Srednjoskolac 2010_MASTER strane za novine.qxd.qxd
Transcript
Srednjoskolac 2010_MASTER strane za novine.qxd.qxd
Sredwo{kolac List u~enika i nastavnika Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima • Godina IV • Broj 4 • Novembar 2010. godine Uspje{no poslovawe “Timber Mont-a” Izvje{taj sa seminara o energetskoj efikasnosti Rezultati literarnog konkursa povodom Dana Evrope DRUGA NAGRADA PREDUZE]U ZA VJE@BU PRINCIPI ENERGETSKE EFIKASNOSTI DVIJE NAGRADE ZA NA[U [KOLU (Strana 6) (Strana 10) Iz razgovora sa maturantom tre}i stepen stru~ne spreme (Strana 21) Iz razgovora sa maturantom – IV stepen stru~ne spreme VA@NO JE VOQETI PRAVILNO ORGANIZOVAWE VREMENA VODI NAS USPJEHU ONO [TO U^I[ U potrazi za najboqim u~enikom zavr{nog razreda na tre}em stepenu stru~ne spreme, na{li smo se u odjeqewu III3, smjer – trgovac. Razgovarali smo sa Ivankom Unkovi}, u~enicom koja je dva prethodna razreda zavr{ila sa odli~nim uspjehom i primjernim vladawem. Wene ocjene, ali i dostojanstveno pona{awe i izgra|en rje~nik, razbijaju predrasudu da u~enik tre}eg stepena ne mo`e biti odli~an |ak i primjer drugim u~enicima u {koli. • Primje}ujemo da je i pro {le, kao i ove {kolske godine, za jednog od najboqih u~enika tre}eg stepena stru~ne spreme, iza bra na u~enica trgova~kog smjera. Da li je u pitawu puka slu ~aj nost ili misli{ da obrazovni profil trgo vi na i ugo sti teq stvo nu di u~e ni ci ma ve }e mogu}nosti i boqi kvalitet rada, nego ostali obrazovni profili na tre}em stepenu stru~nosti? Ne mislim da je u pitawu slu~ajnost. O kvalitetu rada na drugim obrazovnim profilima nisam kompetentna da govorim, ali mislim da je u pitawu ~iwenica da se na ovaj smjer upisuju uglavnom djevojke, a one su ~esto zainteresovanije za {kolu i odgovornije u radu. Pri tome ne `elim da potcijenim rad i zalagawe mladi}a ni u mom ni u drugim odjeqewima, ali je ~iwenica da je me|u odli~nim |acima obi~no vi{e djevojaka. • Koji je bio tvoj motiv da se upi{e{ na ovaj smjer? Kada je trebalo da se nakon zavr{ene osnovne {kole odlu~im kojim putem po}i, ma{tala sam da se upi {em na ta da po pu la ran smjer – tehni~ar marketinga i trgovine. S obzirom da sam uo~ila da se na ovaj smjer upisuju mahom odli~ni i vrlo dobri u~enici, odlu~ila sam da ne rizikujem i da izaberem onaj smjer tre}eg stepena koji je najbli`i onome {to sam ja `eqela da u~im. Danas se uop{te ne kajem {to sam tu gdje jesam, jer sam se u ovom zanimawu potpuno prona{la. • Misli{ li da su u~enici tre}eg stepena u podre|enom polo`aju u odnosu na u~enike ~etvrtog stepena stru~ne spreme? To je tako|e jedna od predrasuda. Ne mislim da su u podre|enom polo`aju u~enici tre}eg stepena, kao ni bilo ko u ovoj {koli. Va`no je voqeti ono {to u~i{ i biti dosledan sebi. Danas je mnogo onih koji zavr{e IV stepen stru~ne spreme i onda tra`e posao u prodavnicama ili supermarketima. Zar nije boqe ste}i pravu kvalifikaciju za posao kojim `eli{ da se bavi{? • Da li bi i ti `eqela da se nakon sredwe {kole zaposli{ u nekoj trgova~koj radwi? Iako vjerujem da taj posao mo`e da ispuni ~ovjeka i pru`i mu zadovqstvo, moji su planovi druga~iji. Da}u sve od sebe da se upi{em na turisti~ki fakultet, jer sam u du{i veliki avanturista, volim da putujem, da upoznajem druge krajeve i razli~ite kulture. • Da li bi, kada bi to mogla, uvela ne ke pro mje ne u ovoj {koli? Insistirala bih na povezivawu teorije i prakse. Tome se i do sada te `i lo u ovoj {koli, ali kada su u pi ta wu te o rij ski predmeti, onda bih pove}ala broj u~ionica u kojima bi bilo mogu}e kori{}ewe ra~unara i projektora u radu. Takva predavawa su uvijek interesantinija i pristupa~nija u~enicima. Razgovor obavile: Ermina Kordi} IV1, Nata{a Ro}en IV1 i Tijana Drobwak I2 Ako upitate bilo kog profesora ili u~enika Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima koga bi maturanta svoje {kole izdvojili i sa ponosom predstavili javnosti, svi }e vam, bez mnogo razmi{qawa, re}i da je to u~enik IV2 odjeqewa (tehni~ar marketinga i trgovine ) – Nemawa Vuka{inovi}. Nemawa plijeni ne samo odli~nim ocjenama i briqantnim rezultatima na svim poqima, ve} i svojom skromno{}u, smireno{}u, toplinom u obra}awu, uva`avawem sagovornika u bilo kakvom razgovoru, spremno{}u da uvijek i svima iza|e u susret i ka`e lijepu rije~. Ta wegova osobina do{la je do izra`aja i u ovom razgovoru. • Da li je kultivisano pona{awe ne{to sa ~im se ~ovjek ra|a ili je u pitawu ste~ena osobina? Prije svega, hvala na pa`wi koju mi poklawate ovim intervjuom. Dakle, mislim da je kultura, sa svim svojim vi{estrukim zna~ewima, osobina koja se sti~e tokom `ivota i to prije svega od roditeqa, {kole i dru{tva u kome se nalazimo. Da li }e neko biti odli~an ili prosje~an |ak, konobar ili dekan, nije od presudnog zna~aja. Bitno je da svi volimo ono ~ime se bavimo, a najbitnije je biti dobar ~ovjek i svakog ~o- vjeka podjednako uva`avati i po{tovati, jer na kraju, svi smo mi samo obi~ni qudi, ni boqi ni gori od ostalih. • Da li je te{ko posti}i maksimalno dobre rezultate iz svih nastavnih predmeta? Pa, te{ko jeste, ali nemogu}e nije. Potrebno je dosta truda i dosta odricawa da bi se do{lo do maksimalno dobrih rezultata iz svih predmeta. [to se dubqe ulazi u su{tinu nastavnih predmeta, lekcije postaju sve zahtjevnije i te`e za shvatawe, a i vremena za u~ewe je sve mawe. Mi vi{e nismo djeca, pa se dio obaveza roditeqa koji rade i zara|uju za Lon~ar, Milan Baj~eta, \or|ije Kova~evi}, Sabina Deli}, Adna Deli}, Nikola Popovi}, Bogdan Gruji~i}, Erna Vlahovqak, Ivana Bailovi}, Marija ]uzovi}, Nikolina Bajovi}, @eqka Pe tro vi}, Da ni ca Je~ me ni ca, Irma ^uturi}, Kemal Avdovi}, Elvedin Hrastovina, Ana Damjanovi}, Tijana Dromqak, Lejla Kadi}, Nikolina Petrovi}, Stefan Kuki}, Jovan Petrovi}, Ogwen Golubovi} i Ogwen Grbovi}. Svi su oni, po red re dov nih {kolskih obaveza, nalazili dovoqno vremena, voqe i `eqe da bar dva sata sedmi~no na novinarskoj sekciji prate kratak “ kurs novinarstva“, sti~u elementarna znawa o slo`enom poslu novinara i razli~itim oblicima novinarskog izra`avawa, a potom svoja znawa preto~e u djelo kroz razli~ite izvje{taje, ~lanke, stru~ne priloge, reporta`e, crtice, komentare, osvrte, vijesti iz `ivota {kole, intervjue... Jedan dio wihovog “novinarskog rada“ na}i }ete na stranicama koje su pred vama. Svaku ra dost u ve zi sa po zi tiv nim prijemom ovog lista kod ~itala~ ke pu bli ke, po di je li }u sa svojim kolegama i u~enicima, ali svu odgovornost za mogu}e propuste snosim sama. Pogre{ke su uvijek mogu}e, ali kao {to Laro{fuko veli: “Pogre{ka je sastavni dio istine, to jeste put do we, kao {to su otrovi sastavni dijelovi lijekova“. Sne`ana Gruji~i}, glavni i odgovorni urednik RIJE^ UREDNIKA Po{tovani ~itaoci, pred vama je ~etvrti broj {kolskog lista Sredwo{kolac, lista u~enika i profesora Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima. Na wegovom ure|ivawu radilo je {est profesora i trideset i tri u~enika, zbog ~ega ovaj list iz godine u godinu sve vi{e poprima obiqe`ja u~eni~kog lista i postaje najvjernije ogledalo wihovog `ivota i rada. S obzirom da su u~enici idejni tvorci ovog broja Sredwo{kolca i da je na temeqima wihovih radova on i nastao, ja }u vas, umjesto uobi~ajne ri je ~i ured ni ka, upo zna ti sa ~lanovima novinarske sekcije na{e {kole i wihovim aktivnostima. ^lanovi novinarske sekcije su u~enici razli~itih obrazovnih profila, razli~itih smjerova i stepena stru~ne spreme. To su: Nemawa Vuka{inovi}, Aleksandar Terzi}, Tijana \u|i}, Nata{a Ro}en, Ermina Kordi}, Mari na Ki ja no vi}, Je le na Maksimovi}, Marijana Jakovqevi}, Dragana Iri}, Jezdimir `ivot, neminovno prebacuje i na nas, mlade. To je sasvim prirodno i tome bi svi trebalo da te`imo. Zato je za postizawe dobrih rezultata potrebna prije svega pravilna ogranizacija vremena. • Da li je tvom intelektualnom razvoju doprinijela i {kola u kojoj u~i{? Da, Sredwa stru~na {kola je veoma, ali veoma, doprinijela mom intelektualnom razvoju. Za to su zaslu`ni svi profesori koji su mi u toku ove ~etiri godine predavali, a prije svega moj razredni starje{ina, Fadlija [abani}. Zato sa ponosom mogu re}i da sam u~enik ove {kole i da }e mi kao takva uvijek ostati u srcu. • Otkud tvoja qubav prema pisawu i {ta ti je zna~ilo prvo mjesto na literarnom konkursu povodom Dana Evrope? Qubav prema pisawu se javila jo{ kada sam bio {esti razred osnovne {kole i od tada do danas ta qubav je samo rasla i postajala sve sna`nija. Prvo mjesto na dr`avnom takmi~ewu je bilo ne{to posebno i neo~ekivano za mene. Zbog velike konkurencije, nisam se nadao nagradi. Nikad ne}u zaboraviti 9. maj 2010. godine i svaki sat, minut, svaki trenutak sa sve ~a nog uru ~e wa na gra de, osta}e mi trajno u sje}awu. @eleo bih da istaknem jednu osobu koja je mnogo doprinijela razvoju moga talenta kroz literarno-novinarsku sekciju i redovne ~asove u {koli. To je moja profesorica materweg jezika i kwi`evnosti - Sne`ana Gruji~i}. • Kako sebe vidi{ u budu}nosti? Trenutno ne razmi{qam previ{e o budu}nosti. @ivim za sada{wost i wome gradim budu}nost. Svakako da planiram da se upi{em na neki od `eqenih fakulteta, i ako bude sre}e i zdravqa da ga zavr{im na vrijeme, nadam se da }u napredovati u odabranoj struci. Razgovor obavile: Dragana Iri} III2, Ivana Bailovi} II3 i Erna Vlahovqak II3 2 Sredwo{kolac AKTUELNO Unapre|ewe zapo{qavawa putem stru~nog obrazovawa Novembar 2010. godine [ef evropske komisije za Crnu Goru u posjeti Pqevqima Sredwa stru~na {kola dobila EFQM sertifikat U ra du se mi na ra, osim na{e {kole, u~estvovale su jo{ i stru~ne {kole iz Podgorice, Tivta i Nik{i}a. GTZ su predstavqali dr @anet Burmester, vo|a tima, Vol fgang Hart man i Ma ri a na Al man sber ger, predava~i, Uro{ Zekovi}, ko or di na tor pro jek ta i asistenti na projektu. Po sqed wem se mi na ru prisustvovao je i gospodin Joahim Rotluf, sertifikovani evaluator za EFQM, koji je ob i {ao i na {u {klu radi procjene do koje mjere su mehanizmi, procedure i propisi uskla|eni sa EFQM standardi ma. EFQM mo del izvrsnosti predstavqa okvir za organizacione sisteme upravqawa, promovisan od strane Evropske fondacije za upravqawe kvalitetom (EFQM), a namijewen je svim organizacijama koje `ele da budu {to konku rent ni je na tr `i {tu. EFQM se mo`e koristiti na ~etiri na~ina: 1. Kao okvir koji poma`e organizacijama u razvoju vizije i ciqeva za budu}nost na opipqiv i mjerqiv na~in. 2. Kao okvir koji organizacije mogu koristiti u ciqu identifikacije i razumijevawa sistemske pri- U okviru projekta UNAPRE\EWE ZAPO[QAVAWA PUTEM STRU^NOG OBRAZOVAWA (VET) Wema~ko dru{tvo za tehni~ku saradwu (GTZ), u prethodne dvije godine, organizovalo je pet semi na ra na te mu UNA PRE \E WE KVA LI TE TA UPRAVQAWA SREDWIM STRU^NIM [KOLAMA NA OSNOVU EFQM MODELA. rode poslovawa i veze izme|u uzroka i posqedice. 3. Kao osno va za dobijawe EFQM nagrade koja kompanijama omogu}ava dijeqewe najboqih prak si me |u uspje {nim kompanijama, a sve u ciqu kon ti nu al nog na pret ka. 4. Kao dijagnosti~ki alat za procjenu trenutnog stawa u procesima organizacije na osno vu ~e ga se pra vi stra te gi ja, iden ti fi ku ju prioriteti i resursi, kako bi se stvorili realni planovi poslovawa. Ova korist od EFQM-a se jo{ naziva i samoprocjena. [kola je u prethodne dvije godine definisala moto {kole – ZNAWE POBJE\UJE, misiju – KVALITET NO STRU^ NO OBRA ZO VA WE U KO RAK S VREMENOM i viziju – ZADR@AVAWE LIDERSKE POZICIJE U SRED WEM STRU^NOM OBRAZOVAWU U CRNOJ GORI. Pored toga, u {koli se sprovode samoevaluacija (analiza jakih i slabih strana), upravqawe projektima, upravqawe procesi ma, ru ko vo |e we utvr|ivawem ciqeva i kontrola po EFQM metodama. [kola je dobila sertifikat kojim se zvani~no po tvr |u je da se u {ko li pri mje wu ju stan dar di u skladu sa EFQM tehnologijom. Pored sertifikata, koji je dobila na{a {kola, sertifikate su dobili i pojedina~no ~lanovi {kolskog tima: Mervan Avdovi}, direktor {kole, Desimir Mojovi}, profesor ma{inske grupe predmeta i Rade Terzi}, regionalni ICT koordinator. Desimir Mojovi}, prof. Sajam automobila u Budvi NA PUTU KA EVROPSKOJ UNIJI ^lanovi novinarsko – literarne sekcije Sredwe stru~ne {kole bili su u~esnici javne tribine koja je odr`ana u prostorijama Akademskog centra u Pqevqima, 22. septembra 2010. godine. [ef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodin Leopold Maurer, odr`ao je predavawe studentima i u~enicima sredwih {kola sa ciqem da upozna mlade sa putevima evropskih integra- cija. U~enici na{e {kole su imali priliku da pro{ire svoja znawa o Evropskoj uniji i da kroz otvoren i konstruktivan dijalog dobiju potpuniju sliku o dosada{wim i budu}im koracima koje na{a zemqa preduzima na putu za ~lanstvo u zajednicu evropskih naroda. (Op{irnije u rubrici Evropske integracije) Sabina Deli}, III1 BILTEN CENTRA ZA STRU^NO OBRAZOVAWE Iz {tampe je po~etkom oktobra 2010. godine iza{ao prvi broj Informativnog biltena Centra za stru~no obrazovawe u Crnoj Gori. Prema rije~ima glavnog i odgovornog urednika Biltena, Du{ka Rajkovi}a, direktora Centra za stru~no obrazovawe, Bilten je nastao kao rezultat potrebe da se aktivnosti CSO-a brzo, kvalitetno i sveobuhvatno predstave javnosti. Sve te ativnosti CSO-a su izraz te`we za pribli`avawem konceptu “dru{tva znawa“, a dostupno i kvalitetno obrazovawe za sve gra|ane Crne Gore, jedan od glavnih ciqeva stru~nog obrazovawa. U ovom broju Sredwo{kolca nudimo vam nekoliko tekstova preuzetih iz Bitena. Sne`ana Gruji~i} Sajam zapo{qavawa u Bijelom Poqu USPJE[NO PREDSTAVQAWE [KOLE NA SAJMU ZAPO[QAVAWA POSJETA BUDVANSKOM SAJMU AUTOMOBILA U~enici I6 odjeqewa (automehatroni~ari) posjetili su 9. oktobra 2010. godine Sajam automobila u Budvi. Ova posjeta je bi la vid jed no dnev ne stru~ ne ekskurzije u~enika i odli~na prilika da se |aci na samom po~etku svog boravka u ovoj {koli upoznaju sa najnovijim tipovima automobila, kako bi upotpunili stru~na znawa iz ove oblasti i mogli da kvalitetno pove`u teoriju i praksu. Vo|e puta su bili: Radenko Lacman, profesor stru~nih predmeta u saobra}ajnoj struci i Sne`ana Gruji~i}, odjeqewski starje{ina odjeqewa I6. Stefan Kuki}, I6 (Op{irnije u rubrici Saobra}aj) U~e ni ci Sred we stru~ne {kole su 8. i 9. aprila 2010. godine posjetili Sajam zapo{qavawa organi zo van u Bi je lom Poqu. Me|u u~esnici ma su se na {li pred stav ni ci sred wih {kola iz ve}ine gra do va sa sje ve ra Crne Gore. U~enici na{e {kole, u saradwi sa svojim profesorima, organizova- li su vrlo uspje{no predstavqawe rada [kole, a na lijepo osmi{qenom {tandu posjetioci su imali priliku da vide dio savremene opreme i u~ila koje koriste u~enici u svakodnevnom radu. Za u~enike je bio obezbije|en prevoz do odredi{ta, a utisak je da su svi ovo pu- tovawe do`ivjeli kao zanimqivo i korisno iskustvo jer im je, pored zabave koju donose ovako organizovana putovawa, omogu}eno i da svoje radne biografije predaju na neki od {tandova kako bi, eventualno, bili anga`ovani na trajnim ili sezonskim poslovima. Za one maturante kojima su, ipak, prioriteti studirawe i pravi izbor fakulteta, [kola organizuje putovawa na sajmove visokog obrazovawa, a sve sa ciqem da svi na{i u~enici budu blagovremeno upoznati sa svim onim {to je od zna~aja za wih, bilo da tra`e posao ili da `ele uspje{no da studiraju nakon zavr{etka sredwe {kole. Jelena Maksimovi}, IV3 Sredwo{kolac Novembar 2010. godine Strategija razvoja stru~nog obrazovawa 2010-2014. NACRT AKCIONOG PLANA RAZVOJA Sa tribine u Milet ba{ti Rasprava na temu “Strategija razvoja stru~nog obrazovawa 2010 - 2014.“ odr`ana je u prostorijama Sredwe stru~ne {kole 12. novembra 2009. go di ne. Ras pra vu je otvo rio di rek tor {ko le, Mervan Avdovi}, koji je pozdravio prisutne: predstavnika Ministarstva prosvjete i nauke, gospodina Marka Joki}a; savjetnika za stru~no obrazovawe, gospo|u Zoru Bogi}evi}; direktora Centra za stru~no obrazovawe, gospodina Du{ka Rajkovi}a; predstavnika GTZ-a, gospodina Uro{a Zekovi}a; potpredsjednika Op{tine Pqevqa; predstavnika Opstine @abqak; direktora Gimnazije “Tanasije Pejatovi}“; direktora Sredwe {kole sa @abqaka; predstavnike Rudnika ugqa, Vektre Jaki}, Atlas-Mont banke, kao i sve prisutne predava~e Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima. Uvodno izlagawe podnio je gospodin Marko Joki}, a nacrt strategije detaqno je prezentovala gospo|a Zora Bogi}evi}. Diskusija je bila veoma iscrpna, a prisutni su iznijeli argumentovane primjedbe. Neki od zakqu~aka doneseni u toku rasprave su: da bi trebalo formirati plan upisa prema potrebama tr`ista rada, poboq{ati fleksibilnost, od no sno, ukqu ~i ti vi {e obrazovnih programa u nastavni proces, pove}ati dostup nost i pro hod nost i obez bi je di ti kva li tet no stru~no obazovawe. Ta ko |e, pri sut ni su se slo`ili da je veoma zna~ajan faktor uspjeha saradwa izme|u {kole, Ministarsva prosvjete i nauke i lokalne zajednice. Alema Vlahovqak Saradwa Sredwe stru~ne {kole i GTZ-a KOMPJUTERSKO KONSTRUISAWE U prostorijama Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima, 12. novembra 2009. godine, prigodnom sve~ano {}u je obi qe `e no otvarawe nove savremene u~ionice za kompjutersko konstruisawe. Skup je otvorio direktor [kole Mervan Avdovi}, obra tiv {i se to plim rije~ima pozdrava pri sut nim predstavnicima GTZ-a, Mi ni star stva pro svjete i nauke, me di ja, nastavnicima i u~enici ma. U uvodnoj rije~i, direktor je zahvalio za po mo} i uka za no po vje re we od strane naroda i Vlade Wema~ke, ~iji je predstav nik- GTZ, is ta kao trud i nesebi~nu podr{ku Ministarstva prosvjete i nauke i izrazio zahvalnost svim prisutnim na ovom, za {kolu, va`nom doga|aju. Ispred GTZ-a, prisutnima se obratio gospodin Uro{ Zekovi}, koordinator projekta GTZ-a. On je izrazio zadovoqstvo zbog uspje {ne sa rad we sa Sredwom stru~nom {ko- lom, kao i `equ za uspje{nom edukacijom u~enika kao budu}ih stru~waka sa visokim stepenom profesionalne obu~enosti. Gospo|a Zora Bogi}evi} se prisutnima obratila ispred Ministarstva prosvjete i nauke. Ona je izrazila nadu da }e se u ovoj u~i o ni ci kva li tet no i stru~ no obrazovati budu}i kadar koji }e svojim sposobnostima, znawem i vje{tinama zadovoqiti potrebe tr`i{ta rada. U~ionica je opremqena sa 17 savremenih kompjutera, {tampa~em i projektorom. Vrijednost ovog pro jek ta je oko 30 000 eura, od kojih je 20 000 eura obezbijedio GTZ, 5 000 eura Ministarstvo prosvjete i nauke i 5 000 eura Sred wa stru~ na {kola. Jezdimir Lon~ar, III4 AKTUELNO 3 Razgovor sa direktorom Sredwe stru~ne {kole ZNAWE POBJE\UJE Krupne promjene kojima • [kola je utvrdila svo- ka bi ne ta za no vi smjer – fakultetu u Podgorici i da Sred wa stru~ na {ko la u ju viziju, a to je “zadr`ava- automehatroni~ar, oprema- }ete za koji mjesec i zvani~Pqevqima odlu~no ide na- we li der ske po zi ci je u we elek tro i ma {in skih no dobiti diplomu magistra prijed, sve ve}e interesova- stru~nom obrazovawu“, kao kabineta i radionica, po- ekonomskih nauka. Diploma we u~enika za smjerove raz- i svoj moto, dat u sloganu sje do va we CNC stru ga za ma{inskog in`ewera vam je li ~i tih obra zov nih “znawe pobje|uje“. [ta je to u~enike ma{inskog smjera, omogu}ila mjesto profesoprofila u woj, utvr|ivawe {to ovu {kolu stavqa na kao i niz najsavremenijih ra ma{inske grupe predmemotoa, misije i vizije [ko- lidersku poziciju u odnosu tehni~kih pomagala, zaista ta u ovoj {koli, a da li Vam le, kao i niz aktuelnih u~e- na dru ge sred wo {kol ske na{u {kolu ~ini jedinstve- znawa iz oblasti ekonomije ni~kih pitawa, bili su po- ustanove? nom u cijeloj Crnoj Gori. omogu}avaju uspje{no bavqeKvalitet rada u Sredwoj Iz dana u dan u~enici sve we menxerskim poslom, jer vod da ~lanovi novinarske sekcije na{e {kole razgo- stru~noj {koli prepoznat je vi{e znawa i vje{tina sti- direktor {kole je, da tako varaju sa direktorom, ka `e mo, eg ze ku tiv ni Mervanom Avdovi}em. menaxer u woj? Nakon dvanaest godi• Krajem oktobra pona rada sa |acima, ja ~ela je pri~a oko ekssam 2004. godine do{ao terne provjere znawa na mjesto rukovodioca na maturi. Mo`ete li nam dati bli`e inforU~eni~ke zadruge, mjemacije o eksternoj prosto na kome su menaxervje ri zna wa, od no sno ske spo sob no sti bi le imate li informacije veoma potrebne. Ako vam uz to ka`em da li }e ove godine bida sam bio prisutan u ti organizovan ovakav nekim odborima direkoblik provjere znawa? tora i sli~nim aktivUvo |e we eks ter ne nostima, onda je jasno provjere znawa doprida su mo ja zna wa iz nosi kvalitetu nastavoblasti ekonomije odnog procesa, prije svega no sno me nax men ta zbog toga {to su wom i{la, nasuprot ustaqeobez bi je |e ni jed na ki nom {ablonu, od prakuslovi polagawa matuti~nih ka teorijskim. re i upisa na fakultet Ma gi star ske stu di je, za u~enike svih crnosmjer menaxment biznigorskih {kola. Naime, sa, su mi obezbijedile maturski ispit }e biti for ma li za ci ju is ku organizovan u isto vrijeme u svim {kolama u stveno ste~enih znawa ^la no vi no vi nar ske sek ci je Sredwe stru~ne {ko le sa di rek to rom, Crnoj Gori i izvodi}e , ali su mi, nema sumse pod istim okolnosti- Mervanom Avdovi}em we, olak{ale u znatnoj ma. U~enici }e mo}i da svo- ne samo na lokalnom i dr- ~u na ~asovima prakti~ne mjeri i obavqawe slo`enih ju zrelost potvrde na potu- `avnom nivou, ve} i od naj- nego teorijske nastave. aktivnosti rukovo|ewa u vrKa da je u pi ta wu mo to lo kompleksnoj organizacino identi~noj vrsti testova, eminentnijih stru~waka iz ~ime }e se onemogu}iti bi- ino stran stva, kao {to su [kole – znawe pobje|uje - ne ji kakva je stru~na {kola. lo koji vid zloupotrebe i stru~waci koje je anga`ovao treba ga puno obja{wavati Shvatio sam pravo zna~ewe su bjek tiv no sti pri li kom GTZ, sa kojima {kola odavno jer je sve jasno samo po sebi. nekih pojmova i wihovu priocjewivawa i kvalifiko- sara|uje. Wema~ki stru~wa- Citirao bih jednu intere- mjenu u rukovo|ewu, kao {to vawa u~eni~kog rada, kao i ci za eva lu a ci ju bi li su santnu re~enicu profesora su strategija i planirawe, rada predmetnih nastavnika prijatno iznena|eni kvali- Vujice Lazovi}a: “Softver liderstvo, promjene i komu. Na ovaj na~in se dolazi i tetom rada u {koli i do- je pobijedio hardver“. Rekao nikacija u organizaciji, medo objektivnijih pokazateqa brom organizacijom. Tu vri- bih da je upravo tako, i da |uqudski odnosi i upravqakvaliteta rada u {kolama. jednost je potvdio, izme|u znawe, istinsko i u `ivotu we qud skim re sur si ma, Znawe u~enika }e biti real- ostalog, i seminar za kvali- primjewivo znawe, predsta- upra vqa we kva li te tom i no izmjereno i uporedivo sa tet, gdje je za u~e{}e u radu vqa najve}e bogatstvo i ciq jo{ mnogo toga. Savjetovao bih svakog ~idrugim u~enicima i {kola- od svih stru~nih {kola sa kome moramo te`iti. Svaka ma u Crnoj Gori. O~ekuje sje ve ra, iza bra na je di no investicija u znawe, bilo taoca da razmisli o konse da }e veliki broj nereal- Sred wa stru~ na {ko la u da je u pitawu li~na, poro- ceptu cjelo`ivotnog u~ewa nih “lu ~a“ iz po je di nih Pqevqima, a weni predstav- di~na, dru{tvena itd. }e se (LLL). • Ono {to na{e drugove {ko la bi ti eli mi ni san. nici su se na{li na semina- sigurno desetostuko isplaEksterno polagawe mature ru sa prestavnicima jo{ sa- titi. Nisu SAD svjetski li- si gur no in te re su je, je ste je jedna od najkrupnijih pro- mo tri izabrane {kole – iz deri zato {to najboqe igra- ekskurzija. Mo`ete li nam mjena u dosada{wem sistemu Podgorice, Nik{i}a i Tiv- ju ko{arku, ve} {to su im re}i da li }e se ove godine, {kolovawa. Me|utim, dobro ta. Ponosni smo na EFQM univerziteti, odnosno zna- osim ve} tradicionalnih, je poznato i u praksi potvr- sertifikat koji na{a {ko- we, ide je, is tra `i va we i jednodnevnih stru~nih i ve|eno pravilo da svaki vid la sada ima. Na{i predava- primjena inovacija u prak- o ma ko ri snih eks kur zi ja, promjena, pa i onih najpo- ~i, kako iz stru~nih, tako i si pogonski agregat sveukup- organizovati i vi{ednevna eks kur zi ja, na pri mjer u `eqnijih, neminovno ra|a iz op{teobrazovnih predme- nog razvoja. Primje}ujem da brojne ge- inostranstvo? otpor. Najte`e je nekome ta, ~esti su u~esnici seminaAko se prijavi minimum objasniti ono {to je dobro ra i obuka na kojima dopuwu- neracije uspje{nih studeza wega. Kada se pojavila ju svo je pe da go {ko zna we. nata, koji su temeqe znawa 45 zainteresovanih u~enistruja, kao tehnolo{ki pro- Mali broj {kola ima takve na fakultetima potvr|enog, ka zavr{nih razreda, pa ~ak nalazak, imala je neupore- privilegije. stekli u ovoj {koli, i danas i u~enika III razreda ~eInformati~ko-tehni~ka odr`avaju kontakte sa svo- tvrtog stepena, da se popuni divo ve}i broj protivnika nego pristalica i trebalo opremqenost {kole je bez jim sredwo{kolskim preda- jedan autobus, organizova}e mo eks joj je dosta godina da se dokurziju. ka`e u praksi. Imaj vremena za ~itawe - to je osnova mudrosti. Na la zi mo se u dru gom I z b o r Imaj vremena za rad – to je cijena uspjeha. klasifikacionom periodu mar{ute i Imaj vremena za razmi{qawe - to je izvor mo}i. i imamo svi dovoqno vremevrijeme na da se pripremimo za matrajawe Imaj vremena za igru – to je tajna mladosti turu. Sasvim odgovorno, moekskurzije Imaj vremena za prijateqstva - to je put sre}e. gu da obe}am maturantima prepuImaj vremena za za sawarewe to je put ka zvijezdama. da }e im {kola pru`iti {tam u~eImaj vremena da voli{ i da te vole - to je bo`ija privilegija. maksimalnu logisti~ku ponicima. Imaj vremena da gleda{ oko sebe - suvi{e je kratak dan za sebi~nost. dr{ku i pomo}. Omogu}i}e Mo`da bi im nesmetano pripremawe ovo bi la Imaj vremena za smijeh - to je muzika du{e. maturskog ispita u {kold o b r a Irska izreka skim prostorijama, organiprilika zovawe dodatnih i dopunda po zo skih ~a so va, ko ri {}e we sumwe stavqa na mjesto li- va~ima. Vjerujem da su oni vem sve ma tu ran te (ali i kompjutera i raspolo`ive dera u stru~nom obrazova- najboqa potvrda kvaliteta u~enike III razreda) da se, literature, obezbijediti wu. Iz dana u dan se, kao na{eg rada i najboqa slika ukoliko su zainteresovani, materijale koji su dosta- {to ste mogli primijetiti, opravdanosti ovakvog motoa prijave za ekskurziju odjevqani u~enicima prethod- pove}ava broj kompjuterski i vizije [kole. Na{a ideja qenskim starje{inama ili nih generacija kao vid pri- opre mqe nih ka bi ne ta, a vodiqa je jasna – u~enik mo- pedagogu {kole i na vrijeme preme za polagawe mature. u~ionicu kakva je u~ionica ra iz ove {kole iza}i ras- organizuju prikupqawe novFormira}emo tim za pomo} za kompjutersko konstrui- polo`eniji i sre}niji nego ca. Ako se javi bar taj miu~enicima koji pola`u eks- sawe u na{oj {koli, posje- {to je u wu u{ao. Uspjeh na- nimalni broj u~enika, eksternu maturu. Ja }u biti ru- duje jo{ samo jedna crnogor- {ih u~enika na fakulteti- kur zi ja }e se iz ve sti u kovodilac tog tima. Pozi- ska {ko la (ma {in ska ma i u preduze}ima, nakon proqe}e. @elim da pozdravim sve vam svakog maturanta ili {kola u Podgorici). Ovih izlaska iz na{e {kole, najwegovog roditeqa, koji ima dana {kola }e nabaviti i boqi je pokazateq kvalite- ~itaoce ovog lista i da se bilo kakvih problema sa tzv. “inteligentnu tablu“, ta na{eg rada i potvrda na- vama zahvalim na saradwi. Razgovor obavili: ma tu rom, da mi se li~ no koja ima sve odlike klasi~- {e vizije. Aleksandar Terzi} IV2, obrati za pomo} i zajed- ne table, ali i kompjutera • Saznali smo da uspje{no Marijana Jakovqevi} III2 ni~ki }emo ih rje{avati. sa velikim monitorom. Mo- privodite kraju postdiplomi Lejla Kadi} I2 Ostaje samo da se radi i u~i. ram ista}i da opremqenost ske studije na Ekonomskom 4 Sredwo{kolac PEDAGOGIJA Uticaj roditeqa na uspjeh u~enika Iz prvog broja Informativnog biltena CSO–a PREZAHTJEVNI RODITEQI Kada je u pitawu odnos roditeqa prema {koli i obavezama koje |aci u woj imaju, mogli bismo izdvojiti nekoliko tipova roditeqa. Ne tako rijetko sre{}emo one koji u svemu podr`avaju svoju djecu, smatraju}i da se krivica za lo{ uspjeh u~enika mo`e pripisati jedino predava~ima. To su roditeqi savremenog doba i wih je svakim da nom sve vi {e. Gotovo u fa zi izumir a w a nalazi se onaj nekada{wi tip roditeqa koji smatra da pre da va~ nikada ne mo `e po grije{iti i o{tetiti wihovo dijete, te da je u interesu djece da predava~i budu {to stro`i prema u~e- nicima. Mi }emo u ovom broju Sredwo{kolca govoriti o tre}em tipu – prezahtjevnim roditeqima. Ovi roditeqi o~ekuju previ{e od svog djeteta i stalno te`e da drugi vide da je wihovo dijete “pametno”. Wima je, naravno, dobro poznato koliko je wihovo dijete inteligentno, ali u to treba uvjeriti i okolinu. Za to su neophodne {to bo qe ocjene u {ko li, p r i mjer no vla da we, isticawe u sva koj situaciji, uspjesi na svakom koraku. Da vidimo kako se osje}aju djeca takvih roditeqa i {ta im poru~uju: VOLI ME ZBOG MENE, NE ZBOG DRUGIH Zbog nesklada izme|u roditeqskih ambicija i sposobnosti u~enika, dolazi do mnogih sukoba izme|u roditaqa i djece. Mo`da je najlo{ije ishodi{te ovakvog odnosa, ako dijete povjeruje u o~e ki va wa ro di te qa, pa i ono od sebe po~ne o~ekivati previ{e. Ova djeca te`e da budu najboqa, a ako nisu, dolazi do razli~itih smetwi, naj~e{}e glavoboqe. Wihovi roditeqi za to nikada ne}e kriviti sebe, ve} dijete, tvrde}i da je ono takvo jer ima previsoke ambicije. Ali, krivci su ipak roditeqi, jer je dijete ve} u ranom djetiwstvu uo~ilo wihova o~ekivawa i sada te`i da se doka`e. @ELIM, ALI NE MOGU Ako roditeqi ne prihvataju dijete sa svim wegovim individualnim osobinama, nego ga vrednuju kroz wegove uspjehe, djeca mogu reagovati depresijom ukoliko ne ispune o~ekivawa roditeqa. Dje- ca ovakvih roditeqa nemaju pravo na slabu ocjenu, pravo na neuspjeh. Roditeqske poruke su : “Ti to mo`e{, ali ne}e{. Ne trudi{ se dovoqno.“ A istina je da se djeca trude, ali ne mogu. Neka djeca na poruke roditeqa :“Sve smo ti omogu}ili, toliko smo se `rtvovali za te be, a {ta nam ti daje{ za uzvrat?!”, po~iwu da ka`wavaju sama sebe, a ponekad ~ak `ele i da se ubiju. OTKRIVAJTE I RAZVIJAJTE TALENTE Roditeqi moraju svoje dijete usmjeravati u skladu sa sklonostima djeteta, a ne sa svojim ambicijama. Moraju pokazati po{tovawe i interes za ono {to dijete `eli da radi, ~ak i kad je to prema wihovom mi{qewu neva`no. Dobar roditeq }e podsticati dijete da se razvija, a ne}e ga tjerati da bude savr{eno. Dobar roditeq }e voditi ra~una o potrebama djeteta, a ne o svojim `eqama i o~ekivawima. Marijana Jakovqevi}, III2 [ta je pismenost PISMENOST – NEKAD I SAD [ta je pismenost? Na prvi pogled jednostavno pitawe, zapravo je daleko slo`enije od wegove ustaqene definicije sposobnost pisawa i ~itawa. Naporedo sa razvojem dru{tva i napretkom civilizacije, mijewao se sistem vrijednosti, pa samim tim i shvatawe pojma pismenost. Nekada se pismenom osobom smatrao svaki ~ovjek koji zna da pi{e i ~ita, ne za vi sno od ste pe na stru~ ne spre me.Kriterijum po kome se odre|uje pismenost razlikovao se ne samo od jednog do drugog vremenskog perioda, ve} razli~iti kriterijumi pismenosti postoje i dan-danas u razli~itim dr`avama.Ne gdje se sma tra da je oso ba nepismena ako ne zna ~itati i pisati (ponegdje) i ra~unati, dok u dr`avama kao {to su Japan, Hong Kong i Gvajana, nepismenom osobom se smatra ona koja nema osnovno obrazovawe. Prema UNESKO-voj definiciji funkcionalne pismenosti, osoba je pismena ako mo`e pravilno pro~itati i napisati sastav u vezi sa svakida{wim `ivotom, odnosno koja mo`e pro~itati i napisati pismo. UNESKO-va definicija pismenosti, me|utim, ne odgovara definiciji pismenosti u 21. vijeku, datoj u Strategiji obrazovawa odraslih , gdje se pod pisme no {}u pod ra zu mi je va ne sa mo sposobnost ~itawa, pisawa i ra~unawa, ve} i sposobnost ~itawa sa razumijevawem, vje{tina komunikacije, kao i kori{}ewe savremenih informati~kih tehnologija uz poznavawe stranih jezika. Danas sa pravom mo`emo re}i da osoba koja ne poznaje vje{tinu rada na ra~unaru ne posjeduje pismenost neophodnu za 21. vijek. Nesporno, informati~ka pismenost nu`an je dio pismenosti dana{wice. Me|utim, i pitawe informati~ke pismenosti je daleko slo`enije nego {to djeluje u prvi mah. Mogli bismo ~ak da ka`emo da danas u doma}instvima ima vi{e ra~unara nego informati~ki pismenih osoba koje ga koriste. U osnovnim i sredwim {kolama uveden je niz obaveznih i izbornih ICT predmeta, koji u~enicima pru`aju mogu}nost sticawa, kako osnovne informati~ke pismenosti, tako i specijalisti~kih znawa. I ta zna wa su do ka zi va. Ipak, koliko je samo onih koji imaju kreiran vre me noj upo tre bi ri je~ sport se odnosi na psihofizi~ku aktivnost ~ovjeka koju karakteri{e takmi~ewe sa drugima ili sa samim sobom. Pe da go gi ju i vas pi ta we sport interesuje kao podru~je u kome se intenzivno ispoqavaju i razvijaju ~ovjekove snage i sposobnosti. Pedagogija sporta je nova disciplina koja se bavi razvijawem taktike za postizawe {to boqeg razvoja djece i omladine kroz bavqewe sportom i rekreacijom. Sport se i danas smatra jednim od najva`nijih faktora pravilnog i fizi~kog i psihi~kog razvoja omladine. Me|utim, u novije vrijeme sve je uo~qivija potreba za razvijawem pedagoije sporta kao neophodne discipline u razvoju zdrave li~nosti djeteta. Ne samo da se mladi sve mawe bave sportom, ve} i oni koji se bave sportom, ~ine to na nezdrav na~in, prenapre`u}i svoje snage u ciqu postizawa {to boqih rezultata. Nije rijedak slu~aj da neki sportisti pribjegavaju kori{}ewu droge radi boqeg uspjeha, da se dopinguju i na razli~ite na~ine mu~e svoje tijelo. Istra`ivawa su po- S obzirom na zna~aj uxbenika u procesu savremene nastave, Odjeqewe za uxbenike svoje aktivnosti usmje ra va ka pri pre mi naslova koji se koriste za obra zov ne pro gra me sa naj ve }im bro jem u~e ni ka/ca. U tom smislu teku}e aktivnosti su usmjerene na tri podru~ja rada: Ekonomija, pravo i administracija, Elektrotehnika i Trgovina, turizam i ugostiteqstvo. CSO je u te ku }oj 2010. godini izdao tri no va ux be ni ka, a u pripremi je 10 novih na- slova za navedena podru~ja rada. U narednom periodu aktivnosti je potrebno usmje ri ti na iz ra du uxbenika za druga podru~ja rada koja poha|a mawi broj u~enika/ca, kakvih je ve}ina u stru~nom obrazovawu u Crnoj Gori. Na osnovu ~lana 62 Op{teg zakona o obrazovawu i vaspitawu (“Slu`beni list RCG“, br. 64/02, 31/05 i 49/07), ministar prosvjete i nauke donosi [KOLSKI KALENDAR ZA 2010/2011. GODINU ^lan 1 Ovim {kolskim kalendarom (u daqem tekstu: Kalendar) propisuje se po~etak nastavne godine, vrijeme organizovawa obrazovno-vaspitnog rada i klasifikacioni periodi u ustanovama u toku nastavne 2010/2011. godine. Raspored organizovawa obrazovno-vaspitnog rada iz stava 1 ovog ~lana je prilog ovom Kalendaru i ~ini wegov sastavni dio. Nastavna godina po~iwe u srijedu, 1. septembra 2010. godine, a zavr{ava se u utorak, 14. juna 2011. godine. Nastavna godina za u~enike zavr{nog razreda zavr{ava se u petak, 20. maja 2011. godine. profil na popularnoj dru{tvenoj mre`i Facebook, i prili~no se dobro snalaze na woj, a s druge strane ne razumiju organizaciju dokumenata u ra~unaru, imaju pote{ko}a u savladavawu osnovnih operacija u programu za obradu teksta, pa im jednostavna promjena fonta izgleda kao uni{tewe dokumenta na kojem rade satima… Koliko je onih kojima je i sama promjena ra~unara bauk… A da ih pitate jesu li kompjuterski pismeni, kazali bi da jesu. Ukoliko osoba nije sposobna za samostalan rad na ra~unaru ve} joj je potrebna pomo} da ispi{e najobi~niji tekst, po{aqe mejl ili prona|e ono {to je interesuje na internetu, a uz to obavezno tra`i pomo} kada promijeni kompjuter, ona treba da se zapita posjeduje li pismenost neophodnu za 21. vijek. Tijana Dromqak, I2 ^lan 3 Obrazovno-vaspitni rad se organizuje u ~etiri klasifikaciona perioda. Prvi klasifikacioni period po~iwe u srijedu, 1. septembra, a zavr{ava se u petak, 29. oktobra 2010. godine. Drugi klasifikacioni period po~iwe u ponedjeqak, 1. novembra, a zavr{ava se u petak, 31. decembra 2010. godine. Tre}i klasifikacioni period po~iwe u ponedjeqak, 24. januara, a zavr{ava se u petak, 25. marta 2011. godine. ^etvrti klasifikacioni period po~iwe u ponedjeqak, 4. aprila, a zavr{ava se u utorak, 14. juna 2011. godine. ^etvrti klasifikacioni period za u~enike zavr{nog razreda po~iwe u ponedjeqak, 4. aprila, a zavr{ava se u petak, 20. maja 2011. godine. ^lan 4 PEDAGOGIJA, VASPITAWE I SPORT Da bi se ukazalo na me|usobnu zavisnost tri pojma o kojima je rije~: pedagogiju, vaspitawe i sport, potrebno je prvenstveno objasniti izvorno zna~ewe svakog od tih pojmova. Od svog osniva~a Herbarta pa do danas, pedagogija se defini{e na isti na~in - kao nauka o vaspitawu. Rije~ pedagogija je nastala od gr~ke rije~i paidagogus, gdje izraz paidos zna~i dje~ak; kao i od rije~i ago {to zna~i voditi. U po~etku je ovaj termin imao bukvalno zna~ewe . Paidagogus je u Atini zaista bio rob koji je vodio sina svog gospodara kod u~iteqa. U Anti~kom Rimu paidagogus je bio zarobqeni u~eni Grk koji je predstavqao ku}nog u~iteqa svog gospodara. Rije~ vaspitawe je slovenskog porijekla. Poti~e od rije~i vas = sav i pitati = hraniti, wegovati, gajiti. Tako je ova rije~ u po~etku ozna~avala iskqu~ivo brigu o mladima, dok danas ozna~ava cjelo vi tu bri gu o raz vo ju i osamostaqivawu djeteta. Rije~ sport je skra}eni oblik staroengleske rije~i disport sa zna~ewem kretati se, razonoditi, u`ivati. U sa- Uxbenici ^lan 2 Pedagogija sporta i rekreacije “Ako pedagogija ho}e da vaspitava ~ovjeka u svakom pogledu, ona prije svega mora da ga poznaje u svakom pogledu.” - U{inski Novembar 2010. godine ka za la da ne ki vr hun ski sportisti umiru mladi od sr~anih oboqewa. To su situacije u kojima do izra`aja dola zi pe da go gi ja spor ta, in si sti ra ju }i na re al noj mjeri napora u sportu. Talenat treba primjewivati u praksi, tako da svaki ~ovjek ima mogu}nost bavqewa sportom i da svi gra |a ni bu du fi zi~ ki ak tiv ni. Umjesto izgradwe ve li kih stadiona, treba graditi mawe, koji bi bili dostupni svima. Sport ni ka da ne smije pre}i granicu realnih ~ovjekovih sposobnosti i pravilnog funkcionisawa ~ovjekovog organizma. Pedagogija sporta je najvi{e povezana sa kineziologijom i pedagogijom. Od kineziologije preuzima informacije o strukturi i funkcionisawu qudskog organizma, a od pedagogije o odgoju i vaspitnom djelovawu sporta na mlade. Mladi sportista mo`e sebi postaviti previsoke ciqeve, {to u slu~aju da ne postig ne o~e ki va ni uspjeh dovodi do obeshrabrivawa. Tu do izra`aja dolazi uloga iskusnog trenera, koji mora vje{tim vo|ewem razgovora i pravilnim navo|ewem primjera pomo}i sportisti da prihvati da je neophodno postaviti sebi optimalan nivo aspiracija, da se do uspjeha u sportu dolazi postupno, te da su na tom putu neophodni i usponi i padovi. Sli~na je situacija i sa ambicioznim i uspje{nim sportistima koji mogu postati egoisti i asocijalne osobe, spremne da pot ci je ne svo je ma we uspje{ne vr{wa ke. Tre ner }e im ukazati da postoje i dru ge obla sti ~ovjekovog djelovawa (umjetnost ili nauka) u koji ma se is ti ~u we go vi vr {waci , te da superiornost u jednoj oblasti nipo{to ne zna~i superiornost u `ivotu. I na kraju, sjetimo se Makarenkovog odgovora na pitawe kada je postao pedagog: “Bilo je to onoga ~asa kada sam nau~io da na mnogo razli ~i tih na ~i na po sta vim isti zahtjev, izreknem isto upozorewe ili opomenu, u zavisnosti od individualnih osobina vaspitanika i pedago{ke situacije”. Nikolina Petrovi} I2 i @eqka Petrovi} II2 Nastava se organizuje u petodnevnoj radnoj sedmici. Izuzetno, u slu~aju nadoknade nastavnog radnog dana, nastava se mo`e organizovati i subotom. ^lan 5 Eksterna provjere znawa u~enika na kraju prvog i drugog ciklusa obavi}e se 25. i 26. maja 2011. godine. Eksterna provjere znawa u~enika na kraju tre}eg ciklusa obavi}e se od 9. maja do 16. maja 2011. godine. Maturski i stru~ni ispit obavi}e se, po pravilu, od 1. juna do 15. juna 2011. godine. Kalendarom maturskog, odnosno stru~nog ispita utvrdi}e se datum i vrijeme polagawa obaveznih i izbornih predmeta, odnosno stru~no-teorijskih predmeta i odbrane stru~nog rada, kao i datum objavqivawa rezultata ispita i izdavawa diplome. ^lan 6 Zimski raspust po~iwe u ponedjeqak, 3. januara 2011. godine, a zavr{ava se u nedjequ, 23. januara 2011. godine. Proqe}wi raspust po~iwe u ponedjeqak, 28. marta 2011. godine, a zavr{ava se u nedjequ, 3. aprila 2011. godine. Qetwi raspust za u~enike stru~nih {kola po~iwe po zavr{etku profesionalne prakse, u skladu sa zakonom. ^lan 7 Ustanova mo`e odstupiti od ovog Kalendara zbog okolnosti koje nijesu wime predvi|ene, s tim da je du`na da ostvari broj radnih dana utvr|en zakonom, najkasnije do 20. maja 2011. godine za u~enike zavr{nog razreda, a za ostale u~enike najkasnije do 14. juna 2011. godine. ^lan 8 Ovaj Kalendar stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u “Slu`benom listu Crne Gore“. Podgorica, 29. jul 2010. godine MINISTAR Slavoqub Stijepovi} Sredwo{kolac Izvod iz Zakona o obrazovawu i vaspitawu IZMJENE I DOPUNE DOSADA[WEG ZAKONA O OBRAZOVAWU Skup{tina Crne Gore je dana 27. jula 2010. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Op{teg zakona o obrazovawu i vaspi ta wu (Slu `be ni list RCG br. 64/02,31/05 i 49/07), koji je stupio na snagu 04. 08. 2010.godine. Neke, nama interesantne dopune, odnose se npr. na ~lan 5 u kome se ka`e da se poslije ~lana 9 dodaju dva nova ~lana koji glase: ~lan 9a “Zabrana diskriminacije”, - “NIJE DOZVOQENO: FIZI^KO, PSIHI^KO I SO CI JAL NO NASIQE; ZLOSTAVQAWE I ZA NE MA RI VA WE DJECE I U^ENIKA; FIZI^KO KA@WAVAWE I VRIJE\AWE LI^NOSTI, OD NO SNO SEK SU AL NA ZLOUPOTREBA DJECE I U^E NI KA ILI ZA PO SLENIH I SVAKI DRUGI OB LIK DIS KRI MI NA CIJE U SMISLU ZAKONA”, i no vi ~lan 9b “[kolska medijacija”, koji glasi: “U POSTUPKU RJE [A VA WA KON FLI KA TA ME \U DJE COM, U^E NI CI MA, RO DI TE QIMA I ZAPOSLENIM U USTA NO VI MO GU SE ANGA@OVATI POSREDNICI, U SKLADU SA ZAKONOM.” U ~lanu 32 se ka`e da se poslije ~lana 49 dodaje novi ~lan, 49a “Druga djelatnost ustanove”, koji utvr|uje da usta no va ko ja ima rje{ewe o licenci mo`e da obavqa i drugu djelatnost koja je u funkiciji obrazova wa i vas pi ta wa, pod uslo vom da se ne ome ta obrazovno-vaspitna djelatnost ustanove. Druga djelatnost mo`e da bude davawe usluga, proizvodwa, prodaja ili bilo koja djelatnost kojom se unapre|uje ili doprinosi racionalni jem i kva li tet ni jem obrazovno-vaspitnom radu. Najzna~ajnija izmjena u Zakonu ti~e se “Strukture {kolskog, odnosno upravnog odbora”, pa se tako u ~lanu 41 najavquje izmjena ~lana 73, koji sada glasi: “[KOL SKI OD BOR, USTANOVU IZ OBLASTI STRU^ NOG OBRA ZO VA WA, ^INE: JEDAN PREDSTAVNIK ZAPOSLENIH, ^ETIRI PREDSTAVNIKA MINISTARSTVA, JEDAN PRED STAV NIK SO CI JALNIH PARTNERA I JEDAN PREDSTAVNIK ROD I T E Q A . PREDSTAVNIKE MINISTARSTVA BIRA I RAZRJE [A VA MI NI STAR, PREDSTAVNIKE ZAPOSLENIH BIRA NASTAVNI^KO VIJE]E TAJNIM GLA SA WEM, A PRED STAV NI KE RO DI TE QA BI RA SA VJET RO DI TE QA, TA KO \E TAJ NIM GLASAWEM”. Istog dana, Skup{tina Crne Gore je donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stru~nom obrazova wu (“Slu `be ni list RCG”, br. 64/02 i 49/07), koji je stupio na snagu 04. 08. 2010. godine. ^lan 5 ka`e da se ~lan 4 “Ugovor o nastavi, odnosno obrazovawu” mijewa i ka`e da [kola mo`e izvoditi stru~no obrazovawe u cjelini ili teorijski dio u {koli, a prakti~no obrazovawe ili dio prakti~nog obrazovawa kod poslodavca. Obim prakti~nog obrazovawa kod poslodavca odre|uje se obrazovnim progra- 5 PEDAGOGIJA Novembar 2010. godine mom. Me |u sob na pra va i obaveze izme|u {kole i poslo dav ca, kao i pra va i obaveze u~enika, ure|uju se kolektivnim ugovorom o nastavi odnosno individualnim ugovorm o obrazovawu koji zakqu~uju poslodavac i roditeq, odnosno starateq u~enika. ^lan 7 – mjewa se ~lan 6 “Osposobqavawe i usavr{avawe” i glasi: “RADI STI CA WA, OSA VRE ME WAVAWA ILI DOPUNA ZNA WA, VJE [TI NA I KOM PE TEN CI JA PO TREBNIH ZA RAD I RADI PRIPREME ZA TR@I[TE RADA, [KOLA ILI POSLODAVAC MO@E ORGANI ZO VA TI OSPO SO BQA VA WE I USAVR[AVAWE U TRAJAWU DO JEDNE GODINE, NA OSNO VU KO JEG SE MO@E STE]I ODGOVARAJU]A STRU^NA KVALIFIKACIJA, KOJA MO@E BI TI UVA @E NA U NA STAV KU OBRA ZO VA WA, ODNOSNO STICAWA NIVOA OBRAZOVAWA, U SKLADU SA ZAKONOM.” ^lan 14 ka `e da se u ~lanu 13 stav 2 mjewa i glasi: “ U^ENIK SE UPISUJE U [KOLU KAO REDOVAN ILI VAN RE DAN U^ENIK. REDOVNI U^ENIK STI^E OBRAZOVAWE REDOVNIM POHA\AWEM NA STA VE. VAN RED NI U^E NIK STI ^E OBRA ZO VA WE POHA\AWEM PRIPREMNE NASTAVE (INSTRUKTIVNO-KONSULTATIVNE NA STA VE) I POLAGAWEM ISPITA, U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.” [ta bi svi profesori trebalo da znaju KAKO MOTIVISATI U^ENIKE DA RADE Jedan od najva`nijih ciqe va sva ke {ko le je ste imati {to boqe u~enike. Osim individualnih sposobnosti u~enika i va{a sposobnost da ih motivi{ete ima}e ogroman uticaj na wihov uspjeh, a time i na va{ uspjeh kao predava~a. Postoji strategija od [EST zlatnih pravila kojih bi se svaki profesor trebalo da pridr`ava. Nau~ite ova pravila i postigli ste ciq: POMOZITE U^ENICIMA DA SE UKLOPE Mno gi u~e ni ci pr vih razreda imaju problema da se uklope u novu {kolsku sredinu. Ako sretnete profesora koji poku{ava da od samog po~etka stvori blizak odnos sa svim (a ne samo pojedinim) u~enicima, pri|e im kao prijateq i upozna wihove sklonosti, ali i wihove tegobe, nemojte misliti da to radi slu~ajno! Rukovo|ewe qudima je najva`nije u svakom poslu, pa i nastav ni~ kom. Da bi ste uspjeli u svojim planovima, morate u~enicima da stavite do znawa da im vjerujete, ~ak i onda kada ih jo{ uvijek dobro ne poznajete. Da biste ih ubijedili u to, morate se i malo `rtvovati. Neka ih ve} prvog {kolskog dana do~eka iskren pogled i topao osmijeh. Ciq je da se osje}aju prijatno kao da vas ve} du`e vremana pozna ju. I ne ka od mah svi po~nu da rade, koliko mogu i kako mogu. Ne da se upoznaju, ne da se pripremaju , ve} im odmah dajte neki zadatak, ali obavezno ta kav da ga oni mogu da urae tr po ne i it de. Nakon {to zaBoqe je nau~ ta. vr{e taj posao, vi bno, nego niš Seneka im sr da~ no ~e stitajte i to }e podi}i wihovo samopouI na kraju, ono zdawe i `equ da u~e. To je {to najvi{e interesuje i dokazana strategija za potpoga|a na{e u~enike: Izpuno ukqu~ivawe u~enika u mjena ~lana 21, a u ~lanu nastavni proces. 23, stav 7 glasi: “AKO U ZADOVOQITE TRI TOKU NASTAVNE GODIOSNOVNE POTREBE NE IMA 30 I VI[E NEOSVOJIH U^ENIKA PRAVDANIH IZOSTANADa biste stvorili najboKA, U^E NIK GU BI qe kadrove, bitno je i da STATUS REDOVNOG U^Ezadovqite neke od wihoNIKA”. vih potreba. Prva je poAlema Vlahovqak, treba za sigurno{}u. Svi dip.pravnik qudi `ele sigurnost, mla- di po seb no. Oni mo ra ju osje}ati da su za{ti}eni od strane {kole ili svog raz red nog. U~e ni ke }e te vi{e pridobiti sopstvenim primjerom odgovornog i zrelog pona{awa, nego hiqadama ispraznih pri ~a. Oni `e le pro fe so re ko ji ma mogu vjerovati (bilo u poslu ili privatno) i na koje se mogu ugledati. Ako uspi je te da za do vqi te ovu potrebu, dobi}ete pravog saradnika. Kako to da uspijete? Prvom prilikom kada se u~e nik osje ti ugro `e no, stanite na wegovu stranu i dje li ma mu po ka `i te da ste ozbiqni u tome. Druga potreba jeste potreba za va`no{}u. To je `eqa da se pojedinac izdvoji iz mase, dobije neko priznawe i da se osje}a va`nim u o~ima drugih. Kad god ka`ete ne{to {to }e u~eniku dati osje}aj da je vredniji od ostalih, zadovoqi}ete ovu potrebu. Da biste to uspjeli, ne treba vam mnogo truda. Kad god va{ u~enik odra di do bro ne ki po sao, makar i najsitniji, vi ga pohvalite javno. I tre}a potreba, jeste osje}aj pripadnosti. Mladi vole da su dio nekog tima i da sara|uju sa drugima. Zbog toga morate u odjeqewu napraviti osje}aj saradwe, sre}e i zadovoqstva. Ako u to me us pi je te, do bi }e te u~enike koji }e u`ivati u svom poslu i da}e sve od sebe da wihov tim, tj.odjeqe we, us pi je da ostva ri svoje ciqeve. STVORITE POZITIVNO RADNO OKRU@EWE Da bi va{ trud uspio, potrebno je da imate dobro mjesto za rad. Prvo morate d a stvorite ambijent u kome }e biti povjerewa i gdje }e se u~enici dobro osje}ati. [kola mora biti mjesto gdje }e svi biti raspolo`eni i sre}ni. Ove uslove stvori}ete ako ne kritikujete, ne osu|ujete ili se ne `alite. Nemojte u~e ni ke okri vqi va ti ako ne{to nisu uradili kako treba. Stvorite okru`ewe u kome ne}e postajati strahovi od lekcija i neuspjeha. Tako|e, niko ne voli neizvjesnost. Ako se va{i u~enici pitaju {ta }e i kako raditi na idu}em ~asu, ako ne znaju da li }e i kako biti nagra|eni za trud , ako ne znaju {ta }e se i na koji na~in u~iti , ako nemaju predstavu {ta se ta~no od wih tra `i, to }e stvoriti neprijatnosti i umawiti wihovu `equ za u~ewem. Kqu~ za izgradwu povjerewa le`i u tome da u~enicima dozvolite da naprave poneku gre{ku, a da ih pri tome ne kritikujete. Ako se ne{to tako desi, boqe je da se usredsredite na rje{ewe. Pomozite u~eniku da ispravi gre{ku, nau~i lekciju i poboq{a svoju vje{tinu. Sa pedago{kog seminara U^ITI DA SE U^I Centar za stru~no obrazovawe i Zavod za {kolstvo, u saradwi sa evropskom organizacijom ETF, organizovali su seminar za nastavnike mje{ovitih i sredwih stru~nih {kola pod nazivom “Kqu~na kompetencija - u~iti da se u~i“. ^etvorodnevna obuka (od 27. do 30. septembra) u prostorijama Centra za stru~no obrazovawe imala je za ciq da 24 polaznika usmjeri ka usvajawu kqu~nih kompetencija koje bi podu ~a va we u~i ni li za ni mqivim, pri tome insistiraju}i na saradwi me|u kolegama kao glavnom pokreta~u osavremewavawa nastave u sredwim stru~nim {kolama. Prvog dana obuke predstavnici Zavoda za {kol- stvo prezentovali su polaznicima PRNS (profesionalni razvoj na nivou {kole), s posebnim osvrtom na stru~no usavr{avawe nastavnika. Katalog stru~nog usavr{avawa nastavnika dostupan je svim nastavnicima na sajtu Zavoda, a u wemu su ta~no definisani vidovi obuke i za to predvi|ena materijalna znawa nastavnika. Stru~ no usa vr {a va we kroz ta~no predvi|en broj sati obuke je ne{to {to ~eka svakog nastavnika zaposlenog u stru~nom obrazovawu ( i obrazovawu uop{te). Jednostavno re~eno, nastavnikovo u~ewe se ne zavr{ava nego tek po~iwe do bi ja wem za po sle wa u sredwem obrazovawu, a to }e biti prvi od va`nijih uslova za “nastavu po mje- ri u~e ni ka“. U na red na tri da na po la zni ci su usvojili vje{tine podu~avawa, a predava~i su bili So ren Ni el sen, El vi ra Haxibegovi} – Bubawa i Hans Jo er gen Knud sen (ETF). Po la zni ci su na kra ju se mi na ra do bi li projektne zadatke kroz koje bi trebalo da prika`u i primijene sve one kompetencije koje su uo~ili kao kqu~ne u podu~avawu svojih u~enika. Prezentacija radova predstavnika pojedinih {kola (ukqu~uju}i i na{u {kolu) organizova}e se 11. novembra u prostorijama Centra za stru~no obrazovawe, a to }e biti i pokazateq uspje{nosti ovog se mi na ra, od no sno uspje{nosti polaznika od kojih }e najboqi biti anga`ovani kao saradnici – treneri prilikom obuke u stru~nim {kolama. Svetlana Drobwak, profesor POSVETITE PUNU PA@WU SVIM U^ENICIMA @elite da osjetite napredak kod svojih u~enika? Da biste to postigli, morate ih prvo upoznati. Poznavawe wihovih dobrih i lo{ih strana, pomo}i }e vam pri dono{ewu odluka o dopunskim ~asovima, dodatnom obra zo va wu i sli~ no. Slu {aj te wihove `eqe i ideje (ali samo slu{ajte), a vi onda odlu~ite ko je od wih su iz vo dqi ve. Ako vi budete okrenuti prema u~enicima, oni }e biti okrenuti prema {koli i uspjehu. Ako vi `elite da pomognete wima, oni }e `eqeti da vam poka`u svoju kreativnost, sarad wu, po sve }e nost predmetu i to na najbo qi mo gu }i na ~in. MOTIVI[ITE VA[E U^ENIKE Jedna od kqu~nih pedago{kih vje{tina jeste motivacija u~enika. Ako je u~enik motivisan, on posti`e mnogo ve}i uspjeh. Da biste postigli maksimalne rezultate, morate veliku pa`wu posvetiti odnosu sa u~enicima. Da biste motivisali u~enike, morate se i vi malo potruditi i `rtvovati , ali }e vam se to na kraju isplatiti. Pohvale su veliki motiv. One su jedan od najboqih na~ina da se zadr`i dobro pona{awe u~enika, a istovremeno im poma`ete da budu zadovoqni sobom i da se jo{ vi{e trude. U~enici mogu biti motivisani ne samo ocjenom, ve} i lijepom rije~ju i po{tovawem. Do zvo li te u~e ni ci ma da, kad god je to mogu}e, sami izaberu na~in na koji }ete obra|ivati gradivo. To }e u wima stvoriti ve}i osje}aj odgovornosti i bi}e zadovoqni. U~enik u svakom momentu mora biti siguran da ga kao li~nost po{tujete, a kao |aka podr`avate. UMAWITE STRES Stres iza zi va mno ge {tetne posqedice, kako kod profesora, tako i kod u~enika. Ako je u va{em poslu prisutan stres, onda ne}ete raditi kako treba. Svojim u~enicima jasno defini{ite zadatke, utvrdite odgovornost, kako bi znali {ta treba da rade i kome odgovaraju. Gore opisana nagra|ivawa smawuju stres i to u velikoj koli~ini. Va{i privatni problemi ne smiju uticati na kvalitet rada. Po{tovawe u~eni ka i pot pu no od su stvo vrije|awa, omalova`avawa i ismijavawa, podrazumijevaju se sami po sebi. U~enici ne smiju dolaziti na ~as o~ekuju}i da }e za svaki pogre{an odgovor, nenau~enu lekciju ili nesmotren gest biti vrije|ani i poni`avani. Umjesto toga, ponavqajte svojim u~enicima da nema razloga da se brinu i sekiraju za pojave koje ne mogu izmijeniti, a posebno za “sitnice” koje ih svakodnevno izazivaju. Jedan od lakih na~ina da uti~ete na u~enike jeste da sa wima, kao sebi ravnima, razgovarate o na~inima koji mogu pospje{iti u~ewe, a neposrednom komunikacijom podsti~ite da na povr{inu ispliva najboqi dio wihove li~nosti. Marijana Jakovqevi}, III2 6 IZ \A^KOG Sredwo{kolac UGLA Novembar 2010. godine Sa takmi~ewa recitatora Iz `ivota mladih DRUGA NAGRADA ZA SABINU PIRSINZI I TETOVA@E, HIT ILI NE? Prizna}ete, svi smo ponekad razmi{ljali o pirsinzima, ili, pak, o tetova`ama. Malo je mladih koji nisu po`eljeli da na svom tijelu imaju tetova`u ili pirsing, ili i jedno i drugo. To je hit moje generacije i svojevrsna odlika na{ih buntovnih godina, kada se mnogo ~e{}e razmi{lja o ono me {to je po pu lar no ne go o onome {to je korisno. ^ini nam se da danas na svakom koraku mo`emo da na|emo legalne pirsing ili tattoo majstore. Varate se, njih je mnogo manje nego {to mislimo, bar onih legalnih i “sigurnih”. Kada razmi{ljamo o tetova`ama, gotovo nikada ne pomislimo da po mo }u apa ra tu re (igala) koje majstor koristi mo`emo dobiti neku infektivnu bolest. Jedna od naj~e{}ih bolesti koja se prenosi nedovoljno higijenskim ma{inicama i aparaturom, jeste HIV. Tako zbog nepa`nje ili par nov~anica vi{e, mo`emo biti osu|eni na smrt. Mi mladi `elimo, morate biti iskreni, da pro|emo {to jeftinije. Ne marimo za svoje zdravlje, `eljeli bismo sve da probamo, u svemu da se oku{amo. Moto ve}ine je - @IVOT JE JEDAN, TREBA SVE PROBATI! @ivot zaista jeste jedan, ali mi o njemu ne razmi{ljamo na na~in na koji bi to trebalo. To je najbolji primjer koliko smo nezreli i naivni. Po sto je oni naj i zra zi ti ji pri mje ri ne zre lo sti, ka da mla da oso ba te to vi ra ime svoje simpatije. A simpatije, pa i prve ljubavi, budu i pro|u. Nama se, me|utim, ~ini d a ne postoji ni pro{lost ni budu}nost. @ivimo samo za sada{njost. Vrijeme, htjeli mi ili ne, brzo pro|e, ono {to je bilo u modi i{~ezne, a na na{im tijelima ostanu likovi ili imena osoba koje nam vi{e ni{ta ne zna~e i za koje nas ne ve`e ni{ta osim tetova`e koja najednom, u nekim novim okolnostima, postaje optere}enje. Tada se ednom bje{e jedan mali dje~ak koji je imao lo{u narav. Njegov otac mu je dao kesu eksera i rekao mu da, svaki put kad pobjesni i izgubi kontrolu nad sobom, zakuca jedan ekser u ogradu. Prvog dana dje~ak je zakucao 37 eksera u ogradu. Tokom sljede}ih nekoliko mjeseci, on je nau~io da kontroli{e svoj bijes i broj ukucanih eksera se smanjivao. Otkrio je da je lak{e kontrolisati svoju narav, nego zakucavati eksere u J zapitamo, kako da izbri{em ovo “~udo” sa svoje ko`e!!?? To nije tako lak proces, a nije ni jeftin. Tetova`a se ne mo`e potpuno ukloniti, tako su poru~ili stru~njaci iz najpo zna ti jeg centra u Detroitu. Tetova`a se mo`e jedino izblijediti, i to na sljede}i na~in: postepeno se uklanjaju slojevi ko`e, kako bi se tetova`a izblijedila. Nagla{avam, iz bli je di la - ne pot pu no uklonila, jer je to nemogu}e. Ovaj postupak je uzgred i veoma bolan. Danas postoje najrazli~itije boje kako bi va{a tetova`a izledala {to “savr{enije”. Nelegalni tattoo maj sto ri }e da ti va ma da odaberete mjesto, boju, kao i ostale detalje, me|utim… Jesu li vas pitali i jeste li vi ikad razmi{ljali o tome da niste kojim slu~ajem alergi~ni na boje, po{to antitijela u va{em organizmu mogu da naprave burnu reakciju zato {to ne prihvataju boje? Legalan tattoo majstor }e od vas tra`iti da prvo odete kod ljekara, kako biste provjerili da li ste i na koje supstance prisutne u bojama alergi~ni. Vodi}e ra~una i o tome da li je na mjestu na kojem `elite da se tetovirate bezbjedno to raditi. Ako teto vi ra te ne ~i je ime, incijale, ili neko sli~no obilje`je, razmislite da li ne{to takvo zaslu`uje da se na|e na va{em tijelu i da li ste sigurni da }ete do kraja svog `ivota sa rado{}u nositi takav znak. Naravno, sve ovo se odnosi na traj ne te to va `e. Poznato vam je , svakako, da postoje i tetova`e na odre|eno vrijeme. To su takozvane povr{inske tetova`e. Pa, u tom slu~aju…ako je va{a `elja za tetova`om ba{ toliko jaka, onda bar birajte onu varijanatu koja }e vam ostaviti mogu}nost da se predomislite. Pirsinzi predstavljavljaju drugu vrstu “ukrasa” na va{em tijelu. Kao i kod tetova`a, i kod pirsinga moramo voditi ra~una o tome kakvog EKSERI U OGRADI ogradu. I tako je do{lo vrijeme, da tokom cijelog dana nije pobjesnio. On je rekao to svom ocu, a otac mu je rekao da svakog puta kad bude uspio da kontroli{e svoje pona{anje, iz ograde i{~upa po jedan ekser. Dani su prolazili i jednoga dana dje~ak je bio u stanju da ka`e svom ocu da je po~upao sve eksere. Otac je uzeo sina za ruku i odveo ga do ograde. Otac je rekao: “Dobro si uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi. Ograda vi{e nikada ne}e biti ista. Kada u bijesu ka`e{ neke stvari, one ostavljaju o`iljak, kao {to su ove rupe u ogradi. Mo`e{ ~ovjeka ubosti “majstora” anga`ujemo za ovaj posao. Ve}ina majstora je neupu}ena i nema dozvolu za rad. Treba obratiti pa`nju na kom mjestu `elimo pirsing, da li je to: nos, obrva, jezik, pupak ili drugi djelovi tijela... Pirsinzi, vjerova li ili ne, ta ko |e mo gu izazvati negativne posljedice, ali one se ne moraju javiti odmah, ve} poslije nekoliko godina. Ako ste nekada imali pirsing, pa ga na istom mjestu `elite ponovo da stavite, ne smijete bu{iti to mjesto, jer je na njemu zadebljanje od pro{le {upljine. Ne zaboravite, i ovdje se mogu, kao kod tetova`a , javiti infekcije. Ima mnogo primjera nestru~no obavljenih pirsinga, a za njih mo`emo saznati isklju~ivo primijetiv{i nedostatke na sopstvenoj ili tu|oj ko `i. Na pri mjer, ako `e li te pir sing na je zi ku, a majstor nije stru~an, nepravilnim radom mo`e da o{teti ~ulnu kvr`icu na jeziku i da do kraja `ivota ne mo`ete praviti razliku izme|u ukusa (slat ko, lju to, sla no…). Zar nije zato bolje razmisliti o svim eventualnim posledicama, koje se mogu poja vi ti ka da ih naj ma nje o~ekujemo, nego se lakomisleno i naivno igrati sopstvenim `ivotom? U svakom slu~aju, ako se ve} odlu~ujemo na tetova`u ili pirsing, treba to ~initi obazrivo, uzimaju}i u obzir sve faktore rizika. Nikolina Bajovi}, II2 no`em i izvu}i no`, i posle toga nije va`no koliko puta ka`e{ da ti je `ao, rane ostaju.” Verbalna rana je isto toliko bolna koliko i fizi~ka. Prijatelji su zaista rijetki dragulji, oni ~ine da se smije{i{, ohrabruju te da uspije{ u ne~emu, oni su spremni da te saslu{aju, da podijele tvoj bol, imaju lijepe rije~i i uvijek im je srce otvoreno za tebe. Zato - nikada ne ubadaj eksere u srce svojih prijatelja. Pripremila: Jelena Maksimovi}, IV3 Na takmi~ewu srednjo{kolaca u recitovanju na ru skom je zi ku, u~e ni ca III1 odjeljenja, Sabina Deli}, osvojila je drugo mjesto. Sabina Deli} Takmi~enje je organizovalo Udru`enje nastavnika i profesora ruskog jezika Crne Gore i Dru{tvo crnogorsko-ruskog prijateljstva, u saradnji sa ambasadorom Ruske Federa ci je. Ova kul tur na manifestacija se odr`ala u prostorijama Gimnazije “Slo bo dan [ke ro vi}” u Podgorici, 28. novembra 2009. godine. Nastupilo je osamnaest u~enika iz jedanaest crno gor skih gra do va. Svi u~e sni ci su na gra |e ni knjigama ruskih pisaca, a najboljima su uru~ene i diplome na ruskom jeziku. ^lanovi `irija su bili profesori sa fakulteta u Crnoj Gori, kao i ~lanovi Ruske ambasade. Adna Deli}, III1 Uspje{no poslovawe “Timber Mont-a” Rije~ maturanta DRUGA NAGRADA PREDUZE]U ZA VJE@BU IV1 ZAUVIJEK U SRCU Na posljednjem peronu staro dru{tvo stoji, ~ekaju}i svoj voz za budu}nost. U o~ima suza blista, a u glavi odzvanja misao: “Nikada vas vi{e ne}u vidjeti!”. Suza nije mogla ostati u oku, potekla je niz lica i niko vi{e na{e “dje~ije“ suze nije uspio zaustaviti. Ni nje`ne rije~i utjehe nisu pomagale. Kao nepresu{ni izvor navirala su sje}anja na- {ih zajedni~kih dru`enja: na{i osmjesi, sva|e, prepirke… Sve se to sad ~ini vrijednim pam}enja. Uvijek smo bili tu jedni za druge, da ponudimo rame za plakanje ili da se zajedno veselimo. Polako se vozovi primi~u, ali jo{ ne kre}u ka svom odredi{tu, a ja ve} osje}am koliko }ete mi svi nedostajati…. Ermina Kordi}, IV1 Preduze}e za vje`bu Srednje stru~ne {kole “Timber Mont” bavi se proizvodnjom i prodajom drveta i gra|evinskog materijala i zapo{ljava 14 radnika. Direktor preduze}a je u~enica IV1 odjeqenja Ermina Kordi}, a koordinator rada je profesorica Nada Jovi}. Kvalitetan rad i zalagenje svih zaposlenih do{li su do izra`aja osvajanjem drugog mjesta na takmi~enju za najbolje poslovanje preduze}a za vje`bu na nivou Crne Gore. Na ovom takmi~enju se predstavilo 36 preduze}a, pa je ova nagrada tim vrednija {to je ste~ena u vrlo jakoj konkurenciji. Predstavnici “Timber Mont” preduze}a su u~estvovali na sajmovima u Bugarskoj i Podgorici, gdje su na najbolji mogu}i na~in predstavili Srednju stru~nu {kolu i svoje preduze}e. Marina Kijanovi}, IV1 Ermina Kordi}, direktor preduze}a za vje`bu Sredwo{kolac IZ Novembar 2010. godine \A^KOG 7 UGLA \a~ke teme i dileme “BJE@ANJE” SA ^ASOVA Dobrovoljno davala{tvo krvi [TA SMO SPREMNI DA U^INIMO ZA DRUGE Koliko ~esto razmi{ljamo o drugima, o njihovim potrebama i na~inima da im pomognemo? Znamo li uop{te {ta i koliko mo`emo u~initi za drugog ~ovjeka, i to ne samo onoga koji nam je blizak, poznat i drag, ve} i za bilo kog ~ovjeka na kugli zemaljskoj? Zastanimo pred ovim pitanjima i poku{ajmo dati iskren odgovor. Shvati}emo da, optere}eni sobom i svakodnevnim brigama i obavezama, vrlo rijetko mislimo o onome {to jedan ~ovjek mo`e u~initi za drugog ~ovjeka. Dobrovoljno davala{tvo krvi je svakako jedan od najljep{ih na~ina da pomognemo ljudima u nevolji, daruju}i im dio ove dragocjene te~nosti neophodne za `ivot. Transfuzija krvi, obavljena u pravom trenutku, spa{ava `ivote tek ro|ene djece, hirur{kih bolesni ka, po vri je |e nih, obo lje lih od te {kih bo le sti... Krv mo`e dati svaki zdrav ~ovjek od 18 do 65 go di na, bez najmanjih poslje di ca po svo je zdravlje. Pravilo je da `ene mogu tri puta godi{nje dati krv, a mu{karci ~etiri. Predrasuda je da je davanje krvi bolno i da stvora naviku. Naprotiv, davanje krvi blago stimuli{e ko{tanu sr` da stvara nove krvne }elije. Zbog toga je davanje krvi korisno ne samo onome ko krv primi, ve} i onome ko je daje. Mo`da je korisno znati i kolika je zastupljenost pojedinih krvnih grupa, do kojih je lak{e, a do kojih te`e do}i. A – 46 % O – 36 % B – 12 % AB – 6 % Zato bih `eljela da ovim ~lankom podstaknem sve svoje vr{njake, prvenstveno maturante, da se uklju~e u dobrovoljno davala{tvo krvi i tako spasu bar jedan `ivot. Ne smijemo zaboraviti da je svakoj ~etvrtoj osobi, bar jednom u toku `ivota, neophodna tran sfu zi ja kr vi. Ne ka mladi budu primjer ostalima i postanu dio humane porodice davalaca krvi. Jelena Maksimovi}, IV3 Biti uspje{an u poslu kojim se bavi{, san je svakog mladog ~ovjeka. Onog momenta kada ste se opredijelili za stru~nu {kolu, svi ste vi bar donekle imali viziju svog budu}eg poziva. Me|utim, `elja za uspjehom kod vas je ispreplitana sa `eljom za dru`enjima, provodima, novim poznanstvima. Kako jedno spojiti sa drugim i sebe u svemu na}i? Otuda potreba za “bje`anjem” sa ~asova. Na prvi pogled, sve djeluje jednostavno – “pobjegne te” sa ~a sa i to vri je me iskoristite za dru`enje i zabavu. Me|utim, morate se vratiti realnosti. Sljede}i dan ponovo do|ete u {kolu i razredni starje{ina vas obavje{tava da ste napravili jo{ jedan neopravdani izostanak i to ba{ onaj zbog koga dobijate opomenu ili ukor pred isklju~enje. Jed na ne vo lja po vla ~i drugu i obavezno slijede problemi sa roditeljima, zabrane izlazaka i ko zna {ta jo{. Pitate se postoji li neka ~arobna formula po kojoj mo`ete imati odli~an uspjeh, primjerno vladanje i {to je mogu}e manje vremena provoditi u {koli. Pa da vidimo... Po~e}u od prvog razreda. U prvom razredu morate iznijeti na vidjelo najbolji dio sebe i prikazati {to je mogu}e vi{e svojih kvaliteta. Naravno, tada morate i da u~ite redovno. Redovnost na ~asovima u tom periodu sama po sebi se podrazumijeva. Ali, samo po- lako... Ovo je mala “`rtva” koju morate ulo`iti da bi kasnije sve do{lo na svoje mjesto. Slijede dobre ocjene i simpatije predava~a. U drugom razredu sve ide mnogo lak{e. Istina, prvih mjesec dana i tada morate biti redovni i u~iti. A onda nastupa u`ivanje! Upoznali ste profesore i oni vas, stekli dovoljno povjerenja i simpatija i tada mo`ete slobodno zamoliti profesora da vas “pusti” sa ~asa. Znaju}i da ste dobar u~enik, on }e to sasvim sigurno uraditi ne raspituju}i se previ{e za razlog. Ne{to kasnije mo`ete ponoviti zahtjev koriste}i ovakav izgovor: “Profesorica me je pustila sa sedmog ~asa, pa da li biste i Vi mogli sa {estog, da bih ranije stigao/la ku}i?”. Naravno, istu pri~u }ete ispri~ati i profesorici kod koje idete na sedmi ~as, ali strogo vode}i ra~una da vas one “ne ulove” u la`i. Nije isklju~ena ni ovakva mogu}nost – odete sa tri poslednja ~asa i ispri~ate neku dovoljno ubjedljivu, po mogu}nosti srceparaju}u pri~u za razrednog starje{inu. Uvijek se mo`e desiti da se iznenadno razbolite, ili da morate na neodlo`an put sa roditeljima, ili je nekome bliskom hitno potrebna va{a pomo}, ili vam je zubar zakazao opravku zuba u “nevrijeme”, ili Dok pre pi {e te iz dik ti ra nu lekciju i zatra`ite obja{njenje od nekoga ko je pratio nastavu, izgubi}ete mnogo vremena, obi~no vi{e nego {to biste izgubili borave}i na ~asu. To, naravno, pod uslovom da doti~ni profesor isklju~ivo diktira, jer u protivnom ne}ete, ni pored ma koliko vremena nad knjigom provedenog, uspjeti da nadoknadite propu{teno. Jer, ne zaboravite, vi ste odlu~ili da osim primjernog vladanja imate i odli~an (ili vrlo dobar) uspjeh. Od jed nom do la zi te do za klju~ka da ste mogli sve jednostavno i brzo shavtiti i nau~iti borave}i na ~asu. Na kraju, ~itava ova pri~a, svodi vam se na isto. U potrazi za “vi{kom” vremena, ostajete bez neophodnog vremena za odmor i zabavu, i shvatate da ste se upetljali u zamke sopstvene neorganizovanosti. Marijana Jakovljevi}, III2 Vje~ita dilema KAKO PREPOZNATI PRIJATELJA “^ovjek je bogat onoliko koliko ima prijatelja.” I to je ta~no. Bogatstvo ~oveka nije u novcu. Ono je u du{i, u srcu. Me|utim, 90% ljudi ovu pou~nu izreku shvati potpuno naopako. [ta zna~i prijatelj? Za neke je to osoba koja tek tako zna va{e ime i prezime, s kojom ste jednom stali na ulici i navodno postali prijatelji. Za neke, prijatelji su osobe koje, dodu{e, znaju malo vi{e o vama. Recimo, za jednu `enu osrednjih godina, doma}icu, prijatelj je njena kom{ini ca sa ko jom sva ko ju tro popije kafu, opljuje mu`a, i koja joj svakog jutra zaviri pod {erpu. I re}i }e vam, prijatelj joj je. Zna dosta o njoj. Ipak je obrok veoma va`an. Ironi~no, ali na`alost istinito. Za one lakomislene, prijatelj je bilo koji ~ovjek. Mo`e da ga pljuje, ogovara, da mu ~ak ni ime ne zna, ali prijatelj je, makar samo zato {to mu je jednom platio pi}e. A zapravo, pravo prijateljstvo se sti~e godinama. Za pravo prijateljstvo potrebna je iskre nost, ne uli zi va nje. Pravi prijatelj vam nikada ne- Vi|enja O B R A Z ^ist... svijetao... prljav... ukaljan... o~uvan... neuni{tiv... vje~an... varljiv... I koliko jo{ epiteta koje je vrijeme slagalo, a ~ovjek sakupljao u riznici `ivota. Zbog njega se ginulo, za njim se tragalo, zbog njega stradalo, radi njega mirilo, on se ~uvao i glavom pla}ao. Ali upitajte dana{njeg ~ovjeka koja je njihova prva asocijacija na ~itav ovaj niz epiteta. Re}i }e vam – novac. On je zna~io nekada sve ono {to novac zna~i danas. I mo`da otuda nije ni ~udo {to se istim epitetima mogu obilje`iti dvije krajnosti, dva nepomirljiva lica razli~itog vremena. Da bismo stekli jedno, moramo izgubiti drugo. Jedno sa drugim rijetko mogu i}i u korak, jer nas `ivot neminovno stavlja na isku{enja i tra`i da biramo. Nekad smo birali jedno, danas biramo drugo. I obi~no, vjerujemo u svoj pravilan izbor. Mijenja se vrijeme, a sa njim i poredak stvari. Ono {to je nekada bilo sramno, danas postaje slavno. Ima li ve}e ironije? zbog prezauzetosti roditelja mo`e do}i “sestra”, “tetka”, “ro|ak” i opravdati va{e izostanke. [to vrijeme vi{e bude odmicalo, to }e se pojavljivati sve ve}i broj profesora koji vas uop{te vi{e ne}e ni zapisivati kada niste na ~asu, a kada vas ugledaju pored zbornice samo }e odmahnuti rukom u znak odobravanja i vi ne}ete vi{e morati da iznalazite razloge za svoje izostajanje. E, sad slijedi drugi dio pri~e... To vrijeme koje dobijate “bje`anjem” sa ~asova morate iskoristiti za ne{to pametno i naravno uvijek imati svjedoka koji se mo`e pojaviti u svakom momentu i potvrditi va{u pri~u, u slu~aju da se ne{to “zapetlja”. Pri tome ne smijete zaboraviti da {to vi{e “bje`ite” sa ~asova, to vam je potrebno vi{e vremana da nau~ite lekcije koje ste propustili. “Sve prljavo je ~isto, a ~isto prljavo!“ Gdje to idemo? ^ime trgujemo? [ta nalazimo? [ta dobijamo, {ta gubimo? Ova pitanja gotovo nikada se bi ne po sta vlja mo, uvjereni da unaprijed znamo sve odgovore. I {ta radimo... Novac peremo, obraz prljamo i na kraju od svega ruke mijemo. I ko zna da li i onda kad izgubimo i jedno i drugo, imamo snage da po{teno pogledamo na sebe i priznamo sopstvenu zabludu. Na{a je zabluda da se obrazujemo kako bismo nau~ili da kapital uve}avamo. Kapital je u na{im du{ama, a obrazovanje ne mo`emo imati ako obraz ne sa~uvamo, pa makar i najpresti`nije {kole zavr{ili. Obraz i obrazovanje poti~u iz istog korijena i daju iste plodove. A novac se vrti u krug. Danas ga imamo, sutra gubimo. Jednom bez njega ostanemo, pa ga iz- nova steknemo. Tu nikad ne mo`emo biti na trajnom gubitku. Ali {ta je sa obrazom, tim vjekovnim simbolom imena, porijekla, ~asti, korijena...? Sa njim igranja nema. Jednom kad ga pod noge bacimo, nikad ga vi{e na lice ne stavljamo. Uprljanog obraza kroz svijet idemo, shvataju}i tek na razme|u `ivota i smrti koliko nam je potreban. Jer, on je jedini kapital koji imamo, jedino bogatstvo koje nosimo i koje i nakon smrti kao svoj trag i vje~ni pomen ostavljamo. Milan Baj~eta, III4 ni{ta. Da onaj koji ga je ju~e pljuvao, ga zio, ra nio ga tamo gdje ga najvi{e boli, ne mo`e preko no}i da ga zavoli. “Vuk mijenja dlaku, ali }ud ni ka da.” I sad }e mnogi re}i - ljudski je pra{tati. Da, oprostiti, ali ne i vjerovati. Jer, onaj koji vas je jednom pljunuo, mo`e vas opet pljunuti. U tome je na{a nesre}a. Mi prizivamo sve one koji nam se umiljavaju, smije{e, a iza le|a nam kukom srce vade. Odbacujemo one koji nam ka`u realno i iskreno {ta misle, jer nas to zaboli. Na{a zabluda je u tome {to mislimo da je ono drugo bolje, da je sjajnije. Ugalj namazan sjajem sija. Kada ga operemo sjaj nestane, ponovo je crn. A zlato uvijemo u blato. Crno. Operemo i ono sija. Milan Baj~eta, III4 , ti oca i majku Dobro je ima ati }aleta i keim ali je jo{ bolje majke masiraju i vi e o~ vi S vu. letom i se samo sa }a svoju decu, al e razgovarati. o tom } i kevom mo`e Du{an Radovi }e re}i da je uz vas, ako uradite zlo drugom. Pravi prijatelj je onaj koji }e da slu{a, da savjetuje, da cijeni, da po{tuje, da bude tu i kad se pjeva i kad se pla~e, da ne dolazi kad imamo sve, a odlazi kad nemamo ni{ta. Prijatelji se poznaju u nevolji , ne u dobru. Bo gat je ~o vjek ko ji ima pri ja te lja iskre nog, ma kar jednog. A nema ni{ta onaj koji ih ima na stotine, a svi pobjegnu pri prvoj nevolji.Problem dana{njih ljudi je {to uop{te to ne shvataju. Koliko ~ovjek treba da bude priseban, normalan, da bi shvatio da se preko no}i ne de{ava 8 EKONOMIJA Izvje{taj sa Sajma PZV-u “Sarajevo 2010” vlja koje nas je sponzorisalo sa po dva pakovanja svojih proizvoda. Uz te proizvode izuzetnog kvaliteta, na {tandu su se slu`ile i doma}e poga~ice, koje su uz nadaleko poznati pljevaljski kajmak, predstavljale pravi u`itak. Prepoznat kvalitet i odli~- na ambala`a, u~inili su da budemo jedan od najzapa`enijih {tandova. [to se ti~e izrade reklamnog materijala, veliko razumijevanje i pomo} smo dobili od mati~ne {kole koja je snosila sve tro{kove. Na sajmu je PZV ostvarilo veliki broj transakcija, jer je fakturisano preko 100 ra~una za pla}anje preko platnih kartica i `iro ra~una preduze}a. Re klam ni ma te rial ko ji su u~enici PZV-a osmislili su: katalozi, flajeri, recepti na{ih proizvoda, olovke, privesci, vizit karte i sli~no. [tand je u potpunosti prezentovao pro- store prepoznatljive po proizvodima sa na{eg kataloga. U~e{}e na sajmu omogu}io nam je Kultur Kontakt Austrija, ina~e nosilac ~itavog projekta, kao i Servis centar PZV Podgorica. Sajam je veoma dobro organizovan, jer se u hotelu Holivud, hotelu sa ~etiri zvjezdice, nalazio i sajamski prostor i smje{taj. Iz Pljevalja smo krenuli 16. marta u 7 h do Podgorice, a onda zajedni~kim autobusom preko Nik{i}a i Fo~e do Saraje va. Opre ma nje {tan da je obavljeno u ve~ernjim satima, od 21-23 h. Sajam je 17. mar ta otvo rio am ba sa dor Austrije u BiH, posle ~ega je i po~ela sajamska prodaja koja je trajala do 18.marta, do 16h. U toku ta dva dana, organizovane su radionice za direktore {kola, koordinatore i radnike (u~enike) PZV-a. Sajmu je prisustvovao i direk tor Cen tra za stru~ no obrazovanje Du{ko Rajkovi}, a me|u posjetiocima Sajma bio je i ambasador Crne Gore u BiH. Sljede}eg dana, 19. marta, organizovan je obilazak Sarajeva i njegovih znamenitosti (Ba{~ar{ije, Zetre, Vije}nice, Vrela Bosne). Za Pljevlja smo krenuli u popodnevim ~asovima istog dana. Sa jam je imao vi {e struk zna~aj za u~esnike zbog {irenja poznanstva, razmjene iskustava, upoznavanja novih kultura i sklapanja zna~ajnih kupoprodajnih ugovora. Nata{a Ro}en, Stefan [ljuki} i Milko [ljuki}, u~enici IV1 odjeljenja Osiguravaju}a dru{tva LLOY’DS UDRUŽENJA Jedno od najve}ih osiguravaju}ih dru{tava-LLOY’DS, dobilo je ime po Edvardu Lloydu,vlasniku kafane “Llojd’s Coffee Ho u se” otvo re ne 1687. go di ne u Londonu, na Temzi, u kojoj su se okupljali brodovlasnici, pomorski trgovci, kapetani brodova i drugi ljudi zainteresovani za pomorski transport. Edvard Lloyd je organizovao mre`u dopisnika u glavnim lukama Engleske i Evrope i 1690. go di ne iz da je no vi ne “Lloyd’s News” u kojima se objavljuju informacije vezane za pomorski kargo. Ono {to {irem krugu ljudi, pa i mnogima koji se profesionalno bave osiguranjem, nije poznato, to je da se Lloy’ds u svojoj, preko tri vijeka dugoj tradiciji,nikada nije direktno bavio svim vrstama osiguranja. Njegova prava funkcija je organizovanje poslova osiguranja i reosiguranja jer ova kompanija predstavlja svjetsku berzu ili organizovano tr`i{te za poslove osiguranja i reosiguranja. Zvani~nu zakonsku osnovu postojanja dana{nje moderne korporacije Lloy’ds dobija 1871.godine, kada je engleski parlament donio Zakon o Lloy’ds-u, kojim se ova kompanija ovla{}uje da donosi sopstvena pravila u osiguranju rizika. Lloy’ds ima veoma specificnu organizaciju, prema kojoj se ~lanovi razvrstava- ju u tri kategorije: 1.~lanovi; 2.potpisnici; 3.pri pad ni ci. Or ga ni upra vlja nja Lloy’ds su: Komitet, Sindikat osigurava~a, Agenti osiguranja, Uredi i slu`be. Od osnivanja do danas,ova najpoznatija kompanija u oblasti osiguranja, prolazila je kroz razne faze kriza i prosperiteta. Bave}i se osiguranjem pomorskog transporta Lloyd’s je 1885. godine, po~eo sa poslovima osiguranja protiv po`ara i kra|e. U 1904. godini, ova kompanija po~inje sa osiguranjem automobila, a 1910. godine postaje pionor u osiguranju va zdu {nih le to va. Go di ne 1912. Lloyd’s do`ivljava jednu od najve}ih {teta u osiguranju do tog vremena, pomorsku katastrofu “nepotopivog” putni~kog broda “TITANIK” osiguranog kod ove kompanije. Prvi svjetski rat i Veliku ekonomsku krizu kompanija jedva pre`ivljava. Po zavr{etku Drugog svjetskog rata, kompanija se oporavlja i ponovo va`i do 1960. godine, za najja~u kompaniju za osiguranje u svijetu. U peridu od 1961.do 1965. godine, kompanija zbog ogromnih {teta u pomorskom i vazdu{nom osiguranju ponovo dolazi na samu ivicu propasti. U godinama koje dolaze Lloyd’s je izvla~io pouke i profesionalno ja~ao, tako da je ve} 1980. godine brojao oko 20000 ~lanova. Novembar 2010. godine Male tajne velikog biznisa NEZABORVNO DRU@ENJE I POSLOVNI KONTAKTI U pe ri o du od 17. do 19. marta 2010. godine odr`an je Sajam preduze}a za vje`bu (PZV) u Sarajevu, u hotelu Holivud. Na Sajmu je u~estvovalo vi{e zemalja Evrope, kao {to su Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Moldavija, Ma ke do ni ja, Sr bi ja i Cr na Gora. Od ukupno 36 crnogorskih PZV, Sajmu je prisustvovalo {est i to prvenstveno no vo o sno va nih, me |u kojima i PZV Srednje stru~ne {kole Pljevlja. Ovo preduze}e, registrovano u oktobru 2010. god, osnovano je pod nazivom PZV “Planinski sirko-milk Pljevlja”. Na Sajmu u Sarajevu, PZV su predstavljala tri u~enika Srednje stru~ne {kole: Nata{a Ro}en, Milko [ljuki}, Stefan [ljuki}, kao i koordinator Milica ^olovi} i direktor Mervan Avdovi}. Bi znis ide ja pred u ze }a “Planinski sirko-milk” jeste prodaja proizvoda od sira i mlijeka sa na{ih prostora. Svi proizvodi su vrhunskog kvaliteta i moraju se pakovati u ambala`u koja }e im produ`iti rok upotrebe. Dobar plasman na Sajmu u Sarajevu omogu}ilo nam je partnersko preduze}e RM-komerc Plje- Sredwo{kolac U 1989. godini, taj broj je porastao na 31329 ~lanova, da bi se u 2003. godini broj ~lanova smanjio na svega 2960. Prema podacima koje navodi prof. dr Boris Marovi}, plasman rizika vr{i 207 brokerskih kompanija koje su akreditovane kod Lloyd’s-a. Vi{e od 6% svjetskog reosiguranja plasira se preko Lloyd’s-a. Kompanija direktno ili indirektno zapo{ljava vi{e od 60000 osoba. Zahvaljuju}i dogovoru osniva~a iz kafa ne Edvar da Lloyda, da nas ime Lloy’ds,u svojoj firmi imaju brojne organizacije koje se ne bave osiguranjem, ali su veoma va`ne za ovu korporaciju.Jedan od modela osiguravaju}ih organizacija u svijetu su Lloy’ds-ove asocijacije (udru`enja).Tehnika zaklju~ivanja osiguranja u Lloy’ds-ovom sistemu sastoji se u sljede}em:~lanovi Lloy’ds-a,osigurava~i,ne pregovaraju sa potencijalnim osiguranicima, ve} sa akreditovanim brokerima, profesionalnim posrednicima. ^lanom Lloy’ds-a mo`e postati osigurava~ koji ispuni propisane uslove, bude predlo`en od nekog od postoje}ih ~lanova i uplati depozit koji iznosi 12500 funti. Svaki Lloy’ds-ov ~lan-osigurava~ snosi obavezu za svoj dio pokri}a. Ukoliko nije u stanju da naknadi cijelu {tetu nastalu osiguravanjem rizika pokrivenog njegovim osiguranjem, Lloyd’s }e izmiriti obaveze iz depozita svog ~lana. Ukoliko ni to nije dovoljno, koriste se depoziti ostalih ~lanova njegovog sindikata, jer je sindikat garant za svakog svog ~lana. Svaki sindikat imenuje po jednog profesionalnog osigurava~a (leader underwriter-glavni osigurava~), koji radi u ime sindikata i za njegove ~lanove preuzima rizike. Glavno tr`i{te osiguranja nalazi se u Lloyd’s-ovoj Dvorani osiguranja u Londonu. Danas Lloy’ds ima oko 34000 ~lanova udru`enih u preko 450 sindikata. Zahvaljuju}i velikoj koncentraciji kapitala, uspje{nosti u poslovanju, stru~nim kadrovima i poslovnom ugledu koji u`iva u svijetu, danas je nemogu}e zamisli ti svjet sko tr `i ste osi gu ra nja bez LLOY’DS-a. Sabina Deli}, III1 OSOBINE MENAD@ERA Prije svega, dobar menad`er mora da posjeduje sljede}e osobine: • brz mozak • kreativnost • samopouzdanje • uspostavljanje prioreiteta • rad pod pritiskom • timski rad (ne u smislu da }e on da radi za druge, ve} da njegova organizacija predstavlja jedan neraskidiv lanac) • timski rad (u smislu da zna da organizuje svoje podre|ene da rade kao “{vajcarski sat“) • da zna da navede drugu stranu da mu vjeruje i onda kada ne pri~a istinu • da ima `icu za posao kojim se bavi • radno vrijeme od 00-24, jer top menad`eri u ve}ini slu~ajeva rade i ku}i • komunikativnost • mora da zna da predstavlja stvari na la`no, tj. da obja{njava sa stanovi{ta koje bolje izgleda • jak `eludac • `elja da se ide naprijed. Sa ve}inom ovih osobina ljudi se ra|aju, a samo neke mogu da nau~e. Marijana Jakovljevi}, III2 Preduzetni~ka ekonomija PREDUZETNI[TVO KAO OSNOV PREDUZETNI^KE EKONOMIJE Za preduzetni{tvo je krajem 20. vijeka otvorena nova faza intenzivnog razvoja. Pored SAD, sve je ve}i broj ze ma lja ko je su u svo jim razvojnim ambicijama okrenute prema preduzetni{tvu. Najdalje su u tome oti{le najrazvijenije privrede svijeta, poput Japana i nekih evropskih zemalja. Nema djelatnosti ili grane koje su isklju~ivo preduzetni~ke i nema poslovne oblasti ili podru~ja gdje uop{te nema elemenata preduzetni{tva. Preduzetni{tvo se najbolje reflektuje u oblastima koje pru`aju najvi{e inovativnih mogu}nosti i {ansi. Usluge su poslovno podru~je koje najvi{e privla~i preduzetnike. Preduzetni~ki biznis prisutan je u slede}im sektorima usluga: trgo vi na, ugo sti telj stvo, osiguranje, nekretnine, obrazovanje, zdravstvo, turizam. Pred u zet ni~ ki po du hva ti afirmisani su i brojnim proizvodnim oblastima, a naro~ito u: farmaceutskoj industriji, proizvodnji parfema, elektronici, plastici, tekstilu, prehrani. Najproduktivnija podru~ja preduzetni{tva u budu}nosti su: pravne usluge, menad`ment, komunikacije, programirenje, turizam, zdravstvo i nekretnine. Preduzetni{tvo karakteri{u tri bitne komponente: pravo svojine, pravo slobodnog obavljanja poslova, pravo na profit. Preduzetni{tvo je prisutno u svim oblicima poslovanja, gdje god su dominantnog uticaja ljudi koji znaju, koji su spremni i sposobni da: posao pokre}u i stvaraju iz vlastitih ideja, slijede intiuciju, ulaze u direktnu borbu, rade ve} poznate stvari na druga~iji na~in, unose nove biznis ideje, marljivo i uporno rade na rje{avanju problema. U naj{irem smislu, preduzetni{tvo je sposobnost neke osobe da zapazi najpovoljniju priliku za posao, prikupi potreban kapital i zapo~ne taj posao svjestan rizika. Preduzetni{tvo je kreativna privredna djelatnost ekonomskih subjekata, povezana sa neizvjesno{}u, inovativno{}u, rizikom. U literature se posmatra kao: • Faktor proizvodnje(koji je vezan sa tr`i{nom ekonomijom), • Eko nom ska ka te go ri ja (kod koje su subjekti privatna lica, doma}instva, dr`ava, a objekti faktori proizvodnje), • Me tod pri vre dji va nja (koji podrazumjeva samostalnost u radu, nezavi snost u od lu ~i va nju, slobodu izbora djelatnosti, izvora finansiranja, svjesnost rizika, inovativnost), • Proces koji ~ine faze: tra`enje nove ideje, izrada bi znis pla na, na bav ka potrebnih resursa, upravljanje preduze}em). Preduzetnici su oni ljudi koji posjeduju sposobnost da vide {ansu u okru`enju i da je iskoriste, ljudi sa vizijom koji svoje snove pretvaraju u stvarnost. Po nekim de fi ni ci ja ma, preduzetnik je osoba koja je spremna da preuzme rizik i inicijativu da bi ostvarila profit. Tako|e, oni moraju imati sposobnost da uo~e {ansu u okru`enu i da je iskoriste. On mora posjedovati odre|ene atribute i to: komunikativnost, energi~nost, {arm,sposobnost za preuzimanje rizika. Treba birati posao koji nudi {ansu za du go ro ~an uspjeh. Praksa pokazuje da su {anse za uspjeh poslovnog poduhvata najve}e ako ~ovjek izabere posao koji voli i dobro poznaje. ^uveni ameri~ ki eko no mi sta Ha rold Ge neen to ob ja {nja va na ovaj na~in: “Ja sam uvijek u`ivao u radu. Za mene je biznis isto {to i zabava, isto kao golf, tenis, jedrenje ili ples. Biznis pru`a intelektualne izazove koji stimuli{u i hrane misao. Biznis mo`e biti velika avantura, velika zabava, ne{to ~emu te`im svaki dan, a nagrade su ve}e nego godi{nja plata ili bonusi!” Kemal Avdovi}, I9 Sredwo{kolac 9 EKONOMIJA Novembar 2010. godine Zlatni jubilej PEDESET GODINA RADA EKONOMSKE [KOLE U PLJEVLJIMA Iz Informativog biltena Centa za stru~no obrazovanje u CG Seminar za obuku nastavnika/ca iz podru~ja Ekonomija, pravo i administracija Po ~et kom sep tem bra u Podgorici je, pod pokroviteljstvom austrijske organizacije Kultur kontakt, odr`an prvi seminar za nastavnike/ce koji od ove {kolske godine izvode nastavu iz predmeta Preduze}e za vje`bu. Preduze}e za vje`bu je simulirana kom pa ni ja ko ja po slu je u konkurentskom okru`enju sa ciljem da omogu}i u~enicima/ama sticanje preduzetni~kih znanja i vje{tina, da razvije pozitivan odnos prema radu i pove`e {kolu sa lokalnom sredinom kroz saradnju sa lo kal nim bi zni som. Ovaj predmet se realizuje kao obavezan od {kolske 2009/10. godine. Predava~i su bili treneri za obuku nastavnika/ca, profesorice J. \ikanovi} i V. Veli~kovi}, a prisustvovali su i koordinatori Servis centra. Ekonomsku {kolu u Pljevljima osnovalo je Izvr{no vije}e Narodne skup{tine Narodne Republike Crne Gore, Uredbom br. 3146 od 22. jula 1960. godine (iz Ljetopisa Ekonomske {kole – Pljevlja). Sa radom je po~ela tek 19. novembra, u zgradi Gimnazije, gdje su ustupljene tri u~ionice i dvije pomo}ne prostorije, za izvo|enje nastave u popodnevnoj smjeni. Zbog neodgovaraju}ih uslova, u drugom polugodi{tu {kola je radila u prostorijama tada{nje Osnovne {kole,a slede}u {kolsku godinu je po~ela sa radom u zgra di u ko joj je i da nas. U pr voj {kol skoj go di ni, Ekonomska {kola je imala samo ~etiri radnika u stalnom radnom odnosu: direktora Milo{ Gvozdenovi}, nastavnike stru~nih predmeta, diplomirane ekonomiste: Be}ira ^engi}a i Milorada [ubari}a, kao i sekretara Obrada Danilovi}a. Na sta vu op {te o bra zov nih predmeta uglavnom su izvodili nastavnici Prve osnovne {kole. U prvi razred su upisana tri odjeljenja sa 115 u~enika. Razred je zavr{ilo 85 u~eni ka, a 30 ih je po na vlja lo. U toku prvog polugodi{ta {kolske 1960/61, upisani su i prvi polaznici Dopisne ekonomske {kole u dvogodi{njem i ~etvorogodi{njem trajanju, ~iji je osniva~ bio Republi~ki odbor Saveza boraca Crne Gore. Za sjeverni dio Crne Gore jo{ u Bijelom Polju i Ivangradu su bili punktovi ove {kole, koja je imala 500 polaznika. Ti polaznici su bili radnici zaposleni u preduze}ima i dru{tvenim slu`bama ko ji ma je bi la po treb na odre|ena stru~na sprema. Svi ispiti su polagani u Eko nom skoj {koli u Pljevljima. Deset godina na kon osni va nja, tj. {kolske 1970/71, Eko nomska {kola je imala 18 odjeljenja i 594 ucenika. U tih deset go di na Ekonomska {kola je imala za direktore: Milo{a Gvozdenovica (diplomirani ekonomista), Milovana Peruni~i}a(prof. srpskohrvatskog jezika) i Milo{a Starovlaha (prof. istorije). Godine1971, 1. septembra, Ekonomska skola se integri{e sa [kolom u~enika u privredi. Naime, [kola u~enika u privredi je osnovana odlukom Skup{tine op{tine Pljevlja, i kao samostalna ustanova po~e- la je sa radom u septembru 1965. godine. Radila je u sastavu Radnickog univerziteta od 1962 do 1965. Ekonomska {kola i [kola u~enika u privredi prerastaju u [kolski centar Pljevlja. [kolske 1971/72, u [kolski centar je, u sve razrede upisano 39 odjeljenja sa 1247 ucenika. Nastava se izvodila u zgradi biv{e Ekonomske {kole i Prve osnovne {kole. Sljede}ih godina broj u~enika [kolskog centra se znatno pove}avao, pa je npr. {kolske 1975/76. nastavu poha|alo 1 547 u~enika. Pored ekonomske struke na kojoj se od {kolske 1971/72. uvodi novo zanimanje (turisti~ki tehnicar), Preduze}a za vje`bu – ~esti gosti sajmova PREDSTAVNICI “TIMBER MONTA” NA SAJMU U BUGARSKOJ U Srednjoj stru~noj {koli preduze}a za vje`bu postoje u okviru redovnog predmeta Prakti~na nastava, na smjeru ekonomski tehni~ar. ^lanovi preduze}a su najbolji u~enici, a na sajmove i takmi~enja idu najbolji od najboljih u ovoj struci. ^lanovi preduze}e za vje`bu “Timber Mont” su dobili dru gu na gradu na tak mi ~e nju predu ze }a za vje `bu u Crnoj Gori, a ~e sti su posjetioci sajmova na ko ji ma izla`u svoje proizvode, predstavljaju dr`avu, grad i {kolu i razmjenjuju iskustva sa ~lanovima preduze}a za vje`bu u dr`avama regiona. ^lanovi “Timber Monta “ su nastupali na Prvom nacionalnom sajmu u Podgorici, 9. aprila 2010. godine. Predstavnici preduze}a na tom sajmu su bili: Ermina Kordi}, Nejra Zukovi}, Sava Kljajevi} i Goran Dujovi}. Na Me|unarodnom sajmu u Plovdivu u Bugarskoj, odr`anom od 21. do 23. aprila , nastupali su: Tijana \ur|i}, Lidija Kon~ar i Sava Kljajevi}. Na Sajmu ekologije u Budvi, dva preduze}a za vje`bu iz na{e {kole, predstavlja- la je Ermina Kordi}. Tijana \ur|i} i Ermina Kordi}, sa kojima smo ovom prilikom razgovarali o uspje{nom poslovanju preduze}a za vje`bu, ka`u da im je rad u virtuelnom preduze}u pomogao da u potpunosti shvate moderno poslovanje i da steknu vje{tinu neophodnu za poslovne poduhvate. Na sajmovima u inostranstvu veliki broj kupaca pokazao je interesovanje za proizvode iz Pljevalja. One smatraju da bi bile sposobne da sklope posao u pravom preduze}u i administrativno ga vode. Odlazak preduze}a za vje`bu na sajmove pomoglo je nekoliko preduze}a iz Pljevalja, ali glavne tro{kove je snosila Srednja stru~na {kola. Marina Kijanovi} i Nata{a Ro}en, IV1 u~enici su se {kolovali i na brojnim zanimanjima na nivou trogodi{nje {kole. Od {kolske 1975/76,[kolski centar dobija naziv: [kolski cen tar “Tre }a pro le ter ska sandza~ka“ i pod tim nazivom }e poslovati sve do {kolske 1978/79, kada se in te gri {e sa Gimnazijom “Tanasije Pejatovi}“ u novu {kolu pod nazivom Cen tar za usmjereno obrazovanje “Tre}a proleterska sandza~ka“. Zbog promjena u obrazovnom sistemu si ste mu, {kol ske 1991/92. po sto je }a {kola se dezintegri{e u [kol ski cen tar i i pre ko broj na po pu nje nost odjeljenja prvog razreda u prvom upisnom roku. Odjeljenja ove struke, skoro u svim razredima, su ~esto visoko kotirana kako po prelaznosti, tako i po visokim ocjenama iz vladanja i op{teg pona{anja u~enika u {koli, u klasifikaciji svih odjeljenja u {koli po ovim kriterijima. Nerijetko, dodu{e cikli~no, tra`nja za zanimanjima ekonomske struke izaziva potrebu za ve ri fi ka ci ja ma do dat nog odjeljenja, van planiranog broja upisne politike. Naime, ve} decenijama se u ovu mje{ovitu stru~nu {kola upisuju po dva razli~ita zanimanja ekonomskog podru~ja rada i uvijek “ispod crte“, nakon upisa u prvi razred, ostane naj~e{}e 10 do 15 ne u pi sa nih u~enika. Imeprativi savremenog srednjeg stru~ nog obra zo va nja obezbje|ivanje prakti~nog znanja ~ija je logistika dobro teoret sko zna nje, danas, u zanima nji ma eko nom ske stru ke se zadovoljavaju dobrom opremljeno{}u inovacionim trehnologijama, kabineta “Preduze}a za vje`bu“, opremljenog donacijom Kultur-Kontakta iz Austrije i nastojanjem menad`menta {kole u iznala`enju potrebnih finansijskih sredstava za obezbje|ivanje savremenih nastavnih sredstava u teoretskoj i prakti~noj nastavi. Ove {kolske godine, u podru~ju rada Ekonomija, pravo i administracija, su upisana tri odjeljenja prvog razreda: dva odjeljenja ekonomski tehni~ar i jed no odje lje nje teh ni ~ar marketinga i trgovine, sa 76 u~enika. Naime, planom upisa su predvi|ena i odobrena dva odjeljenja, ekonomski tehni~ar i tehni~ar marketinga i trgovine, ali zbog poja~anog intresovanja osnovaca, stvorila se mo gu} nost za jo{ jed no odjeljenje ekonomskog tehni~ara, pa je na zahtjev uprave Gimnaziju, gdje je u skladu sa Za ko nom o sred njoj {ko li, [kolski centar konstituisan kao Srednja stru~na {kola sa velikim brojem struka i zanimanja, a pljevaljska Gimnazija kao gimnazija op{teg tipa (bez smjerova). [kolski centar je verifikovan za pet podru~ja rada (struka): eko nom ska, ma {in ska, elektro, saobra}ajna i trgovinsko-ugostiteljska, sa 17 zanimanja na IV stepenu i 30 na III stepenu stru~nosti. U slede}ih desetak godina, ova {kola je prosje~no imala po 45 odjeljenja, odnosno oko 1 250 u~enika, i sa tim brojem zanimanja i u~enika postaje jedna od najve}ih stru~nih {kola u Crnoj Go ri. Od {kol ske 1998/99, [kolski centar je preimenovan u Srednju stru~nu {kolu. U svim ovim pripajanjima i raz dva ja nji ma, eko nom sko podru~je rada je uvijek bilo primamljivo za pljevaljske Ako vi i ja imamo po jednu jaosnovce i njihobu ku pa ih razmijenimo, opet }eve ro di te lje, a mo imati po jednu jabuku. Ali, “ekonomska ako vi i ja imamo po jednu ideju, pa {kola“ je bila i ih razmijenimo, ima}emo po dvije ideje. ostala sinonim i Bernard Show lo ka cij ska od red ni ca i za [kolski centar i za dana{nju {kole, Ministarstvo prosvjete Srednju stru~nu {kolu. i nauke odobrilo formiranje Nastavni i u~eni~ki kolekti- odjeljenja, ~ime je zadovoljena vi ovih {kola su u svojoj pede- visoka tra`nja za ovom strusetogodi{njoj istoriji dali pleja- kom i rije{ene roditeljske bride vrsnih profesora i u~enika, ge i upisna neizvjesnost 30-ak koji su iz godine u godinu bilje- u~enika. U ovom podru~ju rada sada `ili kvalitet rada ove obrazovno-vaspitne institucije. Dobar je 9 odjeljenja, u sva ~etiri raznastavni kadar stru~nih i op- reda, sa 174 u~enika. U~enici {te o bra zov nih pred me ta, u ove {kole u znatnom broju upisvim podru~jima rada, godi- suju razne studijske programe, nama su obezbje|ivali dobro i a zbog dobrog osnova znanja iz potrebno znanje, kako za u~e- ove obasti, studiranje na ekonike kojima je zavr{ena stru~- nomskim studiskim programina {kola domet i dobijena di- ma im je znatno olak{ano. plo ma mo gu} nost za Iako, ve} pola vijeka, ekozaposlenje, tako i za u~enike nom ska {ko la sva ke go di ne ~iji je cilj dalje {kolovanje na lansira najmanje 50-ak “ekouniverzitetima. nomista“ IV stepena stru~noSmje ro vi u eko nom skoj sti, po`elimo joj jo{ takvih justruci su i danas, kao i deceni- bileja i uspje{nog obrazovanja jama unazad, i dalje privla~ni generacija novih menad`era, za prvenstveno `ensku popula- nau~nih i drugih radnika. Fadlija [abani}, profesor ciju u gradu {to je pokazivala 10 ELEKTROTRENIKA Sredwo{kolac Novembar 2010. godine Izvje{taj sa seminara o energetskoj efikasnosti, Nik{i} – februar 2010. PRINCIPI ENERGETSKE EFIKASNOSTI Pod pojmom energetska efika- kroz cijevi. snost podrazumijeva se skup mjera Pravilno dizajnirani i instalirani koje se preduzimaju u cilju smanje- sistemi sa staklenim kolektorskim nja potro{nje energije, a koje pri to- pokriva~em mogu raditi i do 30 gome ne naru{adi na sa mi ni va ju uslo ve malnim odr`aJedan od uslova za priklju`ivota i rada . v a n j e m . Cilj je, dakle, Najve}e u{tede ~enje EU je i kori{}enje alsve sti po tro u energiji su u ternativnih izvora energije gri ja nju vo de, {nju ener gi je pa bi se zagrina minimum, a zadr`ati ili pove}ati nivo udobnosti jana voda mogla koristiti za grijanje i komfora. Bitno je napraviti razli- prostorija. Nedostatak su veoma viku izme|u energetske efikasnosti i soke cijene takvih sistema. Prema {ted nje ener gi je. Na i me, {ted nja prora~unima, kompletan sistem za energije uvijek podrazumijeva odre- jednu ku}u ko{tao bi koliko i cijena |ena odricanja, dok efikasna upotre- ukupne elektri~ne energija utro{ene ba energije vodi ka pove}anju kva- u periodu od 3-5 godina. S obzirom liteta `ivota. da je rad ovih sistema garantovan Posljednjih godina se u Crnoj Go- na naj ma nje ri in ten ziv no spro vo di pro gram 30 godina, to “Energetska efikasnost i obnovljivi zna~i da bi se izvori energije” (RE - EE), ~iji je cilj u{tedio novac da se osigura na odr`ivim osnovama ulo `en za tih efikasan i ekolo{ki prihvatljiv na~in 25 go di na za snabdijevanja energijom. Preduzete e l e k t r i ~ n u mjere treba da doprinesu kvalitet- energiju. Podinom ekonomskom i socijalnom raz- zanje kredita voju dr`ave, za{titi ~ovjekove sredi- u nekoj od bane, racionalnom kori{}enju resursa naka bio bi jeu Crnoj Gori, a sve kroz podizanje dan od na~ina svijesti gra|ana o zna~aju energet- da se u datom ske efikasnosti i obnovljivim izvo- m o m e n t u rima energije. Program se finansira obezbijedi nokroz finansijsko u~e{}e njema~ke vac koji bi se Vlade kojom upravlja KfW iz sop- vremenom i te stvenih sredstava. Za sprovo|enje kako isplatio. programa zadu`ena je Vlada Crne Pro blem je u Gore. Direktna korist od projekta tome {to su vrogleda se u sljede}em: a) smanjenje lo vi so ke ka tro{kova energije, a time pove}anje matne stope za konkurentnosti malih i srednjih pre- takve kredite i d u ze }a, b) ob na vlja nje do tra ja le n e d o v o l j n o opreme i uvo|enje novih, ~istih teh- razvijena svinologija, c) smanjenje lokalnog i glo- jest o energetskoj efikasnosti. U razbalnog zaga|enja vazduha. vijenijim zemljama je ovaj problem Solarni sistemi za toplu vodu Energija sunca se mo`e primje nji va ti u mno ge svr he. Jedna od njih je stvaranje toplote. To je ono {to mi zovemo sun~eva energija. Kori{}enjem solarnih kolektora sun~evo zra~enje se direktno pretvara u toplotu, a kori{}enje solarne toplote ima mnoge prednosti. To je ~ist, tih i pouzdan izvor energije. Uz to, energija sunca je besplatna. Koli~ina fosilnog goriva koje je normalno potrebno za zagrijavanje vode se smanjuje, a samim tim smanjuje se i emisija {tetnih gasova. Solarni kolektor je osnovni dio ure|aja za kori{}enje sun~eve energije. Ravna asorpciona povr{ina omogu}ava vrlo dobru asorpciju, kako direktnog, tako i difuznog zra~enja. Ravni kolektori se sastoje od tanke, ravne, pravougaone kutije sa transparentnim pokriva~em okrenutim ka suncu. Male cijevi idu kroz kutiju i nose fluid – vodu ili mje{avinu sa antifrizom – koja se zagrijeva. Cijevi su priklju~ene za apsorber koji je obojen u crno da apsorbuje toplotu. Dozra~ena sun~eva energija na kolektor grije fluid koji struji donekle rije{en kroz stimulaciju gra|ana u vidu npr. osloba|anja od neke vrste poreza i sli~no, ali dr`ava treba tek da donese sli~an zakon koji bi pove}ao svijest gra|ana o zna~aju energetske efikasnosti. Fotonaponski sistemi na katunima u Crnoj Gori Kao vid probnog poku{aja kori{}enja alternativnih izvora energije, na nekoliko katuna u sjevernim krajevima Crne Gore postavljeni su fotonaponski sistemi sa regulatorima punjenja akumulatora, tako da su to postali elektronski nezavisni objekti. Ova mjesta su izabrana zbog to- Iz Informativnog biltena CSO-a Priru~nici za prakti~nu nastavu iz Elektronike i Energetike U okviru projekta “Reforma stru~nog obrazovanja u pravcu unapre|enja zapo{ljavanja“ koji sprovode MPIN Crne Gore, CSO i GTZ, ura|eni su priru~nici za prakti~nu nastavu iz podru~ja rada Elektrotehnika: “Priru~nik za prakti~nu nastavu i laboratorijske vje`be - Elektronika“ i “Priru~nik za prakti~nu nastavu – Energetika“, ~iji su autori nastavnici D. Dubljevi} i M. Dra{kovi} iz SS[ Nik{i}. Priru~nici sadr`e veliki broj radnih listova i primjera, koji }e nastavnicima/ama predstavljati veliku pomo} u realizaciji zahtjevnih ciljeva iz predmeta Prakti~na nastava. ga {to je do katuna ote`an dovod elektri~ne energije, a agregati se ne preporu~uju zbog visoke cijene, buke i velikog zaga|ivanja okoline usled kori{}enja goriva. Takav sistem je ko{tao oko 500 evra, mogao je i da se nadogradi i zadovoljavao je osnovne potrebe potro{a~a. Ja~ina elektri~ne struje koju dobijamo od Sunca iznosi 12V i sasvim je dovoljna za obezbje|ivanje energije za dvije sijalice i tri uti~nice. Prednost je {to su ovakvi sistemi mobilni i dostupni 24h dnevno. Ne mogu se koristiti za grijanje, zato {to bi trebalo pretvoriti jednosmjernu struju u naizmjeni~nu, tj. dobijali bi od 12V, 220V, pa bi takvi sistemi puno ko{tali. Dosada{nja gradnja objekata pokazala se energetski jako neefikasnom. Objekti su „goli”, tj. koriste se jeftiniji materijali, sa malom debljinom zidova i lo{om fasadom, velikim prozorima i sl.Pored direktnog, zra~enje mo `e bi ti i di fu zno i re flek to va no. Pre ma to me, tvrdnje koje govore da u sjevernijim krajevima, gdje su niske temperature i velike padavine, nije mogu}e ugraditi kolektore koji bi bili u potpunosti efikasni, nisu ta~ne, jer se zra~enje mo`e odbijati i od snijeg . Prosje~no zra~enje Sunca po m2 iznosi 1500 kW/h. Prema prora~unima, Sunce daje 14 000 puta vi{e energije nego {to je ukupna potro{nja. ja i novac. Na ovaj je na~in mogu}e prepoloviti utro{ak energije potrebne u pro ce su gri ja nja i hla |e nja objekta. Neke analize pokazuju da je ekonomski optimum izolacije negdje u opsegu od 5 do 10 cm. Problem globalnog zagrijavanja je ustanovio emisiju CO2 kao jedan od osnovnih kriterijuma u procjeni ja~ine uticaja nekog goriva na okolinu. Kratkotrajno zra~enje koje dolazi sa Sunca CO2 propu{ta, dok dugo traj no zra ~e nje Ze mlja ne propu{ta. Epilog ovog procesa je energetski debalans Zemlje: vi{e energije dolazi na Zemlju nego {to odlazi, pa se Zemlja zagrijava na globalnom nivou. Tako se ispostavilo da je CO2 koji je do{ao u atmosferu sagorijevanjem fosil nih go ri va, osnov ni uzrok globalnog zagrijavanja. Emisija CO2 pri sagorijavanju uglja daleko je ve}a od one koja se osloba|a sagorijevanjem lo` ulja ili gasa. Sago ri je va njem dr ve ta osloba|a se ugljendioksid, ali je koli~ina oslobo|enog CO2 jednaka koli~ini koju drve}e tokom svog razvoja uzima iz atmosfere. Tako je uspostavljen neutralan CO2 bilans. Novi propisi o spre~avanju zaga|enja koje izaziva lo` ulje ve} su na sceni. Grijanje na struju ima kao posljedicu najve}u emisiju CO2 u okolinu, ve}u nego {to emituje bilo koje drugo gorivo. Analiza pokazuje da te~ni naftni gas (TNG) u ovom trenutku predstavlja najekonomi~niju alternativu lo` ulju i elektri~noj energiji. Od njegove prve upotrebe do danas, nije zabilje`en nijedan incident koji se vezuje za zaga|enje. Kada je rije~ o naftnim derivatima, nema godine kada se ne dogodi neki incident vezan za zaga|enje. Energetska efikasnost kroz pobolj{anje postoje}ih sistema Osim kori{}enja solarnih sistema za toplu vodu, u trenutnim uslovima `ivota i rada, mogu}e je kroz sasvim jednostavna re{enja omogu}iti pobolj{anje postoje}ih sistema i doprinijeti pove}anju energetske efikasno sti u dr `a vi. Po sto ji vi {e mogu}nosti za energetsku efikasnost koje pru`aju visok stepen povra}aja malim i srednjim preduze}ima: pobolj{anje parnih sistema, rekuperacija toplote, pobolj{anje sistema komparativnog vazduha, visoko efikasno osvjetljenje i kontrola, unapre|enje motora i pogona, pobolj{anje fak to ra sna ge, po bolj {a nje izolacije na zgradama, zamjena goriva (sistema grijanja) i automatizacija - kontrola. Visoko efikasni motori i elekri~ni pogoni promjenjive brzine sigurno nude mogu}nost zna~ajne u{tede energije, pogotovo u slu~aju kada je visoko efikasan motor dio elektri~nog pogona promjenjive brzine. Inicijalne investicije u ovu opremu se u toku nekoliko godina vra}aju kroz zna~ajno manje ra~une za elektri~nu energiju, sa konstantno velikim u{tedama tokom ~itavog `ivotnog vi je ka opre me. Po bolj {a nje omota~a objekta ugradnjom bolje izolacije, kao i zamjenom prozora i vrata u odnosu na ve} postoje}e, predstavlja najjednostavniji i najefikasniji na~in da se u{tedi energi- Istina je da je TNG veoma zapaljiva supstanca, ali dosada{nje iskustvo u industriji i doma}instvima pokazuje da je to jedno od najsigurnijih danas postoje}ih goriva, a ujedno jedno od naj~istijih goriva u smislu emisije ugljendioksida u atmosferu. Vode}i ra~una o kontroli i automatizaciji mo`emo pobolj{ati energetsku efikasnost u mnogim oblastima. Sistemi energetske efikasnosti ne bi ni mogli da funkcioni{u bez moderne kontrole i automatizacije. Prvi korak koji bez velikih ulaganja mo`emo napraviti, bio bi upotreba jednostavnih kontrolnih sklopova kao {to su termostati, tajmeri, ventili itd. Sljede}i korak je prelazak na modernije sisteme kontrole. Energetska efikasnost kod osvjetljenja Osvjetljenje direktno uti~e na na{ bud`et. Dosti`e oko 35% komercijalne potro{nje, a negdje i oko 60%. U mnogim slu~ajevima, osvjetljenje je najpogodniji resurs za unapre|enje energetske efikasnosti i to bez zna~ajnih finansijskih ulaganja. Njegov pozitivan uticaj ispoljava se u mnogim segmentima: pozitivno uti~e na zdravlje, moral, bezbjednost, standard, produktivnost. Ono {to svako od nas mo`e u~initi je sljede}e: kad god je mogu}e koristiti prirodno osvjetljenje prostorija, isklju~ivati osvjetljenje u prostoriji u kojoj trenutno ne boravimo, isklju~ivati osvjetljenje u blizini prozora gdje je nivo prirodne svjetlosti dovoljan, upotrebljavati vremenske prekida~e u kontroli osvjetljenja, upotrebljavati senzore kretanja za uklju~ivenje i isklju~enje osvjetljenja u prostorijama u kojima ne boravimo konstantno, upotrebljavati sijalice manje potro{nje. Pozitivna iskustva Francuzi su na crnogorskom primorju napravili ku}u sa solarnim sistemom od 1,75kW. Takav sistem je ko{tao 17 000 evra. Me|utim, ma{ine za ve{ i su|e su koristile ve} zagrijanu vodu iz kolektora, tako da nisu morale vr{iti prethodno zagrijavanje. Jedino je kori{}en {poret na plin. Frajburg, grad na jugu Njema~e, jedan je od gradova koji je u pogledu energetske efikasnosti najvi{e odmakao. Imaju veliki broj vjetrenja~a koje proizvode snagom vjetra elektri~nu energiju. Tako|e je postavljen veliki broj solarnih sistema. Jedan od uslova za priklju~enje EU je i kori{}enje alternativnih izvora energije u iznosu od 12% do 2012. godine, zatim 20% do 2020. godine, da bi krajnji cilj bio 50% do 2050. godine. Potro{nja elektri~ne energije po glavi stanovnika je prosje~no 5 puta ve}a u Crnoj Gori nego u zemljama EU. Tako|e se, prema njihovim standardi ma, mo ra ju gra di ti objekti koji bi pored kori{}enja alternativnih vidova energije morali biti konstruktivno izvedeni, tako da se gubici energije svedu na najmanju mogu}u mjeru. Na primjer, debljina stiropora za fasadu mora iznositi od 10-12cm i sl. Predvi|a se ~ak da i pojedinci mogu biti povla{}eni proizvo|a~i, tako {to bi vi{ak energije, koji bi eventualno ostvarili, slali preko mre`e drugim energetskim sistemima. Postojala bi i mogu}nost da ener gi ju ko ju ste pro iz ve li da te mre`i dok ne boravite u ku}i, a zatim da vam ista koli~ina energije bude vra}ena po va{em povratku. Tako|e se predvi|a izgradnja velikih solarnih elektrana, kakve ve} postoje u Sahari (najve}a), Mongoliji, [paniji... Razvoj energetske efikasnosti uslovio bi i pove}anje broja radnih mjesta. Bogdan Gruji~i}, III7 Sredwo{kolac 11 ELEKTROTEHNIKA Novembar 2010. godine Pozitivna iskustva sa seminara Uklju~ivanje u svijet modrenih komunikacija [TA JE ECDL/ICDL? ECDL/ICDL je internacionalni program za obuku i testiranje znanja o informati~kim tehnologijama (Information Technologies-IT). Program se sastoji od sedam modula i nakon uspje{nog polaganja ispita iz svih cjelina dobija se European Computer Driving Licence - licenca koja je priznata prakti~no u svim zemljama Evropske unije i mnogim drugim zemljama, ~lanicama programa ICDL (International Computer Driving Licence) - SAD, Kanada, Australija, Afrike i azijske zemlje. ECDL program omogu}ava polaznicima da doku men tu ju ni vo ste ~e nih zna nja o in for ma ci o nim tehnologijama kroz seriju standardizovanih testova. Testovi se pripremaju u ovla{}enim centrima i rje{avaju se uz prisustvo i pod kontrolom autorizovanih ECDL ispitiva~a. Program ECDL je danas ve} prerastao u globalni standard u kompjuterskom opismenjavanju. Do sada je registrovano preko tri miliona polaznika u preko 15 000 Test Centara. ECDL/ICDL je me|unarodno poznat kao op{te prihva}eno mjerilo za krajnje korisnike ra~unarskih vje{tina. ECDL/ICDL potvr|uje da je onaj ko dobije sertifikat potpuno kompetentan za kori{}enje personalnog ra~unara i op{tih ra~unarskih aplikacija i da poznaje su{tinske IT koncepte. ECDL/ICDL nastavni program je jedinstven po tome {to je osmi{ljen tako da bude potpuno nezavisan od prodav~a. To pru`a kandidatima fleksibilnost i slobodu u sticanju ovih vje{tina i njihovoj sigurnoj primjeni u bilo kom softverskom okru`enju, ~ije se kori{}enje od njih mo`e zahtijevati. ECDL/ICDL je test prakti~nih ve{tina i sposobnosti i sastoji se od sedam razli~itih modula koji obuhvataju ra~unarsku teoriju i praksu. Modul 1 je teorijski test ra~unarskog znanja na op{tem nivou, a Moduli 2-7 su prakti~ni testovi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Osnove informacionih tehnologija Kori{}enje ra~unara i upravljanje datotekama Obrada teksta Tabelarne kalkulacije Baze podataka Prezentacije Informacije i komunikacije U ~emu je razlika me|u ECDL sertifikatima? Postoje 4 nivoa znanja, za koje se dobija odgovaraju}i ECDL sertifikat: 1. ECDL Start sertifikat se dobija kada se polo`e bilo koja 4 modula (ispita) po izboru; 2. ECDL Core sertifikat se dobija kada se polo`i svih 7 modula (ispita); 3. ECDL Advanced sertifikat se dobija za polo`en svaki od naprednih modula (3, 4, 5, 6) posebno; 4. ECDL Expert sertifikat se dobija kada se polo`e sva ~etiri Advanced ispita Svaki kandidat mo`e iza}i na ispit i bez prethodne obuke, ako smatra da je spreman za polaganje odgovaraju}eg testa. [ta ECDL licenca zna~i za kandidata? Za gotovo svako radno mjesto potrebno je poznavanje rada na ra~unaru i poslodavci veoma ~esto tra`e dokaz o tome. Sa ECDL licencom, me|unarodno priznatom diplomom, vi budu}em poslodavcu dokazujete da ste osposobljeni za kori{}enje ra~unara. Posjeduju}i me|unarodno priznatu ECDL licencu, Va{a budu}a (~ak i u inostranstvu) karijera ne}e biti optere}ena dokazivanjem poznavanja rada na ra~unaru, prevo|enjem i mukotrpnim procesom nostrifikacije diploma. Shvati}ete osnovne principe rada na ra~unarima, a samim tim lak{e i br`e }ete primati nova znanja iz IT oblasti. Ovo je naro~ito va`no imaju}i u vidu veoma brz razvoj IT oblasti i ~este promjene i unapre|enja koje daju proizvo|a~i programa i ra~unarske opreme. Posjedovanjem ECDL licence, posjedujete prakti~na znanja koja }e vam omogu}iti br`i i efikasniji rad na ra~unaru, kako na poslu, tako i kod ku}e. Shvati}ete zna~aj uklju~ivanja u savremenu informati~ku eru i svijet modernih komunikacija (Internet, e-mail i sl.). Prof. Rade Terzi}, regionalni ICT kordinator PRIMJENA DIGITALNIH SISTEMA UPRAVLJANJA U NASTAVI U organizaciji Njema~kog dru{tva za tehni~ku saradnju (GTZ-a) i Cen tra za stru~no obrazovanje (CSO), a u sklopu projekta “Reforma stru~nog obrazovanja u pravcu unapre|enja zapo{ljavanja” (GTZ-VET ), u Plavu je od 06. do 10. oktobra odr`an drugi po redu seminar usavr{avanja profesora i nastav ni ka iz pod ru~ ja ra da Elektrotehnika. Seminar je obuhvatio predava~e iz svih elektrotehni~kih {kola u Crnoj Gori. Prva faza je zavr{ena po~etkom teku}e godine i obuhvatila je primjenu didakti~kih softvera u nastavi elektro grupe predmeta. Ra|eno je u programu “TINA” koji je jedan od niza radnih okru`enja u kome se mo`e crtati, povezivati i simulirati rad elektronskih digitalnih kola. Drugi modul se zvao “Digitalna elektronika i programirano logi~ko upravljanje sa LOGO si ste mom u nastavi”, {to je bila i glav na te ma seminara. Projekto va ni su upra vlja~ki sistemi sa digitalnim kolima sa posebnim hardver skim ure |a jem ko ji se zo ve “LOGO”. Pomo}u ovog ure|aja mo`e se vr{iti projektovanje i simulacija prakti~nih problema, tj. iz ra da upravlja~kih digital nih sklo po va kojim se vr{i npr. upravljanje osvetljenjem u zgradama, upravljanje liftom, regula ci ja ula ska i iz la ska automobila sa parkinga, regulacija u procesu proizvodnje i sl. Seminar je odr`an u Srednjoj mje{ovitoj {koli “Be}o Ba{i}” u Plavu, koja se predstavila kao veoma dobar doma}in. [kola imponuje u svakom smislu: uredna, ~ista, radna, sa tradicijom. Seminaru je prisustvovalo vi{e od pedeset predava~a stru~nih predmeta iz elektrotehnike i ra~unara. Se mi nar se od vi jao u pet radnih dana i sastojao se iz dva dijela. Prvi dio odnosio se na primjenu programa TINA, crtanje {ema i simulaciju rada zadataka koji su se bazirali na konkretnim problemima (sistem upravljanja semaforom na raskrsnici), {to je bila sistematizacija sa prvog modula. Ove aktivnosti su trajale dva dana i zavr{ene su prakti~nom izradom kombinacio- ura|ena na jednostavnim primjerima iz ~ega se moglo zaklju~iti da je to mo}an sistem kojim se mo`e rije{iti veliki broj konkretnih zadataka iz Bulove kombinatorne logike i razli~itih sistema upravljanja. Ovaj dio je zavr{en izradom kon kret nog har dver skog i softverskog sklop a nih kola na “matador” probnim plo ~a ma. Dru gi dio se odnosio na LOGO hardver i softver. Demonstracija ovog pro gra ma bil nog si ste ma je njeg dana, prezentativno izlagali svoje radove. Dobijena rje{enja su bila odra|ena tako da su predstavljala grupu nastavnih ~asova, tj. laborato- na za da tu temu. Zadatak je ra|en u grupama koje su re{avale problemske situacije iz prakse. Predstavnici grupa su, zad- rijske vje`be koje su u potpunosti usmjerene na u~enika (od analize uslova do evaluacije), {to je bila tema prvog modula. Svaka {kola dobila je po set alata, LOGO hardver, odgovaraju}i instalacioni softver za LOGO Soft Comfort V6.1 i set pomo}nih programa za nastavu kojima se lak{e prezentuje nastavni ~as koji je usmjeren ka aktivnostima. Planira se tre}i i ~etvrti modul u sljede}oj kalendarskoj godini i odnosi}e se na logi~ko upravljanje rasvjetom (energetska sabirnica) kao i projektovanje slo`enog mehatroni~kog sistema koje }e biti realizovano u kombinaciji elektro i ma{inskih predava~a. Skup, jedan od najve}ih te vr ste u na {oj ze mlji, bio je idealna prilika da se razmijene informacije ide je sa dru gim srodnim predava~i ma te o rij ske i prakti~ne nastave, kao i odgovaraju}e metode i na~ini rada na te o rij skim ~asovima i ~asovima laboratorijskih vje`bi. Veliki broj predava~a koristi elek tron ske pre zentacije za svoja predavanja, a neke {kole koriste i table osjetljive na dodir. Takva organiza ci ja na sta ve sa hardverskim i softverskim novitetima u po lju di gi tal ne logi~ke simulacije zna~i i pobolj{anje kvaliteta nastave i odgovor zahtjevima novog vremena. Prof. Vladan Avramovi}, dipl. in`. el. Novosti iz svijeta tehnike Nikon S1000 PJ ~udo tehnike Svjedoci smo ~injenice da je tehnologija u svim sferama i u svakom pogledu eksplozivno napredovala u posljednjih desetak godina. Ponekad skoro da nismo u stanju da idemo u korak sa njom i propratimo inovacije na svim njenim poljima. Dobili smo mnogo novih ure|eja, o kojima donedavno nismo mogli ni sanjati, a bez kojih danas ne bismo mogli da zamislimo `ivot. Razvoj ure|aja se orjentisao na sistem “sve-u-jednom”. Firme sada kombinuju dva ure|aja, smanjuju ih i spajaju u jedan. NIKON COOLPIX S1000 PJ JE PRVI DIGITALNI FOTOAPARAT KOJI IMA PROJEKTOR U SEBI. Ovaj nevjerovatni ure|aj ima sposobnost projektovanja slika na do dva metra udaljenosti, kao i mogu}nost fotografi sa nja u re zo lu ci ji 4000 x 3000 (12 megapiksela). Ure|aj je iznena|uju}e lak – sve ga 155 gra ma. Ovaj fotoaparat projektor je spoj najboljeg od Nikonovih amaterskih fotoapara ta i pro jek to ra. Na su prot o~e ki va njima, cijena ure|aja je sasvim prikladna, a iznosi 429 eura. Jezdimir Lon~ar, III4 • Je li COOLPIX S 1000PJ jednostavan za koriš}enje? 52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od 0 do 10. Ocjena je 10 /10, da je NIKON COOLPIX S 1000PJ vrlo razumljiv. • Je li COOLPIX S 1000PJ tehni~ki isplativ i kvalitetan? 52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od 0 do 10. Ocjena je 10 /10, da je NIKON COOLPIX S 1000PJ u svom domenu najbolji, nudi najbolji kvalitet i najve}i spektar mogu}nosti. • Je li COOLPIX S 1000PJ pouzdan i ~vrst? 52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od 0 do 10. Ocjena je 10 /10, da je NIKON COOLPIX S 1000PJ ~vrst proizvod koji }e trajati dugo vremena prije nego što se razbije. • Je li COOLPIX S 1000PJ vrijedan ulo`enog novca? 52 korisnika je odgovaralo na pitanja i ocjenjivalo proizvod na skali od 0 do 10. Ocjena je 10/10, da NIKON COOLPIX S 1000PJ nije skup s obzirom na mogu}nosti koje nudi. 12 Sredwo{kolac MA[INSTVO Novembar 2010. godine Zanimljivosti iz svijeta matematike BROJ Najvjerovatnije da nijedan simbol u matematici nije izazvao toliko znati`elje i ~u|enja kao broj π. Gr~ko slovo π koristi se u matematici kao simbol kojim obilje`avamo odnos izme|u obima kruga i njegovog pre~nika. Ako pogledamo unazad, kroz vijekove, te{ko je odrediti granicu od koje po~inje pominjanje ove konstante. ^injenica da je odnos obima kruga i pre~nika kruga konstantan, bila je poznata toliko dugo da je to nemogu}e pratiti. Me|utim, jedno je sigurno - toliko anga`ovanja, truda, energije i volje, gotovo da ni je dan ma te ma tic ki “pro blem” (izum) nije izmamio iz ljudi. Ovom “misterijom” bavili su se svi ve}i umovi , ona je u~estvovala u izgradnji istorije matematike, od vremena starih Grka i prije, pa sve do dana{njih dana, kada je pojava ra~unara bacila u sjenu mnoge druge matemati~ke nedoumice. Pri~a o broju π pokazala se kao naj pro fe si o nal ni ja, naj o zbilj ni ja strana matematike. Iznena|uje izrazito velik broj potvr|enih matemati~kih veli~ina koje su direktno ili indirektno povezane sa ovim brojem. Tako je vremenom π postao dio ljudske kulture i obrazovne mo}i. Vrijeme o kome govorimo mjeri se sa preko 25 000 godina. Ako poku{amo da pratimo izra~unavanje ovog broja kroz vrijeme, u stvari }emo se baviti istorijom matematike. Vijekovima su matemati~ari poku{avali da ta~no, do posljednje decimale, izra~unaju broj π. Sada znamo da taj broj ne mo`e “ta~no” da se izra~una i to ne zbog nemogu}nosti dana{njih ra~unara, ve} zbog posebne osobine ovog broja. Ali ipak “trka za njegovim decimalama” se nastavlja, ~ak iako je poznato da sa relativno malo decimala mo`emo izra~unati obime gigantskih krugova, npr. polupre~nika udaljenosti Zemlja - Sunce. I pored novih saznanja o ovom broju, koja su razotkrila sve njegove tajne, sjenka zaborava nije ga prekrila. Dakle, π jos uvek plijeni svojom snagom i kao da prkosi ljudima i vremenu. BIBLIJSKA VRIJEDNOST BROJA π “I sali more, deset lakata od jedne ivice do druge: to je bilo sa svih strana oko njega, i njegova visina je bila pet lakata: a unaokolo mu bjese 30 lakata.” (I Car 7. 23) Ovo su manje poznati stihovi, citirani iz Biblije, na osnovu kojih jasno mo`emo vidjeti da se za vrijednost π uzima broj 3. Na listi detaljnih opisa velikog hrama Solomona, izgra|enog oko 950 godine prije nove ere tako|e se pojavljuje π=3. To, naravno, nije sasvim ta~na vrijednost i nije ~ak ni mnogo ta~na za vrijeme u kome je zapisana, jer su u to vrijeme Egip}ani i Mesopotamci ve} zna li da π ima vri jed nost od 25/8=3.125 i √10= 3.162 . π KROZ VIJEKOVE Ahmes je za sobom ostavio svitak dug oko pet metara koji predstavlja najstariju matemati~ku raspravu prona|enu do danas. Ovaj spis preuzima stariji papirus pisan oko 2000. godine prije nove ere. Papirus je otkriven u 19. veku u hramu u kom je sahranjen Ramzes. Ovako je glasio Arhimedov argument (dokaz): Posmatrajmo krug polupre~nika 1, u koji }emo upisati pravilan poligon sa 3*2n-1 stranica, sa poluobimom bn, i opisani poligon sa 3*2n-1 stranica, sa poluobimom an. Slu~aj kad je n=2 nalazi se na fotografiji sa desne strane. Efekat ove procedure je bio formiranje jednog rastu}eg niza b1, b2, b3, ... i jednog opadaju}eg a1, a2, a3, ... s tim {to je za oba niza granica(limes) π. MATEMATI^ARI IZ INDIJE Staroindijsko djelo “Salvasutri” izla`e matemati~ka pravila do kojih se do{lo u to vrijeme. Tu se nalaze neke interesantne aproksimacije pomo}u osnovnih razlomaka, kao {to je (u na{oj simbolici): π = 4*(1- 1/8 + 1/(8*29)–1/(8*29*6)+ 1/(8*29*6**))2 = 18*93-2*√2) = 3,0888 Pomenimo rezultate koje su dobili matemati~ari iz Indije. Baudhajana je uzeo 49/16 kao vrijednost π, a Ari ab ha ta (oko 530 go di ne) 62832/20000 {to je jednako 3.1416. On je pokazao da ako je a strana pravilnog poligona od n strana upisanog u krug jedini~nog pre~nika, i b strana pravilnog poligona od 2n strana upisanog u isti krug, tada je b2=1/2-(1/2)*(1-a2)1/2. Polaze}i od strane upisanog pravilnog {estougaonika, on je na{ao strane poligona od 12, 24, 48, 96, 192 i 384 strane. Obim po sled njeg je √9.8694, odakle je dobijena navedena aproksimacija. Brahmagupta je dao √10, {to je jednako 3,162277… Do te vrijednosti je do{ao upisuju}i i opisuju}i u krug pre~nika 1 pravilne poli go ne ko ji ima ju 12, 24, 48 i 96 stranica i zaklju~io je da kako bi se broj stranica pove}avao tako bi se obim pribli`avao √10. STARI GRCI - ARHIMED Prije nego iznesemo kako je Arhimed do{ao do svog ra~una, primijeti}emo da je starim Grcima bilo pozna to da se po ve }a va ju }i broj stranica upisanih i opisanih mnogouglova u i oko datog kruga i izra~unavanjem njihovih obima dobiko je se ja mo vri jed no sti “pribli`avaju” vrijednosti obima kruga sa donje, odnosno gornje strane. Arhimed je jo{ znao, ono {to mnogi ljudi iz tog vremena nisu, da π nije jednako 22/7, i nije imao dileme da treba otkriti pravu vrijednost. Lud ol ph va n Ce ul en ro|en je 1540. godine u Hildsh ei mu, Njema~ka, a umro je 1610. u Lejden u, Holand ij a. Post ao j e slava n zbog njegovog izra~unavanja broja π sa 35 decimalnih mjesta, do koga je do{ao koriste}i poligon sa 262 stranica. Proveo je ve}i dio svog `ivota ra~unaju}i π i zato ne ~udi istorijski podatak da je 35 decimala broja π ugravirano na njegovoj nadgrobnoj plo~i u crkvi St. Peter’s Church u Lajdenu. Poznato je da je u Njema~koj broj π dugo zvan Ludolfov broj, upravo njemu u ~ast. WALLIS Evropska rene sansa dovodi do novo g pogled a na cio no vi matemati~i svijet. Kao jedan od prvih efekata ovog ponovno g bu|nja, jeste svakako pojavljivanje matematicke formule za π. Jedna od najranijih bila je Wallis-ova formula, kojom je on utvrdio da se broj π mo`e pribli`no predstaviti pomo}u beskrajnog proizvoda. 2/ p = (1*3*3 * 5* 5*7 *. ...)/( 2*2 *4*4*6*6* ...) Koriste}i trigonometrijsku notaciju, mo`emo vidjeti da su nam poluobimi dati sa an = K tg(p/K), bn = K sin(p/K), gde je K = 3*2 n-1 . Isto tako, imamo da je an+1 = 2K tg(π/2K), bn+1 = 2K sin(π/2K), i uz vrlo jednostavan trigonometrijski ra~un mo`emo pokazati da je: (1) . . . (1/an + 1/bn) = 2/an+1 (2) . . . an+1bn = (bn+1)2. Arhimed je po~eo od a1 = 3 tan(p/3) = 33 i b1 = 3 sin(p/3) = 33/2, ra~unao je a2 koriste}i (1), onda b2 koriste}i (2), zatim a3 koriste}i (1), potom b3 koriste}i (2), i tako sve dok nije izra~unao a6 i b6. Njegov zaklju~ak je bio b6 < π < a6. Prve teoretske kalkulacije po svoj prilici napravio je Arhimed sa Sirakuze (287-212 pre n.e.). On je dobio pribli`no da je 223/71 < π < 22/7 . Ako uzmemo aritmrti~ku sredinu njegovih dveju granica dobi}emo 3.1418, dakle gre{ku od 0.0002. EGIP]ANI Najranije vrijednosti π, uklju}uju}i “biblijsku” vrijednost tri, su skoro sigurno dobijene putem mjerenja. Iz sa ~u va nih pa pi ru sa saznajemo da su u Egipatu imali razvijene sisteme za ra~unanje i odgovaraju}u simboliku i da su vje{to baratali razlomcima. Najpoznatiji sa~uvani papirus, takozvani Rhind papyrus, odnosno “Rindov papirus” (prikazan na fotografiji), poti~e iz otprilike 1650. godine prije nove ere i on pokazuje da su Egip}ani prilikom ra~unanja povr{ina i zapremina oblih figura koristili za broj π aproksimaciju 4(8/9)2=3.16. Pisar Ahmes je napisao: “Oduzmite 1/9 pre~nika, a nad ostatkom konstrui{ite kvadrat, on }e imati istu povr- LUDOLFOV BROJ {inu kao krug.” U Ahmesovom papirusu za π je izra~unata pribli`na vrijednost sa gre{kom na drugoj decimali: ≈ 3.1605 Veoma je va`no naglasiti da je koris}enje trigonometrije ovdje vrlo neistorijski, naime Arhimed nije imao pomo} algebarskih i trigonometrijskih notacija i morao je da izvede (1) i (2) ~istim geometrijskim sredstvima. Osim toga, on ~ak nije imao pomo} ni od dana{nje notacije putem decimalnih brojeva, tako da ra~unanje a6 i b6 iz (1) i (2) bio je, be z sumnje , totalno ne triv ijalan zadatak. Dakle, bilo je to izvanredan podvig i za divljenje je. Ma{ta uma koji je sproveo ovaj ra~un nije za ~udjenje da se on zaustavio na poligonu sa 96 stranica, ve} se treba zapitati kako je dospio tako daleko. Prema njegovoj `elji, na nadgrobnoj plo~i su mu ureza na dv a geom etrijska tijela, lopta i valjak. Arhimed je zaslu`an za prve dvije decimale broja pi koje, vjerovatno, svi znaju: π ≈ 3,14 Jedna od najpoznatijih formula za broj p tako|e je dio evropske renesanse, a glasi (*)….p/4 = 1 - 1/3 + 1/5 - 1/7 + .... Ova formula se ~esto pripisuje Leibniz-u, mada je neki pripisuju i {kotskom matemati~aru James Gregory. Treba da ka`emo ne{to i o porijeklu zapisa π. A za{to ba{ π ? Zato {to je to po~etno slovo gr~ke rije~i περιφέρεια {to zna~i obod, a matemati~ki obim (du`ina) kru`ne linije. Za obi~no ra~unanje s brojem p, sasvim je dovoljno upamtiti prve dvije decimale (3,14), a za ta~niji ra~un prve ~etiri decimale (3,1416; za posljednju cifru uzimamo 6 umesto 5, zato {to za ovom dolazi cifra ve}a od 5). Zanimljivo je da su na engleskom govornom podru~ju napravili {aljivu re~enicu koja slu`i da se zapamti redoslijed brojeva u zapisu π. Naime broj slova u svakoj rije~i ove re~enice ozna~ava broj na toj poziciji u zapisu vrijednosti π. “How I want a drink, alcoholic of course, after the heavy lectures involving quantum mechanics. All of thy geometry, Herr Planck, is fairly hard...:” 3.14159265358979323846264... BROJ π U ERI KOMPJUTERA John Wallis je ro|en 1616. godine u Ashordu, Kent u Engleskoj, a umro je 1703. u Oksfordu. U svojoj knjizi “Aritmetika beskona~nih veli~ina (Arithmetica infinitorum) (1656), izm e| u ostalog , ob javio je go re pomenutu formulu za broj π. Ovaj profesor geometrije na Oksfordu u svojoj knjizi po~inje da primjenjuje umjesto anti~ke geometrije, “novu” antimetiku (algebru). Wallis je bio prvi matemati~ar kome je uspjelo da algebra preraste u analizu. Otkrio metod ra~unanja vrijednosti π pronalaze}i povr{inu kvadranta kruga. Neka svjedo~enja govore da je sli~an metod kori{}en u Japanu krajem 17. vijeka. Kvadrant kao dio kruga ima povr{inu od π/4. Nalaze}i tu povr{inu, mo`e se do}i do vrijednosti π. U moderno m matem ati ~k om izra`avanju, ono na ~emu je Wallis radio bi izgledalo ovako: Simboli~ni matemati~ki programi kao sto su Maple ili Mathematica mogu da izra~unaju 10 000 decimala broja π u momentu, i jos 20 000 1 000 000 decimala u toku no}i (rang zavisi od platforme koju posjeduje sam ra~unar). Mogu}e je prona}i zapis od 1,25 miliona decimala broja p preko sajta (anonymo us ftp) wu ar chi ve.wustl.edu, u faj lu pi.doc.Z i pi.dat.Z koji se nalaze u poddirektorijumu doc/misc/pi. Braca Chudnovsky iz Nju Jorka su izra~unali 2 biliona decimala broja p na ku}nom (homebrew) ra~unaru. Trenutni rekord u broju izra~unatih decimala djelo je Yasumasa Kanada i Daisuke Takahashi sa Univer zi te ta u To ki ju. Re~ je o 206 biliona decimala π (206,158,430,000 decimalnih mjesta). Evo jo{ jedna zanimljivost vezana za broj π. 707 decimala je ispisana na frizu okrugle sobe, posve}ene broju π, u Palati otkri}a u Parizu. Palata je bila sazidana za veliku Svjetsku izlo`bu 1900. godine, ba{ kada je podignut i Ajfelov toranj. Pripremili: ~lanovi matemati~ke sekcije Srednje stru~ne {kole Dakle, Wallis je kori{}enjem indukcije i interpolacije do{ao do onoga {to je poznato pod nazivom: Wallisova formula. Wallisova formula je neobi~na po tome {to je prva predstavila π kao beskona~an broj, a pri tom ne koristiv{i iracionalne brojeve, kao kvadrtni korijen. Sredwo{kolac 13 MA[INSTVO Novembar 2010. godine Informati~ko-tehni~ka opremljenost kabineta na obrazovnom profilu ma{instvo i obrada metala NUMERI^KI (CNC) STRUG Novi obrazovni profil u Srednjoj stru~noj {koli AUTOMEHATRONI^AR ZANIMANJE BUDU]NOSTI [kolske 2010/11. godine u Srednju stru~nu {kolu se upisala prva generacija u~enika koja se obrazuje na obrazovnom profilu, potpuno novom na ovom podru~ju - automehatroni~ari. Automehatroni~ar je zanimanje nove generaci je, a nje go vo uvo |e nje u obra zov ni si stem stru~ nih {kola nametnule su potrebe tr`i{ta rada. Kao sasvim nov, a uz to i izuzetno ozbiljan obrazovni profil, on objedinjuje nastavne sadr`aje tri podru~ja rada: elektronike, saobra}aja i ma{instva. Stoga je logi~no da je kao takav, ovaj obrazovni profil primamljiv za one u~enike koji su sa solidnim uspjehom zavr{ili osnovnu {kolu, podjednako za one koji o~ekuju brzo i lako zaposlenje nakon srednje {kole, kao i one koji planiraju nastavak {kolovanja na bilo kom tehni~kom fakultetu. Ve} sam njegov naziv : auto + me ha ni ka + elek tro ni ka (automehatronika), upu}uje da je rije~ o zanimanju budu}nosti, zanimanju ~ija znanja podrazumijevaju kombina ci ju zna nja iz raz li ~i tih oblasti nauke i tehnike. Kao takvo, ovo zanimanje predstavlja izazov, kako za u~enike, tako i za predava~e. U cilju {to uspje{nije pripreme nastavnog kadra za kvalitetno izvo|enje nastavnog procesa na ovom obrazovnom profilu, planiran je serijal seminara za predava~e. Prvi u nizu seminara je odr`an u oktobru 2009. godine, a o~ekuje se da }e u narednom perio du bi ti jo{ se mi na ra iz oblasti mehatronike. Potrebe tr`i{ta rada name}u potrebu za novim zanimanjima, a automehatronika je sasvim sigurno zanimanje budu}ih generacija. Automobili novih generacija imaju ugra|ene ra~unare, pa je i kompjuter ska di jag no sti ka automobila neminovan pratilac tehni~kog napretka. Dijagnostika obuhvata: detekciju kvara, tabelarni i grafi~ki prora~un, izbor odgovaraju}eg dijela za zamjenu, kao i sam postupak zamjene. Opremanje kabineta i laboratorija u Srednjoj stru~noj {koli u Pljevljima omogu}eno je saradnjom ove {kole sa njema~kom organizacijom GTZ. U nekoliko proteklih godina, GTZ je omogu}io opremanje niza u~ionica i kabineta za razli~ite obrazovne profile, a zahvaljuju}i njihovom anga`ovanju opremljena je laboratorija i za ovaj obrazovni profil. Laboratorija opremljena za ovaj smjer sadr`i : • Elektromehani~ku dizalicu - 3,2 t, • Kompresor - 100 l, • Univerzalni dijagnosti~ki aparat sa razli~itim kompletima kablova sa ra~una rom i od go va ra ju }im softverom za dijagnostiku ESI-TRONIC, • Pokretna kolica sa kom- pletnim alatom, • Mjera~i pritiska ulja, goriva i ko~nica • Motorski tester koji sadr`i: • Mjerni modul • Ra~unar sa OS WIN XP • 19” monitor • [tampa~ • Mi{ i tastaturu • Sistemski softver SYSTEM SOFT • Ure|aj za kontrolu akumulatora, • Ure|aj za provjeru svjetala na automobilu sa mjera~em ja~ine struje, • Posuda za prihvat starog ulja, • Te ster ko ~i o ne te~ no sti, • Odgovaraju}a literatura i katalozi sa prate}im CDovima itd. U to ku su pri pre me za kompletno opremanje laboratorije za automehatroni~are. Sva navedena oprema bi}e u sa sta vu [ko le. Zahvaljuju}i ovim kvalitetnim pripremama, o~ekuje se da }e i u~enici ovog obrazovnog profila dobiti kvalitetna znanja, koja }e im omogu}iti us pje {an put u bu du} nost. Vladan Avramovi} i Vidak Vukovi} ^i nje ni ca da je Sred nja stru~na {kola u Pljevljima jedina stru~na {kola u Crnoj Gori koja posjeduje numeri~ki strug, poznata je ne samo svim predava~ima i u~enicima [kole, ve} i {iroj lokalnoj zajednici. Ono {to se mo`da manje zna, naro ~i to me |u u~e ni ci ma dru gih obrazovnih profila, jeste svrha njegove upotrebe i na~in kori{}e nja nu me ri~ki upravljanih ma{ina. ^ovjek je od pamtivijeka nastojao da dio svoje energije u pri zvod nji pre ba ci na ma {i nu i na taj na~in i olak{a i pojednostavi proizvodnu djelatnost. Iz tog nastojanja dolazi do niza tehni~kih pronalaza ka i sve u kupnog razvoja civilizacije. Sredinom XX vijeka pojavile su se numeri~ke alatne ma{ine ili skra}eno NC ma{ine. CNC ma{ina (eng. Computerized numerical control machine, CNC machine) je vrsta obradne ma{ine koja koristi ra~unarsku kontrolu da obavi set operacija. Uputstva za rad ma{ine su unesena u numeri~kom obliku na opti~ki (kompakt disk, dvd disk), magnetski (hard disk, disketa), fle{ (usb disk) ili papirni (bu{ena traka, kartica) me di jum. Uput stva uklju~uju definicije varijabli kao {to su pozicija, brzi- na, smjer i brzina ope ra ci ja. Program unesen u ra~unar ma{ine sadr`i sve instrukcije potrebne za oblikovanje odre|enog objekta. CNC ma{ine mogu da vr{e slede}e operacije: bu{enje, sje~enje, glodanje, udaranje, pilanje, okretanje, namotavanje, pletenje, savijanje, zabijanje zakovica, zavarivanje i dr. Glav ne pred no sti CNC ma{ine nad tradicionalnim su: automatska operacija i prilagodljivost. Automatska operacija zna~i da je ~ovjek nepotreban pri radu, {to rad ubrzava, proizvod ~ini jefti- ni jim i omo gu }a va rad sa opasnim materijama i u uslovima nepogodnim za ~ovjeka. Prilagodljivost je od velikog zna~aja, jer jedna ista ma{ina mo`e da se koristi za proizvodnju djelova potpuno razli~itih dimenzija i oblika. Druga prednost je to {to precizni nacrti nisu nu`no potrebni – sve {to treba je set instrukcija za ma{inu. Proces je tada potpuno definisan matemati~ki. Na slici je prikazan ra~unarski model i iz- ra|eni dio. Proces po~inje definicijom objekta za izradu – ma te ma ti~ ka definicija ili tehni~ ki cr te` na kompjuteru. CNC programer koristi matemati~ku definiciju da odredi redosled operacija. Programer tako |e utvr |u je alat koji }e se koristiti, brzinu rada i koristi poseban pro gram ski jezik da pripremi sim bo li~ ki pro gram. Poznavanje rada numeri~ki upravljanjih ma{ina neophodno je za sva ~etiri postoje}a usmjerenja u okviru obrazovnog profila Ma{instvo i obrada metala (ma{inski tehni~ar, tehni~ar nu me ri~ ki upra vlja nja nih ma{ina, tehni~ar za kompjutersko konstruisanje, automehatroni~ar), ali se posebno podrazumijava za u~enike tre}eg razreda (III7) – tehni~are numeri~ki upravljanih ma{ina. Nikola Popovi}, III7 Zablude o astrologiji ASTROLOGIJA – NEPRIJATELJ ISTINE Horoskopi, gledanje u zvijezde, proricanje sudbine na osnovu polo`aja nebeskih tijela... postali su dio na{e svakodnevice. Dnevna i nedjeljna {tampa preplavljena je horoskopima, a astrolozi, razni tarot majstori i sli~ni kvazinau~nici, zauzimaju dobar dio televizijskog programa. [ta vi{e, takvi i sli~ni televizijski programi ili novinski ~lanci privla~e pa`nju publike u mnogo ve}oj mjeri nego bilo {ta drugo. Sve se vi{e o astrologiji govori kao o nauci. Zbog toga je neophopdno obratiti pa`nju na nau~nu (ne)osnovanost ~itave ove pri~e. NELOGI^NOST u astrolo{kom proricanju sudbine prvo je {to upada u o~i. Jasno je, svaka nauka polazi od logike. Me|utim, upitate li bilo kog astologa da vam logi~ki objasni kako astrologija funkcioni{e ili da vam daju dokaz da je astrolo{ko gledi{te nau~no opravdano, njihov odgovor }e biti kontrapitanje da li vi mo`ete dokazati da astrologija nema nau~nu vrijednost. Onaj ko na takav na~in iznosi svoje argumente, ne poznaje nauku niti nau~ne principe. Kada bi se nau~ni stavovi dokazivali na taj na~in, onda bismo mogli izmisliti bilo {ta i obja{njavati njegovu opravdanost time {to niko nije dokazao da to nije ta~no. Sigurno je da vam nijedan astrolog ne}e ( niti }e mo}i) pogre{nom sistemu, nego ne dati obja{njenje kojim meh- uzimaju u obzir ni ra~un anizmom, silama ili poljima gre{ke u tom planete istom sistea sn je ni bezopa uti~u na mu. Ili se ni ja gi lo ro st “A i bismo je m o ` d a al eb l j u d e . tr a, vn “ ni zaba Astrolozi nadaju da, prijatelja istine gledati kao ne hard Dawkins matemati~ki obavezno Dr sc. Ric padaju na gledano, ispitu logike. minus i minus daju plus, pa ASTROLOZI SU GEO- analogno tome, pogre{no i CENTRICI, prije svega zbog pogre{no daju ta~no. toga {to svoj sistem nisu ASTROLOGIJA NE POZpromijenili jo{ od Ptolomeja. NAJE ^ETIRI FUNDAMENKlaudije Ptolomej je `ivio u TALNE SILE koje postoje u drugom vijeku i bio je, nema prirodi: gravitacionu, eleksumnje, veliki mislilac i tromagnetnu, jaku i slabu. astronom koji je svoj sistem Zanima nas koje od njih su definisao kao geocentri~an, jer klju~ne u astrologiji. Jaka i se sastojao od kru`nih putan- slaba odmah otpadaju jer ja nebeskih tijela. Takav sis- imaju domete tek na ravni tem je bio odr`iv do 16. vijeka atoma. Mo`da elektromagkada je Nikola Kopernik zau- netna? Neke planete imaju vijek sru{io svaku ideju o geo- magnetno polje, kao na primcenti~nom kru`nom sistemu. jer Jupiter. Magnetno polje S obzirom da astolozi vjeruju Jupitera je, me|utim, da je astrologija apsolutna isti- ograni~eno na Jupiter i nema na, ona nije smjela biti promi- nikakvog uticaja na okolne jenjena, pa su astrolozi ostali planete, pogotovu na Zemlju, vjerni Ptolomejevom geocen- iz prostog razloga – predaleko tri~nom sistemu do dana{njeg je. Na Zemlju najve}i uticaj dana. Osim toga, geocenti~ni ima Sunce jer nas ono sistem u vrijeme Ptolomeja svakodnevno “bombarduje“ nije bio isti kao danas, zbog i uti~e na na{e magnetno pomjeranja ravnodnevice. polje. Kada bi gravitaciona Ta~ka ravnodnevice se u sila bila ta koja ima uticaja na poslednjih 2000 godina nas, onda bi najvi{e uticaja pomakla zapadno za ~ak 30 imao Mjesec, jer gravitacija stepeni, {to zna~i da ako ste zavisi od kvadrata udalro|eni npr. u znaku “ ribe“, jenosti. Dakle, ako bi pokreniste ro|eni u znaku “ribe“ ta~ka sila u astrologiji bila ve} u susjednom znaku. elektromagnetna, onda bi O~igledno je da se astrolozi ne Sunce dominiralo, a ako samo upravljaju prema gravitaciona, dominirao bi Mjesec, ali to nije slu~aj. Astrolozi podjednak zna~aj i vrijednost daju svim planetama, {to zna~i da ni masa ni udaljenost nisu u svemu tome faktori. Astrolozi, mo`emo i to re}i, padaju na ispitu iz fizike. P R E D V I \ A N J E BUDU]NOSTI JE U SUPROTNOSTI SA MODERNOM FIZIKOM, jer sa razvojem kvantne mehanike postaje jasno da predvi|anje budu}nosti upo{te nije mogu}e. Heisenbergova neodre|enost tvrdi da ukoliko poznajete ta~nu poziciju neke ~estice, ne mo`ete poznavati ta~nu brzinu te ~estice i obrnuto. Deterministi~ka teorija (koja pripada klasi~noj fizici) zasnovana je na stavu da ako bismo poznavali istovremeno ta~nu brzinu i poziciju nekog objekta, onda bismo mu mogli prora~unati sva budu}a i pro{la stanja. Me|utim, dostignu}a savremene fizike odbacuju determinizam, iz ~ega prizilazi da ni{ta ne mo`e biti ta~no predvi|eno. U me|uvremenu se razvila i teorija haosa. Ta teorija se nije usu|ivala zaokru`ivati brojeve na dvije, tri, ~etiri decimale, nego je posmatrala {to je vi{e mogu}e decimala jednog broja i zaklju~ivala da za svaki ta~niji broj ( dakle, sa {to vi{e decimala) dobijamo druga~ije rje{enje. A da bismo predvidjeli neki doga|aj, moramo poznavati ta~an iznos brzine i pozicije. Teorija haosa nam ka`e da ta~an iznos ne mo`emo predvidjeti jer nikad ne}emo imati tako jake instrumente koji }e ra~unati sa beskona~no decimala. To je ujedno i razlog za{to meteorolozi nikada ne mogu dugoro~no predvidjeti vremensku prognozu. Prema tome, dugoro~no predvi|anje je nau~no neosnovano. S obzirom da je astrologija ne samo kod nas, ve} i svuda u svijetu, uzela previ{e maha i privukla previ{e interesovanja, sve je ve}i broj nau~nika koji se ogla{avaju u namjeri da raskrinkaju ovu kvazinauku. Preporu~ujemo vam knjigu dvojice ameri~kih nau~nika koji se bave astronomijom, dr.sc. Rogera Culvera i dr.sc.Philla Janna, koji su iznijeli do detalja nau~nu neosnovanost astrologije. Knjiga se zove Astrologija: istina ili obmana i citiramo za kraj odlomak iz Predgovora: “ ... astrologija nije, niti je ikad bila nauka na bilo koji na~in, u ma kakvom liku ili obliku. [to god astrologija bila – drevna umjetni~ka forma, sistem vjerovanja, praznovjerica, ili neka mje{avina svega toga – ona nauka sasvim sigurno nije.“ ^lanovi ma{inske sekcije Srednje stru~ne {kole 14 he re was a rich mer chant who had 4 wives. He loved the 4th wife the most and ador ned her with rich robes and treated her to delicacies. He took great care of her and gave her nothing but the best. He also loved the 3rd wife very much. He’s very proud of her and al ways wan ted to show off her to his friends. However, the merchant is always in great fear that she might run away with some other men. He too, loved his 2nd wife. She is a very considerate person, always patient and in fact is the merchant’s confidan te. Whe ne ver the mer chant faced some problems, he always turned to his 2nd wife and she would always help him out and tide him through difficult times. Now, the mer chant’s 1st wife is a very loyal partner and has made great contributions in maintaining his wealth and business as well as taking care of the household. T Bio jednom jedan bogati trgovac koji je imao ~etiri supruge. ^etvrtu suprugu je volio najvi{e, odijevao ju je u rasko{nu garderobu i kupovao razne poslastice. Veoma je brinuo o njoj i pru`ao joj samo najbolje. Ta ko |e je ve o ma vo lio i svoju tre}u suprugu. Ponosan na nju `elio je da se razme}e me|u svojim prijateljima. Me|utim, bojao se da ne pobjegne sa nekim drugim ~ovjekom. I drugu `enu je volio. Bi la je ra zum na `e na, uvijek strpljiva i zapravo neko kome se mogao po vje ri ti. Kad god bi imao neki problem, uvijek bi se njoj obra}ao, a ona bi mu uvijek pomogla kada mu je pomo} bila potrebna. E sad, prva `ena mu je bila veoma lojalna i jako mu je pomagla oko poslova, uve}anja bogatstva kao i vo|enja doma }in stva. Me |u tim, iako je ona jako voljela njega, on nju nije, ~ak je nije ni primje}ivao. Jednog dana se razbolio. Ne tako dugo poslije toga shvatio je da }e br zo umri je ti. Raz mi {ljao je o svom rasko{nom `ivotu i pomislio: ENGLESKI THE FOUR WIFES However, the merchant did not love the first wife and although she loved him deeply, he hardly took notice of her. One day, the merchant fell ill. Before long, he knew that he was going to die soon. He thought of his luxurious life and told himself, “Now I have 4 wives with me. But when I die, I’ll be alone. How lonely I’ll be!” Thus, he asked the 4th wife, “I loved you most, endowed you with the finest clothing and showered great care over you. Now that I’m dying, will you follow me and keep me company?” “No way!” replied the 4th wi fe and she walked away without another word. The answer cut like a sharp kni fe right in to the mer chant’s heart. The sad merchant then asked the 3rd wife, “I have loved you so much for all my life. Now that I’m ^ETIRI @ENE “Imam 4 `ene. Ali sada kada umirem bi}u sam. Bi}u ba{ usamljen!” Stoga je pitao ~etvrtu `enu: “Najvi{e sam te volio, darovao te najljep{im haljinama, obasipao pa`njom. Sada kada umirem, ho}e{ li me prati ti, pra vi ti mi dru {tvo?” farmer had some puppies he needed to sell. He painted a sign advertising the pups and set about Nailing it to a post on the edge of his yard. As he was driving the last nail into the post, he Felt a tug on his overalls. He looked down into the Eyes of a little boy. “Mister,” he said, “I want to buy one of your puppies.” “Well,” said the farmer, as he rubbed the sweat off the back of his neck, “these puppies come from fine parents and cost a good deal of money.” The boy dropped his head for a moment. Then reaching deep into his pocket, he pulled out a handful of change and held it up to the farmer. “I’ve got thirty-nine cents. Is that A “[anse nema!”, odgovorila je ~etvrta `ena i oti{la ne rekav{i ni rije~ vi{e. Rije~i su se poput no`a zarile u njegovo srce. Posve tu`an, upi tao je tre }u `e nu: “Veoma sam te volio, cijeli svoj `ivot. Sada kada umirem, ho}e{ li me pratiti i praviti mi dru{tvo tamo gdje idem?” “ Ne!” , odgovorila je tre}a `ena. “Ovdje mi se svi|a, ponovo }u se udati kada ti umre{!” Trgov~evo srce se steglo od bola. Potom je pitao drugu `enu: “Uvijek sam se obra}ao tebi za pomo} i uvijek si mi je pru `a la. Sa da mi je opet po treb na tvo ja pomo}. Kada umrem, ho}e{ li me pratiti i praviti mi dru{tvo?” “@ao mi je, ne mogu ti pomo}i ovaj put!”, od go vo ri la je dru ga `ena. “Najvi{e {to mogu da uradim je da te sahranim.” Odgovor ga je uda rio po put munje i bio je o~ajan. Onda se za~uo glas: Greatly grieved, the merchant said, “I sho uld ha ve ta ken much better care of you while I could have !” Actually, we all have 4 wives in our lives a. The 4th wife is our body. No mat ter how much ti me and effort we lavish in making it look good, it’ll leave us when we die. b. Our 3rd wife ? Our possessions, status and wealth. When we die, they all go to others. c. The 2nd wife is our family and friends. No matter how close they had been there for us when we’re alive, the furthest they can stay by us is up to the grave. d. The 1st wife is in fact our soul, often neglected in our pursuit of material, wealth and sensual pleasure. Guess what? It is actually the only thing that follows us wherever we go. Perhaps it’s a good idea to cultivate and strengthen it now rather than to wait until we’re on our deathbed to lament. “Ja }u po}i sa tobom. Prati}u te gdje god da krene{“ .Trgovac je podigao pogled i ugledao svoju prvu `enu kako stoji nad njim. Bila je jako mr{ava, kao da je patila od neuhranjenosti. Veoma o`alo{}en, trgovac je rekao: “Trebalo je da bolje pazim na tebe dok sam mogao!” U stvari, svi mi imamo 4 `ene u na{em `ivotu: a. ^etvrta `ena je na{e tijelo. Bez obzira koliko vremena i snage rasipamo da bi ga u~inili boljim, napu{ta nas kada umremo. b. Na{a tre}a `ena - na{ imetak, status i bogatstvo. Kada umremo, sve to pripadne drugom. c. Druga `ena je na{a familija i na{i prijatelji. Bez obzira koliko bili bliski sa nama, najdalje dokle mogu da nas prate je do groba. d. Prva `ena je u stvari na{a du{a, ~esto zanemarena usled na{e potrage za materijlnim bogatstvom i senzualnim zadovoljstvima. Znate {ta? To je zapravo je di na stvar ko ja nas pra ti gdje god da krenemo. Mo`da nije tako lo{a ideja da je sada njegujemo i oja~amo prije nego li da ~ekamo na jadikovanje na samrtnoj postelji. Prevela: Nikolina Bajovi} , II 2 Novembar 2010. godine ALEXANDER FLEMING His name was Fleming, and he was a poor Scottish farmer. One day, while trying to eke out a living for his family, he heard a cry for help coming from a nearby bog. He dropped his tools and ran to the bog. There, mired to his waist in black muck, was a terrified boy, screaming and strug gling to free himself. Farmer Fleming sa ved the lad from what co uld have been a slow and terrifying death. The next day, a fancy carriage pulled up to the Scotsman’s sparse surroundings. An elegantly dres sed no ble man step ped out and introduced himself as the father of the boy Farmer Fleming had saved. “I want to repay you,” said the nobleman. “You saved my son’s life.” “No, I can’t accept payment for what I did,” the Scottish farmer replied, waving off the offer. At that moment, the farmer’s own son came to the enough to take a look?” “Sure,” said the farmer. And with that he let out a whistle,”Here,Dolly!” he called. Out from the doghouse and down the ramp ran Dolly followed by four little balls of fur. The little boy pressed his face against the chain link fence. His eyes danced with delight. As the dogs made their way to the fence, the little boy noticed something else stirring inside the doghouse. Slowly another little ball appeared; this One noticeably smaller. Down the ramp it slid. Then in a somewhat awkward manner the little pup began hobbling toward the others, doing its best to catch up.... “I want that one,” the little boy said, pointing to the runt. The farmer knelt down at the boy’s side and said, “Son, you don’t want that puppy. He will never be able to run and play with you like these other dogs would.” With that the little boy stepped back from the fence, reached down, and began rolling up one leg of his trousers. In doing so he revealed a steel brace running down both sides of his leg attaching itself To a spe- KU^I]I NA PRODAJU sa ~etiri male krznene loptice i uputila se ka kapiji. Mali{an je naslonio lice na ogradu.O~i su mu poigravale od zadovoljstva. Kako su se ku~i}i kretali ka ogradi, mali{an je primijetio da se jo{ ne{ta pokre}e u ku}ici za pse. Lagano se pojavila jo{ jedna krznena loptica; znatno manja od ostalih. Skliznula je do kapije. Onda je nekako ~udno po~elo da hramlje ka osta- door of the family hovel. “Is that your son?” the nobleman asked. “Yes,” the farmer replied proudly. “I’ll make you a deal. Let me take him and give him a good education. If the lad is anything like his father, he’ll grow to a man you can be proud of.” And that he did. In time, Farmer Fleming’s son graduated from St. Mary’s Hospital Medical School in Lon don, and went on to be co me known throughout the world as the noted Sir Alexander Fleming, the discoverer of Penicillin. Years afterward, the nobleman’s son was stricken with pneumonia. What saved him? Penicillin. The name of the nobleman? Lord Ran dolph Chur chill. His son’s name? Sir Winston Churchill. Someone once said what goes around comes around. ALEKSANDAR FLEMING Zvao se Fleming i bio je siroma{ni {kotski farmer. Jednoga dana, dok je poku{avao da zaradi za `ivot svojoj familiji, ~uo je poziv u pomo} koji je dopirao iz obli`nje baru{tine. Bacio je alat i potr~ao. Tamo se, zaglavljen do struka u blatu, nalazio prepla{eni dje~ak, koji je vri{tao poku {a va ju }i da se oslo bo di. Far mer Fle ming je spa sio momka od onoga {to bi bila spo ra i za stra {u ju }a smrt. Sle de }eg da na, ras ko {na ko ~i ja se za u sta vi la pred oskud nim do ma }in stvom ovog si ro ma {nog [ko ta. Iz nje je iza{ao elegantno obu- PUPPIES FOR SALE eki farmer je imao ku~i}e koje je trebao da proda. Napravio je tablu sa oglasom za kuce i istu zakucao blizu kapije. Dok je ukucavao posljednji ekser u direk, osjetio je da ga neko vu~e za radno odijelo. Kad se osvrnuo ugledao je dje~aka. “Gospodine”, rekao je, “@elim da kupim jednog od va{ih ku~i}a.” “Pa”, uzvratio je farmer bri{u}i znoj sa vrata, “ove ku}e imaju dobar pedigre i puno su skupe.” Dje~ak je oborio glavu za trenutak. Stavio je ruku u d`ep , izvadio punu {aku sitni{a i pru`io ih farmeru. “Imam trideset devet centi. Je li ovo dovoljno da mogu da ih pogledam?” “Svakako,” rekao je farmer. Potom je zviznuo, “Do|i Doli!”, pozvao je. Iz ku}ice je istr~ala Doli N dying, will you follow me and keep me company?” “No!” replied the 3rd wife. “Life is so good over here! I’m going to remarry when you die!” The merchant’s heart sank and turned cold. He then asked the 2nd wife, “I always turned to you for help and you’ve always helped me out. Now I need your help again. When I die, will you follow me and keep me company?” “I’m sorry, I can’t help you out this time!” replied the 2nd wife. “At the very most, I can only send you to your grave.” The answer came like a bolt of thunder and the merchant was devastated. Then a voice called out : “I’ll leave with you. I’ll follow you no matter where you go.” The merchant looked up and there was his first wife. She was so skinny, almost like she suffered from malnutrition. Sredwo{kolac JEZIK cially made shoe. Looking back up at the farmer, he said, “You see sir, I don’t run too well myself, and he will need Someone who understands.” The world is full of people who need someone who understands. lima, trude}i se koliko je mogao da ih stigne... “Ho}u onog”, rekao je mali{an, pokazju}i na `goljavo ku~ence. Farmer je kleknuo pred dje~aka i rekao : “Sine, ne `eli{ ti to ku~e. Nikada ne}e mo}i da tr~i i da se igra sa tobom kao {to bi to mogli ostali.” Na to je mali{an ustuknuo od ograde, zavrnuo nogavicu pantalona otkrivaju}i ~eli~nu protezu s obje strane noge koja je bila pri~vr{}ena za specijalno napravljenu cipelu. Ponovo je pogledao farmera i rekao: “Vidite gospodine, i ja tako|e ne tr~im ba{ dobro, a njemu }e trebati neko ko razumije.” Svijet je pun ljudi kojima je potreban neko ko razumije. Prevela: Danica Je~menica II2 ~en plemi} i predstavio se kao otac dje~aka kojeg je farmer Fleming spasio. “@elim da vam se odu`im”, rekao je plemi}. “Spasli ste `ivot mom sinu.“ “Ne, ne mogu da prihvatim nagradu za to {to sam uradio“, odgovorio je {kotski farmer. U tom trenutku, farmerov sin se pojavio na vratima porodi~ne kolibe. “Je li ovo tvoj sin?“, upitao je plemi}. “Da“, ponosno je uzvratio farmer. “Da se dogovorimo. Pusti me da ga povedem sa sobom i obezbijedim mu dobro obrazovanje. Ako momak imalo li~i na oca, izra{}e u ~ovjeka na kog mo`e{ biti ponosan.“ I tako i uradi{e. Posle nekog vremena, sin farmera Fleminga je diplomirao na medicin skoj {ko li Sv. Me ri u Londonu i postao poznat u svijetu kao ugledni Ser Aleksandar Fleming, pronalaza~ penicilina. Godinama nakon toga, plemi}ev sin se razbolio od upale plu}a. [ta ga je spasilo? - Penicilin. Ime plemi}a? - Lord Rendolf ^er~il. Ime njegovog sina? - Ser Vinston ^er~il. Neko je jednom rekao - sve se vra}a , sve se pla}a. Preveo: Edin ^uturi} , IV/2 Sredwo{kolac Novembar 2010. godine ENGLESKI nce upon a time, there was an island where all the feelings lived: Happiness, Sadness, Knowledge, and all of the others, including Love. One day it was announced to the feelings that the island would sink, so all constructed boats and left. Except for Love. Love was the only one who stayed. Love wanted to hold out until the last possible moment. When the island had almost sunk, Love decided to ask for help. Richness was passing by Love in a grand boat. Love said, “Richness, can you take me with you?” Richness answered, “No, I O ekada davno, postojalo je jedno ostrvo gdje su `i vje la sva osje }a nja: Sre}a, Tuga, Znanje, i sva ostala, uklju~uju}i i Ljubav. Jednoga dana javljeno je da }e ostrvo da potone, te su svi napravili ~amce i napu{tili ostrvo. Svi osim Ljubavi. Ljubav je jedina ostala. Ljubav nije `eljela da se preda do poslednjeg momenta. Kada je ostrvo trebalo potpuno da potone, Ljubav je zatra`ila pomo}. Bogatstvo je prolazilo pored Ljubavi u rasko{nom ~amcu. Ljubav je upitala: “Bogatstvo, N TOUCHING LIFE STORY... A young man was getting ready to graduate college. For many months he had admired a beautiful sports car in a dealer’s showroom, and knowing his father could well fford it, he told him that was all he wanted. As Graduation Day approached, the young man awaited signs that his father had purchased the car. Finally, on the morning of his graduation his father called him into his private study. His father told him how proud he was to have such a fine son, and told him how much he loved him. He handed his son a beautiful wrapped gift box. Curious, but somewhat disappointed the young man opened the box and found a lovely, leather-bound Bible. Angrily, he raised his voice at his father and said, “With all your money you give me a Bible?” and stormed out of the house, leaving the holy book. Many years passed and the young man was very suc cessful in business. He had a beautiful home and wonderful family, but re- alized his father was very old, and thought perhaps he should go to him. He had not seen him since that graduation day. Before he could make arrangements, he received a telegram telling him his father had pas sed away, and willed all of his possessions to his son. He needed to come home immediately and take care things. When he arrived at his father’s house, sudden sadness and regret filled his heart. He began to search his father’s important papers and saw the still new Bible, just as he had left it years ago. With tears, he opened the Bible and began to turn the pages. As he read those words, a car key dropped from an envelope taped behind the Bible. It had a tag with the dealer’s name, the same dealer who had the sports car he had desired. On the tag was the date of his graduation, and the words... PAID IN FULL. How many ti mes do we miss God’s blessings because they are not packaged as we expected? DIRLJIVA @IVOTNA PRI^A… Jedan mladi} je bio na putu da zavr{i koled`. Mjesecima se divio prelijepim sportskim kolima u jednom izlogu, a znaju}i da mu ih otac mo`e priu{titi, rekao je da je to jedino {to je ikada `elio. Kako se dan kad je trebalo da di plo mi ra pri bli `a vao, mladi} je i{~ekivao neke znake koji bi mu nagovijestili da je otac kupio kola. Kona~no, jutro kad je trebao da diplomira otac ga je pozvao u njegovu radnu sobu. Rekao mu je koliko je ponosan {to ima tako divnog sina i koliko ga voli. Pru`io mu je divno upakovan paketi}. Radoznao, ali donekle razo~aran, mladi} je otvorio paketi} i tu spazio divnu Bibliju sa ko `nim po ve zom. Ljutito je povikao: „Od sveg novca koji ima{ ti mi kupuje{ Bibliju?!“ i bijesno izjurio iz ku}e, ostavljaju}i svetu knjigu. Pro{lo je mnogo godina i mladi} je postao jako uspje{an poslovan ~ovjek. Imao je prelijepu ku}u i divnu porodicu, ali je shvatio da mu je otac jako star, i da bi mo`da trebalo da ga posjeti. Nije ga vidio od dana kada je diplomirao. Prije nego je je po~eo da pravi plan o posjeti svom ocu, primio je telegram u kom su ga obavijestili da je on preminuo i cijelu svoju zaostav{tinu ostavio njemu. Morao je smjesta da ide ku}i kako bi se pobrinuo oko nekih stvari. Kada je stigao u o~evu ku}u, iznenadna tuga i kajanje mu je ispunila srce. Po~eo je da pretura po o~evim va`nim papirima i tad spazio posve novu Bibliju, ba{ onakvu kakvu je ostavio prije mnogo godina. Sa suzama u o~ima otvorio je Bibliju i po~eo da okre}e stranice. Dok je ~itao neke redove, iz koverte koja je bila zalijepljena na poslednjoj stranici Biblije, ispali su klju~evi. Imali su privezak sa imenom onog prodava~a kola, istog onog koji je posjedovao sportska kola koja je on volio. Bio je tu i datum kada je diplomirao, a velikim slovima je pisalo...PLA]ENO. Koliko puta smo propustili Bo`ije blagoslove jer nisu bili upakovani onako kako smo mi o~ekivali da }e biti? Prevela: Irma Sokolovi} IV2 f you put a buzzard in a pen six or eight feet square and entirely open at the top, the bird, in spite of his ability to fly, will be an absolute prisoner. The reason is that a buzzard always be gins a flight from the ground with a run of ten or twel ve fe et. Wit ho ut space to run, as is his habit, he will not even attempt to fly, but will remain a prisoner for life in a small jail with no top. The ordinary bat that flies around at night, a re- I ko stavite mi{ara (vrsta orla) u ogra|en prostor, otprilike {est ili sedam kvadratnih stopa, koji je pri tom potpuno otvoren od o zgo, pti ca }e, uprkos svojoj mogu} no sti da le ti, biti potpuno za ro bljena. Razlog tome je {to kada mi{ar ho}e da po le ti sa rav nog tla pravi zalet od ne kih de set do dva na est sto pa. Ako ne ma do - A 15 JEZIK LOVE AND TIME can’t. There is a lot of gold and silver in my boat. There is no place here for you.” Love decided to ask Vanity who was also passing by in a beautiful vessel. “Vanity, please help me!” “I can’t help you, Love. You are all wet and might damage my boat,” Vanity answered. Sadness was close by so Love asked, “Sadness, let me go with you.” “Oh . . . Love, I am so sad that I need to be by myself!” Happiness passed by Love, too, but she was so happy that she did not even hear when Love called her. Suddenly, there was a voice, “Come, Love, I will take you.” It was an elder. So bles sed and over joyed, Lo ve even for got to a s k the elder wher e they were g o ing. LJUBAV I VRIJEME mo`e{ li me povesti sa sobom?” Bogatstvo je uzvratilo: “Ne, ne mogu. Dosta je zlata i srebra u mom ~amcu. Ovdje za tebe mjesta nema.” Ljubav je odlu~ila da pita Ta{tinu koja je prolazila u prelijepoj barci: “Ta{tino, molim te pomozi mi!” “Ne mogu ti pomo}i, Ljubavi. Sva si mokra i mogla bi mi o{tetiti barku”, uzvrati Ta{tina. Tuga se pribli`avala pa ju je Ljubav upitala: “Tugo, pusti me da po|em sa tobom.” “Oh... Ljubavi, toliko sam tu`na da mi treba da budem sama!” Sre}a je prolazila pored Ljubavi tako|e, ali je bila toliko sre}na da nije ~ak ni ~ula kad ju je Ljubav pozvala. Iz ne na da, za ~uo se glas: “Do|i, Ljubavi, ja }u te povesti.” Bio je to stariji glas. Blagoslovena i presre}na Ljubav je ~ak zaboravila da pita stariju osobu gdje idu. Kada su stigli THE BUYYARD, THE BAT, AND THE BUMBLEBEE markable nimble creature in the air, cannot take off from a level place. If it is placed on the floor or flat gro und, all it can do is shuf fle abo ut hel plessly and, no doubt, painfully, until it reaches some slight elevation from which it can throw itself into the air. Then, at once, it takes off like a flash. A Bumblebee if dropped into an open tumbler will MI[AR, [I[MI[ I BUMBAR volj no pro stora da napra vi ta kav zalet,ne}e ~ak ni poku {a ti da poleti, ve} }e osta ti za ro bljenik do kraja `ivota u malom zatvoru koji ~ak nije zatvoren odozgo. Obi~ni {i{mi{ koji leti no}u, ne vje ro vat no spret no stvo re nje u va zdu hu, ne mo`e da poleti sa ravnog tla. Ako ga stavite na pod ili ravnu povr{inu, sve {to }e on mo}i uraditi je da se bespomo}no i bez sumnje bolno vu~e dok ne do|e do nekog uzvi{enja odakle se mo`e baciti u vazduh.Onda se odjednom mo`e vinuti u When they ar ri ved at dry land, the elder went her own way. Realizing how much was owed the elder, Lo ve asked Know led ge, another elder, “Who Helped me?” “It was T i m e , ” Knowledge answered. “Ti me?” asked Love. “But why did Time help me?” Knowledge smiled with de ep wis dom and answered, “Because only Time is capable of understan ding how va lu a ble Lo ve is.” na kopno, starija osoba je krenula svojim putem. Shvativ{i koliko joj duguje, Ljubav je upitala Znanje, jo{ jednog starog znalca: “Ko mi je to pomogao?” “Bilo je to Vrijeme”, odgovorilo je Znanje. “Vrijeme?”, upitala je Ljubav, “ali, za{to mi je Vrijeme pomoglo?” Znanje se nasmije{ilo i mudro odgovorilo: “Zato {to je samo Vrijeme sposobno da razumije koliko je vrijedna Ljubav.” Preveo: Nemanja Vuka{inovi} IV2 be there until it dies, unless it is taken out. It never sees the means of escape at the top, but persists in trying to find some way out through the sides near the bottom. It will seek a way where none exists, until it completely destroys itself. In many ways, there are lots of people like the buzzard, the bat and the bumblebee. They are struggling about with all their problems and frustrations, not realizing that the answer is right there above them. visine poput munje. Ako ubacite bumbara u visoku ravnu ~a{u bez postolja, tu }e ostati dok ne ugine, osim ako ga prethodno ne izvadite. Ne vidi smisao bjekstva u vis, ve} uporno izlaz tra`i negdje oko dna ~a{e i po stranama oko dna. Tra`i}e izlaz gdje ga nema, dok se potpuno ne uni{ti. Postoji mnogo primjera ljudi poput ovog mi{ara, slije pog mi {a ili bum ba ra. Mu~e se svim svojim problemima i frustracijama ne shvataju}i da je rje{enje odmah iznad njih. Prevela: Danijela Kojovi} III2 EAGLES IN A STORM ORLOVI U OLUJI Did you know that an eagle knows when a storm is approaching long before it breaks? The eagle will fly to some high spot and wait for the winds to come. When the storm hits, it sets its wings so that the wind will pick it up and lift it above the storm. While the storm rages below, the eagle is soaring above it. The eagle does not escape the storm. It simply uses the storm to lift it higher. It rises on the winds that bring the storm. When the storms of life come upon us - and all of us will experience them - we can rise above them by set- ting our minds and our belief toward God. The storms do not have to overcome us. We can allow God’s power to lift us above them. God enables us to ride the winds of the storm that bring sickness, tragedy, failure and disappointment in our lives. W e can soar abo ve the storm. Remember, it is not the bur dens of life that weigh us down, it is how we handle them. Da li ste znali da orao zna kada se bli`i oluja, ~ak mnogo prije nego ona po~ne? Orao }e se podi}i do nekog uz vi {e nog mjesta i ~ekati da krene vjetar. Kada po~ne oluja, on ra{iri krila kako bi ga vjetar ponio i podigao iznad oluje. Kada oluja po~ne da bjesni pod njim, on se vi ne iz nad nje. Orao ne bje`i od oluje. On jednostavno koristi oluju da bi ga ona podigla viso~ije. Kada `ivotne oluje krenu ka nama, a svi }emo se jednom na}i u toj situaciji, mo`emo se izdi}i iznad njih usmjeravaju}i svoje misli i vjeru ka Bogu. Oluje ne moraju da nas savladaju. Mo`emo dopustiti da nas Bo`ija snaga podigne iznad njih. Bog nam omogu}ava da jedrimo na vjetrovima oluja koje unose bolest, tragediju, pora ze i raz o ~a re nja u na {e `ivote. Mo`emo se vinuti iznad oluje. Zapamtite, nisu tereti `ivota ono {to nas pritiska ka dnu, sve zavisi od toga kako se nosimo sa njima. Preveo: Borko Vuka{inovi}, II 7 16 LITERARNA STRANA Rezultati nagradnog konkursa za najqep{i literarni rad LEJLA I NEMAWA NAJUSPJE[NIJI U ciqu razvoja dijaloga i tolerancije me|u mladima, NVO “Bonum" je organizovao literarni konkurs na temu: “Dijalog i tolerancija – put dobrog razumijevawa". Konkurs je bio otvoren do 5. novembra 2010. godine, nakon ~ega je `iri u sastavu: Verica Popovi}, Milan Terzi} i Ru`dija Struji}, pro- glasio pobjednike. Najuspje{nije radove su napisali u~enici na{e {kole: Lejla Kadi} (I nagrada) i Nemawa Vuka{inovi} (II nagrada). Nagrade su im uru~ene 12. novembra, u Sali Hotela Pqevqa. Na ovoj strani mo`ete pro~itati radove nagra|enih u~enika. Aleksandar Terzi}, IV2 Prva nagrada na konkursu NVO “Bonum” DIJALOG I TOLERANCJA – PUT DOBROG RAZUMIJEVAWA Postoji jedna nepregledna wiva na kojoj sijemo sjeme svoga `ivota i u kojoj ostavqamo svoj vje~ni trag. Sijemo je svojim djelima, zalivamo blagim rije~ima, plijevimo pra{tawem, uqep{avamo razumijevawem, uve}avamo davawem. Ali… Koliko smo samo puta u `ivotu poku{ali da sjeme svoje sre}e na tu|oj wivi zasadimo? Koliko smo puta po`eqeli da poka`emo svoju veli~inu, i tu|e zrele plodove ubacimo u svoj dom? I sve nam je opet bilo malo – htjeli smo i vi{e i boqe i qep{e, htjeli smo bar malo ve}e pravo na ovaj komad neba, na ovu wivu, na ovaj dom! [ta smo dobili? Otvorene rane koje krvare, neprijateqe koji ne pra {taju, uvrede koje ne zarastaju!!! Pomislili smo – svijet je na{, a onda osjetili beskrajnu prazninu u du{i. Koliko prolitih suza, besmislenih ratova, izgubqenih ideala, raspolovqenih `ivota... za {ta? O~ekuju}i previ{e, nismo dobili ni{ta. U~inilo nam se da nam ne smetaju tu|e opusto{ene poqane i po~upani plodovi tu|ih wiva, sve dok nismo ugledali pusto{ na svojim wivama. A svi se ratovi opet dijalogom zavr{e. Morali smo ih dijalogom zavr{iti, a nismo ih umjeli dijalogom spri je~iti. I tako svuda i uvijek. U borbi za ve}u dr`avu, u nadi u ve}e nasle|e, u `eqi za ve}im uspjehom, u letu za boqom zaradom, u trci za li~nom pobjedom. I zaista... u svemu svakim danom napredujemo. Svemir osvajamo. Vrhove dodirujemo. Pri rodom gospodarimo. Sve mo`emo, sve smo nau~ili. A onda, u jednom kobnom trenu `ivota i smrti shvatimo – krnuli smo pogre{nim putem. Trebalo je prvo da nau~imo da budemo qudi. Ako to ne nau~imo, uzalud nam na{e {kole, uzalud nam na{a vjera, uzalud nam na{e wive. Hajdemo svi zajedno... i mladi i stari... i nau~eni i neuki ... i oni sasvim nemo}ni, i oni pred svima veliki... hajdemo u {kolu qudskosti. Krenimo zajedno da istim dahom i istom snagom sadimo wivu `ivota. Probajmo samo jednom i vidje}emo ~udo pred svojim o~ima. U tu|u wivu ubacimo sjeme svoje qubavi, a plod se {iri i qubav i na na{oj wivi procvjeta. Tu|u wivu zadojimo izvorom blagosti i pra{tawa, a i na{a wiva istog trena postaje plodna i zelena. [to vi{e tu|ih wiva obogatimo plodovima radosti, to }e na{a wiva ve}a bivati, a na{i `ivoti pri~u o tajni sre}nih pri~ati. Lejla Kadi}, I2 Sredwo{kolac Novembar 2010. godine DIJALOG I TOLERANCIJA – USLOV SRE]NOG @IVOTA QUBI! Jer pesnicama se ni{ta ne rje{ava. PO[TUJ ! Koga }e{ ako ne}e{ bli`weg svog. VOLI! Pa i one koji te ne vole, Jer qubav je svetionik Koji i tvoju du{u obasjava. PRA[TAJ! Jer svi smo samo qudi Koji bez pra{tawa ne mogu trajati. NE DIJELI QUDE! Nikad i ni po ~em drugom Osim po snazi vjere I mo}i da druge shvate. "LUDERE NON LEDERE" Prijatequ moj, upamti to! Da bi sva tvoja dobra Mogla da ti se vrate!!!! U@IVAJ U TU\OJ SRE]I ! Jer kad u zamci `ivota Uspije{ da osmijeh izmami{ drugom I ka`e{ dvije – tri iskrene rije~i Za onog koga svi blate, Kada uspije{ da rastavqene spoji{ I u~ini{ da se odbjegli jedni drugima vrate, Shvati}e{ da na ovom putu do vje~nosti Drugo bogatstvo ne postoji Osim onoga koje sa drugim podijeli{. I RECI ^OVJEKU ISKRENO Rije~i koje ne mogu Ni da se kupe, ni plate Rije~i u srcu kovane: PRU@I MI RUKU, BRATE !!! (sve nagla{ene stihove ~uvaj u svom prtqagu sre}e) Nemawa Vuka{inovi}, IV2 MAJKO Majko, Od koga an|ela nebeskog da ukradem rije~ svemo}nu, rije~ koju bih kao svetiwu u wedra tvoja svila, pa da tom rije~ju temeq uzidam na hramu vje~nog spasewa, na hramu na kom bi ti bila svetionik neprolazne qubavi. Majko, Od koga majstora nebeskog da ukradem cigle radosti, pa da ti od tih cigli sagradim hram qepote koju si sadila, da bude tvoja za{tita, da bude tvoja zaloga na oltaru nebeske qubavi koju si oduvijek sakupqala da bi je u na{a srca usadila, bogiwo topline i pra{tawa. Majko, Od koga slikara nebeskog da zatra`im boje mladosti, pa da od boja nebeskih naslikam neprolaznu qepotu kojom je du{a tvoja zra~ila, da hram koji zidam za tebe osvijetlim an|eoskim bojama da u wima prepozna{ svoje obrise i sve ono {to je qubav tvoja zna~ila onima koji bez tebe ne bi uspjeli da zaplove vodama spokoja. Almir ^ivgin, III4 Tijana \ur|i}, IV1 ^E@WA ZA ZAVI^AJEM kako da odem i zaboravim kako kad svaki korak moj kao lopov prati se}awe se}awe {to s tobom po~iwe i u tebi se ra|a iznova kako da odem i zaboravim kako kad korene si u du{i mojoj pustio i sve {to daqe odmi~em sve me ja~e ste`e po`uda na kolena padam o~ajan gladan grumena zemqe `edan rose s tvojih livada ruku pru`am ka ~a{i na stolu ali ~a{e tamo nema moja je ~a{a ispijena ustima zemqe oprosti mi jer tada bejah mlad a sad na tu|oj zemqi plod stabla zreli krvave ruke i komade stakla perem suzama bola ali {ta imam od toga {ta kad umesto suza krv te~e molim te samo jednu kap mi daj samo jednu, da pretegne, da nestanem sa ove grane i da svane posle ove no}i sunca pun novi dan da na|em sebe u wemu i grehom vezan gorki san suve usne jedva se mi~u u gluvoj sobi jecaj te{ki vapaj i `e| ne mogu za tobom uga{iti ~a{om drugom ~a{om punom a praznom, i sam sebi spomen podi`em bezumansa svojim grlim se grobom ho}u li u zemqi na}i kap, makar gutqaj jedan gutqaj koji prosuh lud rukama svojim zemqu kopam i krvqu topim beton vreli da tr~im kroz poqa `itna, poqa veqa, dok u grudima Troji~ko zvono kuca, tamo negde na kraju svega u `itu u suncu u nebu moja je ku}a tamo gde u zraku miri{e pqeva i daruje ti najsla|i zalogaj hleba. Iz prve zbirke pjesnika LAZARA \A^I]A, u~enika Sredwe stru~ne {kole STRAH OD SEBE Poznaje{ li sebe kao {to sebe upoznah ja? Zar ne prepoznaje{ lice onog koji ti sudi nakon {to ti kapqicu sre}e da? Poznaje{ li du{u odba~enog kao {to je upoznah ja? Ne dozvoli da sebe do kraja spozna{ jer sre}en je onaj koji malo zna. Poznaje{ li stra{na isku{ewa kao {to ih upoznah ja? Licemjerno lice slasti koja te vode do dna, a onda poka`u gorku zabludu na razme|i jave i sna. Poznaje{ li sebe kao {to sebe upoznah ja? Zar ne prepoznaje{ lice onog koji ti sudi nakon {to ti kapqicu sre}e da? Aleksandar Terzi}, IV2 Sredwo{kolac vakoga dana i svakog tre na, ri je~ tvo ja prati me ko sjena. Kad me `ivot gor~inom okuje, tvoj duh mene kroz vijekove grije i {apne mi da ponosno gazim i na savez sa tobom sklopqeni, kroz bespu }a dok idem da pa zim. Bespu}u se tad hladno nasmijem, isku{ewa mogu da odbijem i s rije~ima ja~im od lijeka, ja odbacim izazov grijeha, jer “svak je ro|en da po jednom umre, ~ast i bruka `ive dovijeka”. ^ast i obraz, jedina ti dika - rek’o si mi ponosni vladika. “Svjet je ovaj tiran tiraninu, a kamo li du{i blagorodnoj”, al kad du{a svo ju sna gu na |e, u nevoqi svakoj se i sna|e, znaju} da je ~ovjek tek `ivin~e, izgubqeno u gorkom vremenu, ali i to da u svakom trenu “ iskra na|e udar u kamenu”. Al ja gledam svijet oko sebe, svak za novcem i ~ezne i zebe i pitam se {ta bi sa mnom bilo, da mi nije prijatequ tebe. Ti mi ka`e{ – ne daj se, zastani , “slabostma smo zemqi privezani”. I ja stanem tra`e} svjetlost lu~e i tvoj lijek sred stra{nog vremena, znaju} da je “snom uspavan ~ovjek u kom vidi stra{na privi|ewa”. Ne}u da mi novac du{u pije, ne}u da mi srce la`i krije, ne}u da sam rob zemaqskih strasti, jer ni{ta nije svetije od ~asti. To bi mladi trebalo da znaju i da obraz pred sv’je tom ~u va ju. Od problema ja se ne}u kriti jer “lako je u dobru dobar biti” . Svi za sre}om nesvjesni hitaju, za po{tewe rijetko pitaju. Ba{ nam zato ona i izmi~e, jer nas ni{ta sveto ne doti~e; wena su nam zakqu~ana vrat jer “u vremenu, u burnom `ili{tu, ~ovjeku je sre}a nepoznata”. “Mi smo iskra u stra{nu pra{inu, mi smo lu~a tamom obuzeta” i ja `urim u mra~nom vremenu da otkrijem lu~u svog svijeta. Na{o sam je prvo u strpqewu, u mudrosti, slozi i u znawu, S PROBLEM U PROBLEMU Voli{ me... I ja to znam... Al’ ipak ose}am tremu. ^itava na{a qubav je samo problem u problemu. Strah me je da ti pridjem, al’ opet jesam za {emu, ma ova na{a qubav je samo problem u problemu. Hajde da re{imo problem. Pridji mi, razbij mi tremu ina~e qubav osta}e samo problem u problemu. Milan Baj~eta, III4 VELEGRADSKA TUGA WEGO[ I JA na{o sam je u rije~i tvojoj da je sre}a i u odricawu. Nikad patwa sama nam ne sti`e, nad bolom se nebo nade di`e i kad gubi{ uvjek mora{ znati, posle ki{e duga }e zasjati. Kad me muke zemaqske obgrle, znam da sunce i za mene grije, jer gdje je lijepog i ru`nog }e biti, “~a{u meda `u~i zagr~enu “ uvijek je nasla|e popiti. Ali ~ov j e k “ k a slabo `ivin~e” uvjek padne, la ko pogrije{i i tek tada, kroz buru vremana, tvoja snaga moju du{u tje{i. Priroda je majka i carica, al i ona promjewiva lica, pa kad boli mi ne prihvatamo i za sre}u obi~no ne znamo. Sve te taj ne uspje ha i sre }e, ti vladiko sve to meni re~e i na tome beskrajna ti hvala, sa~uva me od zemnih grjehova, sa~uva me od mnogijeh zala. Bez pouke i istine ove, jo{ bih bio slamka bez svog znaka, “jedna slamka me|u vihorove”. Samo tebi povjerit se mogu, s tobom pri~at o onome trenu, kad mi qubav sve ~ari otkrije pa ja ne znam, ~estiti vladiko, “al je |avo ali su ma|ije”. To je tre nut go ri i od smr ti, “svijet mi se oko glave vrti” i pitam se sa toga izvo- ra da li smijem kap vode popiti. Ja se sje}am onog {to si reko “}ud je `enska smije{na rabota” , ali weno bo`anstveno lice nekad mi je dra`e od `ivota.I u tome slatkom ~asu, ja se sjetim tvojih r’je~i i ugledam tu putawu koja vodi li~noj sre }i. “Ma le na joj usta slat ka, a an gel ski obra {~i}i, od tisu}e {to ~uvstvujem, jednu ne znam sada re}i”. Ko i tebi, sad i meni, pred qepotom `enskog lica, zaigraju strasti burne i osjetim vapaj srca. Ko je nije osjetio, ne zna {ta je radost prava, mislim da li me se sje}a ili spokojna ona spava. A kada mi ju tro sva ne, ja je tra`im nade okom, “dok evo ti divne vile koja ide lakim kro kom”. Pa i tad se tebe sjetim, dok mi sr ce ne bom le ti, ka`em tada mis’o tvo ju “...zavid’te mi svi be smrt ni, na trenutak ovaj sveti”. I tako ja u `ivotu, svud ukorak tebe pratim, kad za lu tam, do zo vem te i nau~im da se vratim. Svetionik mog `ivota, postao si onog tre na kad je u zrak tvoje lu~e radost moja obu~ena.Ono {to je Sarajlija za mladoga bio Rada, to je tvoja du{a sveta postala za mene sada. U~itequ, prija te qu, du ha mo ga sve ti o~e... putem {to mi ti prosvijetli moja stopa gazit ho}e. Al’ u tome ~asnom hodu, obmanama mjesta ne dam, ne mogu ti se nikad prima}, s ni zi ne te mo} nog gledam. I sje}am se onog {to si u~itequ svom rekao, pre nego si slavu vje~nu pod vi `ni {tvom sam stekao: “Ne mogu te sti}i Simo, a kamoli pro}i mimo”! Milan Baj~eta, III4 QEPOTICA TARA Beogradska no}... Ulice usplamtjele od sjaja... I praznina... Bezimena praznina... I zov... Zov moga zavi~aja. Kao osmjeh djevoja~ki qepotom nas svojom grije valovita na{a Tara, ni{ta od we qep{e nije. Pale se svijetla velegrada. No} ko carica plijeni... Taj la`ni osmjeh sre}e tugu budi u meni. Kroz planine staze gradi, ~istotom nas svojom grije, du{u svoju daruje nam zelenija nego prije. Ulice `amore... Vjetri} pirka sa Save, a u srcu usnuli bude se proplanci i mirne trave. Ovaj biser netaknuti bo`anstvenim sjajem sija qepotica crnogorska srcu mome najmilija. Srce se u ~e`wu skupilo... Bezimenu ~e`wu za krajem gdje sve je bez sjaja sjajno, u duboku, bolnu, vje~nu... u ~e`wu za zavi~ajem. U skutima netaknutim mnoge tajne Tara krije ~uva}u je ko zenicu jer je takve nigdje nije. Milan Baj~eta, III4 17 LITERARNA STRANA Novembar 2010. godine PRED PONOROM Vrisnu}u glasno, da Boga usnulog probudim! Zavapi}u strasno da ruku pru`i mi i bogovima pohlepe sudi. Molitvom }u rastapati okove vremena. Molitvom...jer odavno ve} osje}am da Smiju nam se |avoli...da Umrli su qudi. Bo`e! ^uje{ li jauk robova vremena? Vidi{ li pohlepu, osje}a{ li jad? Moli te zarobqena du{a djeteta, ne dozvoli jo{ jednu smrt, zaustavi ovaj zahuktali pad u ponore poquqanog svemira. Bo`e! Vidi{ li isku{ewe pred kojim stojim i ja? Osje}a{ li licemjernu namjeru mo}nika da svaki porok osude, a onda ti ga ponude kao najsla|i opijum do dna ? Prepoznaje{ li lice sudije? Zar ne vidi{ da je to isti onaj ko te osudi nakon {to ti samo gram svoga blaga bijelog da. A mi? Svi smo kukavice bez imena. Stra`ari {to sa`aqewem prijete, sa`aqewem i podlim }utawem. Od prijateqa lice skrivamo ~im osjetimo da tone na dno. Ro|enog se sina stidimo ne priznaju}i ikom ikada da i nekom na{em de{ava se to, to {to se samo drugima de{ava. Vrisnu}u glasno da Boga usnulog probudim! Sve molitve koje ikad ~uo sam na wegove }u spustiti grudi i zavapiti... Bo`e, pomozi nam... Pomozi... prije nego {to kamen Sizifov vrati se, prije nego {to svi postanemo |avoli, prije nego {to nestanu svi qudi ! Aleksandar Terzi}, IV2 PRIJATEQU Ne zatrvaraj svoje srce, prijatequ! No} je gluva, dom je nem... Ne zadr`i tajnu za se ka`i je meni kri{om. Samo meni... [apni tiho i srce moje }e ~uti, moje srce, a ne u{i. Poveri mi tajnu srca svog, kroz drhtavi smeh, uzdr`ane suze, kroz sladak stid i jad... Ne zatvaraj srce, prijatequ! Lejla Kadi}, I2 NIKADA Nikada prave qubavi za srce {to bolom gori, da ho}e bar da me ostavi, al’ uvijek se kraj mene stvori. Nikada pro{lost da zaboravim jer eto patwe u sitne sate, nikako da sje}awa ostavim kad `ivim samo za te. Nikada iskrena nisam bila jer dok sam s drugim, zami{qam tebe, tugu sam gorku sama popila sa~uvala rane samo za sebe. Nikada kraja zvjezdanoj no}i a sje}awa jo{ uvijek plamte na dnu znam da naprijed ne}u mo}i jer ti si jo{ uvijek tu. Marina Kijanovi}, IV1 Adna Deli}, III1 @IVOT I u sjenci `ivota postoji sre}a al sam je mora{ prona}i. Kao sunce hladnu zimu, kao duga te{ku ki{u, osmjehom sjenku mora{ poma}i. I u sre}i `ivota postoji sjenka. I za wu mora{ znati. Zanese{ se, zaboravi{ na wu, al vjetar ti je `ivota vrati. Kristina Vu~eti}, III2 18 EKOLOGIJA / KULTURA IMA LI NADE ZA NAS? nama mladima? Gradi} na sjeveru Crne Gore odavno je jedan od najzna~ajnijih centara eksploatacije mineralnih sirovina u na{oj ekolo{koj dr `a vi. Eks plo a ti {u se ugaq, {u me, tehni~ki kamen, glina za pro iz vod wu cigle, a nekad su na tom spi sku bi li jo{ i olovo, cinkana ruda, ba rit itd. Posqedice sve ga ovo ga te {ko da se mo gu po pra viti, pogotovu ne pre ko no}i. Ostali su ko po vi ugqa, deponije ja lo vi ne pepela, zaga|ene vode, zaga|eno zemqi{te, zaga|en vazduh, uni{te ne po qo pri vre de ne povr{ine. U najve}e zaga|iva~e ove sredine svakako spada Termoelektrana Pqevqa. Kada iz bilo koga pravca dolazi- te u na{ grad, do~eka}e vas nevjerovatan smog koji stvara uti sak da ula zi te u ogromni oblak dima. U ciqu spre~avawa zaga|ivawa ugra|uju se filteri, ali na`alost, ni oni nisu dali neke boqe rezultate. Stru~waci za o~uvawa `ivotne sredine neprestano nagla{avaju neophodnost monitoringa kao preduslova za rje{avawe svih eklo{kih pitawa. Ako se ni{ta zna~ajnije u NEKA BUDE ^ISTO we i mno gi dr `av ni i op {tin ski organi . Nije ni ~udo {to se {irom svijeta zna~ajna sredstva iz buxeta odvajaju za realizaciju ovakvih projekata. U Pqevqima, op{tinski organi skoro svake godine organizuju i realizuju razne ekolo{ke projekte, kao {to su sadwa drve}a (u koju su ukqu~eni skoro svi |aci i studenti), akcije pod sloganom „Neka bude ~isto“, zamjewivawe skorije vrijeme ne preduzme, ako se u re{ewe ove situacije ne ukqu~e ne samo lokalni, ve} i dr`avni organi, a o~uvawe zdravqa postane zadatak broj 1, onda }e ovaj predivni gradi} imati tu`nu sudbinu. Ho}e li u dogledno vrijeme Pqe vqa do `i vjeti sudbinu varo {i ce Gra ca ili [ula, ili }e do~ekati boqe dane? A dok se ne dogodi ne{to su{tin ski bit no {to bi izmijenilo ovu ru `nu sliku Pqevaqa, mi se suo~avamo sa: sve ~e {}im odlascima iz ovog grada, ~estim samoubistvima, ranim umirawima, pove}awem broja oboqelih od najrazli~itijih bolesti, ra|awem djece sa zdravstvenim tegobama, padom nataliteta i rastom mortaliteta ... Ostaje jedino pitawe: ima li nade za nas? @eqka Petrovi}, I2 Majka vas ZEMQA poziva na Borba protiv zaga|enosti Dana{we razvijeno industrijsko-informati~ko dru{tvo suo~ava se sa velikim i veoma ozbiqnim problemima, kao {to su: zaga|ivawe vode,vazduha i kopna, izliv nafte u Meksi~ki zaliv, o{te}ewe ozonskog omota~a, skladi{tewe radioaktivnog otpada i sl. Uzro~nik svih ovih problema je ~ovjek dana{nice, koji nemarno{}u, bahato{}u i neshvatawem svoje uloge u svijetu, nesvjesno doprinosi op{toj ekolo{koj katastrofi. Svi navedeni problemi po~eli su da okupiraju pa`wu ne samo ekologa ve} i svjetske javnosti. Ve} samim interesovawem i u~estvovawem javnih li~nosti u rje{avawu tih problema, postignut je osnovni ciq, a to je da se podigne svijest stanovni{tva o zna~aju rje{avawa problema ekolo{ke prirode. Realizacijom mnogobrojnih projekata namijewenih suzbijawu razli~itih ekolo{kih problema, posti`u se efikasni rezultati od izuzetne va`nosti za ~ovje~anstvo. Danas, ciq svih svjetskih i nacionalnih ekolo{kih pokreta je da se pored podizawa svijesti o va`nosti o~uvawa prirode, aktivno ukqu~e u wihovo rje{ava- Novembar 2010. godine Doma}a muzi~ka scena Ekolo{ka situacija u Pqevqima Pqe vqa su grad na {eg djetiwstva, na{e mladosti, na{ih prvih qubavi i radosti. Grad koji volimo i u kome sebe nalazimo. Sigurna sam da u sr ci ma svih mladih iz ove sredine stoji ovaj grad – grad bogate tradicije, kulture, grad koji nosi u sebi neuni{tivi duh vremena. Osjeti}ete wegov duh na svakom koraku, po`eqeti da ostanete u wemu vje~no i da mu se vratite ~ak i kad jednoga dana odete kilometrima daleko. Pa ipak, iz godine u godinu, evidentno je smawivawe broja stanovnika u Pqevqi ma. Za {to mla di odlaze iz ovoga grada? Razloga je mnogo, ali ovoga bih puta izdvojila jedan, i to onaj naj va `ni ji – eko lo {ki. Negdje nad svima nama lebdi pitwe – da li }e se svemu drugom u dana{wem vre me nu pri da va ti vi {e zna~aja nego zdravoj sredini? Ho }e li sve pri ~e o ovom problemu, sve akcije i svi projekti, ostati „mrtvo slovo na papiru“? Ho}e li ekolo{ka pitawa i wihovo rje{avawe, biti ostavqena u sumorno nasle|e Sredwo{kolac filtera na Termoelektrani “Pqevqa”, ~i{}ewe rijeka i kopnenih povr{ina od raznog otpada i sme}a itd. Tako|e, kako dr`avni tako i op{tinski organi , izdvajaju mnoga finansijska sredstva za realizaciju projekata nevladinih organizacija koje su ekolo{ki orjentisane. Primjer jedne od najaktivnijih nevladinih organizacija po ovom pitawu u Pqevqima je NVO “Viva Vita” ~iji je osniva~ i direktor Zagorka Kalovi}, koja je istovremeno i profesorica biologije i ekologije u na{oj {koli . Trenutno je u svijetu postignut dogovor izme|u skoro svih dr`ava o smawenu emisije CO2 gasa koji doprinisi klimatskim promjenama i globalnom otopqavawu. Dr`ave koje su postigle dogovor o smawewu emisije ovog gasa, tako|e su se obavezale da neprestano podi`u svijest o ekolo{kim problemima i o wihovim mogu}im posqedicama i da neprekidno, iz godine u godinu, organizuju i realizuju brojne ekolo{ke projekte koji }e se finansirati iz dr`avnih buxeta i nacionalnih i svjetskih fondova nasu zbi ja wu mi je we nih is kqu ~i vo ekolo{kih problema. Na kraju, treba re}i da svi projekti i sva materijlna sredstva ne zna~e mnogo ako se u potpunosti ne promijeni svijest qudi , jer bi svi, bez izuzetka, morali da shvate da truju}i i zaga|uju}i prirodu, ne uni{tavaju samo wu ve} i sami sebe. ^ovjek bi , istina, `elio da `ivi u zdravoj i ekolo{ki o~uvanoj `ivotnoj sredini, ali naj~e{}e nije svjestan koliko on kao pojedinac mo`e da doprinese rje{avawu globalnih problema dana{wice. Nemawa Vuka{inovi}, IV2 DESET EKOLO[KIH ZAPOVIJESTI 1. JA SAM ZEMQA, TVOJA MAJKA. JA NEMAM DRUGOG REZERVNOG @IVOTA OSIM ONOGA KOJI ]E[ TI PO [TE DJE TI OD ZAGA\IVAWA. 2. NEMOJ ZAGA\IVATI ONAJ DJELI] PLANETE KOJI TI JE POVJEREN. 3. IMAJ NA UMU DA SVAKI OB LIK [TED WE ENERGIJE DOPRINOSI SMAWEWU ZAGA\ENOSTI I O^UVAWU PRIRODNOG BOGATSTVA. 4. PO[TUJ VODU, IZVOR @IVOTA - NEMOJ JE RASIPATI. VODA RA^UNA DA DO BRO ZA VR NE[ SLAVINE. 5. NEMOJ UNI[TATAVATI DRVE]E, VODU I VAZDUH. KUPUJ SAMO BEZO PA SNE PRO IZ VO DE, NEMOJ KUPOVATI NI[TA [TO JE [TET NO. 6. NEMOJ ZAGA\IVATI RIJEKE, JEZERA, I MORA: OGRANI^I UPOTREBU SA PU NA I DE TER XEN TA, A OTROV NE SAPUNE NEMOJ SIPATI ^AK NI U KANALIZACIJU. 7. NEMOJ OMETATI PRIRODU DA BUDE SPONTANA ZAHTIJEVAJU]I OD WE DA PROIZVODI IZUZETNO LIJEPE PLODOVE; ZNAJ DA SREDSTVA PRO TIV PA RA ZI TA I VJE[TA^KO \UBRE TRUJU ZEMQU I VODU. 8. IZNOSI SVOJE EKOLO [KE STA VO VE I UBJE \UJ RO \A KE I PRIJATEQE DA TE SLIJEDE. 9. NE MOJ SA MO DRU GE KRIVITI ZA [TETE KOJE SE NANOSE SVIJETU. 10. NEMOJ O^EKIVATI DA DRU GI RJE [A VA JU PRO BLE ME O^U VA WA @IVOTNE SREDINE. AKO @ELI[ DA U@IVA[ U DUGI MORA[ BITI SPREMAN DA POKISNE[!!!!!! [TO BANALNIJE, TO SLU[ANIJE Sve su prostiji i banalniji tekstovi koje pjeva novokomponovana elita uz muzi ku ko ja ne ma ve ze sa narodnim melosom, sem {to se mo`da u `argonu nazivaju “narodwacima”. Ne preza se od plagijata, tako {to se prerade melodije koje su hit u Turskoj, Gr~koj, Iraku... On da se uz do bi je nu kompoziciju koja podrazumijeva umjesto harmonike elektronski zvuk i bubweve, pridoda tekst za koji nije bitan sadr`aj, ve} samo da prati ritam... Tra`e}i {to br`i, lak{i i jeftiniji na~in da se do|e do hita, autori ponekad ili sve ~e{}e gube osje}aj za mjeru. Stvorena je la`na sli ka o to me {ta narod voli, iza ~ega se u stvari krije namjera da se od “pjesme `ivi”, nasuprot starim dobrim vremenima kada se “za pjesmu `ivjelo”. Tekst i pjevawe su sve ~e{}e samo prate}i elementi savremenih pjeva~a, koji sve vi{e preuzimaju ulo gu za ba vqa ~a. Ta ko, umjesto da se pjesma slu{a, sve ~e{}e se gleda, {to za po sqe di cu ima sve ma we do brih i pra vih auto ra tekstova, kompozicije i izvo|a~a. Svako vrijeme ima svoje dobre i lo{e strane. Miroslav Ili} se proslavio pjesmom “Voleo sam devojku iz godina HH vijeka preobrazila u “folk”, ~ija je perjanica bila Lepa Brena sa “Slatkim grehom”. Devedesetih godina je “folk” prera stao u “tur bo - folk” (kako ga je na jednom mjestu kr stio Ram bo Ama de us), {to nema veze ni sa narodnom ni sa zabavnom muzikom. Kroz narodne pjesme se obi~no prepri~avao neki doga|aj iz `ivota naroda, {to nije slu~aj kod “turbofolka” gdje se naj~e{}e pona vqa ne ko li ko krat kih re~enica u krug, kroz cijelu pjesmu. Nekada se znalo: pjesma je hit ako u|e u kafanu. U`ivawe u pjevawu kod ~o vje ka pred sta vqa objek tiv nu umjet ni~ ku i `ivotnu potrebu. UTEKS (Udru `e we tek sto pi sa ca Srbije) osnovano je 1987.godine. Ima slogan : “Vratimo Srbiji narodnu muziku”. Ciq je bio da se afirmi{u tekstovi za sve `anrove muzi~kog stvarala{tva, borba protiv {unda, za {ti ta }i ri li ce i {irewe kulture u cijeloj zemqi i dijaspori. Pjesme ~lanova su za{ti}ene, jer UTEKS posjeduje autorska prava za te tekstove. Pisawe tekstova je umjetnost koja se razli~ito do`i vqa va, pra vi la ne ma. Put od ideje do ostvarewa je dug. Pisawu pjesama za narodwake svojevremeno nije odolio ni Bora \or|evi}. Mnogi vjerovatno ne zna ju je on autor hita “Neka me na zaborave devojke sa Morave” u izvo|ewu Sre}ka Jorovi}a. I Marina Tucakovi}, jedan od na{ih najpoznatijih tekstopisaca, muzi~ku karijeru je Turbo- folk pjesma Ekrema Jepo~iwala u vrijevri}a “Ku}a, poso” je ovogodi{wi me ka da i gru pa hit u Americi, Kanadi, ali i re“Za na” sa hi tom pu bli ka ma biv {e Ju go sla vi je. “Dodirni mi ko[ta je doprinijelo svjetskoj le na”. Autor je popularnosti Ekrmovog hita, najtek sto va ko je su boqe govore komentari na sajtopje va li Zdrav ko vima. “Ima istine u tekstu, to su ^o li}, Je le na pusti snovi o Americi i zlatKar le u {a, Ce ca nom Zapadu...”. Zvijezdu su od weRa`watovi}, Toga na pra vi li qu di ko ji mu se {e Proeski... Nesmiju, a on je o~igledno prost i ma sumwe da je Maneiskvaren da bi to ukapirao. ri na svo jim Ekrem je obi~an, vrijedan, dobar {tosnim pjesmama ~ovjek i bilo bi mi milo da zarai tekstovima dodi koju paru. [to bi nam to smeprinijela uspjehu talo, kad nam ne smeta polusvijet mnogih estradnih sa estrade, lo{iji qudi od wega zvijezda i pokazakoji tako|e ne znaju da pjevaju, a la da zna po sao. zgr}u milone. “Danas pri~am sa @eqka Joksimodjevojkom iz Slovenije i pitam vi}a je “Lane” doje zna li za Ekrema Jevri}a. Ona ve lo na svjet sku ka`e, naravno, i po~e da pjeva – pozornicu. Da doKu}a, poso -” . Ekrem je ponovo bar tekst ne gubi uje di nio sve nas, Ju go slo ve ne. na cijeni dokaz je pobjedni~ka pjesma grada”, za koju je tekst na- Marije [erifovi} “Molipisao Dobrica Eri}, ali tva” ko ju je kom po no vao su do{le neminovne pro- Vladimir Graji}. Tako da mjene. Postalo je staromod- Kiti}evi : “Milioni, kano pjevati o qubavi u {qi- mioni, avioni, {ampioni...” viku. Autori su u tra`ewu mogu da putuju u zaborav. aktuelnih tema i melodija Ima ko }e i qep{e i lak{e oti{li toliko daleko da pjevati “za du{u” naroda. @aklina Mrdovi}, prof. se narodna pjesma 80- tih EKREM UJEDIWUJE QUDE [TA SE PJEVA - Pevaqka sam od glave do pete, oko mene sve valute lete. - La`e{ kao pas, gleda{ me ko zver, stvarno nije fer. - Ka`u nismo par, zato {to si podstanar. - Moj se dragi u autu voza, a ja jadna u {umi ko koza. - Uz malu pe} i uz radio, sva{ta sam joj radio. - Ne}e{ ~ak ni pasuq da mi skuva{, a kamo li decu da mi ~uva{. - Mala moja nema predwih zubi, kad me qubi jezikom me ubi. Sredwo{kolac Iz ugla mladog muzi~ara Povodom 180 godina od smrti Petra I Petrovi}a Wego{a MUZIKA - SINONIM ZA DOBRO RASPOLO@EWE Muzika je savr{enstvo prirode…To je velika istina i razlog za{to joj se treba posvetiti. Muzi ku ne tre ba di je li ti pre ma `anrovima, koliko prema kvalitetu. Obradujem se svaki put kada vidim u~enike, svoje drugove, koji istinski u`ivaju u muzici! Umje sto da ra di te ne po treb ne stva ri, mo`ete jed nostavno da stavite slu{alice i u`ivate. Koju muziku slu{ate, potpuno je nebitno . Bitno je da ne slu{ate razne gluposti koje se mogu ~uti na svakom }o{ku. Kada `elite da ste sami, da }utite, kada `elite da mislite na nekoga, ne postoji boqi na~in od muzike da to u~inite. Hiqade predivnih stihova, rima i zvuk koji opija, {ta ima boqe od toga??? Istinska vrijednost muzike otkriva se onda kada joj se potpuno predate. Velika je zabluda dovoditi u ve zu mu zi ku sa kon zu mi ra wem razli~itih vrsta opijuma, kao i gajiti uvjerewe da su muzi~ari skloni upotrebi droga. Muzika se ne smije vezivati za takve stvari, wu treba upore|ivati sa najqep{im zvucima prirode, sa na{im naj qep {im mi sli ma i osje}awima!!! Upravo ta o~aransot muzikom uslovila je da prihvatim poziv na saradwu od ~lanova mog sada{weg benda. Jedno jutro u inboxu sam zatekla neobi~nu poruku u kojoj mi je ponu|eno da budem vokal, jer su `eqeli da osnuju bend. Pristala sam, istina sa dosta nesigurnosti, jer Pqevqa nisu perspektivan grad, bar ne za rok muziku. Me|utim, u~ewe novih pjesama, probe, mnogo zabave, dru`ewe sa ~lanovima benda, sve me je jednostavno o~aralo. Mogla sam i posle napornog dana u {koli da se usredsredim na probe i vje`bam i po nekoliko sati.Uz muziku vrijeme pro|e brzo, a umor, neosjetno ali sigurno, nestaje i ustupa mjesto du{evnom miru i zadovoqstvu. Po~eli smo sa svirkama, nastavili sa koncertima i jednostavno se predali muzici. Neopisiv je to osje}aj kada shvati{ da je ono {to radi{ pri~inilo zadovoqstvo i radost i drugima. Ka`u da imamo talentna, da je budu}nost pred nama. A nama je ciq da pro{irimo na{ rapertoar, da imamo bar isto ovoliko, ako ne jo{ i vi{e, nastupa, koncerata i prilika da se doka`emo. Muzika je zvuk srca. U`ivajte u woj, pjevajte kad vam se god uka`e prilika, svirajte ako imate dara za to i vidje}ete ~arobni svijet du{e koja se {iri i spaja sa du{ama drugih qudi. Nikolina Bajovi}, II2 [ezdeset pet godina uspje{nog trajawa “VOLO\A” I MLADI KUD “Volo|a” je dobio ime po poznatom pqevaqskom heroju Vladimiru Kne`evi}u Volo|i. I danas, nakon 65 godina svog postojawa, ovaj klub to ime nosi sa ponosom. Za sve ove godine, “Volo|a” je pre{ao te`ak i zna~ajan put, ali je uspio da istraje, odoli svim izazovima vremena i ostane jedno od najistaknutijih kulturno-umjetni~kih dru{tava u Crnoj Gori. Generacije i generacije mladih gradile su wegovo ime, a dana{wi nara{taji nastoje da to ime sa~uvaju i kroz wega o~uvaju tradiciju. Na repertoaru KUD “Volo|a” nalaze se igre iz Crne Gore, Boke, [umadije, Hrvatske, Bosne, Makedonije, Vla{ke igre, Nijemo kolo “Glamo~”, igre iz okoline Vrawa, [ota, [oka~ke igre i mnoge druge. Od svog osnivawa do danas, “Volo|a” je proputovao 19 KULTURA Novembar 2010. godine Evropu. Na gostovawima u Italiji, Francuskoj, Engleskoj, Rumuniji, Wema~koj... wegovi ~lanovi su u najqep{em svijetlu predstavqali svoju zemqu i svoj grad. O tome svjedo~i ne samo odu{evqewe publike i sna`ni aplauzi, ve} i brojne nagrade i priznawa za rad. ^ast je biti ~lan KUD “Volo|a”. Ne smije se zaboraviti da u ovom dru{tvu ne postoje podjele, ne zna se za razlike, a da je svaki sastanak, svaki nastup i putovawe pra}eno dru`ewem, zabavom i razmjenom iskustava. ^lanovi KUD “Volo|a” su i u~enici Sredwe stru~ne {kole. Mnogi od wih su davno iza{li iz ove {kole, a me|u sada{wim |acima su: Adna Deli}, Vidoje Glu{~evi}, Izabela i Jamina Ke~evi}, Sofija i Tamara Ke~ina i Milica Jovi}. Adna Deli}, III1 DUHOVNIK I VLADAR Sto osamdeset godina od smrti Petra I Petrovi}a Wego{a, divna je prilika da se prisjetimo lika duhovnog gorostasa ~ija je rije~ i danas `iva me|u wegovim narodom, a wegova djela neugasivo sijaju kroz vremena. Petar I je ro|en u Wegu{ima od blagovjernih i blago~astivih roditeqa, oca Marka Petrovi}a i majke An|elije, ro|ene Martinovi}. Wegov deda Damjan bio je ro|eni brat nadaleko poznatog mitro po li ta Da ni la Pe tro vi }a. Mitropolit skenderijski i crnogorski Sava jo{ kao dijete ga je najmerio za svoga naslednika i pozvao ga da do|e u manastir: “Do|i, ~edo, kod mene, blagodat Svevi{wega neka po~iva na tebi, kako bi mogao biti narodu svome na korist. Zajedno sa mnom otsada i narod na{ pola`e nadu na tebe. Preblagi Bog neka ti pomogne da bude{ krin ukra{eni Crne Gore i svetilo naroda svoga.” Tako je mladi Petar (svetovno ime mu nije poznato) sa svega 12 godina do{ao u Cetiwski manastir kako bi se pripremio za budu}i poziv duhovnog i svetovnog prvaka svog siroma{nog i porobqenog naroda. Budu}i da je jo{ od malena bio obdaren mudro{}u i najqep{im qudskim vrlinama, mladi arhimandrit Petar je bio svjestan neprilika u kojim je `ivio wegov narod. Te neprilike nisu dolazile samo od turske tiranije, ve} i on doma}e nesloge, zakrvqenosti crnogorskih i brdskih plemena, krvne osvete, raznih poroka, siroma{tva, otima~ine, bolesti, ubistava... U to vrijeme pojavio se u Crnoj Gori la`ni car [}epan Mali koji se narodu predstavio kao ruski car i od mnogih biva podr`an kao svetovni vladar. Iako je vladika Sava upozoravao narod da se ne radi o caru, ve} o varalici i probisvijetu, narod se nije mnogo osvrtao na rije~i svoga vladike. “Ja ovoga [}epana”, pi{e vladika Sava Stijepu Stijepovi}u 1. decembra 1767. “koji je zapa u zemqu wegovu u Nahine (na mleta~ku teritoriju), doveo nijesam. Zva ga nijesam. Ocario ga nijesam. Ne znam ni sada ko je, tako mi toga svijeta. No se ~udim {to se svijet pomamio. I tursko i principovo, sve tr~i k wemu... A ja ga ne mogu izgnat sad, gospodine, za{to ja ne mam te sna ge. Sad se utvrdio ali z Bogom ali |avolom. Eto sva Crna Gora s wim. I primorje sve se pomamilo.” Kada je 26. februara 1781. godine umro stogodi{wi mitropolit Sava, postavilo se pitawe wegovog naslednika. Narod je bio na strani arhimandrita Petra, me|utim raznim zakulisnim radwama do toga nije do{lo i za Savinog naslednika je izabran wegov sestri} Arsenije Plamenac, koga narod nije volio. Me|utim, Arsenije Plamenac se nije dugo zadr`ao na pre sto lu, pre mi nuo je 1784. godine. Arhimandrit Petar izabran je za mitropolita na Narodnoj skup{tini kojoj je prisustvovalo oko hiqadu qudi iz raznih plemena. I Petrova i narodna `eqa da on bude zavladi~en u Rusiji nije se mogla ostvariti jer ruski poslanik u Be~u Golicin nije mu htio izdati paso{ za Rusiju, pa je on bio prinu|en da tra`i posve}ewe od mitropolita karlova~kog Mojsija Putnika koji mu je to i odobrio. Tako Petar biva posve}en za mitropolita crnogorskog, skenderijskog i primorskog 13. oktobra 1784. godine. Od mah na kon ru ko po lo `e wa mladi mitropolit Petar se zaputi u Rusiju, kako bi izdejstvovao za{titu za svoj osiroma{eni i napa}eni narod. Ne samo da ga ruska carica nije primila, ve} je protjeran sa teritorije Rusije. Tada se, po svjedo~ewu wegovih savremenika, zakleo da wegova noga vi{e nikada ne}e kro~iti u Rusiju i tako je i bilo. Sa tog mukotrpnog puta mitropolit Petar se vratio umoran i izmu~en, samo sa jednom vre}om krompira koju je dobio u Trstu. Ta vre}a krompira koju je mitropolit Petar kasnije zasijao u Crnoj Gori spasila je, po rije~ima Vuka Stefanovi}a Karaxi}a, od sigurne smrti mnogoga. Mitropolit Petar I je upravqao Crnom vi{e od 45 godina, zna~i, vi{e od polovine svoga `ivota. Bio je i duhovnik krotke rije~i, ali i ratnik o{tre sabqe. Wegovi dvo ri i bo gat stvo su bi li skromna isposnica u Cetiwskom manastiru i Hristova rije~ koju je propovijedao. Vladao je, ne uz pomo} sile, ve} uz pomo} pouke i kletve, to bija{e wegovo najja~e oru`je. Tamo gdje je bilo onih koji ga ~uju - dijelio je savjete, a tamo gdje to nije pomagalo – kletva je bila najja~e oru`je. Glavna zasluga Petra I je {to je ukinuo vlast guvernadura, koji su uspjeli da vladiku dr`e iskqu~ivo u okviru crkve i da mu oduzmu svako pravo na odlu~ivawe o svetovnim pitawima. Mirio je zava|ena plemena i te`io je da ukine krvnu osvetu. Svim silama je nastojao da stvori administraciju. Iznad svega, trajna mu je zasluga {to je stvorio zakonodavstvo i pravosu|e. Zahvaquju}i wemu Crna Gora je dobila svoj prvi pisani zakon 1798. godine. Petar I je napisao Istoriju Crne Gore, Poslanice, Pjesme, a zanimqiva su i wegova pisma koja je upu}ivao istorijski zna~ajnim li~nostima toga vremena: Kara|or|u, kwazu Milo{u, generalu Milutinovi}u, Dositeju Obradovi}u, turskim pa{ama i agama, ruskim velika{ima, predstavnicima francuske uprave u Boki, Ruskom Sinodu... Umro je na Lu~indan 18. oktobra 1830. godine. “Bez druge vlasti osim moralne, zasnovane na tradiciji, na crkvenom verovawu, bez ikakve izvr{ne sile, Petar I se za sve vreme svoje duge i te{ke vladavine nosio ne samo sa Turcima i sa bedom nego i sa neradom i samovoqom...”, zapisa}e, mnogo godina kasnije, nobelovac Ivo Andri} o Petru I. Danas, posle 180 godina od smrti Petra I, skoro da je nemogu}e re}i ne{to novo o wemu. On je za sebe i za nas sve najboqe rekao svojim `ivotom, a zape~atio svojim djelom. Bio je svome narodu i vladar i zakonodavac, i politi~ar i filozof, i u~iteq i pjesnik, i vladika i ratnik, govorio je sedam svjetskih jezika... ^etiri godine posle smrti progla{en je za sveca, pa je danas u narodu poznatiji kao Sveti Petar Cetiwski. Negdje pred kraj svoga `ivota za sebe }e re}i: “Ostara sam vi{e od zla i neposluha crnogorskoga, negoli od mojijeg dana... a moje je serdce od va{ega zlo~instva uvehlo i starost moja oskrbqena, da po~ivala i radosti nigdje nema...”. Prokleo je svakoga ko wegov narod ikad bude odvra}ao od Rusije: “...ako bi se koji iz vas Crnogoracah i Br|anah na{ao da pomisli odstupiti od pokroviteqstva i nade na jedinorodnu i jedinovjernu na{u Rusiju da Bog da jaki te od wega `ivoga meso otpadalo i svako dobro vremenito i vje~no odstupilo. Svijema pak dobrijema, vjernijema i koji go| ovo moje potowe pismo poslu{a i izvr{i, da bude moje najusrdnije, ota~asko i arhipastirsko blagoslovenije u rod i va vijeki vjekova – Amin.” Bojan Struwa{, profesor Aktivnosti mladih U^ENICI – OSNIVA^I DRAMSKE SEKCIJE U Sredwoj stru~noj {koli ve} odavno postoje i sa uspjehom rade tri sekcije u okviru predmeta Materwi jezik i kwi`evnost: literarna, novinarska i recitatorska. Od ove {kolske godine sa radom je po~ela jo{ jedna sekcija – dramska. Osniva~i i rukovodioci ove sekcije su u~enici. Ideja o wenom osnivawu potekla je od u~eni ka na ~a so vi ma no vi nar sko–li te rar ne sek ci je i vr lo brzo, ideja se preto~ila u djelo. Mladi su bili vrlo zainteresovani da se oku{aju u svojim gluma~kim sposobnostima i sprem- ni da sami organizuju priredbu povodom 18. novembra, Dana {kole. Sekcijom rukovodi Milan Baj~eta, u~enik III4 odjeqewa. Milan je ujedno ~lan Dramskog eks pe ri men tal nog stu di ja iz Pqe va qa, a zna we ste ~e no u DES-u bio je voqan da podijeli sa svojim drugovima. On je istovremeno i scenarista, i glumac i u~iteq glume, ali i vrlo vje{t or ga ni za tor svih ak tiv no sti. Milanov prvi saradnik u “{koli glume” je u~enica I2 odjeqewa, Tijana Dromqak. Milan je napisao tekst za predstavu “Tinejxerske godine”, a tekst za pred- stavu “Sre}a u ne sre }i” na pisala je Tijana Dro mqak. Svako ve~e se u [koli organi zu ju pro be da bi za Dan {kole sve biMilan Baj~eta lo spremno, a u~enici su u ~ast svojih pofesora i drugova napravili kratak zabavni program. Planirano je da u programu za Dan {kole nastupe ne samo glumci, ve} i mladi recitatori, pjesnici, pjeva~i, muzi~ari, plesa ~i... a pi sa ni trag o vannastavnim aktivnostima svojih drugova i na~inu obiqe`avawa ovog, za {kolu zna~ajnog datuma, zabiqe`e mladi novinari. Dragana Iri}, III2 20 Sredwo{kolac SAOBRA]AJ Novembar 2010. godine Razvoj automobilizma OD TROTO^KA[A DO ELEKTRI^NOG I SOLARNOG AUTOMOBILA Automobil danas vi{e nije luksuz. Postao je potreba, dio na{e svakodnevice, pa i vi{e od toga. Automobil je “igra~ka” koju danas ima skoro svaka ku}a. [ta vi{e, ispred velikog broja ku}a vidje}ete dva ili vi{e automobila. Voze ih skoro svi punoljetni ~lanovi doma}instva. @ivot je postao vrlo brz, pa je i potreba za {to br`im prevozom sve ve}a. Mo`da bi, upravo zbog toga, bilo korisno poznavati razvojni put automobilizma. Prvo poznato kopneno vozilo izmislio je Francuz Nicola Kingio, davne 1769. godine. Bio je to “auto” na parni pogon, sa tri kota~a i sa ogromnim kotlom. Postizao je brzinu od 5 km na sat i morao se puniti svakih 25 kilometara. Prvi automobil u Americi, 1789. godine, izradio je Oliver Evans. Taj auto je imao ~etiri kota~a i vodene bo~ne kota~e pa se mogao kretati po kopnu i po vodi. Zvu~i nevjerovatno, ali taj auto je imao 21 tonu !!! Pu nih 80 go di na, auta su po kre ta li par ni mo to ri. Go di ne 1880. do{lo je do dva otkri}a. Prvo je ben zin ski mo tor, a dru go pneumatske gume napunjene vazduhom. Prvog “benzinca” napravio je Nijemac Gotlib Daimler 1887. godine, a prvi benzinac u Americi proizveden je 1892. godine. Tek kada su automobili s uspjehom prelazili kilometre, ljudi su po~e li obra }ati pa`nju na njih. Danas su auta na benzinski i dizel mo tor dio na {e svakodnevice. Me|utim , prije sto godina pojavili su se elektri~ni automobili. Ve} rane 1900. godine u SAD 30% vozila je pokretala elektri~na energija i pored toga {to je u to vrijeme struja bila skupa. Danas se za oko 50 000e mo`e kupiti elekrti~ni auto. Ve}ina vlasnika ovakvih automobila prelazi u prosjeku 50 kilometara dnevno, ali je problem sa elektro-vozilima u tome {to su im baterije jo{ vrlo glomazne i te{ke. To je neprak ti~ no rje {e nje za prela`enje relativno malih rastojanja i zato se grozni ~a vo ra di na proizvodnji manjih baterija, pa se proboj o~ekuje tek za nekoliko godina kada }e, vrlo vjerovatno, biti osmi{ljene manje i jednostavnije baterije za ova auta. U najnovije vrijeme , pojavila su se auta na sun~ev pogon. [vajcarac Lu- is Palmer predstavio je na novobeogradskom U{}u prvo vozilo na solarni pogon kojim je 3. jula 2007.godine iz Lucerna krenuo na put oko svijeta. Solarni taksi ima tri to~ka i razvija maksimal nu br zi nu oko 90 km/h. Sastoji se od solarnog vozila i prikolice sa solarnim }elijama koje daju polovinu energije, dok druga polovina poti~e iz napajanja vozila putem uti~nica. Ovaj taksi je projektovan tokom tri godine na ~etiri {vaj car ska in sti tu ta. Ko zna kako }e se nastaviti auto moto revolucija. Mo`da }e uskoro automobili letjeti, kao u filmu Peti element, a jednog dana mo`da izmisle i auto za put kroz budu}nost. Jovan Ostoji}, I6 Revolucionarno, a jednostavno rje{enje VAZDUH TERET “RASPORE\UJE” Teret u prednjem dijelu prikolice stvara veliki pritisak na sedlo, pa, iako je vu~no vozilo poluprazno, mogu}i su problemi sa osovinskim optere}enjem. Originalan, jednostavan izum – smanjivanje pritiska u vazdu{nim ja- Saradnja policije i {kole Izvje{taj sa Sajma automobila SPOJ ATRAKTIVNOSTI, Edukacija mladih o policijskim poslovima i ovla{}enjima TRADICIJE I LJEPOTE U~enici odjeljenja I6 - automehatroni~ari, posjetili su presti`nu jadransku manifestaciju – trinaesti Sajam automobila u Budvi. Vo|e puta su bili profesori: Sne`ana Gruji~i} i Radenko Lacman, a za u~enike prvog razreda ovo putovanje imalo je vi{estruk zna~aj. Osim mogu}nosti da se bli`e upoznaju sa savremenim tipovima automobila i time upotpune znanja koja tek sti~u u okviru svoje struke, u~enici su proveli prijatan dan u dru`enju, zabavi, upoznavanju Budve i primorskih ljepota. Istovremeno su u ulozi novinara – amatera poku{ali da sa lica mjesta daju izvje{taj o ovom zna~ajnom doga|aju na kome su bili objedinjeni atraktivnost, ljepota i tradicija. Sajam automobila u Budvi odr`an je od 6. do 10. oktobra, a ova sajamska manifestacija je i ove godine privukla mnoge kupce za predivne mode le kao sto su: Mer ce des-Benz, Bmw, Renault, Peugeot, Citroen, Audi, Toyota, Chevrolet, Opel i druge vrste automobila, kao i razne vrste motorcikala, vilju{kara, traktora itd. Organizator ~itavog programa je bio Jadranski sajam u Budvi. Izlaga~i su posjetiocima ponudili povoljne uslove za kupovinu novog automobila, dok su finansijsku podr{ku Sajmu ponudile mnoge banke. Manifesticaja je otvorena pozdravnom rije~ju doma}ina i muzi~ko scenskim programom gradske muzike i ma`o- retki. Tre}eg dana Sajma uslijedilo je progla{enje najboljih modela automobila po kategorijama i dodjela sajamske nagrade “Expo trophy” za najkvalitetniji tr`i{ni nastup. Uslijedila je dodela nagrada pobjednicima takmi~enja “Autoslalom Jadranski sajam 2010” i izbor najljep{e hostese, a sajamska manifestacija je zavr{ena dodjelom nagrade “FAVORIT PUBLIKE” uz zvuke sirena izlo`enih automobila. Posjetioci 13. Sajma automobila imali su priliku da u~estvuju u nagradnoj igri FAVORIT PUBLIKE, i tako svojim glasovima izaberu automobil koji }e po njihovom mi{ljenju obilje`iti Sajam. Najvi{e glasova posjetilaca dobio je AUDI 8, izlaga~a ROK[PED iz PODGORICE. Uprkos ekonomskoj krizi, najskuplji automobil marke “Mercedes SLS AMG” koji vrijedi 200.000 evra, prodat je ve} prvog dana.Ime kupca se dr`i u tajnosti. Uz ovakve i sli~ne modele, nedostupne d`epu prosje~nog gra|anina, mogli smo vidjeti i modele automobile ~ija cijena ne prelazi 7 000 e, a koji bi uz odre|eni sajamski popust i lizing mogli biti dostupni plate`noj mo}i gra|ana koji znaju {ta ho}e i kako pravilnim ekonomisanjem mogu do}i do svog cilja. Ognjen Golubovi} i Ognjen Grbovi}, I6 Od samog po~etka realizacije projekta “Rad policije u zajednici”, koji se u Pljevljima implementira od juna mjeseca 2008. godine, JU SS[ je ostvarila visokokvalitetnu saradnju sa kontakt policajcem Milojem Vojinovi}em, koji kroz projekat “pokriva” na{u {kolu. Do sada je u okviru [kole rea li zo va no vi {e pro je ka ta i svi su saradnju u~inili jo{ kvalitetnijom i boljom. Jedan u nizu je i projekat “Prevencija u razumijevanju policijskih poslova i ovla{}enja”, koji je realizovan po~etkom ove {kolske godine, tokom septembra mjeseca. Cilj ovog prijek ta je da se kroz or ga ni zo va na stru~na predavanja i podjelu odgovaraju}e literature, u~enicima pribli`i rad policajaca u op{tini i {koli, ali i na dr`avnom nivou. Krajnji cilj bi bio animiranje i drugih dru{tvenih subjekata da na sli~an na~in pribli`e svoje aktivnosti mladim ljudima, kako bi u budu}nosti imali moderno i obrazovano dru{tvo u svakom pogledu. U prostorijama SS[ odr`ana je 31. 09. 2010. g konferencija za {tampu na kojoj je medijski predstavljen projekat, a prisutni su bili: direktor SS[, Mervan Avdovi}, pedagog Radan Kartal, zamjenik rukovodioca ekspoziture policije, samostalni policijski komesar Mom~ilo Vojinovi} i kontakt policajac Miloje Vojinovi}. Kontakt policajac je u okviru realizacije projekta obi{ao 14 odjeljenja u [koli i odr`ao predavanje u~enicima o mogu}im vidovima saradnje policije i {kole i ovla{}enjima kontakt policajca, kako bi kroz neposrednu edukaciju u~enici lak{e shvatili {ta to policija radi i zbog ~ega je saradnja neophodna. Edukacija u~enika je obuhvatala ne samo upoznavanje sa saradnjom policije i {kole, ve} i upoznavanje sa saradnjom policije sa drugim dru{tvenim strukturama. Na konferenciji za {tampu, koja je prethodila edukaciji u~enika, policajac Miloje Vojinovi} je istakao je koji su to najzna~ajniji poslovi realizovani u saradnji policije sa dru{tvenim subjektima u op{tini: 1. Izgradnja i asfaltiranje prilazne staze O.[.”R.Pavlovi}” iz pravca Doma Vojske. Projekat je realizovan u saradnji sa Sekretarijatom za ure|enje prostora Op{tine Pljevlja 2. Instaliranje alarma i video nadzora u SS[. Projekat je realizovan u saradnji sa direktorom [kole Mervanom Avdovi}em . 3. Postavljanje “usporiva~a brzine” i drugih saobra}ajnih znakova na prilaznim saobra}ajnicama prema {kolama. Realizacija projekta ostvarena je u saradnji sa Sekretarijarom za poslove saobra}aja u Op{tini Pljevlja. 4. Instaliranje video nadzora na ugostiteljskom kompleksu Milet ba{ta. Projekat je realizovan u saradnji sa direktorom Mervanom Avdovi}em. U ove projekte ulo`ena su zna~ajna materijalna sredstva. Samo instaliranje video nadzora u SS[ ko{talo je 6 800 e, a video nazor u Milet ba{ti 1 200 eura. Ovo obra}anje javnosti nije slu~ajno uprili~eno u prostorijama SS[ . Kao {to ste mogli uo~iti u prethodne dvije godine, posebno kvalitetnu saradnju sam imao sa rukovodstvom SS[, na ~elu sa direktorom Mervanom Avdovi}em, njegovim pomo}nicima i pedagogom. Direktor Mervan Avdovi} je od prvog dana implementacije projekta prepoznao obostranu korist i bio otvo ren za sva ki vid sa rad nje. Nakon vi{egodi{njeg rada na poslovima {kolskog, a sada i kontakt policajca, uvidio sam da u~enici znaju da policija ima naka ovla{}enja, ali ne znaju koja i kako da se pona{aju u skladu sa njihovom primjenom. U~enici uglavnom ne znaju da je jedno od na{ih ovla{}enja “izdavanje upozorenja i nare|enja”, koje izdajmo kada se za to ispune uslovi , a da “nepostupanje po nare|enju ovla{}enog policijskog slu`benika” povla~i prekr{ajnu prijavu i procesuiranje, po zakonu o JRM. Tako|e, vrlo ~esto mi u~enici u dvori{tu postavljaju pitanja, tipa, za{to nosim oru`ije i kad ga upotrebljavam, ~emu slu`e sredstva za vezivanjelisice, kad upoptrebljavam slu`benu palicu i sl. Zbog toga je ovaj vid edukacije u~enika imao vi{estruk zna~aj i u saradnji sa rukovodstvom [kole planiramo da nastvimo edukaciju koja }e po~etkom svake {kolske godine obuhvatati u~enike prvih i zavr{nih razreda. Tako }emo za dvije godine imati edukovanu kompletnu strukturu u~enika SS[, kao i tri generacije punoljetnih gra|ana na{e dr`ave. Miloje Vojinovi}, kontakt policajac stucima tre}e osovine omogu}ava povoljniji raspored mase u vu~noj kombinaciji teglja~ – poluprikolica. Poluprikolica djelimi~no natovarena, ukupna masa “{lepera” (teglja~a sa prikolicom) manja od 40 tona, a policajska vaga pokazuje preoptere}enje pogonske osovine na vu~nom vozilu. Ovo se ~esto doga|a, ~ak i najiskusnijim voza~ima, posebno u situacijama kada je teret neravnomjerno raspore|en. Skoro po pravilu, to je velika muka svakog voza~a koji iz sebe “tegli” poluprikolicu – hladnja~u, budu}i da je na njen front oka~ena nimalo laka tehnika za hla|enje (“fri`ider”). Zahvaljuju}i inven tiv no sti stru~ nja ka naj ve }eg evropskog proizvo|a~a priklju~nih vozila, njema~kog [mic Kargobula, ovaj vi{edecenijski problem je rije{en – na jednostavan i u osnovi jeftin na~in: kontrolom ili, bolje re}i, sni`avanjem pritiska u vazdu{nim jastucima na tre}oj osovini poluprikolice. Premda je suvi{no, ipak upozoravamo da je novitet primjenjiv samo na poluprikolicama sa vazdu{nim oslanjanjem osovina, kakve se bezmalo, bez izuzetka, i tra`e za moderne vu~ne kombinacije. Ni`i pritisak – manje optere}enje Kako funkcioni{e “loud sprid program” (Load Spread Program) - program za preraspodjelu - {irenje tereta? Dovoljno je samo da automatika smanji pritisak u vazdu{nim jastucima tre}e osovine, pa da se glavna optere}enja “preusmjere” na dio poluprikolice izme|u prve i druge osovine (gledano od teglja~a ka kraju vu~nog “an sam bla”). Ti me se auto mat ski smanjuje pritisak na sedlo, a, samim tim, i na pogonsku osovinu teglja~a. Si stem funk ci o ni {e do br zi ne od 30km/h i onda kada je poluprikolica natovarena teretom mase do 24 tone. Kontrola pritiska se obavlja automatski, a mo`e se isklju~iti aktiviranjem prekida~a koji se nalazi ili na prednjem panelu poluprikolice ili je ugra|en u kabinu teglja~a. Sli~no je i sa pozicijom manometra, na kojem se o~itava pritisak u tre}oj osovini. U{tede i sigurnost Novi sistem ima brojne prednosti: pravilno raspore|enim optere}enjem pogonske osovine, ~uvaju se drumovi od o{te}enja, izbjegavaju kazne za prekora~enje osovinskog pritiska, {tede pneumatici (jer se ravnomjernije optere}uju)... LPS znatno popravlja stabilnost poluprikolice, jer se “preno{enjem” optere}enja pomjera te`i{te, pa se ona pona{a mnogo bolje u svim situacijama, a posebno u krivinama. [mic Kargobul tvrdi da LSP uti~e i na bolje manevarske sposobnosti, {to se najbolje vidi u gradskim uslovima vo`nje, jer se tre}a osovina (sa sni`enim pritiskom) pona{a skoro kao da je upravljiva. LSP }e mo}i da se ugra|uje i na poluprikolice sa “bogi”, odnosno prvom osovinom koja se podi`e i spu{ta, uz upozorenje da }e ona mo}i da se podi`e (odnosno da bude van funkcije) samo kada je priklju~no vozilo potpuno prazno. Za sada, [mic Kargobul }e LSP nuditi samo uz doplatu, i to u poluprikolicama koje proizvodi u njema~kim pogonima Altenberge i Vreden. \or|ije Kova~evi}, III9 Sredwo{kolac CRNA Novembar 2010. godine GORA I 21 EU 60 GODINA [UMANOVE DEKLARACIJE Izvje{taj Novinarske sekcija UPOZNAVANJE SA PUTEVIMA EVROPSKIH INTEGRACIJA [ef de le ga ci je Evrop ske unije u Crnoj Gori Leopold Maurer, zajedno sa zamjenicom ministra za evropske integracije Vanjom Grgurovi}, po sje tio je 22. sep tem bra 2010. godine Akademski centar u Pljevljima sa ciljem da upozna mlade sa tokovima evropskih integracija. Tema pre da va nja je bi la Pro ces evropskih integracija Crne Gore. Sastanku su prisustvova li pred stav ni ci lo kal ne uprave u Pljevljima, predstavnici medija, profesori Ma{inskog fakulteta i Fakluteta za kulinarski menad`ment, direktori srednjih {kola, studenti i srednjo{kolci, u~enici Gimnazije “Tanasije Pejatovi}” i Srednje stru~ne {kole. Gospodin Maurer je istakao da je Crna Gora na dobrom putu da postane ~lanica Evropske unije, ocjenjuju}i da su ~lanstvo u EU dobili svi koji su tra`ili, osim Maroka, koji je odbijen jer se ta zemlja ne na la zi na te ri to ri ji Evro pe. On je re kao da }e Evropska komisija svoje mi{ljenje o zahtjevu Crne Gore za ~lanstvo u Evropsku uniju dostaviti 10. novembra i da }e taj dokument crnogorskim zvani~nicima uru~iti evropski ko me sar za pro {i re nje [tefan File. Da li }e Crna Gora dobiti status kandidata za ulazak u Evropsku uniju odlu~i}e 27 dr`ava ~lanica. One }e donijeti odluku odmah nakon {to mi predstavimo svoju kandidaturu. Prema rije~ima Maurera , predstavnici EU su vidjeli da se u Crnoj Gori reforme vladavine prava i ekonomije lako rje{avaju, vrlo dobro odra|uju i da se u veoma kratkom vremenu donose. “Ako vas poredim sa Srbijom, onda je njima za to potrebno puno vi{e vremena jer su ve}a zemlja. S druge strane, Srbija ima prednost u administrativnim kapacitetima, ima dosta dobrih tehnokrata koji mogu da sprovedu ono {to mi od njih tra`imo. Manje zemlje, kao Crna Gora, moraju da obu~avaju dosta kadra za sprovo|enje reformi”, rekao je Maurer. On je naglasio da je jako bitno da se nastavi sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala i da to treba da bude svakodnevni posao svih dr`ava. “Ovo je lijepa dr`ava, ali morate da vidite {ta se de{ava i u drugim zemljama. Strane kompanije ne dolaze u zemlju zato {to je ona lijepa, ve} idu tamo gdje postoji vladavina prava i gdje im je siguran kapi tal”, is ta kao je Ma u rer. Predsjednik Op{tine Pljevlja dr Filip Vukovi}, kazao je da je koncept organizacije rada lokalne samouprave usmje- ren u pravcu da, kada postanemo ~lan EU, imamo spremnu administraciju koja mo`e da na kvalitetan na~in koristi evropske fondove. U otvorenu raspravu su se uklju~ili ne samo novinari, ve} u u~enici na{e {kole. Nemanja Vuka{inovi} je na te~nom en gle skom je zi ku po zdravio sve prisutne `ele}i da pita gospodina Maurera da li mo`e bar orjentaciono odrediti vrijeme za koje }e na{a zemlja biti ~lnica EU. Naravo da ni gospodin Maurer nije mogao dati siguran odgovor na to pitanje, ali je iznio koje sve uslove treba da ispuni jedna dr`ava da bi dobila ~lanstvo. Sabina Deli}, u~enica III1 odjeljenja, je `eljela da ~uje od {efa evropske delegacije na koji na~in mladi mogu da se uklju~e u evropske tokove i {ta se konkretno od njih o~ekuje. Odgovor je bio jasan - znanje je najsigurniji put ka evropskim integracijama. Jasno je da svjesna te`nja za znanjem i upoznavanjem evropske kulture i civilizacije, putovanja u druge zemlje i neprestano boga}enje sopstvene li~nosti, predstavljaju najve}u vrijednost mlade generacije i najbolju preporuku za uklju~ivanje u zajednicu evropskih naroda. Tijana \ur|i}, Ermina Kordi} i Nata{a Ro}en, IV1 Od svega {to duh srca i pjesma du{e mogu stvoriti, ideja je najva`nija. Ona je kao onaj nemirni planinski izvor koji neustra{ivo i slobodno krene ka ne pre gled nom mor skom plavetnilu, nose}i u sebi radost mi li o na. U de kla ra ci ji [umanovoj rodjena, u pjesmi Betovenovoj o`ivjela, u du{ama na{im sazrela, ona postaje snaga koja ne gasne, ljubav koja ne umire, nada koja ne nestaje ni kada je vjetrovi nemira slamaju i vihori sumnji ga|aju. Ideja... Zlatna ptica od {ezdest ljeta, a vje~no mlada kao prolje}e i vje~no `iva kao ljubav, ljubav koja iz srca jednog polije}e i u srca milona slije}e da sve nas toplinom oku pa i zvje zdi ca ma radosti ogrije. Dati krila [umanovoj zlatnoj ptici, vjekovni je zavjet na{ih predaka. To je zavjet koji smo izrekli jo{ na svom rodjenju, stvoreni u slobodi za nas stvaranoj. [ezdesetogodi{nja pjesma zlatne ptice...Oslu{ni i ~u}e{ njen glas svuda i u svemu. U grobovima i u kolijevkama, u nespokojima i u nadama, u neugasloj `elji da najbolji dio sebe daruje mo da bi smo naj bo lji dio drugih dobili. Jer... Samo za sebe sebe sa~uvati, zna~i zauvijek i nesmotreno potonuti. Ujedinjeni u idejama [umano- ve zlatne ptice, mi radosti sabiremo, imetke umno`avamo, vrijednosti dijelimo, nemo} oduzimamo. I tek tada istinu shvatamo – da bismo ljubav dobili, uvijek ljubav dajemo. Ako ovu istinu sa vrela `ivota popije{, pi}e{ je dok si `iv. Sa tog se izvora te{ko napiti. On te zove i mami snagom, pro go vo rio je glas na ro da, onih istih naroda koji su u izmaglici ~esto lutali tra`e}i put isti za sve. Put – u kome nema tvoje i moje mr`nje i ratova, put na kome smo jedno, put na kome je udru`ena snaga mo}nija od svake sile koja je razdvaja. Ra dost Evro pe, ra dost je snagom koja u tebi samom po~iva. Tu snagu si kroz vijekove nosio u svojim venama, i ti, i ja, i moji i tvoji preci, i oni koji je nisu rije~ima umjeli izre}i, ali su osje}ali i znali da ono {to nas danas razdvaja, sutra ce mo}i da nas objedini. Kroz rije~i Monea i [umana, svake du{e. Ugalj i ~elik postali su simboli. Ono od ~ega smo pravili sredstva za svoje razdore, preobratilo se u svoju su prot nost. Ide ja je ro dje na…Ideja je potekla i o`ivjela. Ugalj i ~elik objediniti zna~ilo je zapravo snagu u ljubav obu}i, sumnju u vjeru ogrnu- Rezultati literarnog konkursa povodom Dana Evrope DVIJE NAGRADE ZA NA[U [KOLU ^lanovi literarne sekcije Srednje stru~ne {kole iz godine u godinu osvajaju prva mjesta na literarnom konkursu povodom Dana Evrope. U proteklih pet godina, {est u~enika na{e {kole je nagra|eno na ovom konkursu, {to najbolje svjedo~i da je duh Evropske unije najja~e za`ivio upravo u na{oj {koli. Ovogodi{nji plasman Srednje stru~ne {kole, nadma{io je sve ostale. ^ak dvije nagrade su pripale na{im u~enicima. Nemanja Vuka{inovi} je osvojio prvo, a Aleksandar Trezi} tre}e mjesto za literarne radove na temu “[ezdeset godina [umanove deklaracije”. Radove na istu temu pisala su jo{ tri ~lana literarne sekcije: Marijana Jakovljevi}, Dragana Iri} i Tijana \ur|i}. Prigodnim kompletom knjiga nagra|ena je i Srednja stru~na {kola zbog vi{egodi{njeg uspje{nog u~e{}a na ovom konkursu. Nagrade u~enicima i [koli uru~ila je Gordana \urovi}, ministarka za evropske integracije u Vladi Crne Gore, a sa u~enicima je sve~anoj sjednici prisustvovala i njihova profesorica maternjeg jezika i knji`evnosti Sne`ana Gruji~i}. Dragana Iri}, III2 [EZDESET GODINA [UMANOVE DEKLARACIJE Ovo je pri~a iznjedrena iz mog srca. Ovoj je pri~a kojoj je deklaracija Roberta [umana dala krila, a moja du{a snagu. Ovo je rije~ pisana mastilom vremana na zi di na ma sta re Duklje. Ovo je slovo o idejama i idealima koji lete ka visinama i stapaju se sa vje~no{}u. Na visokom zvjezdanom nebu le`i moj san. Poku{aj da ga dotakne{ i vidje}e{ kako svakim danom postaje sve bli`i i opi plji vi ji. Ka da zvje zdano nebo do~eka bu|e nje zo re, iz na sla ga prohujalog vremena za~u}e{ glas onoga kome je zajedni{tvo bilo ideja vo di lja. Oslu {ni taj glas...Zar ga ne ~uje{ ve} u svojoj ulici, zar ga ne vidi{ ve} na prvoj raskrsnici, zar ga ne prepoznaje{ u svakoj re~enici novog doba? Zar ga ne osje}a{ u vazduhu, u novom koraku, na vratima tvoje {kole, tvog univerziteta? Zastane{ i zapita{ se...Govori li to [uman tebi ili to iz dubine tvog srca progovara glas neugasle nade? On te poziva na istrajnost, on ti obe}ava vje~nost kao realnost. Je li to [umanov kamen mudrosti i eliksir `ivota do{ao i u moj dom? Jesam li ga to osjetio ve} u da{ku vjetra koji mi punih {ezdeset godina mrsi vlasi i podsje}a me da }u tek kad me|a{e razbijem, tek kad zabrane za tvo rim i ka da du {u otvo rim, JA po sta ti JA. Pri ~am sa Bje la si com, Lov}enom, Zetom, Mora~om, Breznicom, sa svje`im planinskim vjetrom i vrelim jadanskim ljetom... i osje}am novi dah u njima. [umanov kamen mudrosti preto~io se u moj eliksir `ivota i pokazao mi put do Amsterdama, Pariza, Londona, Be~a, LJubljane, Nice...^ujem otkucaje {vajcarskog sata tu, u svom domu, ~ujem i shvatam da se pribli`ava ~as, ~as u kome }e [umanovo slovo postati i moj glas, i rije~ {to u moj ulazi dom. I ja ti zato, Evropo, ponosno pru`am ruke. Znam...Ti si me vidjela i prepoznala. Ja sam feniks, iz pepela nikao i doletio do tvog neba. Ja sam onaj {to budan umije da sanja, jer i kad o~i zaklopim ja vidim “SVOJ BESKRAJNI PLA VI KRUG I U NJE MU ZVI JE ZDU”!!! Aleksandar Terzi}, IV2 ti. I poletjeti plavetnim svodom, u srcu glas zlatne ptice nose}i. Glas koji te poziva i obavezuje, glas koji ti sigurnost daruje i ~uva te od svih onih ponora u kojima si tonuo, prije nego sto si svoju vrijednost u ne~ijoj drugoj na{ao. Ali, znali smo… Ni{ta vrijedno nije preko no}i stvoreno. Da bi do neba do{ao, da bi zvijezda na nebu postao, prvo si morao u du{i svojoj pro`ivjeti ono ~emu }e te latinska mudrost nau~iti - Per aspera ad astra . I mi smo je nau~ili. Osje}am da jesmo, jer svaka je nova prepreka novi korak ka beskraju. Zato, ponosno hodaj naprijed TI, u ~ijoj je du{i ideja sazrela, TI, u ~ijem je srcu cilj postavljen, TI, koji se ne pla{i{ korova, jer zna{ kojim se putem penje ka vje~nosti. Da bi do cilja do{ao, ne zaboravi da zagrli{ svoje more, popne{ se na svoj brod. Zar ne osjeca{ – tvoj brod je krenuo – vidje}e{ sve sto po`eli{! Vidje}e{ ljepotu o kojoj si sanjao vjeruju}i da je ona tvoj nedosanjani san. Vidje}e{ da ne postoji na{e i tu|e more, na{a i tu|a luka, na{e i tu|e nebo. Jedna je zemlja i nebo i more, kao {to je i ljubav jedna, vje~na i nedjeljiva. I svi se u njoj kupamo. Svi… pa i oni koji su me|e gradili da bi na razme|ama svoje nemo}i korovom sebe ogradili. Onoga trena kada svoje nebo dotakne{, vidje}e{ da na tebe ~eka svijet koji u tebi sebe nalazi i sebe tebi daruje. Rukom }e{ dodirnuti svoj san u`ivaju}i u ljepotama Pirineja, u vje~nosti Atine, u tajanstvenosti Pariza, u znanstveno sti Be ~a, u sno vi ma Madrida, u …svijetu za sve nas kro je nom, u `i vo tu na istim temeljima gra|enom i za svakog od nas stvorenom. Snivaj i ne dozvoli da sa novim jutrom nestane tvoj san. Snovi ne postoje da bi nestali ve} da bi duhom nove mladosti realnost i java postali. Tvoji su preci snivali ono sto im je [umanova rije~ donijela, a ti si jasno video obrise njihovag sna. Na te bi je da im du {u udahne{, na tebi je da snove i tvoje i njihove u novo doba prenese{ i bude{ dostojan svake rije~i koja se iz snova u javu prelila. Na tebi je da hrabro grabi{ naprijed na putu do neba zvjezdanog, na putu do mora beskrajnog, na putu do jednog, zajedni~kog svijeta i sna. Ti si kroja~ svoje sudbine, svetionik svojih pobjeda. Ti, koji zna{ da je znanje mo} koja planine pomjera. Ti, koji osjeca{ da je ljubav snaga koja granice razdvaja. Ti, koji si nau~io da isto je primiti i dati. Ti koji nikad ne}es klonuti, koji }e{ uvijek znati, da prvo sebe cijeni{, da bi cijenu jedinstva i ljubavi mogao vidjeti i znati . I zato ka`em… Od svega sto duh srca i pjesma du{e mogu stvoriti, ideja je najva`nija. Ona je kao onaj nemirni planinski izvor koji neustra{ivo i slobodno krene ka nepreglednom morskom plavetnilu, nose}i u sebi radost miliona. U deklaraciji [umanovoj ro|ena, u pjesmi Betovenovoj o`ivjela, u du{ama na{im sazrela, ona postaje snaga koja ne gasne, ljubav koja ne umire, nada koja ne nestaje ni kada je vjetrovi nemira slamaju i vihori sumnji gadjaju. Ideja... Zlatna ptica od {e zdest ljeta, a vje~no mlada kao prolje}e i vje~no `iva kao ljubav, ljubav koja iz srca jednog polije}e i u srca milona slije}e da sve nas toplinom okupa i zvjezdicama radosti ogrije. Nemanja Vuka{inovi}, IV2 22 TRGOVINA I UGOSTITEQSTVO Sredwo{kolac Novembar 2010. godine U posjeti Akademskom centru u Pqevqima – Kulinarski menaxment NEDOVOQNA SARADWA PQEVAQSKIH PRIVREDNIKA I FAKULTETA ^lanovi novinarske sekcije Sredwe stru~ne {kole su 17. oktobra 2010. godine posjetili Akademski centar u Pqevqima, Fakultet za kuli nar ski me nax ment. Ciq posjete je bio dvojak: sa jedne strane, u~enici su `eqeli da iz pr ve ru ke do bi ju potpuna saznawa o fakultetu na kome mogu po zavr{etku sredwe {kole nastaviti {kolovawe, a sa druge strane, posjeta se skoro poklopila sa zna~ a j n i m jubilejom, 20. ok to brom- svjetskim da nom kuvara. U~enici su imali pri li ku da se upoznaju sa ra dom fa kul te ta, obi |u pro storije Akademskog cent r a , raz go va ra ju sa studentima, profesorima prakti~ne i teo rij ske na sta ve, dobiju informacije o mogu}nostima upisa i rezultatima rada studenata i uz sve to, po~aste se specijalitetima koje su studenti spremali na ~asovima prakti~ne nastave. U~enici su obi{li u~ionice za redovnu i prakti~nu nastavu, informati~ke u~ionice, amfiteatar, kao i prostorije predvi|ene za otvarawe studentske biblioteke. Najve}i dio vremena su proveli i studentskoj kuhiwi gdje su uz instrukcije predava~a studenti spremali slane i slatke specijalitete. Od obiqa informacija i utisaka koje su ~lanovi sekcije tog nedjeqnog prijepodneva ponijeli sa sobom, prenosimo vam samo dio. [ta je neophodno za upis na kulinarski menaxment Na ovaj fakultet se mogu upisati svi svr{eni sredwo {kol ci, bez ob zi ra na stepen stru~ne spreme. De{ava se ponakad da u~enici koji su zavr{ili tre}i stepen stru~ne spreme, naro~ito ako je u pitawu smjer kuvar ili konobar, budu vrlo uspje{ni studenti. Ponekad u~enik koji je imao osredwi, ili ~ak i lo{iji uspjeh u sredwoj {koli, mo`e biti dobar student, samo ako ima afiniteta prema onome {to u~i, da kle do voq no vo qe, `eqe i motivacije. Godi{wa cijena upisa iznosi 1500e, a postoji mogu}nost odlo`enog pla}awa, odnosno pla}awa u ratama. Op{tina je uz to obezbijedila stipendije studentima u iznosu od 60e, a studenti imaju mogu}nost podizawa studentskih kredita u nekoj od banaka. Naravno, kao i na drugim fakultetima, i ovdje se prilikom upisa pravi rang- lista. Na prvu godinu studija je upisano 15 studenata, a na drugoj ih ima 24. Teorijska nastava i vje`be se obavqaju radnim danima, a vikend je predvi|en za prakti~nu nastavu. Nastavni predmeti Na prvom i drugom semestru se slu{a po pet predmeta, dok se na oba semestra u drugoj godini slu{aju po ~etiri obavezna predmeta i izborni predmeti. Na prvoj godini se izu~avaju sqede}i predmeti: Teorija hrane ( I i II), Komunikacije (I i II), Proizvodwa hrane , Uvod u pekarstvo i poslasti~arstvo, Dimenzije turizma, Demonstracije hrane, Nutricionizam i priprema hrane, Prakti~na nastava o hrani. Na drugoj godini se izu~avaju predmeti: Informativni sistem za servis hrane, [efovi kuhiwa regiona, Menaxment hra ne i pi }a, Prakti~na nastava o hrani (I i II), Internacionalne kuhi- we, Pla ni ra we me ni ja, Me nax ment aplikacija za {efove kuhiwa. Izborni predmeti na ovoj godini studija su: Dezertiposlu`ewe, Servis u restora nu, Op {te obra zo va we. Studijske ekskurzije Studenti iz Pqevaqa odlaze redovno na ekskurzije i takmi~ewa. Pro{logodi{wa genercija je posjetila hotele “Milo~er” i “Rezident”, a u~estvovali su i na takmi~ewima u Novom Sadu i Beogradu. Ovogodi{wa generacija se priprema za studijsko putovawe u hotel “Rezident”, gdje }e odsjesti 15 dana. Studenti redovnu praksu obavqaju u crnogorskim hotelima visoke kategorije, a to je idealna prilika da poka`u svoje kvalitete i obezbijede sebi mogu}nost sigurnog zaposlewa. Dvije studentkiwe iz Pqevaqa su se tokom obavqawa qetwe prakse predstavile u najboqem svijetlu, zbog ~ega su zadr`ane na radnim mjestima koja im omogu}avaju izbor: zaposlewe, ali i na sta vak {ko lo va wa na Milo~eru. Ina~e, najboqim studentima je po zavr{etku {kolovawa u Pqevqima data mogu}nost da se usavr{avaju i napreduju u struci u Kanadi. Paralela - studenti sa sjevera i juga U~enici su zamolili profesora teorijske grupe predmeta, Milana Bukaricu iz Podgorice i profesore pakti~ne nastave iz Beograda, Petra Gracuna i Jordana Nastanovi}a, da im uporede kvalitet rada pqevaqskih studenata i studenata iz Milo~era i Podgorice. Profesor Petar Gracun je rekao, a wegove kolege su to potvrdile, da vrlo o~igledna razlika postoji. Ona se odnosi prije svega na predznawe sa kojim u~enici dolaze, ali su prot no o~e ki va wi ma, u ovoj se situaciji pokazalo da ponekad predznawe mo`e vi{e da {kodi nego da koristi. Naime, studenti iz primorskih gradova ili Podgori ce, ima ju mno go vi {e iskustva u ovim poslovima . Wima je mnogo toga, {to je pot pu no no vo i ne po zna to pqevaqskim |acima, odavno poznato. Me|utim, oni svoje predznawe lako pomije{aju sa zna wem i na stu pa ju sa uvjerewem da unaprijed znaju sve, a time sebe spre~avaju u daqem napredovawu. Studentima iz Pqevaqa sve je novo, oni obi~no nemaju isku stva u ovoj dje lat no sti, ali je time i wihovo interesovawe i `eqa za saznawima ve}a. Zato se i doga|a, da suprot no o~e kivawima, oni br`e napreduju. Najbo qi do kaz je anga`ovawe dvije djevoj ke iz Pqevaqa na po slo ve na Crnogorskom primorju, dok tu mo gu}nost nisu dobili mnogi stu den ti sa ju ga, ma ko li ko dje lovali super i or no i sa mo u vje re no. Prolaznost na fakultetu Pogre{no je uvjerewe da ovaj fa kul tet za vr {a va ju svi koji ga upi{u. Istina, mo`da }e se na privatnom fakultetu lak{e “progledati kroz prste” kod predmeta koji nisu u`e stru~ni, ali predmetima iz struke se poklawa maksimalna pa`wa. Neko }e fakultet zavr{iti za dvije ili tri godine, neko za ~etiri ili pet, neko ne}e nikad. Uz to, treba znati da na ovom, kao uostalom i na ve}ini drugih fakulteta, di plo ma bez zna wa ne zna~i ni{ta. Ovaj fakultet nudi izvanredne mogu}nosti zaposlewa, ali samo onima koji se doka`u i savladaju sve tehnike poslovawa. Budu}e zanimawe studenata Koliko }e ko daleko oti}i u ovoj struci, zavisi od poje din ca. Fa kul tet svi ma otvara vrata za daqe {kolovawe i napredovawe, jer ukoliko su uspje{ni i zainteresovani, studenti mogu nakon zavr{enog fakulteta upisati magistarske, odnosno doktorske studije. Dio wih }e na}i svoje mjesto na Primorju, u inostranstvu, po najluksuznijim hotelima i restoranima, a jedan dio, oni najlo{iji, osta}e trajno u kuhiwi. Uglavnom, zvawe koje dobijaju studenti po zavr{etku studija je menaxer gastronomije. Prakti~no, bi}e vrlo uspje{ni oni koji dospiju na mjesto {efa kuhiwe. Profesori su, ipak, na- pomenuli da {ef kuhiwe ne mo`e biti bilo ko. To je osoba koja zna sve poslove u svojoj oblasti i sa svog mjesta mo`e da prati kvalitet rada ostalih radnika, ali mora da i sama bude uzor i primjer drugima. [ef kuhiwe mora posjedovati autoritet. Me|utim,kako su istakli pro fe so ri, bit no je razlikovati preneseni i ste~eni autoritet. Preneseni autoritet (dobijen samo zvawem) nema veliku snagu i lako se gubi. Ste~eni autoritet se gradi kroz prakti~nu djelat nost i po sta je traj no ogledalo li~nosti. Saradwa privrede i fakulteta Profesori su posebno istakli zna~aj saradwe privrede i {kolstva. Ta saradwa je u pqevaqskoj op{tini do sada bila lo{a ili je uop{te nije ni bilo. U tom smislu, oni upu}uju apel svim privatnim preduzetnicima, vlasnicima ugostiteqskih objekata, da razmisle o mogu}nosti stipen di ra wa naj u spje {ni jih studenata ovog fakulteta, kako bi kvalitetan, obu~en i stru ~an ka dar za dr `a li u svom gradu i na taj na~in sebe sa~uvali od tr`i{ne konkurencije. Sa svoje strane, Akademski centar je otvoren za saradwu. Profesori nude mogu}nost u`e stru~nog osposobqavawa stipendista za one poslove koji su neophodni odre|enom privatnom preduzetniku. Time bi privrednici obezbijedili sebi kvalitet prepoznatqiv izvan granica ovoga grada. Rije~ studenata Svi studenti, bez izuzetka,preporu~uju kulinarski menaxment budu}ima maturantima. Isti~u kva litet predavawa, izvanrednu saradwu i drugarski odnos sa predava~ima, kao i mogu}nost brzog i lakog zaposlewa. Jedna od najve}ih zabluda mladih je da studirawe u svom gradu su`ava vidike. Kulinarski menaxment, napro tiv, {i ri vi di ke. On pod ra zu mi je va pu to va wa, upoznavawe drugih obi~aja i kulutura, mogu}nost odlaska u inostranstvo, op{tu i pro fe si o nal nu iz grad wu li~nosti. Pisale: Erna Vlahovqak, Nikolina i @eqka Petrovi}, Ana Damjanovi}, Tijana Dromqak, Lejla Kadi}, Danica Je~menica, Marija ]uzovi} i Irma ^uturi} Prijateqska posjeta @abqaku RAZMJENA ISKUSTAVA Svako putovawe i ekskurzija predstavqaju za u~enike nezaboravan do`ivqaj. Razmjena iskustava sa u~enicima sli~nog smjera u nekom drugom kraju, ponekad ima ve}u snagu od bilo kakvog predavawa i du`e se pamti i od najboqe nau~ene lekcije. Ako nas uz to put vodi kroz prelijepe crnogorske krajeve, a priroda napaja svojom toplinom, do`ivqaj je potpun i vrijedan trajnog sje}awa. Ta kav osje }aj su ima li u~enici odjeqewa II5 ( kuvari i ko no ba ri) Sred we stru~ne {kole u Pqevqima nakon posjete Sredwoj mje{ovitoj {koli “17. sep- Tgova~ka djelatnost ODLIKE DOBROG TRGOVCA Ve}ina qudi misli da je lako biti dobar trgovac, te da se tim poslom mo`emo svi ba vi ti. Po zna va ti osnovne ra~unske operacije, uslu`iti mu{teriju i naplatiti ra~un... po ustaqenom mi{qewu dovoqno je za trgova~ki posao. Ko li ko smo da le ko od istine shvatamo onoga momenta kada u ulozi kupca u|emo u prodavnicu. Do~eka}e nas ili nasmijano lice trgovca spremnog da odgo vo ri svim na {im prohtjevima ili namrgo|eno lice umornog radnika ko ji u na ma vi di iz vor svih svojih problema. Mo`da tek tada shvatamo da nije lako biti dobar trgovac. Trgovac mora biti osoba sa mnogo li~nih kvaliteta. Neki od wih se sti~u, a neki su prirodno dio nas. Treba u mu{teriji vidjeti prijateqa i do~ekati ga sa osmijehom na licu. Naravno, kupci ponekad znaju biti veoma naporni. Neki od Konzumirawe alkoholnih pi}a ^A[ICA PUNA BRENDA Globalno najpopularnija alkoholna pi}a su zapravo brendovi u vlasni{tvu nekoliko najve}ih svjetskih kompanija koje obr}u milijarde evra. Osim {to je unosan, ovaj biznis se pokazuje i kao prili~no otporan na trenutne ekonomske nezgode u svijetu. Jer, konzumirawe `estokih alkoholnih pi}a je u osnovi socijalnog obrasca mnogih dru{tava. Uz to ide i sintagma o “dostupnom luksuzu” koja obja{wava potrebu qudi da piju najbo qa (naj sku pqa) pi }a i onda kada je najte`e. Berze su se za`eqele do- brih tren do va. Glo bal na ekonomska kriza je stisla i ne popu{ta, posmatra~i od ugleda uste`u se od prognoze do kada }e biti ovako. Te{ko je, kao {to odavno bilo nije. Ali, da li je kriza nekom ma}eha, a nekom majka, da li su neke grane privre|ivawa po{te|ene? ^ini se da barem jedna jeste. To je industrija alkoholnih pi }a. Iz vje {ta ji sa kraja pro{le i po~etka ove godine govore da nije do{lo do pada obima posla, {tavi{e, neki iz bran{e su zabiqe`ili rast. Ali, ne zakqu~ujte suvi- tembar” na @abqaku. Na put smo kre nu li sa pro fe so ri ma stru~ nih predmeta: Remzom Hrkovi}em i Miqanom Mitrovi}em u 10 sati. U`ivawe u prelijepom ambijentu Crnog jezera, odmor, rekreacija i zabava, imali su i svoju prak ti~ nu stra nu. Posjetili smo svoje drugove i naro~ito se zadr`ali u \a~koj zadruzi restorana “Duga” u kome u~enici smjera kuvar i konobar obavqaju prakti~nu nastavu. Vratili smo se oko 17 sati puni do`ivqaja i oboga}eni jednim posebnim iskustvom. Irma ^uturi}, II5 {e brzo. Nije rije~ o tome da se u ove te{ke dane u “`estini “ tuga i bezna|e gase. Kvalitetni napici mogu se svrstati u kategoriju “dostup nog luk su za”. Kad je kriza, o kupovini ekskluzivne nekretnine razmisli}e i najbogatiji. Me|utim, dobra kapqica nikad nije “preko svijeta”, tako da alkoholna pi}a dobijaju status najboqih me|u najboqima. Aleksandar Terzi}, IV2 wih }e tra`iti da im po sto puta poka`e mo je dan isti proizvod. Neki }e u}i vi{e iz potrebe da sa nekim popri~aju, razmijene ak tu el ne in for ma ci je, ubiju dosadu. Ima i onih koji su neprestano u `urbi i nikako im ne}e odgovarati ako se sa wima upustite u razgovor. Trgovac uvijek mora biti dobar psiholog. Mora osjetiti raspolo`ewe mu{terije i biti spreman da mu iza|e u susret. Ne smije da poka`e nervozu ili netrpeqivost prema bilo kome. Kada ga kupac pita za savjet u vezi sa artiklom, wegova je du`nost da mu iza|e u susret. Trgovci moraju da vode ra~una o roku upotrebe proizvoda, da reaguju bla go vre me no ako rok upotrebe pro|e i da ne dozvole sebi da prodaju pokvarenu robu. Ono {to nijedan trgovac ne bi smio da uradi je da se upusti u kra|u. Kupac je uvijek u pravu - to je moto dobrog trgovca. Uz sve to, trgovac mora da vodi ra~una o higijeni prodavnice, kao i o vo|ewu poslovnih kwiga. Kada do|e inspekcija , sve mora da bude kako treba. Nije rijedak slu~aj da prodavnicu u kojoj }emo svakodnevno na ba vqa ti ro bu po ne kad vi{e biramo vode}i ra~una o tome ko su u woj trgovci, nego kolike su cijene. Zato je sasvim razumqivo da }e i poslodavci svakim danom sve vi{e voditi ra~una o izboru radnika, jer je mno go lak {e iz gu bi ti jednog lo{eg trgovca nego mnoge mu{terije i to u dana{wem vremenu, kada je konkurencija sve ve}a, a onih koji tra`e posao sve vi{e. Ivana Bailovi}, II3 Sredwo{kolac 23 ZABAVNA STRANA Novembar 2010. godine PISMO STUDENTA RODITEQIMA “BISERI” IZ U^IONICE Profesor: Ako ti ka`em da si magarac, uvrijedi}u `ivotiwu. • • • Prof. in for ma ti ke: Na jednom od tih ra~unara ne radi internet (nijedan nije imao internet) • • • Prof. biologije: Deco, je li vam jasno ovo? Odjeqewe blentavo odmahuje glavom. Prof. bi o lo gi je: Do bro, idemo daqe... • • • Prof. materweg jezika: ]uti i ~itaj... • • • Prof: Ide mi sunce u o~i... Neko: Da zatvorim prozor... • • • Razredni: Ti stalno hvata{ krivine... U~enica: Ali ja sam bila na zadwa tri ~asa fizi~kog. Profsor: Jeste, ti si bila na posledwa tri ~asa, ali mi fizi~ko imamo ve} tri mjeseca. • • • U~enica: Profesorice, dozvoqavate li mi da izadjem u WC? Profesor: Da}u ja tebi WC kad te MALOPRIJE ka`em razrednom. • • • Prof. materweg jezika: Reci ti nama, kad je Malom Radojici bilo najte`e, na kojim mukama? U~enik: Pa kad su mu pobili svu djecu, profesorice! Prof. materweg: ^ek, ~ek, polako... Mali Radojica je imao djecu? U~enik: Da profesorice! Dvadesetoro djece! Prof. materweg: Mali Ra- dojica tad nije bio o`ewen, a kamo li imao djecu. Gdje si ti to pro~itao? U~enik: Pa u pjesmi profesorice, lijepo pi{e. Prof. materweg: Gdje? U~enik: Pa, evo ovdje profe so ri ce... “Po bi {e mu dvadeset klinaca” • • • Pro fe sor in for ma ti ke: Dragana }uti, ne mogu ni{ta da vidim od tebe. • • • Prof. ra~unovodstva: Kwige su vam potpuno iste, samo {to su autori i tekst razli~iti. • • • Prof. ekonomije: Ti{ina pozadi, tamo gore. • • • Prof. geografije: Skloni to ogledalo da ga ne proguta{. • • • Prof. matematike: Ovo je lako, to znam i ja da uradim. Prof. marketinga: Izvadi te slu{alice i stavi u proizvod. • • • Prof. informatike - Ra~unari se ne pale i ne gase, ra~unari se ukqu~uju i iskqu~uju. • • • Prof. geografije - Idi u WC i umij se iza vra ta. • • • U~enik: Prof. mogu li u WC? Profesor: Idi u Karantaniju ako ho}e{. • • • Profesor: Evo tebi jedan to~ak bez {laufa. • • • Prof. geografije - Za u~enika koji bje`i sa ~asova ka `e: TO JE TAJ FUN, ISTO KAO VULKAN NA ISLANDU... • • • Prof. matematike - [ta si navalila kao smrt na babu. Pripremila: Marijana Jakovqevi}, III2 Dragi roditeqi! Ve} tri mjeseca je pro{lo kako sam na fakultetu, a jo{ vam nisam pisala. Stidim se zbog toga, ali obe}avam da }u sve to sad nadoknaditi! Ali, prije nego {to nastavim sa pisawem ovog pisma, molim vas, sjedite! Nikako nemojte daqe ~itati ovo pismo stoje}i! Ve} su mi skoro potpuno zarasle opekotine i ve} sam se skoro potpuno oporavila od {oka {to sam morala da ska~em sa ~etvrtog sprata. Provela sam samo dvije nedjeqe u bolnici, vid mi se ve} skoro u potpunosti vratio, a i povra}am samo jednom nedeqno. Po{to sam po`ar izazvala sama, mora }e mo uni ver zi te tu da pla ti mo 35.000 eura od{tete, ali to nije ni{ta, jer je glavno da sam ostala `iva. Imala sam sre}u, jer je ~ovjek, koji stanuje preko puta, primijetio {ta se de{ava i pozvao vatrogasce i hitnu pomo}. Potom me je posjetio u bolnici, a po{to nisam imala gdje da odem (moja soba je u potpunosti izgorela), bio je tako qubazan i ponudio mi da pre|em kod wega. Ima jednoso- ban stan, ali nam je za to sjaj no. Ina~e, on je dvaput stariji od mene, ali ludo smo se zaqubili jedno u drugo i planiramo da se vjen~amo. Jo{ se ni smo ta~no dogovorili kada, ali htjeli bismo da se vjen~awe odr`i prije nego {to se na me ni pri mi je te tragovi trudno}e. Uisti nu, dra gi moji, bi}u majka! Znam da jedva ~eka te tre nu tak kad }ete postati baba i deda i potpuno sam ubije|ena da }ete bebice (jer ~ekamo trojke) pri mi ti sa onoliko qubavi, sa koliko ste mene okru`ivali kada sam bila mala. Jedina stvar, koja trenutno odla`e na{u svadbu, je da je moj verenik pokupio negjde neku odvratnu infekciju. Zbog toga smo oboje opet u bolnici, jer sam i ja to dobila, ali sada nam je mnogo boqe zahvaquju}i antibioticima, koje dobijamo intravenozno. Doktori ovu bolest nazivaju sifilis, ili tako nekako. Znam da }ete mog supruga do~ekati {irom ra {i re nih ru ku, i uskoro }e postati dio na{e porodice. To je ve o ma drag ~o vjek i uprkos tome {to nema za vr {e nu osnov nu {kolu, veoma je ambiciozan. Naravno, on je druge vjeroispovijesti, ali znam da ste vrlo tolerantni, pa vam ne}e smetati ni to {to je tamnije puti. Sigurna sam da }ete ga voqeti bar onoliko koliko ga ja volim!!! Po{to je pribli`no va{ih godina, slaga}ete se vrlo dobro, naro~ito kad se preselimo kod vas (jer je na{ stan suvi{e mali za toliko qudi). ^ini mi se da su i wegovi roditeqi ~estiti qudi. Wegov otac je poznati {vercer narkotika iz Afrike, odakle je porijeklom i moj budu}i... Tako sada, kada sam vam sve op{irno opisala, mislim da je vrijeme da vam priznam da mi nije izgorio stan, tako da mi nije ni{ta. Nisam ni bila u bolnici, nemam ni vjerenika, ni sifilis, niti ikakvog crnca. Istina je ta, da sam pala iz matemati~ke analize i makroekonomije, a iz informatike sam se provukla, pa sam htjela da vam poka`em da na ovom svijetu postoje i gore stvari od ovih! Qubim vas, va{a }erka! Pripremila: Marijana Jakovqevi}, III2 OSAM \A^KIH ZAPOVIJESTI 1. [LIHTAWE Dobar |ak mora da zna kada je pravi trenutak da upotrebi ovu vje{tinu i tako se spasi od vje~itog isku{ewa da padne u nemilost profesora svog. 2. BJE@AWE SA ^ASOVA Bje`i prije sedmog ~asa ili pret~asa, pred raspust ili praznicima, u vrijeme kakve nevoqe i svake srijede i petka. 3. TRA@EWE IZGOVORA I PRAVDAWE Ne uzimaj ~esto kao izgovor ime doktora svog. Izbjegavaj ispra}aje, svadbe i pogrebe i samo tako tvoja rubrika sa neopravdanim osta}e ~ista, govore}i o vje{tini tvojoj prepodobnoj. 4. PREPISIVAWE Ne pravi sebi pu{kice prevelike, i nemoj se u wih potpuno uzdati, ve} sjedi pored trpeqivog i premudrog prijateqa tvog i moli ga svim srcem prate}i pogled profe- OD KOLEVKE PA DO GROBA, NAJLEP[I JE \A^KI RASPUST! sora svog. 5. UPISIVAWE OCENA I OPRAVDANIH ^ASOVA Falsifikuj samo u vrijeme kakve nevoqe goleme i neka ti misao jasnija od muwe bude da mo`es da zaglavi{ zbog neo~ekivanog prepoznavawa rukopisa tvog . 6. PROVAQIVAWE Provaquj bli`wega svoga kao samog sebe, profesore i tetkice svoje, ali ne dozvoli da blagodareni glas tvoj nadvisi glasove drugova tvojih. 7. MUVAWE Muvaj profesore svoje za vaskoliko boqe ocene svoje i zgodne ortakiwe (ortake) svoje, jer tako je zapisano. 8. GREBAWE Grebi se od svih prijateqa svojih, jer samo tako }es ste}i za burek nas nasu{ni. Pripremila: Marijana Jakovqevi}, III2 24 Sredwo{kolac SPORT Iz ugla mladog atleti~ara Novembar 2010. godine Razgovor sa rukometa{icom Mejrom Muratovi} VOLJOM I LJUBAVLJU PRIJATNA ISKUSTVA IZ [VEDSKE SVE SE POSTI@E O atletici, sportu koji privla~i pa`nju sve ve}eg broja mladih ljudi u gradu, naj~e{}e se ne zna dovoljno. U Srednjoj stru~noj {koli, ~iji su u~enici tradicionalno uspje{ni sportisti, samo tri u~enika se aktivno bave atletikom. To su: Aleksandar Spaji}, NJego{ Milinkovi} i Dragana Terzi}. Sve troje su ~lanovi AK “Rudar“, a svoj uspjeh u ovom sportu duguju ne samo talentu, ve} i odli~noj saradnji sa trenerom Budimirom Jestrovi}em. Atletikom se morate baviti od malih nogu. Prvi koraci u svijetu atletike prave se prije nego {to postanete ~lan kluba. Da bi na tom putu bili uspje{ni, morate posjedovati ogromnu ljubav i veliku `elju. Odustajti se ne smije, jer je vjera u uspjeh uvijek pola uspjeha. Ono {to ipak ~ini da mnogi talentovani sportisti stanu na pola puta je to {to profesionalno bavljenje atletikom, ali i drugim sportovima, zahtijeva dosta novca, velika ulaganja, a onih koji to mogu da priu{te sebi obi~no ne- ma mnogo. Kao ~lan AK “Ru dar“ mogu da ka`em da sam najbolje rezultate postigao na seniorskom takmi~enju u Baru, istr~av{i deonicu 100 m za 10.95 sekun- di, dok je moj {kolski i sportski drug, Aleksandar Spaji}, pre tr ~ao de o ni cu 400 m u vremenu od 51,30 su kun de— (kao mla|i juniori). @elim, ipak, ista}i da {kolske obaveze moraju biti ispred oba ve za u klubu. Nije te{ko sve uskladiti, ali je potrebno imati dovoljno volje i ljubavi i prema jednom i prema drugom. Sve se posti`e voljom i ljubavlju. Zbog lak{e povrede sam bio prinu|en da jedno vrijeme odlo`im treninge i takmi~enja, ali su vjera, volja i ljubav ostali i vratili me na atletske staze. Moj `ivotni moto glasi: TRKU NE DOBIJA BRZ, NEGO UPORAN ! Njego{ Milinkovi}, IV2 Razgovor sa uspje{nim ko{arka{em, biv{im u~enikom Srednje stru~ne {kole OD RUDARA DO PRVE LIGE SRBIJE Nekada{nji u~enik Srednje stru~ne {kole u Pljevljima, Milenko Golubovi}, danas je ~lan OKK “Beograd” za koji }e se takmi~iti u Balkanskoj ligi i Prvoj ligi Srbije. Kada je davne 1999. godine po ~eo da tre ni ra u ko{arka{kom klubu “Rudar”, Milenko Golubovic je imao samo deset godina i nije ni sanjao da }e se ga talenat i upornost odvesti tako daleko. “U Rudaru sam nastupao u svim mla |im se lek ci ja ma. Dok sam igrao za juniore, osvojili smo drugo mesto u Crnoj Gori, a tada sam bio i na u`em spisku juniorske reprezentacije Crne Gore. Za Rudarov prvi tim sam po~eo da igram 2006. godine, ali sam iste te godine napustio Rudar i oti{ao u kraljeva~ki Ma{inac, gde sam igrao za tim koji se takmi~io u prvoj ligi Srbije.”, prisje}a se Milenko svojih po~etaka i dodaje da je u cilju usavr{avanja mjesec dana proveo u Rusiji, na pri pre ma ma u Mo skvi. Dvadesetjednogodi{nji Milenko, visok je 207 cm i trenutno `ivi u Beogradu, a prije od la ska u glav ni grad Srbije, u Pljevljima je sa ekipom od jos tri ~lana odnio pobjedu na turniru u basketu koji je imao slogan “Baci drogu u ko{“. Ognjen Golubovi}, I6 Mejra Muratovic, u~enica IV razreda Srednje stru~ne {kole, smjer ekonomski tehni~ar, na putu je ka ostvarenju svog sna. Taj san, dug devet godina, doveo je 2001. godine u ru ko metni k l u b “Biseri”. @eljela je da jed nog dana bude poznata rukometa{ica i svoj talenat doka`e izvan granica svoje zemlje. Gradila je budu}nost kroz mnogobrojne treninge i vje`be, za {ta je bilo potrebno mnogo truda i upornosti. Me|utim, kako Mejra ka`e, tamo gdje postoji `elja, ni{ta nije te{ko i nemogu}e. Uspjela je da se na|e me|u djevojkama koje `i ve za svoj tim i za jed ni~ku pobjedu. Isti~e da u sva koj utakmici u`iva i trudi se da i po raz pri hva ti kao pobjedu, jer se na gre {ka ma najbolje u~i. Ove godine boravila je u [vedskoj, gdje je u toku raspusta trenirala dva i po mjese ca za Lun dagård’ H43 . Svaki dan je i{la na treninge, koji se po tehnici malo razli- Intervju sa Jovanom Pavlovi}em KO[ARKA, MOJA NAJVE]A LJUBAV Me|u brojnim uspje{nim sportistima u Srednjoj stru~noj {koli, nalazi se i jedan ko{arka{ki trener. To je Jovan Pavlovi}, u~enik odjeljenja IV1. Interesovalo nas je {ta nam on mo`e re}i o ko{arci, {koli, njegovim planovima za budu}nost... I, evo {ta nam je odgovorio. - Ko{arku sam zavolio uz svoga oca, tako|e ko{arka{kog trenera. Treniram od sedme godine i moj dugogodi{nji trud se isplatio. Ve} godinu dana sam trener mla|ih pionira i po~etnika u KK “Pljevlja”. ^lanovi moga tima posti`u zapa`ene rezultate. Pro{le zime smo imali mini basket u Beogradu za kategoriju od 10 do 12 godina. Nakon {est pobjeda i jednog po ra za, osvojili smo drugo mjesto. Ljetos smo posjetili k a m p “Oka nik” u Mataru{koj ba nji kod Kra - Razgovor sa Edinom ^uturi}em, mladom nadom kik boksa Crne Gore BAVITE SE ONIM [TO VOLITE Imao sam ~ast da u razgovoru sa svojim drugom Edinom ^uturi}em, u~enikom IV2 odjeljenja Srednje stru~ne {kole, saznam ne{to vi{e o sportu kojim se aktivno bavi i istovremeno se upoznam sa nagradama koje je osvajao tokom bavljenja karateom. Shvatio sam da dobri rezultati u sportu ne moraju zna~iti lo{ uspjeh u {koli i da je u svemu bitna ljubav prema onome ~ime se ~ovjek bavi. “Jedanaest godina treniram karate i za to vrijeme osvojio sam oko 25 medalja sa raznih nacionalnih i evropskih takmi~enja. Karate je postalo opsesija kojoj sam pridavao veoma va`nu ulogu u mome `ivotu, da bih se kasnije preorjentisao na kik boks, oblast low kick. Moja desna ruka u svemu je moj trener, Men- kuju od ovih u Pljevljima. Sprijateljila se sa djevojkama sa kojima je trenirala, dokazuju}i jo{ jednom da za iskreno prijateljstvo ni{ta, pa ni ne po zna va nje je zi ka, ne predstavlja problem. Dobila je ponudu da potpi{e ugovor i da pre|e da igra za njihov klub, ali zbog {kolskih obaveza nije mogla da prihvati taj izazov. Me|utim, njeno vrijeme tek predstoji, a po zavr{etku srednje {kole otvaraju se i nove mogu}nosti. Ana Damjanovi}, I2 i @eljka Petrovi}, II2 sur Deli}.Potrebno je puno odricanja, strpljenja, vje{tine i treniranja da bi se ostalo u formi, a pogotovo sada kada me ~eka dr`avno prvenstvo iz kik boksa koje }e se odr`ati u Podgorici 30. oktobra 2010. godine. @elja mi je, i iskreno bih volio, da postanem prvak u kik boksu, ne samo u Crnoj Gori, ve} i u svijetu, ljeva, gdje su se mla|i pioniri i kadeti pripremali za turnir u Novoj Gorici (Slovenija). Lijep je to osje}aj kada vidi{ mlade koji vole sport, njeguju zdrave stilove `ivota i posti`u dobre rezultate u onome ~ime se bave. S obzirom da jo{ uvijek idem u {kolu, tru dim se da zbog mojih aktivnosti i obaveza u klubu, ni uspjeh u {koli ne izostane. Za do vo ljan sam postignutim rezulta ti ma u {ko li, a sve svoje planove vezane za sport ne bih jo{ uvijek otkivao. Ukoliko ne uspijem u onome {to planiram, zadovolji}u se time da otvorim {kolu ko{arke. Ivana Bailovi} i Erna Vlahovljak, II3 Sredwo{kolac IZDAVA^: J.U. Sredwa stru~na {kola Pqevqa DIREKTOR: Mervan Avdovi} UREDNIK: Sne`ana Gruji~i} LEKTOR: Bojan Struwa{ ali znam da je put do zvijezda posut trnjem i da }e biti veoma te{ko posti}i to. U skoroj budu}nosti planiram da se upi{em fakultet i da istovremeno treniram u Kik boks klubu “Ariston” u Podgorici, gdje je glavni trener, ne manje ni vi{e, nego Ivan Strugar. Na kraju, `elio bih da poru~im, ne samo svojim prijateljima, ve} i svim u~enicima Srednje stru~ne {kole, da prvenstveno u~e, a potom da se bave onim {to ih ispunjava.” Razgovor obavio: Nemanja Vuka{inovi}, IV2 URE\IVA^KI ODBOR: Fadlija [abani} Vladan Avramovi} Vida Mili} Alema Vlahovqak i u~enici Sredwe stru~ne {kole PRIPREMA: Rade Kne`evi} [TAMPA: Pegaz - Bijelo Poqe TIRA@: 500
Documenti analoghi
Foto: Muhamed TUNOVI
Hasib Mahmi} (23) iz Bosanske Krupe, Vildan Pehli} (26) i Almir
Kasumovi} (27) iz Velike Kladu{e, koji su bodrili na{e zmajeve u odlu~uju}em me~u kvalifikacija za SP u Kaunasu, izgubili su `ivot u ...