaga agatapuia po o le aia tatau i tulaga faalilolilo ma tulaga aloaia faaletulafono, ua faalēaogāina nei ina ia avanoa ai mo tulaga manino tau le fetufaaiga o faamatalaga mo faamoemoega e fesootai i lafoga; o lenei tulaga ua faia ina ia foia ai le faafitauli o le alofia o lafoga. O SE TULAFONO e teuteu ai le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2012 (Tulafono autu) ma isi faamoemoega e fesootai i ai. UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto e faapea: 1. Igoa puupuu ma le amataga (1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2015. (2) E amata faamamaluina lenei Tulafono i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le Malo. 2. Ua teuteuina le fuaiupu 10 I le fuaiupu 10 o le Tulafono autu: (a) i totonu o le faafuaiupu (1), ia aveese upu “I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (2),”; ma (b) mo le faafuaiupu (2) ia suia e faapea: “(2) O se aiaiga i totonu o se isi Tulafono ua aiaia ai se noataga o le ituaiga o faasinomia i totonu o le faafuaiupu (1), e aofia ai se aiaiga ua faamamaluina i le tuanai ai o le aso e amata faamamaluina ai o lenei Tulafono, o le a tatau ona noatia ma fai fuafua i lenei fuaiupu.”. 3. Ua teuteuina le faamatalaga 1 Mo le faamatalaga 1 o le Tulafono autu i le tuanai ai o le faanumeraina o meataitasi 13, ia faaofi e faapea: “14. Mexico 30 Novema 2011 15. Japan 4 Iuni 2013 16. South Africa 26 Iulai 2013”. 4. Ua teuteuina le Tulafono o Mavaega Tausi 2014 I le fuaiupu 80(1) o le Tulafono o Mavaega Tausi 2014, i le tuanai ai o le upu “fuaiupu” ia faaofi upu “ma le fuaiupu 10 o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2012”. 5. Ua teuteuina le Tulafono o Kamupani Faava o Malo mo se Faamoemoega Faapitoa 2012 - I le tuanai ai o le fuaiupu 147(7) o le Tulafono o Kamupani Faava o Malo mo se Faamoemoega Faapitoa 2012, ia faaofi e faapea: “(8) O lenei fuaiupu e noatia ma fai fuafua i le fuaiupu 10 o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2012.”. 28 - Me 2015 Faatomuaga Ua faamoemoe le Tulafono Tau Faaofi ina ia suia le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1992/1993 (“o le Tulafono”). E taua le Tulafono Tau Faaofi i le faalauiloaina o le tulaga o le avea ai o Samoa ma sui auai o le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi, ae faapena foi i tulaga faaleleia o auaunaga faatekonolosi, auaunaga faaeletoroni o pisinisi ma fesootaiga, i le tuuina atu lea o auaunaga faaonaponei faava o malo, ma le mafai gafatia o le Matagaluega mo Tupe Maua e atiae ai tulafono faafoe fou tau lafoga, e mafai ai ona fetuunai i se tulaga talafeagai ma ia suiga. O le faatupulaia o ‘tupe maua i le laasaga amata’ lea ua faapea ona manaomia ai pisinisi ina ia faamauina, ma ua faamoemoe le Tulafono Tau Faaofi lenei ina ia faaitiitia o tupe totogi tau lafoga mo nisi o pisinisi laiti. Ma e ui ina o lo o i ai se suiga i le igoa o le lafoga i oloa ma lafoga mo Galuega Faatino (GST), peitai ane, o lo o mafuli lava ina leai ni suiga i tulafono faafoe i le Tulafono Tau Faaofi, mo le fuafuaina o lafoga. O sini autu nei o le Tulafono Tau Faaofi: • ia faafaigofie, manino ma malamalama ma ia faafouina tulafono faafoe o lafoga o oloa ma Galuega Faatino (GST); • ia ogatasi tulafono faafoe ma faiga masani aupito sili ona lelei i tulaga faapitoa faava o malo; • ia ogatasi tulafono a Samoa ma suiga fou i tulafono o lafoga ua faamamaluina e isi atunuu o le Pasefika; • ia aveese oloa gaosi tulaga muamua mai le lisi o oloa tuusaunoaina mai lafoga o oloa; • ia siitia le laasaga amata ua faamauina o lafoga o oloa ma galuega faatino i le aofaiga o tupe maua faaletausaga e $130,000; ma • ia faalautele atu le faaaogāina o tulafono faafoe i nisi o galuega faatino e faaulufale mai, ia e le o faia i ai se lafoga i le taimi nei. O SE TULAFONO e faaee atu ai ma faatonutonu faaletulafonoina ai le aoina o lafoga i luga o le faatauina mai o oloa ma galuega faatino, ma mo faamoemoega e fesootai i ai. UA FAIA e le Fono Aoao Faitulafono a Samoa i totonu o le Palemene ua potopoto e faapea: VAEGA 1 FAATOMUAGA 1. Igoa puupuu ma le amataga (1) E mafai ona taua lenei Tulafono o le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 2015. (2) O lenei Tulafono e amata faamamaluina i le aso e tuuina i ai le maliega a Le Ao o le Malo, ae vagana ai o aiaiga ia e faasino i le “tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai” o le a amata faamamaluina i se aso e filifilia e le Minisita. 2. Faamatalaina o uiga o upu - I totonu o lenei Tulafono, ae vagana ai ua manaomia e le mataupu se isi uiga e ese ai: “tulaga tau fetuunaiga” o lona uiga o se tulaga ua tulai mai ua faamaotiina i le fuaiupu 28(6); “pepa faatumu faamaonia” o lona uiga o se pepa faatumu ua faamaonia i lalo o le fuaiupu 51; “tagata ua soofaatasi” e i ai lona uiga i totonu o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua; “Komesina” o lona uiga o le tagata ua tofia i lea tofiga e tusa ai ma le fuaiupu 5 o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga; “Pule o Tiute” e i ai le uiga i le Tulafono o le Ofisa o Tiute; “kamupani” e i ai le uiga i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua; “totogi ua faia”, mo le tuuina atu o ni oloa ma ni galuega faatino i so o se tagata: (a) e aofia ai so o se totogi ua faia po o so o se gaoioiga po o le lē faia i ai o se galuega, pe ofo fua mai po o le leai foi, e tusa ai ma, e tali atu ai i, po o mo le toe mauaina mai o tupe o, le tuuina atu o so o se oloa ma galuega faatino, pe e lena tagata po o e so o se isi lava tagata; peitai (b) e lē aofia ai se meaalofa e leai ni tuutuuga i so o se faalapotopotoga e lē galue mo se tupe mama. “faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi” o lona uiga o se pepa aloaia e manaomia ai lē e tuuina atu oloa ina ia tuuina atu i lalo o le fuaiupu 36(1); “mauaina mai o se lafoga faasili” e faasino i se tagata ua faamauina, o lona uiga: (a) o se oloa tuuina atu e aafia i le lafoga ua faia i le tagata e se isi tagata faamauina; po o (b) o se oloa faaulufale mai e aafia i le lafoga ua faia e se tagata. “Tulafono o le Ofisa o Tiute” o lona uiga o le Tulafono o le Ofisa o Tiute 2014; “faafoega a le tiute” e i ai le uiga i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute; “faamatalaga o aitalafu tau lafoga” o lona uiga o se pepa aloaia lea e manaomia ai lē e 29 - Me 2015 PALEMENE tuuina atu oloa ina ia tuuina atu i lalo o le fuaiupu 36(2); “lafoga ua fuafuaina e totogi atu” e faasino i se tagata faamauina, o lona uiga o le lafoga e totogiina atu e avea e faapea na taliaina e le tagata faamauina i lalo o fuaipu 13(2), 20(2), 28(1) po o le 28(4); “oloa ua fuafuaina e aafia i lafoga totogi” o lona uiga o se oloa e aafia i le lafoga ua avea e faapea na faia e se tagata i lalo o le fuaiupu 13(1) po o le 20(1); “oloa faaulufale mai ua tuusaunoaina” o lona uiga o se oloa faaulufale mai ua lisiina i totonu o le Faamatalaga 1; “oloa tuuina atu ua tuusaunoaina” o lona uiga o se oloa tuuina atu ua lisiina i totonu o le Faamatalaga 2; “tau talafeagai faamaketi” e i ai le uiga i totonu o le fuaiupu 4; “oloa” o lona uiga o meatotino tumau po o meatotino e mafai ona pa’i i ai ma fesiitai, peitai, e lē aofia ai tupe; “lafoga o oloa ma galuega faatino” po o “Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino (GST)” o lona uiga o lafoga o oloa ma galuega faatino e faia i luga o le aofaiga o tau, ua faaee atu i lalo o le fuaiupu 8; “Malo” o lona uiga o le Malo o Samoa; “Vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino” o lona uiga o vaitaimi ua faamaotiina i lalo o le fuaiupu 29; “Sui mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino” o lona uiga o se tagata ua tofia i sea tulaga i lalo o le fuaiupu 44; “feagaiga o le lisiina ma faatauina” o lona uiga o se feagaiga o oloa faatau atu ma oloa faatau mai, ma i lalo o lea feagaiga, o le tau e totogi auauai, ma i togiga taitasi uma e aofia ai o se tului e faaee atu i ai; “oloa faaulufale mai” o lona uiga ia auamaia oloa, po o le taumafai ina ia aumai oloa i totonu o Samoa mai se nofoaga i fafo atu o Samoa; “lē e faaulufaleina mai oloa” e faasino i le faaulufaleina mai o ni oloa, e aofia ai le tagata e ona oloa, po o so o se isi lava tagata mo lea taimi o lo o ia umia ai o po o ua faaalia se agaga e faamanuiaina ai i oloa, po o ua faatagaina e tuuina atu se pepa tusia o se tautinoga tau le Tiute e faasino i oloa i lalo o le fuaiupu 60 o le Tulafono o le Ofisa o Tiute; “Tulafono o Lafoga o Tupe Maua” o lona uiga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2012; “lafoga maua mai”, mo se tagata ua faamauina: (a) o lona uiga (i) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua totogi mo le mauaina mai o le lafoga faasili e le tagata; po o (ii) se aofaiga ua faatatauina e avea o se lafoga maua mai na totogi e le tagata mo faamoemoega o lenei Tulafono; peitai (b) e lē aofia ai so o se tului po o se faasalaga ua tuai ona totogi, na faaeeina atu i lalo o lenei Tulafono po o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga e tusa ai o le mauaina mai o le lafoga faasili. “faasiliga o lafoga maua mai” o lona uiga o le faasiliga mo le lafoga maua mai na faatagaina i lalo o lenei Tulafono; “lisi o oloa” o lona uiga o so o se mea ua faia, oloa gaosi, gaosiga o oloa, faatauina mai, po o le mauaina mai i se isi faiga e ese ai mo le faatauina atu po o fefaatauaiga, ma e aofia ai so o se meafaitino e faaaogā e gaosi ai oloa po o oloa e faaaogāina i le gaosiga ma le faagasologa o oloa gaosi ma lafumanu; “pepa totogi” o lona uiga o se pepa aloaia e logoina ai se noataga e totogi se tupe ma e aofia ai pepa o lafoga o oloa; “tului o lafoga e tuai ona totogi” o lona uiga o tului o lafoga e tuai ona totogi e faaee atu i lalo o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga; “tupe” o lona uiga: (a) o so o se tupe siliva po o tupe pepa lea ua tuuina atu faaletulafono i totonu o Samoa po o so o se isi lava atunuu, e ese ai na i lo se tupe siliva po o se tupe pepa a se tagata o lo o aoina ia tupe eseese; (b) o se poloaiga tusia e totogi ai tupe, pepa o folafolaga tau tupe, siaki o tupe e totogi i le faletupe po o tupe lafo po o tupe faapoloaiga; po o (c) le a lava le mea e tuuina atu e totogi ai e ala i (i) se pepa e tala ai tupe po o pepa e totogi ai tupe faaaitalafu; po o (ii) teuina po o le toesea o tupe i se teugatupe. “tagata e le o se tagata nofomau” e i ai lona uiga i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua; “lafoga totogi atu” o lona uiga: (a) o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e maua e se tagata ua faamauina i luga o oloa e aafia i lafoga totogi ua faia e le tagata; (b) o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi e se tagata faamauina i luga o oloa o galuega faatino e faaulufale mai ua faia i le tagata; po o (c) se aofaiga lea o lo o faatatauina e avea ma lafoga totogi atu a le tagata. www.parliament.gov.ws “faasalaga” o lona uiga o faasalaga ua faaee atu i lalo o lenei Tulafono po o le Faafoega o Lafoga; “tagata” o lona uiga o se tagata e toatasi, faiga faapaaga, mavaega, kamupani, Malo, po o se faalapotopotoga faava o malo; “tau” e i ai lona uiga o lo o i le fuaiupu 5; “pulega a le Malo” o lona uiga: (a) o le Malo; (b) o se Matagaluega a le Malo ua tofia i lalo o le Faamatalaga 1 o le Tulafono o le Faatulagaina o Tofi Faaminisita ma Matagaluega 2003; (c) o se faalapotopotoga a le Malo e pei ona faaalia i le Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo 2001; (d) se ofisa a le Malo ua faavaeina i lalo o le Faavae, se Tulafono, po o i se isi faiga e faatino tutoatasi ai tiute e aofia ai le faatinoga o galuega tauave a le Malo. “mauaina”, e faasino i se tagata, e aofia ai le talosaga e avea ai ma sui o le tagata, a lē ala i le faatonuga a le tagata po o, i lalo o so o se tulafono; “tagata e taliaina oloa”, e faasino i oloa, o lona uiga o le tagata po o tagata ia o lo o tuuina atu i ai oloa; “pepa o lafoga o oloa ua faia e le tagata e taliaina oloa” o lona uiga o se pepa o lafoga o oloa ua faia e le tagata e taliaina oloa ua taua i le fuaiupu 34 po o le 39(3); “tagata faamauina” o lona uiga o se tagata ua faamauina i lalo o le fuaiupu 10, ma e aofia ai se tagata o ia lea o lo o manaomia le talosaga atu mo le faamauina peitai, e na te le i faia i totonu o le taimi ua faamaoti mai i le fuaiupu 9; “laasaga amata o le faamauina” o lona uiga o le aofai ua faamaoti mai i le fuaiupu 9(2); “tupe maua mai le Malo” o lona uiga o tupe maua mai le Malo (e le o ni tupe maua mai so o se isi pulega a le Malo) e so o se pulega a le Malo mo le tuuina atu o galuega faatino e faia e lea pulega a le Malo; ae peitai e lē aofia ai: (a) Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi ina ia tusa ai ma aiaiga o lenei Tulafono, i luga o le tuuina atu o galuega faatino e lea pulega a le Malo; (b) o tupe maua e aoina mai e lea pulega a le Malo ua avea ma sui sooupu e fai ma sui o le Malo. “tagata nofomau” e i ai lona uiga tutusa i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua; “galuega faatino” o lona uiga o so o se mea e le o ni oloa po o tupe; “tagata e tuuina atu oloa”, e faasino i oloa, o lona uiga o le tagata po o tagata o i latou ia e tuuina atu oloa; “oloa”, e i ai lona uiga i le fuaiupu 6; “Tulafono o le Faafoega o Lafoga” o lona uiga o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga 2012; “vaegamea o lafoga”, e faasino i ni oloa e aafia i lafoga totogi, o lona uiga o le vaegamea fuafuaina i lalo o le fua faatulagaina: o mea e fiafia i ai; po o (c) so o se galuega o lo o auai atu i ai, galuega po o le faafaigaluegaina i lalo o so o se konekarate po o le avea ai o se Faatonu o se kamupani, vagana ai e faapea, afai o se tagata o lo o faatinoina so o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, ua talia so o se tofi, so o se auaunaga e tuuina atu e lea tagata e avea ai ma lē o umia lea tulaga tofi, e faatatauina e faapea na tuuina atu i le faagasologa po o le faalauteleina o lea gaoioiga e aafia i lafoga totogi; po o (d) so o se galuega o lo o auai atu i ai, galuega, po o le faafaigaluegaina (i) e tusa ai ma le Tulafono o Galuega a le Malo 2004; (ii) e avea o se Faamasino, le Loia Sili, le Pule ma Suetusi Aoao po o le Komesina o Sulufaiga; (iii) e tusa ai ma se tofiga e faia e Le Ao o le Malo ma ua molimauina e ala i se tusi faapoloaiga po o, e ala i se Poloaiga; (iv) i le avea ai o se taitaifono po o se sui auai o se komiti faatino, fono, komiti, po o isi faalapotopotoga, ia ua faavaeina e ala i se tulafono; po o (e) lea vaega o le gaoioiga i le tulaga lea o lo o aafia ai i le gaoioiga le tuuina atu o oloa e tuusaunoa mai lafoga. r / (1+r), 5. Faamatalaga o “tau” (1) I totonu o lenei Tulafono ma i le noatia ma le fai fuafua i lenei fuaiupu, “tau” o oloa o lona uiga o le tau aofai o aofaiga nei: (a) le aofai o tupe na totogi po o e totogiina e so o se tagata, i se faiga tuusao pe leai foi, mo oloa; (b) o le tau talafeagai faamaketi o se aofaiga i ituaiga ua totogi atu po o e totogi e so o se tagata, i se faiga tuusao pe leai foi, mo oloa; (c) so o se lafoga, tiute, lafoga faaee atu, totogifuapauina, ma tau faaee atu (e lē aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino) ua totogi po o e totogi i, po o e ala i le mafuaaga o le tuuina o oloa, ua faaitiitia i so o se tau pa’ū po o tupe toe faaola mai ua faatagaina ma aofia ai i le taimi na tuuina atu ai. (2) O le tau o oloa faatauina atu i lalo o se feagaiga faalisi o oloa faatau atu lea o lo o faaaogā i ai le fuaiupu 14, e lē aofia ai so o se aofaiga e totogiina mo oloa faaaitalafu i lalo o le feagaiga faalisi o oloa faatau atu. afai o le r o le fua faatatau o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e faaaogā i oloa ua fuafuaina i lalo o le fuaiupu 8; “fuainumera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga”, e faasino i se tagata, o lona uiga o le fuainumera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga, ua tuuina atu i le tagata i lalo o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga; “pepa o lafoga o oloa” o lona uiga o se pepa aloaia e manaomia le tuuina atu i lalo o le fuaiupu 33; “gaoioiga e aafia i lafoga totogi” e i ai le uiga i le fuaiupu 3; “oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi” o lona uiga o le faaulufale mai o oloa, e ese ai i lo oloa faaulufale mai e tuusaunoa; “lafoga e totogi” o lona uiga o se aofaiga o lafoga ua faatatauina ina ia tusa ai ma le fuaiupu 30; “oloa e aafia i lafoga totogi” o lona uiga o se oloa, e ese ai na i lo se oloa e tuusaunoa ma lafoga, ua faia i totonu o Samoa e se tagata i le faagasologa, po o le faalauteleina o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, ma e aofia ai oloa e aafia i lafoga totogi ua fuafuaina le tuuina atu; “galuega faatino tau fesootaiga”: (a) e i ai le uiga i le Tulafono o Fesootaiga 2005; ma (b) mo faamoemoega o lenei Tulafono, e aofia ai (i) le faaliliuina po o le faasoa atu o le aia tatau e faaaogāina ai le tulaga gafataulimaina mo ia faaliliuga tau fesootaiga, gaosiga, po o le mauaina o fesootaiga; po o (ii) le tuuina atu o avanoa i faamatalaga o fesootaiga i le lalolagi ma le atunuu; peitai (c) e lē aofia ai le tuuina atu o tusitusiga faavae, ata vaaia, leo, po o faamatalaga. “mavaega” e i ai lona uiga o lo o i le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua; “aso faigaluega” e lē aofia ai Aso Toonai, Aso Sa po o se aso malolo mo tagata uma; “oloa e lē faatatauina” o lona uiga o oloa o lo o lisiina i totonu o le Faamatalaga 3. 3. Faamatalaga o “gaoioiga e aafia i lafoga totogi” (1) I totonu o lenei Tulafono, “gaoioiga e aafia i lafoga totogi” o lona uiga: (a) o so o se gaoioiga lea o lo o faatino ma faaauau pea po o faatino i se faiga masani e so o se tagata, tusa lava pe mo tupe mama pe leai foi, ma e aofia ai po o, ua faamoemoe e aofia ai oloa atoa po o se vaega, o le tuuina atu o oloa ma galuega faatino i so o se isi lava tagata mo se taui tau tupe; ma e aofia ai so o sea gaoioiga ua faatino i le faiga o se pisinisi, fefaatauaiga, gaosiga, galuega, matata, faalapotopotoga, po o se potopotoga o tagata; po o (b) e aunoa ma le faatapulaaina o le parakalafa (a), o gaoioiga a so o se pulega a le Malo. (2) So o se mea ua faia e fesootai ma le amataina po o le faamutaina o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, e faatatauina ua faatino i le faagasologa po o le faalauteleina o lea gaoioiga e aafia i lafoga totogi. (3) E ui lava i le faafuaiupu (1) ma le (2), mo faamoemoega o lenei Tulafono, “gaoioiga e aafia i lafoga totogi” e lē aofia ai, e tusa ai i so o se tagata: (a) o le avea ai o se tagata e toatasi, so o se gaoioiga o le a faaauau pea ona avea o se gaoioiga faapitoa e fiafia e fai, po o mea e fiafia i ai; po o (b) i le lē avea ai ma tagata e toatasi, so o se gaoioiga ua faia pe afai ae faatinoina e se tagata e toatasi, o le a faaauau pea ona avea o se gaoioiga faapitoa o lo o fiafia e fai, po 30 - Me 2015 www.parliament.gov.ws 4. Faamatalaga o “tau talafeagai faamaketi” (1) I totonu o lenei Tulafono, “tau talafeagai faamaketi” o oloa, o lona uiga: (a) o le tau lea o le a maua i se feuiaiga tau tupe i maketi saoloto, e faia i le taimi e faia ai feuiaiga tau oloa i le va o tagata e leai ni noataga; (b) afai e lē talafeagai ai ona fuafuaina le tau talafeagai faamaketi o oloa (“oloa tonu”) i lalo o le parakalafa (a), o le tau e masani ona maua mai i oloa faapea i feuiaiga faapisinisi i maketi saoloto e faia i le taimi na faia ai feuiaiga i le va o tagata e leai ni noataga, ua fetuunai ina ia amanaia ai le eseesega o oloa faapena ma oloa tonu; (c) afai e lē mafai ona fuafuaina le tau talafeagai faamaketi o se oloa i lalo o le parakalafa (a) po o le (b), o le tau lea o se tau fuafuaina e latalata i ai o le tau o le a maua mai oloa i se feuiaiga faapisinisi i maketi saoloto, na faia i le taimi na faia ai feuiaiga faapisinisi i le va o tagata e leai ni noataga, e pei ona fuafuaina e le Komesina e faavae i luga o taiala faavae lautele o tau ua taliaina; po o (d) afai ua manaomia i se aiaiga o lenei Tulafono le fuafuaina o le tau talafeagai faamaketi i se taimi faapitoa mo ni oloa faapitoa po o galuega faatino o lo o umia e se tagata, o tau aogā ua faaaogāina e ala i faasinomaga i tau talafeagai faamaketi o le tuuina atu o ia oloa po o galuega faatino e pei ona fuafuaina i lalo o lenei fuaiupu i lea taimi. (2) E foliga tutusa oloa pe afai e tutusa, po o e foliga lalata i ai, i le isi oloa, i le amanaia ai o uiga vaaia, ituaiga, aofaiga, tulaga lelei manaomia, faapitoa, po o le tauleleia o oloa po o galuega faatino ua tuuina atu. 6. Faamatalaga o le “tuuina atu” (1) I totonu o lenei Tulafono: “o isi ituaiga oloa” e aofia ai: (a) meaalofa po o saofaga ua faia e avea ai ma sui o le Malo po o, e so o se pulega a le Malo (o lea totogi ua faatatauina o taui tau tupe mo le tuuina atu o oloa po o galuega faatino e le tagata lea po o mo lona manuia lea na totogi ai i le faagasologa o le faalauteleina o gaoioiga e aafia ai lafoga totogi a lea tagata); po o (b) oloa a le Malo, e aofia ai (i) totogi ua faia e le Malo i po o, e avea ai ma sui o le pulega a le Malo e faasino i se tupe totogi mo le tuuina atu o oloa; po o (ii) se aofaiga ua faamauina e avea ma tupe maua mai le Malo po o se pulega a le Malo, mai so o se tagata (e aofia ai le Malo) e ala i se tau faaee atu, totogifuapauina, tiute o oloa faaulufale mai, lafoga faaee atu, tupe totogi po o fua faatatau, peitai e le o se lafoga o tupe maua, lafoga o tiute, lafoga o tiute po o tiute o faailoga tusi, lafoga faaee atu o suauu i lalo o le Tulafono o le Penisini, po o so o se lafoga faaee atu o fesuiaiga o tupe i atunuu i fafo. “tuuina atu” o lona uiga: (a) o le tuuina atu o oloa; (b) o le tuuina atu o galuega faatino; (c) tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai; po o (d) so o se isi lava faiga o le tuuina atu ua faamaoti mai i lalo o lenei fuaiupu. “tuuina atu o oloa” o lona uiga o le faatauina atu, fesuiaiga, po o isi faaliliuga o le aia tatau e faamatuu atu ai oloa e avea ai ma lē e umiaina, e aofia ai i lalo o se feagaiga o le lisiina ma faatauina o oloa; “tuuina atu o galuega faatino”: (a) o lona uiga so o se mea ua faia lea e le o tuuina atu ai ni oloa po o tupe, e aofia ai le tuuina atu o itu taua ma aogā ma le faamatuu atu, tofia, po o le faalēaogāina o so o se aia tatau; ma (b) e aofia ai, pe afai e faia se petipetiga a se tagata i so o se tupe i so o se tuuga solofanua, o le aofaiga o tupe ua faapea ona faia ai petipetiga, ua faatatauina o le tuuina atu o galuega faatino (i) e le tagata o umia se laisene o petipetiga i lalo o le Tulafono o Petipetiga (Sooupu o PALEMENE Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990, i le tulaga o tupe ua faia ai se petipetiga ma lea tagata o umia le laisene; po o (ii) e le Komiti Faatino o le Lala Sooupu o Petipetiga i le tulaga e faasino i tupe ua faia ai peti i le Komiti Faatino i se ofisa po o le lala sooupu o le Komiti Faatino, pe afai o lea aofaiga o tupe o lo o tagofiaina e tusa ai ma tuutuuga o le fuaiupu 35 ma le 36 o le Tulafono o Petipetiga (Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990; po o (iii) e le tagata o umia se laisene i lalo o le fuaiupu 16A o le Tulafono o Petipetiga (Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990 i le tulaga o tupe ua totogi e avea ma peti ma lea tagata o umia lea laisene; ae peitai (c) e lē aofia ai se totogi o faamalumaluga mo so o se tupe maua ua maumau o tupe na maua i lalo o se konekarate o inisiua, pe afai o oloa a lea konekarate o inisiua e le o totogiina ni Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino po o, o lea totogi e taui ai so o se tupe maua ua maumau (o tupe maua o lo o i ai le uiga i le Tulafono o Faalavelave Tutupu Faafuasei 1989). “tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai” o lona uiga o le tuuina atu o auaunaga ia e faamalieina ai tuutuuga nei: (a) ua tuuina atu auaunaga i se tagata faamauina; (b) ua tuuina atu auaunaga e se tagata o ia lea e le o se tagata faamauina; (c) o le tuuina atu o auaunaga e le o se auaunaga e aafia i lafoga totogi ona e le o faatinoina i totonu o Samoa; (d) e aafia i lafoga totogi auaunaga pe ana faapea na faia i totonu o Samoa; (e) semanu e lē agavaa le tagata faamauina ua ia taulimaina auaunaga i se faasiliga mo le aofaiga atoa o lafoga totogi atu pe ana faapea na mauaina e le tagata auaunaga i ni oloa e aafia i lafoga totogi. (2) I totonu o lenei fuaiupu: “taaloga o matematega” e aofia ai bingo, e pei ona faamatalaina i le fuaiupu 2 o le Tulafono o Taaloga 1978; “lulu” e aofia ai lulu e pei ona faamatalaina i le fuaiupu 2 o le Tulafono o Taaloga 1978, ma le fuaiupu 2 o le Tulafono o Lulu a le Atunuu 1978; “tagata e faalauiloaina” e aofia ai le Komiti Faatino o Lulu a le Atunuu na faavaeina e le Tulafono o Lulu a le Atunuu 1978. (3) O tulaga nei ua faatatauina e avea ma galuega faatino tuuina atu: (a) pe afai ua totogi e se tagata se aofaiga o tupe e auai ai i se taaloga o matematega, po o le lulu, ua faatatauina lea aofaiga e faapea, e mo le tuuina atu o auaunaga e le tagata, sosaiete, tagata e faalauiloaina, po o le tagata e tuufaatasia o ia lea o lo o ia faatautaia le taaloga o matematega po o le taaloga lulu; po o (b) mo faamoemoega o lenei Tulafono, (ae vagana ai mo le fuaiupu 29) pe afai ua maua e se tagata faamauina se totogi tau faamalumaluga i lalo o se feagaiga tau inisiua, i le tulaga lautele e faapea e fesootai i se tupe na maumau ua faatupulaia i oloa tuuina atu e aafia i lafoga, ua faatatauina le totogiina o auaunaga tuuina atu ua faatino i le aso na mauaina ai lea totogi tau faamalumaluga ua faia e lea tagata faamauina, i le faagasologa po o le faalauteleina ai o gaoioiga e aafia i lafoga a lea tagata. (4) I le faamatalaina o upu “o isi faiga e tuuina atu ai oloa”, o se tupe faameaalofa po o fesoasoani ua faia e avea ai ma sui o le Malo po o, e so o se pulega a le Malo i: (a) se tagata (e le o se pulega a le Malo) mo ia gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi a lea tagata; po o (b) se tagata mo le manuia ma le avea ai ma sui o se isi tagata mo gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi a le isi lea tagata: (aa) e aofia ai (i) se faaunegatupe ua faataatia ese po o se aitalafu, pe afai o lena faaunegatupe po o le aitalafu ua lē totogiina, e mafua mai i le faamalieina o tuutuuga mo le lē totogiina; ma (ii) i se tupe faameaalofa po o se fesoasoani o se ituaiga ua faaalia manino mai e Le Ao o le Malo e ala i se Poloaiga e avea ma tupe faameaalofa e aafia i lafoga totogi po o fesoasoani mo faamoemoega o lenei faafuaiupu, ae peitai mo le faaaliga manino, o le a lē aofia ai i lenei faamatalaga e tusa ai ma le parakalafa (b)(ii); peitai (bb) e lē aofia ai (i) se faamanuiaga o lo o taua i lalo o le Vaega XII o le Tulafono o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 1972; (ii) so o se totogi ua tuuina atu i se tagata mo le faaaogāina ma faamanuiaga e patino i lea tagata po o se tasi o lona aiga; ma (iii) se ituaiga totogi ua faaalia manino e Le Ao o le Malo, e ala i se Poloaiga ina ia lē aafia i lafoga totogi o tupe faameaalofa, po o fesoasoani, mo faamoemoega o lenei faafuaiupu. 7. Faaaogāina 31 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws (1) O lenei Tulafono e noatia ai le Malo. (2) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (3), o le a leai se aafiaga faaletulafono i se aiaiga i se isi Tulafono o lo o aiaia ai so o se tuusaunoaga i luga o so o se mataupu po o, le lē faatatauina o oloa tuuina atu vagana ai ua faapea foi ona aiaia le tuusaunoa ai po o le lē faatatauina o le tuuina atu o oloa, i lalo o lenei Tulafono. (3) E lē faaaogāina le faafuaiupu (2) i se aiaiga i se isi Tulafono lea o lo o aloaia a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono. VAEGA 2 LAFOGA O OLOA MA GALUEGA FAATINO E FAIA I LUGA O AOFAIGA O TAU 8. Faaeeina atu ma noataga mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino (1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e faaee atu lafoga ma galuega faatino e faia i luga o aofaiga o tau i le fua faatatau ua faamaoti mai i le faafuaiupu (3) i luga o tulaga nei: (a) o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua faia e se tagata faamauina; (b) o se oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi; (c) o le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai e aafia i lafoga totogi. (2) O le aofaiga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi mo le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi, oloa faaulufale mai e totogi lafoga, po o le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai, e faatatauina e ala i le faaaogāina o le fua faatatau ua faamaoti mai i le faafuaiupu (3) i le tau aogā o oloa tuuina atu po o oloa faaulufale mai. (3) O le fua faatatau o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e: (a) mo oloa tuuina atu e aafia i lafoga e le o ni oloa e faatatauina, e leai se pasene; po o (b) i so o se isi lava tulaga, e 15%. (4) O noataga mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino: (a) mo oloa tuuina atu e aafia i lafoga (i) e tulai mai i le taimi e tuuina atu ai; ma (ii) e ao ona faaalia i lalo o le fuaiupu 42(1) i le Komesina, e le tagata faamauina o lo o tuuina atu oloa; ma (b) mo oloa faaulufale mai e totogi lafoga (i) e tulai mai i le taimi e faaulufale mai ai; ma (ii) e ao ona totogiina e le tagata o lo o ia faaulufale mai i lalo o le fuaiupu 42(2); (c) mo galuega faatino faaulufale mai (i) e tulai mai i le taimi e tuuina atu ai; ma (ii) e ao ona faaalia i lalo o le fuaiupu 42(1) i le Komesina e le tagata faamauina o lo o ua ia taulimaina oloa. (5) E ui lava i so o se isi lava tulafono, o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi e se tagata faamauina mo ni oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, e mafai ona toe maua mai e le tagata mai le tagata ua ia taulimaina oloa. VAEGA 3 FAAMAUINA 9. Talosaga mo le faamauina (1) E ao i se tagata ona talosaga i le Komesina mo le faamauina mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino: (a) i le amataga o se vaitaimi e 12 masina, pe afai o lo o i ai ni mafuaaga talafeagai e manatu ai e faapea o le tau aogā atoa o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi e ao ona faia e le tagata i lea vaitaimi, o le a sili atu ma le laasaga amata o le faamauina; (b) i le faaiuga o se vaitaimi e 12 masina po o se vaitaimi e itiiti ifo, pe afai i lea vaitaimi, o le aofai atoa o le tau aogā o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua faia e le tagata, e sili atu ma le laasaga amata o le faamauina; po o (c) pe afai o le tagata, o se pulega a le Malo lea ua amatalia ona faatino se gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi. (2) O le laasaga amata o le faamauina a itiiti mai e $130,000. (3) I le fuafuaina po o ua sili atu le laasaga amata o le faamauina o se tagata mo se vaitaimi, e lē amanaia le tau aogā o oloa nei ua tuuina atu e aafia i lafoga totogi: (a) o ni oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi e ala i le faatauina atu o se aseta faavae o gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi a le tagata; (b) o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi e faia i le na o le mafuaaga o se tulaga aliae mai i le faatauina atu e le tagata o le gaoioiga atoa po o se vaega e tatau ona aafia i lafoga totogi a le tagata, po o ua faamutaina i se tulaga tumau ona faaauau gaoioiga a le tagata e tatau ona aafia i lafoga totogi. 32 - Me 2015 (4) I le fuafuaina po o ua sili atu i le laasaga amata le faamauina o se tagata, e mafai e le Komesina ona amanaia le tau aogā o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua tuuina atu e se tagata e fesootai ma lea tagata. (5) E ui lava i le faafuaiupu (1), o se tagata o ia lea ua ia faamalieina le Komesina e faapea, i le aso 1 o Ianuari 1994 po o le tuanai ai o lea aso: (a) o lo o tauaveina e lea tagata se gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi; po o (b) ua faamoemoe lea tagata e tauaveina gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi mai se aso ua faamaotiina, e mafai ona talosaga i le Komesina mo le faamauina i lalo o lenei Tulafono, ma tuuina atu i le Komesina so o se isi lava faamatalaga faapitoa faaopoopo, e pei ona mafai ona manaomia e le Komesina mo le faamoemoe o le faamauina o lea tagata. (6) E ao i se talosaga mo le faamauina i lalo o lenei fuaiupu ona: (a) i le pepa faatumu faamaonia; ma (b) faatoai atu i le faiga faatonuina i totonu o le 15 aso faigaluega, a le tagata ua faapea ona manaomia e talosaga mo le faamauina. (7) I totonu o lenei fuaiupu: “aseta faavae” o lona uiga o se aseta moni pe leai foi o gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi o le taua o lona aogā e silia ma le tausaga e tasi (1), ae peitai e lē aofia ai oloa ma meatotino; “oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua tuuina atu e se tagata” e aofia ai le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai ua tuuina atu i le tagata ua fuafuaina i luga o manatu taulagi e faapea, ua maea ona faamauina le tagata. 10. Faamauina-(1) E ao i le Komesina ona: (a) faamauina se tagata o ia lea na talosaga mo le faamauina pe afai ua faamalieina e faapea, e manaomia le tagata ina ia talosaga mo le faamauina i lalo o le fuaiupu 9; po o (b) le faamauina o le tagata, pe afai ua faamalieina e faapea, ua lē faia faapea e le tagata o ia lea ua manaomia e talosaga mo le faamauina, i totonu o le vaitaimi e 12 masina ua faamaoti mai i le fuaiupu 9; ma (c) tuuina atu i le tagata se tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i totonu o le pepa faatumu faamaonia. (2) Afai ua faamalieina le Komesina i mataupu ua faasinomia i le fuaiupu 9(5) e faasino i se tagata, e mafai e le Komesina: (a) ona faamauina le tagata; ma (b) tuuina atu i le tagata se tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau i le pepa faatumu faamaonia. (3) O le faamauina o se tagata i lalo o le faafuaiupu (1) po o le (2) o le a aloaia mai le amataga o le vaitaimi muamua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i le maea ai ona manaomia le tagata e talosaga mo le faamauina, po o sea taimi mulimuli ane e pei ona faatulaga atu i le tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a se tagata. 11. Noataga o se tagata faamauina (1) E ao i se tagata faamauina ona faalauiloa i se nofoaga e mafai ona iloa e tagata: (a) le uluai ata o lona tusi faamaonia o le faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i le nofoaga autu lea o lo o tauaveina ai ana gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi; ma (b) se ata faamaonia o le tusi faamaonia ua maua mai le Komesina i nofoaga taitasi uma ia o lo o tauaveina ai ana gaoioiga e tatau ona aafia i lafoga totogi. (2) E ao i se tagata faamauina ona logoina le Komesina, i se faiga tusitusia, e uiga i so o se suiga i le igoa (e aofia ai le igoa o le pisinisi), tuatusi, nofoaga o le pisinisi, po o le uiga moni o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi a le tagata, i totonu o le 15 aso faigaluega o le suiga ua tulai mai. 12. Faalēaogāina o le faamauina (1) E ao i se tagata faamauina ona talosaga, i le pepa faatumu faamaonia, mo le faalēaogāina o le faamauina o le tagata pe afai: (a) mo se pulega a le Malo, ua muta le tauaveina o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi; po o (b) i le noatia ma le fai fuafua i le parakalafa (c), mo le tagata faamauina i lalo o le fuaiupu 9(i) ua muta ona faia e le tagata le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi; po o (ii) o lo o faaauau pea ona tuuina atu e le tagata oloa e aafia i lafoga totogi peitai ua pa’ū le tau aogā faaletausaga o ia oloa tuuina atu, i lalo ifo o le laasaga amata o le faamauina, ae vagana ai o i ai se manatu talafeagai e faapea o le pa’ū i le tau aogā e na o se taimi lē tumau; (c) mo se tagata faamauina i lalo o le fuaiupu 9(5), ua faamutaina ona tauaveina e le tagata se gaoioiga e aafia i lafoga totogi. (2) O se talosaga i lalo: (a) o le faafuaiupu (1)(a), e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso na muta ai ona tauaveina e le pulega a le Malo se gaoioiga e aafia i lafoga totogi; (b) o le faafuaiupu (1)(b)(i), e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso lea na muta ai ona faia e le tagata oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi; po o (c) le faafuaiupu (1)(b)(ii), e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso lea na muta ai le sili atu i le laasaga amata o le faamauina le tau aogā faaletausaga o oloa tuuina atu a le tagata e aafia i lafoga totogi; (d) le faafuaiupu (1)(c) e ao ona faia i totonu o le 15 aso faigaluega mai le aso lea na muta ai ona tauave e le tagata gaoioiga e aafia i lafoga totogi. (3) E ao i le Komesina, e ala i se faasilasilaga tusitusia, ona faalēaogāina le faamauina o se tagata pe afai: (a) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(a), ma ua faamalieina le Komesina e faapea ua muta ona tauaveina gaoioiga e aafia i lafoga totogi e le pulega a le Malo; (b) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(b)(i) ma ua faamalieina le Komesina e faapea ua muta ona faia e le tagata o oloa e aafia i lafoga totogi; (c) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(b)(ii), vagana ai ua i ai ni manatu talafeagai i le Komesina e faapea, o le tau aogā faaletausaga o oloa tuuina www.parliament.gov.ws atu e aafia i lafoga totogi a le tagata, e mo na o se taimi lē tumau i lalo ifo o le laasaga amata o le faamauina; po o (d) na talosaga le tagata mo le faalēaogāina i lalo o le faafuaiupu (1)(c) ma ua faamalieina le Komesina e faapea, ua muta ona tauaveina e le tagata o gaoioiga e aafia i lafoga totogi; (e) e le i talosaga le tagata mo le faalēaogāina peitai ua faamalieina le Komesina e faapea, o lo o manaomia le tagata e talosaga mo le faalēaogāina o le faamauina i lalo o le faafuaiupu (1). (4) O le faalēaogāina o le faamauina o se tagata e aloaia mai le aso ua faatulaga atu i le faasilasilaga o le faalēaogāina. (5) E ao i se tagata ua faalēaogāina lona faamauina i lalo o lenei fuaiupu: (a) ona faamuta i le taimi lava lea le tulaga faaauau e faapea, o le tagata o ia lava o se tagata faamauina, e aofia ai i luga o so o se faamaumauga aloaia o lo o faaaogāina e le tagata; (b) ona faatoai atu se faamatalaga o tupe maua mulimuli o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ma totogi uma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tatau ona totogi, e aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tatau ona totogi e tusa ai ma le fuaiupu 14, i totonu o le 15 aso faigaluega i le tuanai ai o le aso ua faalēaogāina ai le faamauina o le tagata; ma (c) faafoi atu i le taimi lava lea (peitai ia lē itiiti ifo i le 10 aso faigaluega) le tusi faamaonia o le faamauina o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ma ona ata faamaonia i le Komesina. (6) O le faalēaogāina o le faamauina i lalo o lenei fuaiupu o le a lē aafia ai le noataga o le tagata mo so o se gaoioiga ua faia po o ua lē faia a o faamauina. 13. Oloa tuuina atu ua faatatauina e aafia i lafoga totogi i luga o le faalēaogāina o le faamauina (1) Ua faatatauina se tagata lea ua faalēaogāina le faamauina e faapea ua ia tuuina atu oloa e aafia i lafoga totogi o so o se aseta o lo o i ai i le taimi na faalēaogāina ai le faamauina peitai e faatoa mafai pe afai na faatagaina le totogi o faasiliga o lafoga maua mai mo le mauaina mai po o le faaulufale mai o oloa, po o le mauaina mai po o le faaulufale mai o oloa ia na aofia ai i totonu o ia oloa ma meatotino. (2) O oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi o lo o i lalo o le faafuaiupu (1) ua faatatauina e faapea na faia e le tagata i le taimi lava lea a o le i faalēaogāina le faamauina o le tagata, ma ua faatatauina e faapea na taulimaina e le tagata i lea taimi se aofaiga o lafoga totogi atu e tutusa ma le aofaiga o le faasiliga o lafoga maua mai e faatagaina le totogi i le tagata i le mauaina ai po o le faaulufale mai o oloa. VAEGA 4 OLOA TUUINA ATU Vaevaega 1 - Tulafono faafoe lautele 14. Oloa eseese e tuuina atu - I totonu o lenei Tulafono, ae vagana ai ua manaomia e le mataupu se isi faiga e ese ai: (a) o le tuuina atu o oloa o se ituaiga faapitoa lea e faaopoopo atu po o e tulai mai i le tuuina atu o oloa o se isi ituaiga (“o le tuuina atu o oloa autu”) ua faatatauina e avea o se vaega o oloa autu e tuuina atu; po o (b) o le tuuina atu o galuega faatino lea e faaopooopo atu po o e tulai mai i le faaulufale mai o oloa ua faatatauina o se vaega o le faaulufaleina mai o oloa. 15. Taimi e tuuina atu ai oloa-(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e tuuina atu oloa i se taimi a o lumanai ai: (a) le aso na tuuina atu ai le faamatalaga o oloa; po o (b) le aso lea na faia ai so o se totogi ( e aofia ai se vaega ua totogi o tupe) mo le tuuina atu o oloa. (2) E faatulai mai le tuuina atu o oloa i le va o tagata soofaatasi po o e ala i se meaalofa: (a) mo oloa, i le aso e faaooina atu ai oloa; po o (b) mo galuega faatino, i le aso e maea ai le faatinoga o auaunaga. (3) O le tuuina atu o oloa e ala i masini e faatauina atu ai, mita, po o isi masini e faagaoioia i tupe siliva, tupe pepa, po o se mea taua ua tulai ma i le aso na aveeseina mai ai le tupe siliva, tupe pepa po o le mea taua mai le masini, mita, po o isi masini e, po o e avea ai ma sui o le tagata o lo o ia tuuina atu oloa. (4) Afai ua faatinoina le galuega faatino: (a) e ala i le lisiina o oloa; po o (b) le faagasolo i luma i lalo o se maliega po o se tulafono lea o lo o aiaia ai mo tupe totogi faavaitaimi, ua faatatauina le tuuina atu o galuega faatino e avea o se faasologa o le tuuina atu o galuega faatino i taimi eseese, faalausosoo, e uiga tutusa ma vaega faifaipea o le vaitaimi o le lisi po o le maliega, po o e pei ona fuafuaina e le tulafono, ma ua faatatauina le tuuina atu taitasi i se tulaga faalausosoo o oloa, e pei ona tulai mai, a o lumanai ai le aso lea e tatau ona totogi ai ia oloa po o ua taulimaina. (5) Afai, ma i le tulaga e faapea: (a) o lo o faagasolo le tuuina atu o oloa i lalo o se maliega po o se tulafono lea o lo o aiaia ai mo totogi auauai po o le totogi faavaitaimi; po o (b) oloa ma galuega faatino e tuusao atu i le fausia o fale, galuega tetele o le toe fausia o fale, gaosiga, po o le faaopoopoga faatelē o se fale po o galuega faainisinia, ia o lo o tuuina atu i lalo o se maliega po o se tulafono lea o lo o aiaia ai mo totogi auauai po o totogi faavaitaimi e tusa ai ma le uiga moni o le auiluma o lea fausaga, gaosiga, po o le faalauteleina, ua faatatauina le tuuina atu o oloa po o galuega faatino, o se faagasologa o le tuuina atu o oloa i taimi eseese, faalausosoo, ma ua faatatauina le tuuina taitasi i se tulaga faalausosoo o oloa e pei ona tulai mai a o lumanai ai le aso e tatau ai ona totogi ia oloa tuuina atu faalausosoo po o ua taulimaina. (6) Afai ua faatatauina ua tuuina atu e se pulega a le Malo oloa ma galuega faatino i lalo o le fuaiupu 6(4), ua faatatauina le tuuina atu o oloa, i le tulaga lautele e faapea, na tuuina atu oloa e totogi e avea ma tupe maua mai le Malo, ma na faataunuuina i le vaitaimi o lafoga lea ua faatatau i ai tau faaee atu. (7) Afai ua faatatauina oloa e faapea na faia i lalo o le fuaiupu 6(3)(a), ua faapea ona PALEMENE faatatauina oloa tuuina atu na faataunuu i le aso lea na amatalia ai le seiina po o le fuafuaina o se taunuuga o le taaloga o matematega po o le lulu. 16. Nofoaga o lo o tuuina atu ai oloa - E tulai mai le tuuina atu o oloa i totonu o Samoa pe afai: (a) ua faaooina atu oloa po o ua faaavanoa atu i totonu o Samoa e le tagata e tuuina atu oloa; po o (b) afai o le faaooina atu po o le faaavanoaina e aafia ai le felauaiga o oloa ua i totonu o Samoa pe afai ua amata felauaiga. 17. Nofoaga e tuuina atu ai galuega faatino-(1) Ua tulai mai le tuuina atu o galuega faatino i totonu o Samoa pe afai o gaoioiga e aafia i lafoga totogi a le tagata o tuuina atu oloa, lea o lo o tuuina atu auaunaga, o lo o i totonu o Samoa. (2) E ui lava i le faafuaiupu (1), o le tuuina atu o galuega faatino e tulai mai i totonu o Samoa, pe afai o lē o lo o taliaina oloa, e le o se tagata faamauina ma: (a) o lo o faatino auaunaga tuuina atu patino i totonu o Samoa e se tagata o ia lea o lo o i Samoa i le taimi na tuuina atu ai oloa; (b) o auaunaga o lo o fesootai tuusao i meatotino e lē mafai ona feaveaia i totonu o Samoa; (c) o auaunaga tau faasalalauga i leitio po o televise na maua i se tuatusi i totonu o Samoa; (d) o auaunaga faaeletoroni na faaoo atu i se tagata i totonu o Samoa i le taimi na tuuina atu ai; (e) o le tuuina atu o auaunaga o le faaliliuina atu po o le faasoaina atu o, po o le faamatuu atu o se aia tatau e faaaogāina, se pule tau fatuga, pateni, igoa tau fefaatauaiga po o aia tatau tutusa i totonu o Samoa; po o (f) o auaunaga tau fesootaiga ma o le tuuina atu na amataina e se tagata i totonu o Samoa i le taimi na tuuina atu ai, e ese ai na i lo oloa na amata tuuina atu e (i) se tagata e tuuina atu oloa o auaunaga tau faasalalauga; po o (ii) se tagata o ia lea o lo o asiasi solo i le lalolagi a o nofo lē tumau ai i Samoa. (3) Mo faamoemoega o le faafuaiupu (2)(f), o le tagata o ia lea ua ia amataina ona tuuina atu auaunaga tau fesootaiga o le tagata lea o lo taua muamua mai i parakalafa nei: (a) o le tagata o ia lea ua ia (i) faafoeina le amataina o le tuuina atu o oloa; (ii) totogiina le tuuina atu o auaunaga; po o (iii) ua faia le konekarate mo le tuuina atu o oloa; po o (b) le tagata lea ua lafoina atu i ai le pepa e totogi ai oloa. (4) I totonu o lenei fuaiupu, “auaunaga faaeletoroni” o lona uiga o le atiaeina po o le tausiga o, po o avanoa i, so o se tasi o tulaga nei pe a tuuina atu po o ua faaooina atu i po o e ala i fesootaiga faakomepiuta: (a) tuatusi faakomepiuta, nofoaga tutotonu o fesootaiga o tuatusi faakomepiuta, po o nofoaga e faatonutonu ai le vaavaaiga o polokalame ma meafaigaluega faatekonolosi; (b) polokalame faakomepiuta ma le latou tuulata mai; (c) ata vaaia, feau faatekonolosi, ma faamatalaga; (d) nofoaga tutotonu o faamatalaga; (e) polokalame tau aoaoga faakomepiuta mo tagata taitoatasi; (f) musika, ata tifaga ma taaloga, e aofia ai taaloga o matematega; (g) so o se faasalalauga po o faafiafiaga, e aofia ai so o se faasalalauga faaupufai, faaleaganuu, faatufugaga, taaloga, faasalalauga faasaienitisi, e aofia ai faasalalauga i le televise. 18. Tau aogā o oloa tuuina atu-(1) I le noatia ma le fai fuafua i, lenei Tulafono, o le tau aogā o oloa tuuina atu, o le tau lea o oloa ua tuuina atu. (2) Afai: (a) e le o faaeeina atu se tau i ni oloa e aafia i lafoga totogi ua faia e se tagata faamauina i se tagata e soofaatasi, po o e itiiti ifo na i lo le tau talafeagai faamaketi o oloa ua tuuina atu; ma (b) e lē agavaa lē ua taliaina oloa i se faasiliga o lafoga maua mai mo oloa uma o lafoga e totogi atu e tusa ai ma oloa, o le tau aogā o oloa tuuina atu o le tau talafeagai faamaketi lena o oloa ua fuafuaina i le taimi na tuuina atu ai. (3) Ae vagana ai ua aiaia i totonu o lenei Tulafono, afai e le o faaeeina atu se tau mo oloa ua tuuina atu, o le tau talafeagai o oloa e lē faatatauina. (4) Afai ua tuuina atu oloa e aafia i lafoga totogi e se tagata faamauina e aunoa ma se aofaiga e ese ai ua faailoagofie mai e avea ma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, o le 33 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws tau aogā o oloa tuuina atu ua faatatauina e ala i le faaaogāina o le fua faatatauina lenei: A - (A x B) pe afai A o le aofaiga atoa e totogi mo le tuuina atu o oloa; ma B o le vaegamea o le lafoga. (5) Afai o oloa ma galuega faatino e, po o ua faatatauina e tuuina atu o so o se pulega a le Malo: (a) e tusa ai ma le parakalafa (b)(i) o le faamatalaina o le “tuuina atu o galuega faatino” i le fuaiupu 6, o le tau aogā o oloa o se aofai e tutusa ma so o se aofaiga mai lea taimi i lea taimi ua tuuina atu e totogi e le Malo i po o, e avea ma sui o lea pulega a le Malo mo ia oloa; po o (b) e tusa ai ma le parakalafa (b)(i) o le faamatalaina o le “tuuina atu o galuega faatino” i le fuaiupu 6, o le tau aogā o ia oloa o se aofaiga e tutusa ma so o se aofaiga lea e totogi mai lea taimi i lea taimi e avea o tupe maua mai le Malo e tusa ai o le tuuina atu o galuega faatino e lea pulega a le Malo. (6) Afai ua faatatauina le tuuina atu o galuega faatino ua faia i totonu o le uiga o le faamatalaga o le uiga o le “tuuina atu o galuega faatino” i le fuaiupu 6, o le tau aogā o oloa o se aofaiga tele o tupe e totogi e se tagata e auai ai i se taaloga o matematega po o le lulu, e avea ma faamatalaga o le aofaiga atoa o tupe e maua mai (i le maea ai ona toesea le aofaiga o faailoga uma ua totogi atu ma e totogi i tupe) o taaloga o matematega po o lulu. 19. Tau aogā o le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai-(1) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (2), o le tau aogā o le tuuina atu o auaunaga o oloa faaulufale mai: (a) pe afai e soofaatasi le tagata e tuuina atu oloa ma le tagata e taliaina oloa, o le tau talafeagai faamaketi o oloa na tuuina atu i le taimi na tuuina atu ai oloa; po o (b) i so o se isi lava tulaga, o le tau o le tuuina atu o oloa. (2) Afai na agavaa se tagata faamauina lea e noatia i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le fuaiupu 8(1)(c) mo le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai, i se aitalafu mo le vaega o le aofaiga o lafoga e totogi mai pe afai ua maua e le tagata auaunaga i se tulaga gafatia, e faaitiitia le tau aogā o le tuuina atu o oloa i lalo o le faafuaiupu (1) e ala i se aofaiga e tutusa ma le vaega o lafoga e totogi atu ia sa tatau ona gafatia. (3) E ao i se tagata faamauina e noatia mo Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le fuaiupu 8(1)(c) mo le tuuina atu o auaunaga o oloa faaulufale mai ona saunia se pepa totogi o lafoga e faia e lē ua taliaina oloa ma auaunaga, i le pepa faatumu faamaonia mo oloa ma auaunaga tuuina atu. Vaevaega 2 - Tulafono faafoe faapitoa 20. Faaaogāina o oloa i tulaga tumaoti po o tuusaunoaga-(1) O le faaaogāina o oloa e se tagata faamauina i se tulaga tumaoti po o tuusaunoaga, ua faatatauina o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua faia e le tagata, ae peitai sei vagana ua faataga lea tagata i se faasiliga o lafoga maua mai mo le mauaina mai po o le faaulufale mai o oloa. (2) Ua faatatauina ni oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi i lalo o le faafuaiupu (1) e faapea na faia e le tagata faamauina i le taimi lea na talosagaina ai le faaaogāina i se tulaga tumaoti po o le tuusaunoaina o oloa, ma ua faatatauina ua maua e le tagata i lea taimi, se aofaiga o lafoga totogi atu e tutusa ma le aofaiga o le faasiliga o lafoga maua mai, ua faatagaina i le tagata e tusa ai ma le mauaina po o le faaulufaleina mai o oloa. (3) I totonu o lenei fuaiupu, “tuusaunoa le faaaogāina” o lona uiga o le faaaogāina o oloa po o auaunaga e tuuina atu ai i se tulaga tuusaunoa. 21. Oloa tuai ua toe faatau atu i ni tau pa’ū-(1) E faaaogā lenei fuaiupu pe afai ua faamalieina tuutuuga nei: (a) o le tuuina atu o oloa tuai e aafia i lafoga totogi lea na faia e se tagata faamauina o ia lea o se tagata e tuuina atu oloa tuai; (b) na faatauina mai oloa tuai e le tagata faamauina mai se tagata o ia lea e le o se tagata faamauina; (c) sa lē tatau ona tuusaunoa po o e lē faatatauina le tuuina atu o oloa tuai i le tagata faamauina pe ana faapea o le tagata na tuuina atu oloa i le tagata faamauina o ia foi o se tagata faamauina; (d) o le tuuina atu o oloa tuai i le tagata faamauina e le o ni oloa na faaulufale mai; ma (e) o oloa tuai na tuuina atu e le tagata faamauina e mafuli lava i le tulaga lava lea e pei ona faatauina mai ai e le tagata faamauina. (2) Afai e faaaogā le faafuaiupu (1): (a) ua faatatauina e faapea, na totogi e le tagata faamauina se aofaiga o lafoga e totogi atu mo le mauaina mai o oloa tuai e tutusa ma le vaegamea o lafoga o le tau ua totogi mo oloa tuai; ma (b) ua faatagaina le tagata faamauina e totogi le faasiliga o lafoga maua mai mo le lafoga ua fuafua e totogi atu i lalo o le parakalafa (a), i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, i le taimi lea e tulai mai ai le tuuina atu o oloa tuai e le tagata faamauina. (3) Afai ua maua ma taliaina e se tagata e tuuina atu oloa tuai ni oloa tuai (“oloa ua faatauina mai”) e avea ma vaega o le totogi o oloa na tuuina atu e lea tagata i se tagata o ia lea e le o faamauina, o le tau talafeagai faamaketi o oloa na faatauina mai e faaaogā e fuafua ai le tau mo oloa ua totogi e le tagata o lo o fefaatauaia oloa, e faatauina mai ai ia oloa. (4) I totonu o lenei fuaiupu: “oloa tuai e toe faatau atu i tau pa’ū” o lona uiga o oloa ia na faaaogāina lata mai nei e se tagata o ia lea e le o se tagata faamauina; “tagata e tuuina atu oloa tuai e toe faatau atu i tau pa’ū” o lona uiga o se tagata faamauina o ana gaoioiga e aafia i lafoga totogi e mafuli lava i le toe tuuina atu o oloa tuai o le tele lava e i le tulaga lava lea e pei ona faatauina mai ai e le tagata. 22. Aia tatau, filifiliga ma pepa e totogi ai tupe-(1) Afai: (a) o le tuuina atu o se aia tatau po o se filifiliga o se auaunaga e aafia ai lafoga totogi; ma (b) o le isi auaunaga e tuuina atu ai (“tuuina atu mulimuli ane”) ua faia i le faatinoga o le aia tatau po o le filifiliga, o le tau mo le tuuina atu mulimuli ane e faatapulaaina i le tau faaopoopo, pe afai e i ai, ua tuuina atu mo oloa tuuina atu mulimuli ane po o, e fesootai ma le faatinoga o le aia tatau po o le filifiliga. (2) O le tuuina atu o se pepa e totogi ai oloa e le o se auaunaga faaoo atu pe afai o lea pepa: (a) e agavaa ai le tagata o umia e maua mai ai oloa po o auaunaga e oo atu i se aofaiga tau tupe e toe faaolaina ai tupe o le pepa e totogi ai oloa; ma (b) ua tuuina atu mo se aofaiga o tupe. (3) Afai ua toe faaolaina mai tupe o se pepa e totogi ai oloa ua taua i le faafuaiupu (2) mo oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, e se tagata faamauina, e faatatauina le aofai ua taua i le faafuaiupu (2)(b) o se aofaiga ua aofia ai vaega nei e lua (2): (a) se aofaiga o tupe e avea ma tau po o se vaega o le tau mo oloa ua tuuina atu, ua fuafua e avea ma aofaiga ua taua i le faafuaiupu (2)(b) ua faaitiitia e ala i le vaega o lafoga o lea aofaiga; ma (b) se aofaiga e avea ma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, po o se vaega o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e totogi mo oloa ua faatatauina, e avea ma vaega o lafoga o le aofai ua taua i le faafuaiupu (2)(b). (4) Afai: (a) ua tuuina atu e se tagata faamauina se pepa e totogi ai oloa e aunoa ma se tupe e totogi; (b) o le pepa e totogi ai oloa e agavaa ai le tagata o umia i se tulaga ua faaitiitia ai tau o oloa po o auaunaga ua tuuina atu e se isi tagata; ma (c) ua toe faafoi mai le pepa e totogi ai oloa mo oloa e aafia i lafoga totogi, o le tau o oloa ua tuuina atu e aofia ai tau aogā i tinoitupe o le pepa e totogi ai oloa ua faaitiitia i se aofaiga e tutusa lelei ma le tau aogā i tinoitupe faatele i le vaega o lafoga. (5) E agavaa se tagata faamauina i se faasiliga o lafoga maua mai e tusa ai ma so o se aofaiga na totogi atu i le tagata o lo o tuuina atu oloa, mo le toe faaolaina mai e le tagata na tuuina atu se pepa e totogi ai oloa, o taua i le faafuaiupu (4). (6) O le aofaiga o le faasiliga o lafoga maua mai ua taua i le faafuaiupu (5), o le aofaiga lea na totogi i le tagata o lo o tuuina atu oloa, faatele i le vaega o lafoga, ma e faatagaina le faasiliga o lafoga maua mai i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, lea e totogi atu ai le aofaiga i le tagata o lo o tuuina atu oloa. (7) O le tuuina atu o auaunaga tau fesootaiga e ala i le faaaogāina o se pepa o telefoni totogi muamua ua maua i totonu o Samoa lea e mafai ona faaaogāina i totonu po o fafo atu o Samoa, ua tulai mai i le taimi ua faia ai telefoni e faaaogā ai le pepa telefoni e totogi muamua. (8) I totonu o lenei fuaiupu: “pepa o telefoni e totogi muamua”: (a) o lona uiga o se pepa po o se meataitasi tali tutusa i le a lava le faiga e tuuina atu ai, e aofia ai faiga faaeletoroni, lea e agavaa ai le tagata o lo o umia e maua ai auaunaga tau fesootaiga e tali tutusa; ma (b) e aofia ai se Pepa o Telefoni totogi muamua o Faatulagaga e Iloagofie ai le Tagata o Faaaogāina (“SIM”), o se pepa e mafai ona totogi, po o se meataitasi tali tutusa. “pepa e totogi ai”: (a) o lona uiga o se pepa e totogi ai oloa, faailoga oomi, pepa o faafesuiaiga o oloa, pepa e faapa’ū ai tau o oloa, po o meataitasi faapena, e aofia ai se mea ua tuuina atu faaeletoroni, lea e mafai ona toe maua mai e le tagata e umia ma na o oloa po o auaunaga tuuina atu; ma (b) e aofia ai se pepa o telefoni; ae peitai (c) e lē aofia ai se faailoga oomi e lafoina ai i le meli. 23. Oloa faatau atu e totogi auauai-(1) O le tuuina atu o oloa i lalo o se maliega e totogi auauai ai e tulai mai i le aso e faaoo atu ai oloa i le tagata na ia faatauina, ma ua faatatauina lafoga totogi atu mo oloa nei e faapea na mauaina i lea aso. (2) Afai e faalēaogāina se maliega o oloa e totogi auauai ma ua taofia e le tagata o lo o ia faatauina atu so o se aofai o tupe na totogi e le tagata na ia faatauina mai, po o ua toe maua so o se aofaiga o aitalafu ai i le tagata na ia faatauina mai i lalo o le maliega: (a) o le faalēaogāina o le maliega o le tuuina atu lea o auaunaga e le tagata o lo o ia faatauina atu i le taimi na faalēaogāina ai; ma (b) o le tau aogā o oloa tuuina atu (i) afai o le tagata na ia faatauina atu o se tagata faamauina i le taimi na faalēaogāina ai, o le aofai e taofia po o ua toe maua mai e le tagata, lea ua faaitiitia e ala i se aofaiga e tutusa ma le aofaiga lea na taofia po o ua toe maua mai faatele i le vaega o le lafoga; po o 34 - Me 2015 www.parliament.gov.ws (ii) i so o se isi tulaga, o le aofai ua taofia po o ua toe faaola mai e le tagata na ia faatauina atu. (3) I totonu o lenei fuaiupu, “maliega e totogi auauai ai” o lona uiga o se maliega e faatau mai ai oloa ia: (a) o lona tau e totogiina a itiiti mai e tasi le totogi faaopoopo i le tuanai ai ona totogi le tupe na totogi muamua; (b) e faaoo atu ai oloa i so o se taimi i le tuanai ai ona totogi le tupe na totogi muamua; ma (c) o le pule e umia oloa, ua faaliliuina atu e ala i se faiga aloaia. VAEGA 5 OLOA FAAULUFALE MAI 24. Taimi e faaulufale mai ai-(1) E tulai mai ua faaulufale mai oloa: (a) pe afai o lo o i lalo o le faafoega a le Tiute oloa i le aso na taunuu mai ai oloa e faaaogā i Samoa po o ua faamuta i se isi faiga e ese ai le i ai i lalo o le faafoega a le Tiute, e pei ona fuafuaina i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute; po o (b) i se isi lava tulaga, i le aso lea e aumaia ai oloa i totonu o Samoa. (2) I totonu o lenei fuaiupu, “taunuu mai ai”, e faasino i le faaulufale mai o oloa, e i ai lona uiga tutusa e pei o le “ulufale mai” i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute. 25. Tau aogā o oloa faaulufale mai-(1) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (2), o le tau aogā o se oloa faaulufale mai o le aofai atoa lea o aofaiga nei: (a) o le tau aogā faa-tiute o oloa e pei ona fuafuaina i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute, tusa lava pe na totogi pe leai foi se tiute o oloa faaulufale mai; (b) i le tulaga e le o aofia ai i lalo o le parakalafa (a), o le tau o auaunaga ua faatatauina e avea ma vaega o oloa faaulufale mai i lalo o le fuaiupu 14(1)(b), e aofia ai le tau o uta po o inisiua i le felauaiga o oloa i Samoa; (c) le aofaiga o so o se tiute o oloa faaulufale mai, lafoga o tiute, lafoga, po o isi tau faaee atu tau tupe (e ese ai na i lo le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino), po o so o se totogifuapauina po o isi tau faaee atu e totogi mo oloa faaulufale mai. (2) Afai ae toe faaulufale mai oloa i le maea ai ona auina atu i fafo mo le faamoemoe o le toe gaosia, toe faaleleia, po o le toe siitia o le tulaga lelei, o le tau aogā o le oloa faaulufale mai o le aofaiga o le siitaga o le tau aogā o oloa, e tusa ai o le toe gaosia, faaleleia po o le siitia le tulaga lelei pe afai: (a) e le o suia foliga po o mea vaaia o oloa; ma (b) e le i suia le pule e umia oloa talu ona auina atu i fafo. VAEGA 6 FAASILIGA O LAFOGA MAUA MAI 26. Faatagaga o se faasiliga o lafoga maua mai-(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e faataga se tagata faamauina i se tupe faasili mo se lafoga totogi mai ua faaee atu mo le mauaina mai o se lafoga faasili i le itu e faapea, o le mauaina mai, e mo le faamoemoe o le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi, e pei ona fuafuaina i le taimi na mauaina ai. (2) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (3), e faataga se faasiliga o lafoga maua mai i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea ua totogi i ai le lafoga. (3) Afai, i le taimi ua faatoai atu ai e se tagata faamauina se faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo se vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea sa tatau ona faatagaina ai se faasiliga o lafoga maua mai i lalo o lenei Tulafono, ae le o umia e le tagata faamaumauga aloaia ua faasinomia i le faafuaiupu (4), e lē faatagaina le faasiliga o lafoga maua mai i lea vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, peitai, e faatagaina i le vaitaimi muamua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, lea o lo o faasino i ai faamaumauga aloaia o lo o umia e le tagata. (4) O faamaumauga aloaia e manaomia mo faamoemoega o le faafuaiupu (3) e faapea: (a) mo le mauaina mai o se lafoga faasili o oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi, o le pepa faamaonia o uta o oloa ma isi pepa aloaia uma e manaomia i lalo o le fuaiupu 64(1) o le Tulafono o le Ofisa o Tiute, e talafeagai i oloa faaulufale mai; (b) mo le mauaina mai o se lafoga faasili o oloa e aafia i lafoga totogi, o le pepa o lafoga o oloa mo oloa o aafia i lafoga totogi lea e faasino i ai le mauaina mai; (c) mo se faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina mo lafoga maua mai ua faatagaina i lalo o le fuaiupu 28(2), o faamatalaga o aitalafu tau lafoga; po o (d) mo se faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina i lalo o le fuaiupu 28(3), o se ata o le faamatalaga o le faasiliga o lafoga totogi. PALEMENE 28. Fetuunaiga o oloa tuuina atu mulimuli ane-(1) Afai: (a) e tulai mai se tulaga tau fetuunaiga i se oloa tuuina atu e aafia i lafoga e totogi; ma (b) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino sa faaee atu mo oloa tuuina atu ua sili atu i lo le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faia e lē na tuuina atu oloa, ua faatatauina le faasiliga e avea ma lafoga totogi atu na maua e lē e tuuina atu oloa i le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, pe afai e tulai mai se tulaga tau fetuunaiga. (2) Afai: (a) e faaaogā le faafuaiupu (1); ma (b) ua tuuina atu e lē e tuuina atu oloa se faamatalaga o aitalafu, ua faatagaina ai lē na te taliaina oloa se faasiliga o lafoga maua mai mo le Lafoga faaopoopo o Oloa ma Galuega Faatino ua faamaoti mai i le faamatalaga o aitalafu i totonu o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, pe afai e maua le faamatalaga o aitalafu. (3) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (5) pe afai: (a) e tulai mai se tulaga tau fetuunaiga i se oloa tuuina atu e totogi ai lafoga; ma (b) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faaalia e lē e tuuina atu oloa ua sili atu i lo le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino sa faaee atu mo oloa tuuina atu, ua faatagaina ai lē na te tuuina atu oloa se faasiliga o lafoga maua mai mo le aofaiga o le faasiliga i totonu o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino pe afai e tulai mai lea tulaga tau fetuunaiga. (4) Afai: (a) e faaaogā le faafuaiupu (3); ma (b) ua tuuina atu e lē e tuuina oloa se faamatalaga o faasiliga o lafoga totogi, ua faatatauina le Lafoga faaopoopo o Oloa ma Galuega Faatino ua faamaoti mai i totonu o le faamatalaga o faasiliga o lafoga totogi e avea ma lafoga totogi atu e maua e lē na te taliaina oloa i totonu o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino pe afai ua mauaina le faamatalaga o faasiliga o lafoga totogi. (5) Afai o lē e taliaina oloa, lea e faaaogā i ai le faafuaiupu (3), e le o se tagata faamauina, e lē faatagaina i ai se faasiliga o lafoga maua mai i lalo o lea faafuaiupu, seia vagana ai ua toe totogi atu e lē na tuuina atu oloa le faasiliga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lē na taliaina oloa, e tusa lava po o le tinoitupe po o se faasiliga o lafoga e faasaga i so o se aofaiga e totogiina i lē na tuuina atu oloa e le tagata na taliaina oloa. (6) O tulaga nei tau fetuunaiga mo faamoemoega o lenei fuaiupu: (a) o le faalēaogā o se oloa ua tuuina atu; (b) o se fesuiaiga taua i le uiga o se oloa ua tuuina atu; (c) o se suiga i le tau o se oloa ua tuuina atu; (d) o le toe faafoi atu o oloa i lona tulaga atoa po o se vaega ua faaautu i ai oloa i lē na tuuina atu oloa. VAEGA 8 VAITAIMI O LAFOGA O OLOA MA GALUEGA FAATINO MA LAFOGA TOE FAAFOI 29. Vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) E ao i le Komesina ona fuafuaina le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a se tagata faamauina i lalo o faatulagaga nei: (a) Faatulagaga (A): e i ai vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e lua (2) masina e faaiuina i le aso faaiu o Ianuari, Mati, Me, Iulai, Setema ma Novema i so o se tausaga; po o (b) Faatulagaga (B): e i ai vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e lua (2) masina e faaiuina i le aso faaiu o Fepuari, Aperila, Iuni, Aokuso, Oketopa ma Tesema i so o se tausaga. (2) E ui lava i le faafuaiupu (1), o le Komesina: (a) e mafai ona faasee atu se tagata o ia lea ua lē tausisia lenei Tulafono i se faatulagaga faapitoa ua faamaotiina e avea o se faatulagaga (C); ma (b) e ao ona fuafuaina le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo se tagata faamauina i le faatulagaga (C) lea e itiiti ifo le vaitaimi na i lo lea o lo o faamaotiina i faatulagaga o i le faafuaiupu (1). 30. Tupe Totoe o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Tatau ona Totogi mo le Vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino - O le tupe totoe o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tatau ona totogi e se tagata faamauina mo se vaitaimi e fai ai lafoga o oloa ma galuega faatino ua fuafuaina e tusa ai o le fua faatulagaina lenei: 27. Faasiliga o lafoga maua mai mo tagata faatoa faamauina-(1) I le noatia ma le fai fuafua i lenei Tulafono, e mafai e se tagata faamauina ona talosaga, i totonu o le faamatalaga muamua o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faatoai atu e le tagata ina ua maea ai ona faamauina, se faasiliga o lafoga maua mai ua fuafuaina i lalo o lenei fuaiupu ma le fuaiupu 26, mo lafoga maua mai e totogi mo oloa o lo o umia, i le aso na faamauina ai, mo le faamoemoe o le tuuina atu o oloa e aafia i lafoga totogi, pe afai: (a) i le faaiuga o le aso mulimuli a o lumanai ai le aso o le faamauina o le tagata, sa umia ai e le tagata oloa e avea ma meatotino; (b) ua maua mai meatotino e le tagata, i se mauaina mai o se lafoga faasili; (c) na mauaina mai i le taimi e itiiti ifo i le fa (4) masina a o lumanai ai le aso o le faamauina; ma (d) e mafai e le tagata ona tuuina atu faamatalaga molimau tusitusia ua faamalieina ai le Komesina e faapea, ua maea ona totogiina lafoga maua mai i le taimi na maua ai. (2) E lē faaaogāina le fuaiupu 26(3) i se faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina i lalo o lenei fuaiupu. VAEGA 7 FETUUNAIGA O OLOA TUUINA ATU MULIMULI ANE 35 - Me 2015 PALEMENE (A+B)-C pe afai o le: A o le aofaiga o lafoga o galuega faatino na mauaina po o ua faatatauina e mauaina e le tagata i le vaitaimi e tusa ai ma oloa na tuuina atu e totogi ai lafoga sa faia e le tagata; B o le aofaiga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea e noatia ai le tagata faamauina i lalo o le fuaiupu 8 mo le tuuina atu o galuega faatino faaulufale mai ua tuuina atu i le tagata a o faagasolo le vaitaimi; ma C o le aofaiga o faasiliga o lafoga maua mai ua faatagaina i le tagata mo le vaitaimi i lalo o lenei Tulafono. 31. Lafoga toe faafoi - Afai, mo so o se vaitaimi e fai ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, ua sili atu ai le vaega “C” o le fua faatulagaina o i le fuaiupu 30, i le vaega “(A + B)” mo le vaitaimi e fai ai lafoga, e ao i le Komesina ona toe faafoi le lafoga faasili i le tagata faamauina, i le notia ma le fai fuafua i lenei Tulafono. 32. Ofisa Tau le Va o Malo ma Maliega Faava o Malo-(1) E mafai e le Komesina, i luga o se talosaga ma i le noatia ma le fai fuafua i tuutuuga, ona toe faafoi uma Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino po o sona vaega sa totogi atu i oloa na tuuina atu e totogi ai lafoga, e tusa ai ma le tulaga manaomia i lalo o le Tulafono o Tulaga Aloaia ma Puipuigamalu Tau le Va o Malo 1978. (2) O le talosaga o i lalo o le faafuaiupu (1) e ao ona: (a) faia i totonu o le pepa faatumu faamaonia ma i se faiga ua faatonuina; ma (b) tuuina atu faatasi ma faamaumauga aloaia e lagolago ai, e pei ona mafai e le Komesina ona manaomia le aofia ai, ae lē faatapulaaina ai i: (i) faamatalaga molimau e faapea o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea na sailia ai le lafoga toe faafoi, sa faapea ona totogiina; ma (ii) faamatalaga molimau o tulaga agavaa o le tagata talosaga e tuuina atu ai se talosaga i lalo le faafuaiupu (1). VAEGA 9 FAAMAUMAUGA ALOAIA MA TAUALUMAGA Vaevaega 1 - Faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino 33. Pepa o lafoga o oloa-(1) E ao i se tagata ua faamauina ua na tuuina atu oloa e aafia i lafoga totogi, i totonu o le 28 aso mai le taimi na tuuina atu ai oloa ona tuuina atu i le isi lea tagata le uluai pepa o lafoga o oloa, i totonu o le pepa faatumu ua faamaonia, mo le tuuina atu o oloa. (2) E lē manaomia le tuuina atu o se pepa o lafoga o oloa mo se oloa lea e le o manaomia, pe afai e itiiti ifo le tau i lo le $20 po o, a le o lea o se isi tau ua faatonuina. 34. Pepa o lafoga o oloa ua faia - lē e taliaina-(1) E mafai e le Komesina ona fuafuaina e faapea o se na te taliaina oloa po o se vasega o i latou e taliaina oloa, e mafai ona tuuina atu se pepa o lafoga o oloa ua saunia e lē na te taliaina, e faasino i nisi oloa e aafia i lafoga totogi po o se vasega o oloa e aafia i lafoga totogi, pe afai: (a) ua aufaatasi le tagata na te tuuina atu oloa ma lē e taliaina oloa, o le a lē tuuina atu e le tagata na te tuuina atu oloa, se pepa o lafoga o oloa mo so o se oloa e aafia i lafoga totogi lea e faaaogā i ai lenei faafuaiupu; (b) o le pepa aloaia o lo o i se faiga ua faamaonia; ma (c) ua tuuina atu i le tagata e tuuina atu oloa le uluai pepa o lafoga o oloa, ma ua taofia e lē na te taliaina lona ata. 35. E mafai e le Komesina ona fuafuaina o isi faatulagaga - E mafai e le Komesina: (a) i tulaga aliae mai faapitoa, ona fuafuaina nisi faatulagaga mo le tuuina atu o pepa o lafoga o oloa, pe afai ua manatu le Komesina e faapea e lē talafeagai ona manaomia se pepa o lafoga o oloa i lalo o lenei fuaiupu; ma (b) faaee atu so o se tuutuuga o faatulagaga talafeagai e faatumauina ai le tausisia. 36. Faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi ma faamatalaga o aitalafu tau lafoga-(1) Afai: (a) ua tuuina atu e se tagata ua faamauina (ua faasinomia e avea “o le tagata na te tuuiina atu oloa”) se oloa e aafia i lafoga totogi i se isi tagata ua faamauina (ua faasinomia e avea “o lē na te taliaina”); www.parliament.gov.ws (b) ua tuuina atu e le tagata e tuuina atu oloa se pepa o lafoga o oloa e tusa ai o oloa ua tuuina atu i lē na te taliaina; ma (c) o le aofaiga ua faaalia i luga o le pepa o lafoga o oloa e pei ona faaee atu i ai le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo oloa ua tuuina atu, ua sili atu i le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino na faaee tonu atu mo oloa, e ao i le tagata e tuuina atu oloa ona tuuina atu i lē na te taliaina se faamatalaga o se faasiliga o lafoga, i totonu o le pepa faatumu mo oloa ua tuuina atu. (2) Afai: (a) ua tuuina atu e se tagata ua faamauina (ua faasinomia e avea “o le tagata na te tuuina atu oloa”) se oloa e aafia i lafoga totogi i se isi tagata faamauina (ua faasinomia e avea “o lē na te taliaina”); (b) ua tuuina atu e le tagata e tuuina atu oloa se uluai pepa o lafoga o oloa e tusa ai o oloa ua tuuina atu i lē na te taliaina; (c) ua faaaogāina le fuaiupu 30 i oloa ua tuuina atu; ma (d) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua talafeagai ona faaee atu e tusa ai ma oloa na tuuina atu ua sili atu i le aofaiga ua faaalia i luga o le pepa o lafoga o oloa e pei ona faaee atu i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, e ao i le tagata na te tuuina atu oloa ona tuuina atu i lē na te taliaina oloa se faamatalaga o lafoga aitalafu, i totonu o se pepa faatumu ua faamaonia, e tusa ai o oloa ua tuuina atu. 37. Faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tuuina atu e, po o i sooupu-(1) Afai: (a) ua tuuina atu se oloa e aofia i lafoga totogi e po o i se sui sooupu e avea ai ma sui o se kamupani autu; ma (b) o ē uma ua faamauina, o le sui sooupu ma le kamupani autu, o so o se pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o faamatalaga o aitalafu, ua manaomia e ao ona tuuina atu e po o i le kamupani autu, e mafai ona tuuina atu e po o i se sui sooupu, e faaaogāina ai le igoa, tuatusi ma le numera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga a le sui sooupu. (2) Afai: (a) ua tuuina atu se oloa e aafia i lafoga totogi e po o i se sui sooupu e avea ai ma sui o se kamupani autu; ma (b) o le kamupani autu (e ese ai i lo le sui sooupu) o se tagata ua faamauina, o so o se pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o se faamatalaga o aitalafu ua manaomia e ao ona tuuina atu e po o i le kamupani autu e mafai ona tuuina atu e po o i le sui sooupu, ae peitai e faaaogāina ai le igoa, tuatusi ma le numera e iloagofie ai le tagata totogi lafoga a le kamupani autu. (3) Afai ua tuuina atu se oloa e aafia i lafoga totogi e po o i se sui sooupu e avea ai ma sui o se kamupani autu, o so o se pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o se faamatalaga o aitalafu ua manaomia ua ao ona tuuina atu a le o le sui sooupu po o le kamupani autu ae le o i laua uma. (4) O se pepa o lafoga o oloa, o faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o faamatalaga o aitalafu ua tuuina atu e po o i se sui sooupu i lalo o lenei fuaiupu ua faatatauina sa tuuina atu e, po o i se kamupani autu mo faamoemoega o lenei Tulafono. 38. Talosaga mo faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) O se tagata faamauina, o ia lea mo so o se mafuaaga, ua lē tuuina atu i ai se uluai pepa o lafoga o oloa, faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o faamatalaga o aitalafu e pei ona manaomia i lalo o lenei Tulafono, e mafai ona faia se talosaga tusitusia (“talosaga tusitusia”) i lē na tuuina atu oloa ina ia tuuina atu pepa aloaia. (2) E ao ona faia le talosaga tusitusia: (a) mo se pepa o lafoga o oloa, i totonu o le 60 aso talu mai le aso na tuuina atu ai oloa; po o (b) mo se faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi, po o se faamatalaga o aitalafu, i totonu o le 60 aso talu mai le aso o le fetuunaiga lea e faasino i ai faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o faamatalaga o aitalafu. (3) O se tagata faamauina ua mauaina se talosaga i lalo o le faafuaiupu (1), e ao ona tausisia le talosaga i totonu o le 14 aso talu ona mauaina le talosaga. 39. Tausiga o faamaumauga aloaia o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) E mafai e se tagata faamauina ona tuuina atu na o le tasi le uluai pepa o faamatalaga auliili o lafoga o oloa mo se oloa ua tuuina atu e aafia i lafoga totogi, po o le tasi le uluai faamatalaga o le faasiliga o lafoga ua totogi po o le faamatalaga o aitalafu mo se tulaga e tulai mai o fetuunaiga, ae peitai o se ata o pepa ua faapea ona faailogaina lelei, e mafai ona tuuina atu i se tagata faamauina o ia lea ua faapea mai ua leiloa le uluai faamaumauga. (2) E ao ona lē tuuina atu e se tagata se faamatalaga auiliili o lafoga o oloa, se faamatalaga, o le faasiliga o lafoga ua totogi po o se faamatalaga o aitalafu, e ese ai i lo tulaga e aliae mai ua faamaotiina i totonu o lenei Tulafono. (3) E ao ona tausia pepa aloaia ua taua i lalo mo le vaitaimi ma i le faiga ua faamaotiina i le Tulafono o le Faafoega o Lafoga, e se tagata faamauina mo faamoemoega o lenei Tulafono: (a) o uluai pepa (po o ata ua tuuina atu i lalo o le faafuaiupu (1)) o faamatalaga auiliili uma o lafoga o oloa, faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi ma faamatalaga o aitalafu ua mauaina e le tagata; (b) o se ata o faamatalaga auiliili uma o lafoga o oloa, faamatalaga o faasiliga o lafoga ua totogi, ma faamatalaga o aitalafu ua tuuina atu e le tagata; (c) o faamaumauga aloaia e faasino i oloa faaulufale mai ma oloa auina ese atu e se tagata; ma (d) pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa ua faia e le tagata e taliaina oloa e tusa ai o oloa ua tuuina atu i le tagata. (4) O pepa aloaia o faasinomia i le faafuaiupu (3)(b) e ao ona tausia i le faasologa o mea e tutupu mai. 40. Faiga o tau e aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, i tagata e le i faamauina-(1) E ui lava i le fuaiupu 5(1)(c), e ao i le tagata faamauina: 36 - Me 2015 www.parliament.gov.ws (a) pe afai e tuuina atu se lafoga o oloa tuuina atu e aafia i lafoga totogi, i se tagata o ia lea e le o se tagata faamauina, ona taua ai le tau mo oloa ua tuuina atu e pei ona aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino; (b) ona faalauiloa se faailoilo i se nofoaga taua i luga o nofoaga ma fale o le pisinisi, po o le faailoa manino atu i luga o ana faamatalaga auiliili o oloa e faapea o oloa ua tuuina atu e aafia i lafoga totogi ua tuuina atu e aofia ai Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino; ma (c) faailoa manino atu i luga o ana faamatalaga auiliili o oloa mo se oloa e faapea o le oloa e tatau ona totogi le lafoga po o le tuusaunoa o le oloa ma, pe afai o se oloa e aafia i lafoga totogi, o le aofaiga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tatau ona totogi. (2) O se mea faitino o faailoa faalauaitele ai tulaga tau tagata tafafao maimoa mo le faaaogāina i fafo atu o Samoa, e mafai ona faalauiloa ai le tau o oloa ma galuega faatino talafeagai e faapea e lē aofia ai i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, pe afai o lo o faapea foi ona taua manino ai i meafaitino e faapea o le tau ua faalauiloa e noatia i le lafoga. Vaevaega 2 - Taualumaga 41. Faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) E ao i se tagata faamauina, mo vaitaimi taitasi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, ma i totonu o se pepa faatumu ua faamaonia ma se faiga ua faatonuina, ona faatoai atu se faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i totonu o le 15 aso faigaluega i le tuanai ai o le faaiuga o lea vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino. (2) E ui lava i le faafuaiupu (1), e mafai e le Komesina ona fuafuaina se isi aso e faatoai atu ai faamatalaga o tupe maua, mo se faalapotopotoga e le o se faalapotopotoga suetupe po o so o se tulaga faapitoa pe afai ua faamalieina le Komesina e faapea ua tatau ona ausia tulaga ua aliae mai ia i latou. 42. Aso e faagata ai le totogiina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino-(1) O le tupe totoe o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogiina e se tagata faamauina mo se vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e pei ona fuafuaina i lalo o le fuaiupu 30, e mafai ona totogiina i le aso e faagata ai le faaooina atu o le faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino mo lea vaitaimi. (2) O le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogiina e se tagata e faaulufale mai oloa e tusa ai o oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi, ua mafai ona totogiina i le taimi e faaulufale mai ai oloa. 43. Aoina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i luga o oloa faaulufale mai-(1) O le Pule o le Tiute: (a) e ao ona (i) aoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogi i lalo o lenei Tulafono, i luga o oloa faaulufale mai i le taimi e faaulufale mai ai ; ma (ii) i lea taimi, ia maua le igoa ma le numera tau lafoga e iloagofie ai (pe afai e i ai) o le tagata e faaulufale mai oloa, o le faaaliga manino a le ofisa o tiute ma tau aogā o faamatalaga auiliili o oloa mo le faaulufaleina mai; ma (b) mafai ona faatino so o se malosiaga ua faaee atu i luga o le Pule o le Tiute e le Tulafono o le Ofisa o Tiute, e faapei ai o le faasinomaga i tiute e faaulufale mai ai oloa i totonu o lea Tulafono ua aofia ai se faasinomaga i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogiina i luga o se oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi i lalo o lenei Tulafono. (2) Ae vagana ai ua ese se faamoemoe ua aliali mai, o aiaiga o le Tulafono o le Ofisa o Tiute e faasino i le faaulufaleina mai, nofoaga lē tumau e faataunuu i ai, faiga e felauai ai ma le kiliaina o oloa faaulufale mai, ma le totogiina ma le faaolaina mai o tiute e faaulufale mai ai, e faaaogāina, faatasi ai ma fetuunaiga talafeagai, i Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e mafai ona totogi i luga o se oloa faaulufale mai e aafia i lafoga totogi. 44. Sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a tagata e lē nofomau-(1) O lenei fuaiupu e faaaogā i lē: (a) ua manaomia e talosaga mo le faamauina i lalo o le fuaiupu 9; ma (b) e le o faatinoina ni gaoioiga e aafia ai i lafoga totogi e ala i se nofoaga tumau i totonu o Samoa. (2) O se tagata e lē nofomau o ia lea e faaaogā i ai lenei fuaiupu e ao ona: (a) tofia se sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i totonu o Samoa; ma (b) pe afai ua manaomia e le Komesina ina ia faapea ona fai, ia faatoai atu le puipuigamalu i le Komesina e tusa ai o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga. (3) E nafa le sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, mo le faia o mea uma e manaomia ai le tagata e lē nofomau i lalo o lenei Tulafono, e aofia ai le talosaga mo le faamauina, o le faaooina atu o faamatalaga o tupe maua o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, ma le totogiina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino. (4) O le faamauina o se sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, e ao ona faia i le igoa o le tagata e le o nofomau o lo o avea ai latou ma sui. (5) E mafai ona avea se tagata ma sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, mo le sili atu i lo le tasi (1) le tagata e lē nofomau ae peitai e ao ona faamauina eseese mo tagata taitasi e lē nofomau o lo o avea ai i latou ma sui. (6) E ao ona le tofia se tagata e avea ma sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino seia vagana ai o lea tagata o se sui sooupu faamauina o lafoga i lalo o le Tulafono o le Faafoega o Lafoga. PALEMENE (a) o le mafuaaga mo le suesuega i lalo o le faafuaiupu (1); (b) o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, tului ua taui ona totogi, ma le faasalaga e totogi atu i lalo o le suesuega; (c) o le aso e tatau ona totogi ai le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le suesuega, lea e ao ona a itiiti mai e tolu sefulu aso talu mai le aso na faaoo atu ai le faasilasilaga; (d) o le taimi, nofoaga ma le faiga ua teena ai le suesuega. (3) Mo lenei fuaiupu, o le Komesina: (a) e mafai ona toe faaola mai le lafoga atoa po o se vaega o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tatau ona totogi mo le oloa, e aofia ai so o se tului ua tuai ona totogi ma le faasalaga mai le tagata faamauina o ia lea na tuuina atu oloa; (b) e ao ona faaopoopo i ai le aofaiga ua toe faaola mai mai (i) lē e taliaina oloa e faasaga i noataga o le tagata na te tuuina atu oloa mo lea oloa; ma (ii) le tagata na te tuuina atu oloa e faasaga i noataga o lē e taliaina oloa; ma (c) e lē tatau ona toe faaola mai lafoga e sili atu i lo le aofaiga atoa o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, tului ua tuai ona totogi, ma faasalaga e mafai ona totogi e faasino i oloa. (4) O se tagata na te tuuina atu oloa o ia lea ua totogiina le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino, o le tului ua tuai ona totogi, po o se faasalaga ua faasinomia i le faafuaiupu (1), e mafai ona toe faaola mai lea aofaiga o lafoga mai lē e taliaina oloa. (5) E leai se mea o i le Tulafono o le Faafoega o Lafoga e faatapulaa ai le malosiaga o le Komesina e teuteu ai se suesuega, e aofia ai se suesuega ua faia e le tagata faamauina lava ia ua tuuina atu oloa, ina ia aloaia ai le faafuaiupu (3). VAEGA 10 AIAIGA ESEESE 46. Soligatulafono-(1) Ua faia e se tagata se soligatulafono, o ia lea ua: (a) lē mafai ona talosaga mo le faamauina i lalo o le fuaiupu 9; po o (b) ua lē mafai ona logoina le Komesina e uiga i so o se suiga o tulaga aliae mai i lalo o le fuaiupu 11(2); po o (c) ua tuuina atu ma le iloa lelei o so o se pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa ua faaalia ai so o se aofaiga ua faaee atu e avea ma lafoga pe afai (i) e leai se aofaiga o lafoga ua faaee atu mo so o se oloa lea e faatatau i ai le pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa; po o (ii) le aofaiga ua faalaia e pei ona faaee atu e avea ma lafoga ua sili atu i le aofaiga tonu ua faapena ona faaee atu i lalo o lenei Tulafono; po o (iii) oloa e tuuina mo le lafoga ua faaee atu o le a lē mafai ona faatino; po o (d) ua tuuina atu ma le iloa lelei i so o se tagata, i se faiga tusitusia po o i se isi lava faiga, e faapea o so o se aofaiga ua faaee atu e avea ma lafoga pe afai a le (i) o le leai o se aofaiga o lafoga ua faaee atu mo so o se oloa lea e faasino i ai le faamatalaga; po o (ii) le aofaiga ua tuuina atu e pei ona faaee atu e avea ma lafoga, e le o le aofaiga tonu lea sa faapena ona faaee atu i lalo o lenei Tulafono; po o (e) ua tuuina atu ma le iloa lelei se ata lona lua o pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa, e feteenai ma lenei Tulafono; po o (f) i le avea ai o se tagata faamauina, ua ia le mafai ai ona tuuina atu i se isi tagata faamauina se pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa i lalo o lenei Tulafono; po o (g) ua tuuina atu ma le iloa lelei so o se pepa o faamatalaga auiliili o lafoga o oloa i lalo o lenei Tulafono, lea o lo o i ai i so o se tulaga matuia o faiga sese po o e lē atoatoa ona fai; (h) ua faia ma le iloa lelei so o se faamatalaga po o faaaliga manino i luga o so o se mataupu i lalo o lenei Tulafono, lea e sese po o e lē atoatoa ona fai i totonu o so o se tulaga matuia; po o (i) ua taliaina, mauaina le umiaina o, po o le feagai ma so o se oloa, po o le taliaina o le tuuina atu o so o se galuega faatino, pe afai ua iloa e lea tagata po o e i ai se mafuaaga e talitonu ai e faapea o le lafoga e uiga i le tuuina atu o oloa po o galuega faatino sa faapea ona alofia po o o le a alofia; po o (j) le talosaga mo le faalēaogāina o le faamauina pe afai o manaomia pea le faamauina; (k) ua lē mafai ona faalauiloa atu la latou tusi faamaonia faamauina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tusa ai ma le fuaiupu 11(1); (l) ua lē mafai na talosaga mo le faalēaogāina o le faamauina e tusa ai ma le fuaiupu 12; (m) ua lē mafai ona taua tau o aofia ai o lafoga i lalo o le fuaiupu 40; (n) i le avea ai ma tagata e lē nofomau, ua lē mafai ai ona tofia se sui e faatinoina Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i lalo o le fuaiupu 44. (2) O se tagata ua faamaonia moliaga i soligatulafono i lalo o le faafuaiupu (1)(b) po o le (e) ua noatia: 45. Suesuega o lē e taliaina se oloa ua tuuina atu-(1) Afai ua i ai i se tagata faamauina i se tulaga aliae mai o faamatalaga sese po o le tau faasese ua faia e lē e taliaina se oloa ua tuuina atu, ua faatatauina ai i se tulaga e lē sao oloa ua tuuina atu e avea: (a) o se oloa ua tuusaunoaina; po o (b) o se oloa e lē tatau ona faatatauina, e mafai e le Komesina ona suesueina lē e taliaina le oloa ua tuuina atu mo le totogiina o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ua tatau ona totogi mo le oloa ma so o se tupe totogi o tului ua tuai ona totogi ma le faasalaga ua faaee atu ona o le lē sao ona tagofia o oloa. (2) E ao i le Komesina ona faaoo atu se faasilasilaga o le suesuega i lalo o le faafuaiupu (1), i lē e taliaina oloa o faatulaga ai itu nei: 37 - Me 2015 PALEMENE (a) i luga o le moliaga muamua po o lona lua ua faamaonia mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 10 iunite tau faasalaga; po o (b) lona tolu po o se moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 30 iunite tau faasalaga mo soligatulafono taitasi. (3) O se tagata ua faamaonia moliaga i se soligatulafono i lalo o le faafuaiupu (1)(f) ua noatia: (a) i luga o le moliaga muamua ua faamaonia faaletulafono mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 5 iunite tau faasalaga; (b) i luga o le moliaga lona lua ua faamaonia faaletulafono mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 7 iunite tau faasalaga; (c) i luga o lona tolu po o se moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 10 iunite tau faasalaga. (4) O se tagata ua faamaonia moliaga i se soligatulafono i lalo o le faafuaiupu (1)(m) ua noatia: (a) i luga o le moliaga muamua ua faamaonia o le soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 5 iunite tau faasalaga; ma (b) mo lona lua po o se moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai i se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 10 iunite tau faasalaga. (5) O se tagata ua faamaonia moliaga mo se soligatulafono i lalo o lenei Tulafono lea e le o aiaia ai se faasalaga ua noatia: (a) i luga o le moliaga muamua ua faamaonia mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 50 iunite tau faasalaga; (b) i luga o lona lua po o le moliaga ua faamaonia mulimuli ane ai mo se soligatulafono, i se sala tupe e lē silia le 100 iunite tau faasalaga. 47. Faasalaga tau lafoga i le alofaga mai le totogiina o lafoga-(1) O lenei fuaiupu e faaaogā: (a) i se tagata faamauina o ia lea (i) ua aloese; po o (ii) taumafai e aloese; po o (iii) faia so o se gaoioiga ma le faamoemoe e aloese ai; po o (iv) ua lē faatinoina so o se tiute ua faaee atu i ai i luga o lena tagata i lalo o lenei Tulafono po o tulafono faatonutonu, ma le faamoemoe e aloese mai, le totogiina o so o se aofaiga o lafoga e tatau ona totogi; po o (b) i se tagata faamauina o ia lea (i) ua faia; po o (ii) taumafai e faia; po o (iii) ua faia so o se gaoioiga ma le faamoemoe e faia ai; po o (iv) ua lē faatinoina so o se tiute ua faaee atu i ai i luga o lena tagata i lalo o lenei Tulafono po o tulafono faatonutonu ma le faamoemoe ia faia, le totogiina faasili o lafoga i le tagata ina ia sili atu ai i le aofaiga sao sa tatau ona totogiina e lena tagata. (2) O se tagata o ia lea ua faaaogā i ai lenei fuaiupu e tatau ona molia mo se faasalaga mo so o se gaoioiga ua faia i lalo o le faafuaiupu (1), i nisi lafoga faaopoopo e lē silia se aofaiga tutusa ma le faatoluina (3) o le aofaiga o lafoga e le i uma ona totogi. (3) O le faasalaga tau lafoga: (a) e ao ona fuafuaina e le Komesina; ma (b) faatatauina e avea o se lafoga e uiga tutusa ma le lafoga e le i uma ona totogiina e pei ona faasino i ai, ma ua faatatauina e ao ona totogiina mai ma mo lea lava vaitaimi e aafia i lafoga totogi e pei o lena lafoga e le i uma ona totogi. (4) I totonu o lenei fuaiupu: “lafoga e le i uma ona totogi” o lona uiga o lafoga o faasinomia i lalo o le faafuaiupu (1) (a) po o faasiliga o lafoga totogi (e ese ai i lo faasiliga sao o lafoga totogi) o faasinomia i lalo o le faafuaiupu (1)(b); “faasalaga tau lafoga” o lona uiga o lafoga faaopoopo ua faasinomia i le faafuaiupu (2). 48. Fuafuaga e alofia ai lafoga-(1) E ui lava i so o se mea i totonu o lenei Tulafono, pe afai ua faamalieina le Komesina e faapea: (a) ua sainia se fuafuaga e alofia ai lafoga po o ua faatinoina; (b) ua maua e se tagata se faamanuiaga tau lafoga i fesootaiga ma le fuafuaga; ma (c) i le amanaia ai o le aano moni o le fuafuaga, o le a faaiuina ai e faapea o se tagata, po o se toatasi o tagata, o ē ua sainia po o faatinoina le fuafuaga sa faapena ona faia mo se faamoemoe faapitoa po o se faamoemoe autu ina ia mafai ai e le tagata o faasinomia i totonu o le parakalafa (b) ona mauaina faamanuiaga tau lafoga, e mafai e le Komesina ona fuafuaina noataga tau Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a le tagata o ia lea ua mauaina faamanuiaga tau lafoga e faapei ai ua faalēaogāina le fuafuaga. www.parliament.gov.ws (2) E ao i le Komesina pe afai ua faia se faaiuga ona tuuina atu se iloiloga tau lafoga e faamamaluina ai le faaiuga. (3) E ao ona faia se faaiuga i totonu o le ono (6) tausaga talu mai le aso mulimuli o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea e faasino i ai le faaiuga. (4) I totonu o lenei fuaiupu: “faaiuga” o lona uiga o se faaiuga ua faia i lalo o le faafuaiupu (1); “fuafuaga e alofia ai lafoga” o lona uiga o se faagasologa o gaoioiga, ma se maliega, faatulagaga, folafolaga, fuafuaga, faamoemoega po o se faatinoga, pe ua faaalia manino po o e faasino i ai, ma pe ua faamalosia faaletulafono pe leai, pe afai o le tasi o faamoemoega autu a se tagata ua sainia, o le alofia lea po o le faaitiitiga o so o se noataga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a so o se tagata, so o se fuafuaga pe afai o le tasi o faamoemoega autu o se tagata ua sainia le fuafuaga, o le alofia lea po o le faaitiitia o noataga o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a so o se tagata. “faamanuiaga tau lafoga” o lona uiga: (a) o se faaitiitiga o noataga o se tagata e totogi Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino; (b) o se siitaga i tulaga agavaa o se tagata i se faasiliga o lafoga maua mai; (c) o se tulaga agavaa i se lafoga toe faafoi; (d) o se tolopoina o se noataga mo le totogina o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino; (e) o se tulaga faavavevave o se tulaga agavaa i se faasiliga o lafoga maua mai; (f) so o se isi itu e tatau ai ua tulai mai ona o le tuai ona totogi Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino po o se tulaga faavavevave o tulaga agavaa i se faasiliga o lafoga maua mai; (g) so o se mea lea ua mafua ai le tuuina atu o se oloa e aafia i lafoga totogi, oloa faaulufale mai e totogi lafoga po o le tuuina atu o galuega faatino o le faaulufaleina mai o oloa, ia lē avea o se oloa e aafia i lafoga totogi, oloa faaulufale mai e totogi lafoga po o le tuuina atu o galuega faatino faaulufaleina mai; po o (h) so o se mea lea e faatulai mai ai tulaga agavaa i se faasiliga o lafoga maua mai po o oloa faaulufale mai lea ua faaaogāina po o o le a faaaogāina e ese ai na i lo le tuuina atu o oloa e mafai ona totogi lafoga. 49. Lala ma vaega-(1) O se tagata faamauina (“tagata muamua”) o ia lea ua faatinoina se gaoioiga e aafia i lafoga totogi i totonu o se isi lala po o se isi vaega, e mafai ona talosaga i se faiga tusitusia i le Komesina: (a) ina ia faamauina le lala po o le vaega e avea o se tagata faamauina e ese ai (“tagata lona lua”); po o (b) e faalēaogāina ai le faamauina o le lala po o le vaega. (2) E ao i le Komesina, i luga o le talosaga a le tagata muamua ona: (a) faamauina le lala po o le vaega i lalo o le igoa o le tagata lona lua pe afai ua faamalieina le lala po o le vaega (i) e tausia se faiga tumaoti o faamaumauga tau tupe; ma (ii) e mafai ona faailoagofie eseese e ala i le ituaiga o gaoioiga o lo o faia, po o le nofoaga o i ai le lala po o le vega; po o (b) le soloia o le faamauina o le lala po o le vaega e amata mai le aso mulimuli o le vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino a le lala po o le vaega lea na faia ai lea talosaga, ma o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi o tauaveina e lea lala po o lea vaega o le a faapena ona faatatauina na faia e le tagata muamua. (3) Afai o se lala po o se vaega na eseese ona faamauina i lalo o le faafuaiupu (2), e lē faatatauina le tagata muamua na faatinoina gaoioiga e aafia i lafoga totogi, na faia e lea lala po o le vaega. (4) E ao i le Komesina ona soloia le faamauina eseese o se lala po o se vaega pe afai ua soloia le faamauina o le tagata muamua. (5) Afai o se lala po o se vaega na eseese ona faamauina i lalo o lenei fuaiupu ua lē faia so o se mea ua manaomia ona faatinoina i lalo o lenei Tulafono, o le noataga mo le faatinoina o lea tulaga ua tuuina atu lea i le tagata muamua. (6) E ui lava i le faafuaiupu (1) e oo i le (5), mo faamoemoega o fuaiupu 15 ma le 19, o lenei fuaiupu ua faatatauina e lē faaaogāina, ma so o se faatulagaga po o se faatonuga ua faia i lalo o le fuaiupu 15 ma le 19 mo le tagata muamua, mo faamoemoega o lenei Tulafono, e faaaogāina tutusa i lala taitasi po o vaega taitasi ua faamauina eseese e tusa ai ma lenei fuaiupu. 50. Faaliliuina o tupe-(1) O se aofaiga o tupe ua faatatauina i lalo o lenei Tulafono e ao ona faaalia manino i tala. (2) Afai o se aofaiga o tupe ua faaalia manino po o ua totogiina i se tupe e ese na i lo tala: (a) mo le faaulufaleina mai o oloa, ua faaliliuina le aofaiga i tala i le fua faatatau tau fesuiaiga o tupe e talafeagai i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute mo faamoemoega o le faatulagaina o le tiute o oloa faaulufale mai e mafai ona totogi i luga o oloa faaulufale mai; po o (b) i so o se isi lava mataupu, ua faaliliuina le aofaiga i tala i le fua faatatau i le va tau fesuiaiga o tupe a le Faletupe Tutotonu o Samoa o lo o faaaogāina i le va o tupe i fafo ma tala i le aso e tuuina atu ai oloa. 51. Tulafono Faatonutonu ma pepa faatumu faamaonia-(1) E mafai e Le Ao o le Malo, i le faia i luga o le fautuaga a le Kapeneta, ona faia tulafono faatonutonu e faamamaluina ai aiaiga po o mo faamoemoega o lenei Tulafono, ma aemaise ai le faia o tulafono faatonutonu ua taua: (a) e faatonuina ai tulafono faafoe mo ituaiga faapitoa o oloa ma mo faasiliga o lafoga maua mai; (b) e faatonuina ai totogifuapauina mo faamoemoega o lenei Tulafono, i le noatia ma le fai fuafua i le faamaoniga a le Komiti Faatino o Tupe Maua ua faavaeina i lalo o le Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo 2001; (c) e aiaia ai mataupu ua manaomia i lalo o lenei Tulafono e ao ona faatonuina; (d) e teuteu ai se Faamatalaga. (2) E mafai e le Komesina ona faamaonia pepa faatumu mo faamoemoega o lenei Tulafono. 52. Soloia, aiaiga tau soloaiga ma aiaiga faasaoina-(1) Ua soloia le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1993, ma so o se tasi tulafono e lagolago ai le tulafono autu na faia i lalo o lea Tulafono (“tulafono ua soloia”). 38 - Me 2015 www.parliament.gov.ws (2) I le amata faamamaluina ai o lenei Tulafono: (a) e faaauau pea ona faaaogā le tulafono ua soloia, i le tuuina mai i Samoa o oloa ma galuega faatino, ma i le faaulufaleina mai o oloa i totonu o Samoa, a o lumanai ai le amata faamamaluina o lenei Tulafono; (b) o se tagata faamauina i lalo o le tulafono ua solia e faaauau pea ma ua faatatauina e faapei ai sa faamauina lea tagata i lalo o le fuaiupu 9, faatasi ai ma lea lava vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e avea ma vaitaimi o lafoga totogi ua faatulagaina i lalo o le tulafono ua soloia; (c) so o se pepa faatumu ma pepa aloaia ua faaaogā ina e faasino i le tulafono ua solia, e mafai ona faaauau pea ona faaaogāina i lalo o lenei Tulafono, ma o faasinomaga uma o i totonu o na pepa faatumu ma pepa aloaia i aiaiga o ma fuaitau e talafeagai i le tulafono ua soloia, ua faatatauina e faasino i aiaiga uiga tutusa ma fuaitau o lenei Tulafono; (d) afai o le vaitaimi o le tuuina atu o oloa i se tulaga faifaipea o faasinomia i le fuaiupu 15 e amata a o lumanai ai ma faaiuina i le tuanai ai o le amata faamamaluina o lenei Tulafono, ua faatatauina oloa tuuina atu e faapea sa faaauau pea ona faia ma ogatasi ma lea vaitaimi ma o le tau mo lea oloa ua faapena ona fuafuaina ina ia tusa ai ma le oloa. (3) E lē faaaogāina le faafuaiupu (2)(d) i le tuuina atu o se faamalumaluga e faasino i oloa, po o se galuega faatino pe afai o le tau aogā o le faamalumaluga o lo o aofia ai i le tau o oloa po o galuega faatino. (4) I le noatia ma le fai fuafua i le faafuaiupu (5) i le fuafuaina o le aofaiga o tupe totoe o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e tatau ona totogi mo se vaitaimi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino lea e aofia ai le aso e amata faamamaluina ai, e mafai e le tagata faamauina ona talosagaina se faasiliga o lafoga maua mai i luga o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau ua totogiina, mo le mauaina mai o se lafoga faasili. (5) E lē faatagaina se tagata faamauina i se faasiliga o lafoga maua mai i lalo o le faafuaiupu (4) i luga o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau ua totogiina, mo le mauaina mai o se lafoga faasili, pe afai o le a lē faatagaina i le tagata se faasiliga mai lafoga totogi, pe afai o le mauaina mai o se lafoga faasili na tulai mai i le tuanai ai o le aso na amata faamamaluina ai le Tulafono. (6) E mafai ona faia Tulafono Faatonutonu i lalo o le fuaiupu 50, i totonu o le ono (6) masina talu ona amata faamamaluina lenei Tulafono, ina ia aiaia ai mo mataupu faasaoina po o mataupu tau soloaiga e faasino i lenei Tulafono, ma e mafai ona faaaogāina tulafono faatonutonu e afua mai i le aso na amata faamamaluina ai lenei Tulafono. (7) I totonu o lenei fuaiupu, “Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau” o lona uiga o le lafoga o oloa ma galuega faatino e faia i luga o aofaiga o tau ua faaee atu e le fuaiupu 9 po o le 13 o le Tulafono o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e Faia i Luga o Aofaiga o Tau 1993. FAAMATALAGA 1 (Vaega 2) O OLOA FAAULUFALE MAI E TUUSAUNOA MAI LAFOGA 1. O oloa faaulufale mai nei e tuusaunoa mai lafoga: (a) o oloa ua faaulufale mai e se tagata pasese po o se sui o le auvaa o se vaa po o se vaalele o ituaiga nei (i) oloa o se ituaiga e lē mo fefaatauaiga o lona tau aogā e oo atu i le luaselau tala Ausetalia (AUD $200); (ii) e lē sili atu ma le 200 sikaleti po o le 250 kalama o isi oloa gaosi tau tapaa, pe afai e lē sili atu le aofai o tapaa o i ai i totonu ma le 250 kalama; (iii)o se tuufaatasiga o oloa ua faatulagaina mai i totonu o le faaparakalafa (ii) o le aofaiga atoa o le mamafa e 250 kalama; (iv)ava sipili ua tuusaunoa mai lafoga e tusa ai ma le fuaiupu 36(3) o le Tulafono o le Ava 2011; (v) o isi oloa e lē sili atu lona tau aogā ma le $500 tala; (b) o ni oloa ua faaulufale mai e teuina i totonu o se vaa po o vaalele, o oloa ua manaomia mo le faaaogāina e tagata pasese ma le auvaa o le vaa po o le vaalele i taimi a o i ai i luga, ma a o femalagaai faava o malo lea vaa po o vaalele i ni aofaiga ua faamaonia e le Komesina; (c) o ni oloa ua faaulufale mai i se faiga malaga e tasi lea e lē sili atu ma le luaselau tala Ausetalia (AUD $200) le aofaiga atoa o le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino ma isi lafoga e tatau ona totogiina; (d) o ni oloa ua faaulufale mai e mafai ona tuusaunoaina mai le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino e ala i le Tulafono o Tulaga Aloaia ma Puipuigamalu Tau le Va o Malo 1978; (e) o ni oloa ua faaulufale mai i lalo o se poloketi tau fesoasoani faava o malo, i le noatia ma le fai fuafua i se Maliega Tusitusia Faaletulafono; (f) o ni galuega faatino ua faaulufale mai i lalo o so o se poloketi tau fesoasoani faava o malo, po o ua foai faameaalofa mai i atunuu i fafo mo faamoemoega o fesoasoani faava o malo, pe afai ua faia e le Minisita se faaiuga e tuusaunoa ai ia galuega faatino ua faaulufale mai, mai le Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino; (g) o ni oloa ua faaulufale mai, pe afai o le tuuina atu o ia oloa i totonu o Samoa o le a tuusaunoa po o e lē faatatauina; ma (h) so o se vaalele e lē sili atu i le 15,000kg lona mamafa ma ua faatulaga i lalo o meataitasi ua faanumeraina faalilolilo i le 8802.4010 ma le 8802.4090 o le Faamatalaga Muamua o le Tulafono o le Faasologa o Tiute 1975. PALEMENE “femalagaaiga faava o malo”, e faasino i se vaa po o se vaalele, o lona uiga o so o se faiga malaga a le vaa po o vaalele seia vagana ai ua faimalaga i le va o ni nofoaga se lua (2) i totonu o Samoa. FAAMATALAGA 2 (vaega 2) O OLOA MA AUAUNAGA UA TUUSAUNOA MAI LAFOGA 1. O oloa ma auaunaga nei ua tuusaunoa mai lafoga: (a) tuuina atu o auaunaga tau tupe; (b) tuuina atu o oloa po o auaunaga ua ofoina atu faameaalofa e se faalapotopotoga e lē galulue mo se tupe mama; (c) tuuina atu o auaunaga tau felauaiga i tagata faimalaga e ala i pasi ma taavale laiti laupasese, peitai, e le o aofia ai so o se fuafuaga mo le tuuina mai i se faiga faalisi o pasi po o taavale laiti laupasese mo le faaaogāina faapitoa e se tagata po o ni tagata o lo o faaaogāina le auaunaga mo se vaitaimi fuafuaina po o mo se faiga malaga ua faapea ona malilie uma i ai; (d) tuuina atu o le eletise i lalo o le Tulafono o le Faalapotopotoga o le Malosi Faaeletise 1980; (e) tupe totogi ua faaee atu mo le faimalaga ese mai Samoa i lalo o le Tulafono o Vaalele Sivili 1998; (f) totogifuapauina o sootaga o fetaulaiga o masini tau fesootaiga i le va o tagata o lo o tuuina atu auaunaga tau fesootaiga e nonofomau; (g) feaveaiga o pasese e vaa i totonu o Samoa; (h) tuuina atu o oloa ma auaunaga mo se poloketi tau fesoasoani o lo o faatupeina mai fafo pe afai ua aiaia manino i totonu o se feagaiga po o se Maliega Tusitusia Faaletulafono e faapea, e tatau ona tuusaunoa oloa ma auaunaga tuuina atu mai lafoga, e lē aofia ai oloa ma auaunaga ua tuuina atu i, po o e ala mai tagata o lo o galulue i lalo o konekarate autu po o isi tagata o lo o tuuina atu oloa ma auaunaga agai i konekarate autu. 2. O oloa ma auaunaga lea ua faapea ona leai ni fua faatatauina i lalo o le Faamatalaga 3 ma o oloa ma auaunaga ua tuusaunoa mai lafoga i lalo o lenei Faamatalaga, e faatoa faatatauina lava e avea o ni oloa ma auaunaga tuuina atu e leai ni fua faatatauina, mo faamoemoega o lenei Tulafono. 3. I totonu o lenei Faamatalaga: “oloa ua ofoina atu faameaalofa” po o auaunaga e faasino i se faalapotopotoga e lē galulue mo ni tupe mama, o lona uiga o oloa po o auaunaga ua faapea ona ofoina atu faameaalofa i le faalapotopotoga, ma ua faamoemoe mo le faaaogāina i le faatinoina o faamoemoega o le faalapotopotoga; “auaunaga tau tupe” o lona uiga: (a) o le faamatuu atu, faatalatalanoaina, ma le tagofiaina o mataupu tau nonogatupe, aitalafu, o ē faamaonia aitalafu, ma so o se faamalumaluga mo tupe, e aofia ai le faafoeina o nonogatupe, aitalafu, po o faamaoniga o aitalafu e lē o lo o faamatuuina mai; (b) feuiaiga faapisini e aafia ai tupe, tupe teu ma teugatupe o i ai, tupe totogi, tupe faaliliu atu, aitalafu, siaki tupe, po o pepa o faamatalaga faamaonia tau tupe e mafai ona faatalanoaina, e lē aofia ai le aoina o aitalafu ma le faatauina i faiga faale-komisi; (c) feuiaiga faapisinisi e fesootai ma feagaiga tau tupe, feagaiga tau fefaatauaiga o aseta (seia vagana ai feagaiga tau oloa ua tuuina atu), filifiliga mo le mauaina o pepa faaletulafono tau tupe, ma faatulagaga o lea lava ituaiga; (d) feuiaiga faapisinisi e faasino i sea, oloa, feagaiga ma isi faamalumaluga, e ese mai i lo isi auaunaga tau puipuiga; (e) o le faafoeina o tupe teufaafaigaluega; (f) o le aiaiga po o le faaliliuina o lē e umia o se feagaiga inisiua tau le soifua po o le aiaiga ua toe inisiua ai le feagaiga tau inisiua; (g) o le aiaiga, po o le faaliliuina o lē e umia o se aia i totonu o se fuafuaga mo le totogiina po o le faamatuuina atu o faamanuiaga e ala i se faaputugatupe tau faamanuiaga, faaputugatupe mo le lumanai manuia, faaputugatupe tau 2. I totonu o lenei Faamatalaga; “fesoasoani faava o malo”: (a) o lona uiga o so o se fesoasoani i tulaga tau oloa po o galuega faatino ua tuuina atu i le Malo o Samoa e so o se Malo mai fafo, faalapotopotoga po o se tagata; ma (b) e aofia ai so o se fesoasoani mo so o se galuega tau atinae a le Malo, po o so o se isi lava galuega tau atinae po o se faamoemoe ua faamaonia e le Minisita. 39 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws penisione, faaputugatupe tau supaaneueta, faaputugatupe tau litaea, po o faaputugatupe faaagaaga; (h) tuuina atu o se faiga faaaitalafu i lalo o se maliega o le faatauina o oloa faalisi, pe afai ua tuuina atu se faiga faaaitalafu o oloa e avea o se tupe totogi e ese mai ma ua faapea ona faailoa o lea tupe totogi i lē e taliaina oloa; po o (i) le faatulagaina o so o se tasi o auaunaga i totonu o parakalafa (a) e oo i le (h). “faalapotopotoga e le o ni faalapotopotoga suetupe” o lona uiga o se sosaiete, o se asosi, po o se faalapotopotoga, tusa lava pe ua tuufaatasia faaletulafono pe leai foi, lea o lo o faaauau pea mo faamoemoega tau galuega alofa po o faamoemoega faale-lotu, ma e leai se tupe maua po o aseta, na faaee atu ai pe ono faaee atu ai se faamanuiaga faapitoa mo so o se tagata. FAAMATALAGA 3 (fuaiupu 2) OLOA E LĒ TATAU ONA FAATATAUINA VAEGA 1 - OLOA O LO O AUINA ATU I FAFO 1. I le noatia ma le fai fuafua i le fuaiupu 2, o oloa nei, e lē tatau ona faatatauina: (a) auina atu o oloa i fafo; (b) tuuina atu o oloa e avea o oloa e mafai ona faaaogāina mo le faaaogāina i fafo atu o Samoa i luga o se vaalele po o se vaa o lo o agai atu i se nofoaga i fafo atu o Samoa; (c) tuuina atu o oloa i lalo o se faiga o lo o faafouina ai, faaleleia, suia, po o ua togafitia lē tumau ai oloa o lo o faaulufaleina mai pe afai o ia oloa ua faapea ona (i) gaosia e faafoliga i, faapipii atu i, faamau i, po o i se isi faiga e ese ai, ua avea ma vaega o oloa ua faaulufaleina mai le tumau; po o (ii) oloa ua teuina e mafai faaaogāina lea ua lē toe faaaogāina po o ua leai sona aoga, o se taunuuga lea ua oo i ai ona o le faaaogāina a o faagasolo galuega mo le toe faafouina, faaleleia, suia po o le togafitia; (d) tuuina atu o auaunaga tuusao e fesootai ma oloa ua faaulufaleina mai i se faiga lē tumau; (e) tuuina atu auaunaga mo le faaaogāina i Samoa po o fafo atu o Samoa e pei ona molimauina e ala i faamaoniga tau faamaumauga aloaia ua taliaina e le Komesina; (f) tuuina atu o auaunaga tau fesootaiga pe afai (i) o le tuuina atu o le auaunaga na faia e se tagata na tuuina atu tau fesootaiga e nofomau i se tagata o tuuina atu auaunaga tau fesootaiga e lē nofomau; po o (ii) le tagata, o ia lea na fuafuaina oloa (e aofia ai le taimi na amata ai le tuuina atu o oloa e le tagata e avea ai ma sui o le isi) ua faia lea tulaga a o aumau ai o ia i fafo atu o Samoa; (g) tuuina atu o auaunaga tau auala o felauaiga faava o malo, e aofia ai le inisiua, ma le faatulagaina o se inisiua ma le felauaiga o pasese ma oloa; (h) tuuina atu o oloa po o auaunaga mo, ma i Le Ao o le Malo; (i) tuuina atu o oloa i le Pulega e Faafoeina Taaloga Eseese Tau Tupe ua faavaeina i lalo o le Tulafono o le Faafoega o Kasino ma Taaloga Eseese Tau Tupe 2010; (j) tuuina atu o auaunaga tau aoaoga; (k) tuuina atu o oloa mo togafitiga po o auaunaga ua tuuina atu i totonu o falemai; (l) tuuina atu o le suavai; (m) tuuina atu o masini tau petipetiga; ma (n) laisene o kasino. 2. O oloa tuuina atu e le o ni oloa e tatau ona faatatauina i lalo o le fuaiupu 1(a) po o le (b) pe afai: (a) sa faapea ona faaulufaleina mai po o o le a toe faaulufaleina mai i totonu o Samoa; po o (b) e le i auina atu i fafo oloa i totonu o le 28 aso mai le aso na tuuina atu ai oloa po o se vaitaimi umi ua fuafuaina e le Komesina. 3. O oloa tuuina atu e le o ni oloa ua faatatauina i lalo o le fuaiupu 1(a) pe afai o ia oloa na tuuina atu i lalo o le fuafuaga faamaonia a le Tiute o puipuigamalu o oloa auina ese atu, e leai ni faamatalaga molimau e pei ona manaomia e le Pule Sili e faapea, na auina atu i fafo ia oloa i totonu o le 28 aso mai le taimi na tuuina atu ai. (a) o lona uiga o le faaooina atu o oloa i, po o le faaavanoaina o oloa i, i se tuatusi i fafo atu o Samoa e pei ona faamauina i molimau tusitusia e taliaina e le Komesina; ma (b) e aofia ai le tuuina atu o oloa i lalo o le fuafuaga faamaonia a le Tiute o puipuigamalu o oloa auina ese atu, e se tagata e tuuina atu oloa ua laiseneina i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute, e faagaoioi fuafuaga faamaonia a le Tiute o puipuigamalu o oloa auina ese atu. “falemai”: (a) o lona uiga o so o se falemai po o faalapotopotoga o lo o faafoeina e le Matagaluega o le Soifua Maloloina e tusa ai ma le Tulafono o le Matagaluega o le Soifua Maloloina 2006, lea o lo o tuuina atu ai so o se galuega faatino faafomai, fai nifo, vailaau po o faatausi soifua; ma (b) e aofia ai falemai laiti uma, fale talavai, matagaluega o mai tausavali, auauanaga, ofisa ma galuega faatino o tausia e fesootai ma po o e faatulai mai i lea falemai po o faalapotopotoga. “galuega faatino o felauaiga faava o malo” o lona uiga o galuega faatino (e lē aofia ai galuega faatino faaopoopo tau felauaiga) o oloa felauai po o tagata pasese e ala i le sami po o le ea: (a) mai se nofoaga i fafo atu o Samoa i se isi nofoaga i fafo atu o Samoa, e aofia ai, pe afai e talafeagai, so o se vaega o felauaiga lea o lo o faia i totonu o teritori o Samoa; (b) mai se nofoaga i fafo atu o Samoa i se nofoaga i totonu o Samoa e avea ma taunuuga mulimuli mo le felauaiga; po o (c) mai se nofoaga i totonu o Samoa e avea mo nofoaga na amataina ai felauaiga i se nofoaga i fafo atu o Samoa. “tagata e le o se tagata nofomau e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga” o lona uiga o se tagata e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga o ia lea o se tagata e lē nofomau; “tagata nofomau e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga” o lona uiga o se tagata e tuuina atu galuega faatino tau fesootaiga o ia lea o se tagata nofomau; “oloa faaulufale mai i se tulaga lē tumau” o lona uiga o oloa e faaulufale mai i totonu o Samoa i se tulaga lē tumau i lalo o le Tulafono o le Ofisa o Tiute; “masini e faamaumau ai peti” o lona uiga: (a) o galuega faatino tau petipetiga i tuuga e faia tusa lava po o totonu po o fafo atu o Samoa; (b) o le tauaveina o le pisinisi po o galuega tau tusi e fai ai tuuga; (c) faatautaia o taaloga o le lulu (lotto) po o isi lava galuega faatino faapena e tuuina atu e le Komiti Faatino o Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti i lalo o le Tulafono o Petipetiga (Sooupu o Masini e Faamaumau ai Peti Taitasi) 1990. “suavai” o lona uiga o le tuuina atu o le suavai e le Pulega o le Suavai i lalo le Tulafono o le Pulega o le Suavai a Samoa 2003, e le aofia ai le tuuina atu o galuega faatino e le Pulega o le Suavai i lalo o konekarate tumaoti, e pei o le viliina o le vai po o le tosoina o paipa. www.parliament.gov.ws PALEMENE 9. Iloiloga o le Tulafono Tau Faaofi o le Faatatauina o Tupe 2015/2016 & Tulafono Tau Faaofi o Tupe Faaopoopo (Nu.2) 2014/2015. VAEGA 2 - O ISI OLOA E LĒ FAATATAUINA O oloa nei e le o ni oloa e faatatauina: (1) O le tuuuina atu o oloa ma galuega faatino e avea o se vaega o le faaliliuina atu o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, po o se vaega o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi, e avea o se atugaluga faifaipea e se tagata faamauina i se isi tagata faamauina pe afai: (a) ua tuuina atu i le tagata ua faaliliu atu i ai oloa uma ma galuega faatino e talafeagai mo le faagaoioiga faifaipea o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi, po o se vaega o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi; (b) o lo o tauaveina e lē ua ia faaliliuina atu le gaoioiga e aafia i lafoga totogi seia oo i le aso e faaliliuina atu ai; (c) o le a lē faatinoina e le tagata o lo o faaliliuina atu i ai le gaoioiga e aafia i lafoga totogi ina ia tuusaunoa ai oloa, ma o le a lē faaaogāina oloa ma galuega faatino mo le faaaogāina e le tagata lava ia; ma (d) ua malilie i se faiga tusitusia lē e faaliliuina atu ma lē ua faaliliuina atu i ai, i le aso po o a o lumanai ai le aso o le faaliliuina atu, e faapea o le faaliliuina atu o le a faatatauina e avea o se faaliliuina atu o se gaoioiga e aafia i lafoga totogi po o se vaega o le gaoioiga e aafia i lafoga totogi e avea o se atugaluga faifaipea mo faamoemoega o lenei Tulafono. 4. E faaaogā le fuaiupu 16(3) o le Tulafono mo faamoemoega o le fuaiupu 1(f) i le fuafuaina o le tagata na faapogai ai le tuuina atu o auaunaga tau fesootaiga. 5. I totonu o lenei Vaega: “galuega faatino faaopoopo tau felauaiga”: (a) o lona uiga o galuega faatino tau le lauina o uta, saisai ma puipuimalu, galuega faatino tau le suesueina o uta, saunia o faamatalaga tau tiute, galuega faatino o le tagofiaina o pusa o uta tetele, ma le teuina o oloa e felauai po o oloa o le a felauaia; peitai (b) e lē aofia ai so o se galuega faatino ua tuusao atu e fesootai ma se vaalele, po o vaa lea o lo o faaulufaleina mai oloa i se tulaga lē tumau. “oloa e taumafaina o lo o teuina” o lona uiga: (a) o oloa mo le fofoga taumafa o tagata pasese po o le auvaa o i luga o se vaalele po o vaa; po o (b) oloa ia e talafeagai e faagaoioi ai po o le tausia o se vaalele po o se vaa, e aofia ai penisini ma suauu mo le faaleleia o vaa, ae peitai e le aofia ai totoga o vaa po o meafaigaluega. “galuega faatino tau aoaoga” o lona uiga o galuega faatino ia e tuuina atu e aoga tulagalua, aoga maualuga po o kolisi ma aoga tulaga iunivesite e faamaonia e le Minisita; “oloa e auina atu i fafo” e faasino i oloa: 40 - Me 2015 41 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws PALEMENE Savali a le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono i le Faamanatuina o le 53 Tausaga talu ona Tutoatasi le Malo Samoa 42 - Me 2015 43 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws 10. Galuega Faagasolo a le Fono Aoao Faitulafono Tulafono Tau Faaofi. Faitauga muamua Faitauga faalua Tuuina Atu i Komiti Lipoti mai le Komiti Iloiloga Auiliili Faitauga faatolu 1 Tulafono Tau Faaofi o Taumafa 2013. 06.08.13 08.10.13 08.10.13 21.04.15 22.04.15 26.05.15 2 Tulafono Tau Faaofi o le Fasimateina o Manu ma le Faasoa atu o Aano o Manufasi 2014. 24.01.14 20.03.14 20.03.14 21.04.15 22.04.15 26.05.15 3 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2014. 20.06.14 23.06.14 24.06.14 26.05.15 26.05.15 26.05.15 4 Teuteuga o Tulafono Faaputugatupe mo Lumanai Manuia o Tagata 2014. 19.08.14 26.01.15 26.01.15 21.04.15 22.04.15 26.05.15 5 Tulafono Tau Faaofi o le Ofisa Autu o Mataupu Faaletulafono mo Tagata Lautele 2014. 19.08.14 23.10.14 23.10.14 26.05.15 ----- ----- 6 Tulafono Tau Faaofi o le Au Tusitala ma le Au Faasalalau 2014. 19.08.14 24.10.14 24.10.14 26.05.15 ----- ----- 7 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o Tulafono o le Penisini 2014. 26.01.15 17.02.15 17.02.15 ----- ----- ----- 8 Tulafono Tau Faaofi o Iuni Faaunetupe 2014. 26.01.15 17.02.15 17.02.15 ----- ----- ----- 9 Tulafono Tau Faaofi o Tulaga o Tagatanuu i le Teufaafaigaluegaina o Tupe mai Fafo 2014. 26.01.15 20.02.15 20.02.15 ----- ----- ----- 10 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Pulega o Taulaga 2014. 26.01.15 17.03.15 17.03.15 ----- ----- ----- 11 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faaputugatupe mo le Lumanai Manuia o Tagata 2015. 26.01.15 17.03.15 17.03.15 22.04.15 26.05.15 26.05.15 12 Tulafono Tau Faaofi o Faiaoga 2015. 17.03.15 20.03.15 20.03.15 ----- ----- ----- 13 Tulafono Tau Faaofi o Feagaiga i Sineva 2015. 17.03.15 20.03.15 20.03.15 ----- ----- ----- 14 Tulafono Tau Faaofi o Vai Pulea Tumaoti 2015. 17.03.15 20.03.15 20.03.15 ----- ----- ----- 15 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o Tulafono o Taavale Feoai i Ala Tetele 2015. 17.03.15 20.03.15 20.03.15 ----- ----- ----- 16 Tulafono Tau Faaofi o le Faaiugaina o Tulafono 2015. 17.03.15 20.03.15 20.03.15 ----- ----- ----- 17 Tulafono Tau Faaofi o Taualumaga tau Solitulafono 2015. 21.04.15 22.04.15 22.04.15 ----- ----- ----- 18 Tulafono Tau Faaofi o le Faletupe Tutotonu o Samoa 2015. 21.04.15 22.04.15 22.04.15 ----- ----- ----- 19 Tulafono Tau Faaofi o Faamasinoga Faaitumalo 2015. 21.04.15 22.04.15 22.04.15 ----- ----- ----- 20 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Faiga Palota (Nu. 2) 2015. 21.04.15 21.04.15 21.04.15 26.05.15 26.05.15 26.05.15 21 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Tamaiti 2015. 26.05.15 ----- ----- ----- ----- ----- 22 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o le Fetufaaiga o Faamatalaga Tau Lafoga 2015. 26.05.15 ----- ----- ----- ----- ----- 23 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Galuega tau Leoleo 2015. 26.05.15 ----- ----- ----- ----- ----- 24 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Tulafono o Lafoga o Tupe Maua 2015. 26.05.15 ----- ----- ----- ----- ----- 25 Tulafono Tau Faaofi o Teuteuga o le Faavae (Nu. 2) 2015. 26.05.15 ----- ----- ----- ----- ----- 26 Tulafono Tau Faaofi o Lafoga o Oloa ma Galuega Faatino i Luga o Aofaiga o Tau 2015. 26.05.15 ----- ----- ----- ----- ----- www.parliament.gov.ws PALEMENE 11. Fonotaga & Faa-Aoaoga mo Sui Usufono a le Palemene Fonotaga Komiti Faafoe o le Faalapotopotoga o Palemene o Malo o le Taupulega (CPA) Fonotaga Faale-Aoaoga Faa-Palemene e Faatautaia e le Parliamentarians for Global Action (PGA) Lipoti o le Fonotaga Mulimuli mo le Faamautuina o le Ata o le Maota Fono fou Sabah, Meleisia, 27 Aperila - 3 Me 2015 Nukualofa, Toga 18 – 19 Me 2015 Canberra, Ausetalia 4 – 7 Me 2015 AGAFILI Patisela Eteuati Tolovaa MP - Sui Fofoga Fetalai Hon LAAULI Leuatea Polataivao Fosi Schmidt MP – Fofoga Fetalai Ona o Samoa ua oo mai ai le faasologa o Sui o Palemene o le Pasefika i le Komiti Faafoe o le Faalapotopotoga o Palemene o Malo o le Taupulega (Executive Committee – CPA) o lea na auai ai le Tofa Agafili Patisela Eteuati Tolovaa MP i lea Fonotaga. O le faamoemoe o lenei Fonotaga Faale-Aoaoga, o le siitia lea o le silafia o sui auai, i itu aupito sili ona taua o le Feagaiga (ATT), ae faapena foi ona maua ai nisi faamatalaga faaopoopo i malosiaga/ puleaga faa-Palemene o avanoa i Sui Usufono o Palemene e fesoasoani ai i le faalauiloaina, o le uunaia, faamaoniga ma le faatinoina o le Feagaiga o Fefaatauaiga o Auupega. Fepuleai Attila M. Ropati – Failautusi, Elsa Fruean – Faauluuluga o Fale ma Nofoaga, Mulitalo Bernie Tauaanae – Faauluuluga o Faamatalaga Faatekonolosi, ma Ale Patu – Alii Ofisa Faamatalaga Faatekonolosi. 12. Aufaigaluega Fou Sivaitele Leiataua Vaega o Suesuega ma Tulafono. Poe Reupena Matauiau Vaega o Suesuega ma Tulafono. Temukisa Luaipou Faumuina Vaega o Suesuega ma Tulafono. O le Susuga Sivaitele Leiataua o se tamaitai e 23 tausaga mai le afioaga o Vaitele, Aai o Niue ma Leulumoega. Sa aotauina i le Iunivesite Aoao o Samoa ma faauuina ai i le Faailoga Tikeri o Faatufugaga o Mataupu Faapisinisi. O lana galuega muamua lea talu ona maea mai ana aoaoga. O le aso 15 Me 2015 na amata galue ai i le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono, o se Tamaitai Ofisa mo Suesuega ma Tulafono. O le Tofa Poe Reupena Matauiau e mai le afioaga o Moataa, ma ua 26 tausaga o lona soifua. Na aotauina o ia i le Kolisi o Sagato Iosefo ma faamanuiaina ai mo le Iunivesite o Renmin i Saina. I le maea ai o lona taumafai i lea Iunivesite, na faauu mai ma lona Faailoga Tikeri Tau Sootaga Faava-o-malo (Bachelor of International Relations). Na amata galue i le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono i le aso 15 Me 2015, o se Alii Ofisa mo Suesuega ma Tulafono. O le Susuga Temukisa Luaipou Faumuina, o se tamaitai e 22 tausaga mai le afioaga o Faleasiu. Sa aotauina i le Iunivesite o Otago i Niu Sila ma faauu mai ai ma lona Faailoga Tikeri o Faatufugaga o Mataupu Tau i Faiga Faaupufai o Malo (Politics). Sa galue muamua o ia i auaunaga ofo fua mo le Ofisa o le Komesina o Sulufaiga mai ia Fepuari 2015 seia oo ina faamanuiaina i le avanoa ua galue ai nei mo le Ofisa o le Fono Aoao Faitulafono. Na amata galue i le aso 15 Me 2015, o se Tamaitai Ofisa mo Suesuega ma Tulafono. O le Tofa Telei’ai Dr. Lalotoa Sinaalamaimaleula Mulitalo Ropi Seumanutafa o se Tamaitai Loia. E mai le afioaga o Samatau ma Vaivase-Uta. Na uluai galue o ia i le Matagaluega o Faamasinoga ma Pulega Tau Faamasinoga i le Faamasinoga Faaitumalo mo le fa (4) tausaga, i mataupu tau aiga e fesootai i Poloaiga a le Faamasinoga mo le tausiga ma le faamaoniga o tama. Na toe galue o ia i le Ofisa o le Loia Sili mo le sefulu (10) tausaga, amata mai i le Loia Amata seia oo ina avea o ia ma Loia Faufautua a le Palemene i lona lima (5) tausaga mulimuli, i le tusiaina o Tulafono, faia aoaoga ma faufautua i le Vaega o le tusiaina o Tulafono. Na sosoo ai ma le toe ulufale atu i le Iunivesite o Kuiniselani mo le faalauteleina o lona tomai i le sailia lea o lona faailoga o le Fomai o Tulafono, lea na manumalo ai i se Faailoga maualuga i le tausaga 2013 (‘2013 Dean’s Award for Higher 44 - Me 2015 O le autu o le fonotaga, o le faamautuina o le Ata o le Maota Fono fou ina ia mautinoa le i ai o auaunaga faapitoa mo le tautuaina o fonotaga a le Palemene fai fuafua i le seleni ua faatatauina mo lenei galuega. Research Excellence’). E tasi le tausaga na galue ai o se Faiaoga Loia i le aoga faa-loia, i le Iunivesite o le Pasefika i Saute i Vanuatu. O le aso 15 o Me 2015 na amata galue ai i le Ofisa o le Failautusi o le Fono Aoao Faitulafono, o se Loia Faufautua a le Palemene. O se Tofiga o lo o faatupeina e le Polokalame o Atinae a Malo Aufaatasi (UNDP) mo le 12 masina. I le taimi nei, o lo o ia umia ni faailoga loia. (BA; LLB; PDLP; PDLD (USP); LLM (ANU); PhD (UQ)) Tofa Telei’ai Dr. Lalotoa Sinaalamaimaleula Mulitalo Ropi Seumanutafa, Loia Faufautua a le Palemene. 45 - Me 2015 PALEMENE www.parliament.gov.ws www.parliament.gov.ws PALEMENE Fonotaga a le Palemene (26/05/15) 46 - Me 2015 47 - Me 2015 PALEMENE 48 - Me 2015 www.parliament.gov.ws