Feagaiga Fou
Transcript
Feagaiga Fou
Feagaiga Fou Tusi Lesona a le Faiaoga o Aoaoga o le Talalelei Feagaiga Fou Tusi Lesona a le Faiaoga o Aoaoga o le Talalelei Lomia ma Faasalalauina e le O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai Aai o Sate Leki, Iuta Faavaa: O le Lauga i Luga o le Mauga, tusia e Carl Bloch. Faaaogaina ona o le faatagaga a le National Historic Museum i Frederiksborg i Hillerd. © 1997, 2002 e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma Lolomiina i le Iunaite Setete o Amerika Faamaonia le faa-Peretania: 5/02 Faamaonia le faaliliuina: 5/02 Faaliliuina o le New Testament Gospel Doctrine Teacher’s Manual Samoan Faasino Mataupu Numera o Lesona ma le Autu Itulau Fesoasoani mo le Faiaoga v 1 “Ina ia Talitonu ai Outou o Iesu o le Keriso Lava Ia” (Isaia 61:1–3; Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11; Ioane 1:1–14; 20:31) 1 2 “Ua Vivii Atu Lo’u Loto i le Alii” (Luka 1; Mataio 1) 6 3 “Ua Fanau Mai mo Outou . . . se Faaola” (Luka 2; Mataio 2) 10 4 “Ina Teuteu Ia E Outou le Ala o le Alii” (Mataio 3–4; Ioane 1:35–51) 14 5 “Toe Fanauina” (Ioane 3–4) 19 6 “Ona La Tuua Loa Lea o Laua Upega” (Luka 4:14–32; 5; 6:12–16; Mataio 10) 23 7 “O [Ia] Lava Na Aveina O Tatou Vaivai, Ma Na Tauave o Tatou Mai” (Mareko 1–2; 4:35–41; 5; Luka 7:11–17) 28 8 O le Lauga i le Mauga: “O Se Ala e Silisili Lava” (Mataio 5) 32 9 “A ia Outou Muai Saili le Malo o le Atua” (Mataio 6–7) 38 10 “Ia Outou Amoina La’u Amo, ma Faaaoao mai ia te Au” (Mataio 11:28–30; 12:1–13; Luka 7:36–50; 13:10–17) 44 11 “Ona Fetalai Atu Ai Lea o Ia ia te i Latou i Mea e Tele i Faataoto” (Mataio 13) 48 12 “O Au o le Areto o le Ola” (Ioane 5–6; Mareko 6:30–44; Mataio 14:22–33) 53 13 “Ou te Avatu foi ia te Oe Ki o le Malo” (Mataio 15:21–17:9) 58 14 “O Ai Lo’u Tuaoi?” (Mataio 18; Luka 10) 63 15 “O a’u o le Malamalama o le Lalolagi” (Ioane 7–8) 68 16 “Sa Ou Tauaso, O Lenei Ua Ou Vaai” (Ioane 9–10) 72 17 “Se a Se Mea Ou Te Faia Ina Ia Ou Maua Ai Le Ola e Faavavau?” (Mareko 10:17–30; 12:41–44; Luka 12:13–21; 14; 16) 77 18 “Na Le Iloa Foi o Ia, A ua Maua” (Luka 15; 17) 82 19 “O Lou Faatuatua Ua e Ola Ai” (Luka 18:1–8, 35–43; 19:1–10; Ioane 11) 86 20 “Oi Talofa ia te Outou, . . . Tagata Pepelo” (Mataio 21–23; Ioane 12:1–8) 90 21 “O Le a Le Faailoga O Lou Toe Afio Mai?” Iosefa Samita—Mataio [Mataio 24]) 95 22 “Ia Fai Mo Outou Tofi Le Malo Ua Saunia Mo Outou” (Mataio 25) 100 23 “Ia Outou Fealofani, E Pei Ona Ou Alofa Atu Ia Te Outou” (Luka 22:1–38; Ioane 13–15) 105 24 “O le Ola e Faavavau Lenei” (Ioane 16–17) 110 iii iv 25 “Aua Le Faia Lo’u Loto, A o Lou Finagalo” (Mataio 26:36–46; Mareko 14:32–42; Luka 22:39–46) 115 26 “O Le Mea Lenei Na Fanau Mai Ai A’u” (Mataio 26:47–27:66; Mareko 14:43–15:39; Luka 22:47–23:56; Ioane 18–19) 120 27 “E Le o Iinei o Ia, Aua Ua Toetu Mai o Ia” (Mataio 28; Luka 24; Ioane 20–21) 126 28 “O Molimau i Matou Nei” (Galuega 1–5) 131 29 “Ua Faatoateleina le Au Soo” (Galuega 6–9) 137 30 “E le Faailogaina Tagata e le Atua” (Galuega 10–14; 15:1–35) 142 31 “Ma Ua Faamalosia Foi Ekalesia i le Faatuatua” (Galuega 15:36–18:22; 1 ma le 2 Tesalonia) 147 32 “Ola i le Agaga” (Galuega 18:23–20:38; Kalatia) 152 33 “O Le Malumalu Outou o le Atua” (1 Korinito 1–6) 157 34 “Taofi Mau Sauniga, Pei Ona Ou Tuuina Atu Ia Te Outou” (1 Korinito 11–16) 162 35 “Ia Outou Lelei ma le Atua” (2 Korinito) 167 36 “O e Alofagia e le Atua, Ua Valaauina e Fai ma Tagata Paia” (Roma) 171 37 O Iesu Keriso: “O Le Na Te Taitaiina ma Faaatoatoaina le Faatuatua” (Eperu) 176 38 “Ua e Molimau Ia Te Au” (Galuega 21–28) 181 39 “Ina Ia Faaatoatoaina Ai Le Au Paia” (Efeso) 186 40 “Ou Te Mafaia Mea Uma Lava I Le Faamalosi Mai o Keriso” (Filipi; Kolose; Filemoni) 191 41 “Ua I’u Ia Te Au le Tausinioga” (1 ma le 2 Timoteo; Tito) 196 42 “Talitonuga Mama” (Iakopo) 200 43 “O Se Tupulaga Filifilia” (1 ma le 2 Peteru; Iuta) 204 44 “O le Atua o le Alofa Lava Ia” (1, 2, ma le 3 Ioane) 208 45 “O Le Manumalo, E Maua e Ia Mea Uma” (Faaaliga 1–3; 12) 212 46 “E Mau Foi O Ia Ma I Latou, E Fai Foi I Latou Mona Nuu” (Faaaliga 5–6; 19–22) 218 Fesoasoani mo le Faiaoga Ina ua mavae ona faaali atu le Alii toetu i ana Aposetolo, na toe faaali atu foi o ia i se vaega o i latou i le Sami o Kalilaia. Ao faatasi o ia ma i latou, sa ia fesili faatolu atu ia Peteru i se fesili faapea: “Pe e te alofa mai ea ia te au?” O taimi uma lava na tali mai ai Peteru faapea, “Ua e silafia, ou te alofa ia te oe.” Na tali atu le Alii i le tautinoga a Peteru e faapea: “Ia e fafaga i au tamai mamoe. . . . Fafaga i au mamoe. . . . Fafaga i au mamoe” (Ioane 21:15–17). I le avea ai ma se faiaoga o Aoaoga o le Talalelei, e mafai ona e faaali atu lou alofa mo le Alii e ala lea i le fafagaina o ana mamoe, ia mautinoa o tagata taitoatasi uma i lau vasega ua “manatulia i latou ma tausia ma le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4). O le tasi faamoemoega taua o le afioga a le Atua o le fesoasoani lea ia i tatou ina ia “tatou talitonu o Iesu o le Keriso lava ia, o le Alo o le Atua; ma o lo [tatou] talitonu e mafai ai ona tatou maua le ola i lona suafa” (Ioane 20:31). A taitaiina e le Agaga, o le a mafai ai e oe ona fesoasoani i tagata o le vasega ina ia faamalosia a latou molimau i le Faaola, o lo latou faatuatua ia te ia, ma a latou tautinoga ina ia ola i lana talalelei. O le a e mafai foi ona fesoasoani ia i latou ina ia mauaina isi faamanuiaga lea e maua mai le suesue ma le faamaoni i le Feagaiga Fou, e pei ona faailoa mai e Peresitene Thomas S. Monson: “O le savali atoa o le Feagaiga Fou e manavaina mai ai se agaga fagufagu i le tagata. O ata lafoia o le faanoanoa e tafi ese i sulu o le faamoemoe, e suia le faanoanoa i le olioli, e soloiesea foi lagona faaesea o le olaga, i le malamalama mautinoa o loo manatu tele mai lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou taitoatasi” (“O le Agaga e Ola Ai,” Liahona, Iuni 1997, 4). Aoao Atu e Ala i le Agaga A o sauniuni e aoao atu le vasega o Aoaoga o le Talalelei, e taua tele lou sailia o musumusuga ma taitaiga mai le Agaga o le Alii. “O le a tuuina atu foi le Agaga ia te outou i le tatalo i le faatuatua,” ua fetalai mai ai le Alii, “ae afai tou te le maua le Agaga aua tou te aoao atu” (MFF 42:14.) E mafai ona e sailia le Agaga e ala i le tatalo, anapogi, suesue i tusitusiga paia i aso taitasi, ma le usitai i poloaiga. A o e sauniuni atu mo le vasega, ia tatalo mo le Agaga ina ia fesoasoani ia te oe ia e malamalama i mau ma manaoga o tagata o le vasega. O le Agaga foi e mafai ona fesoasoani ia te oe e fuafua ni auala lelei e aoao ai mau ma faatusatusa i o tatou olaga i le taimi nei (tagai 1 Nifae 19:23). Faatasi ai ma le fesoasoani a le Agaga, o le a mafai ai ona avea oe ma auupega i aao o le Atua e aoao atu ai ana afioga i ana fanau. Ua tuuina atu i lalo nisi o fautuaga e valaaulia ai le Agaga i lau vasega: 1. Ia tofi tagata o le vasega e faia tatalo i le taimi a o lei amataina le vasega ma le faaiuga. I le taimi o le vasega, ia e tatalo i lou loto mo le agaga e taitaiina oe, ina ia tatalaina loto o le vasega, ma molimau atu ma musuia i latou. 2. Ia faaaoga mau (tagai “Taulai Atu i Tusitusiga Paia” i le itulau vi). v 3. Molimau atu i soo se taimi e musuia ai oe e le Agaga, ae le na o le faaiuga o le lesona. Molimau atu e uiga i le Faaola. Ia valaaulia e le aunoa ia tagata o le vasega e tuuina atu a latou molimau. 4. Ia faaaoga viiga, pese a le Peraimeri, ma isi musika paia e saunia ai loto o tagata o le vasega ia lagona le Agaga. 5. Ia faailoa atu lou alofa mo tagata o le vasega, mo isi tagata, ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. 6. Ia faasoa atu ou manatu, lagona, ma ni mea na e aafia ai e talafeagai ma mataupu o loo i le lesona. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faapea foi ona latou faia. E mafai foi e tagata o le vasega ona faamatala atu pe na faapefea ona latou faaaogaina ia ni mataupu faavae na talanoaina i lesona ua mavae. Taula’i Atu i Tusitusiga Paia Na aoao mai Elder Boyd K. Packer e faapea, “O aoaoga moni, a malamalama i ai, e suia ai uiga ma amioga” (Liahona, Ianuari 1987, 17). I au sauniuniga faapea i taimi o le vasega, ia tulimatai atu i aoaoga laveai o le talalelei o loo tuuina mai i tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta o aso e gata ai. O lea tulaga e moomia ai lou suesue ma le maelega i tusitusiga paia ma ia tatalo. Na poloai mai le Alii, “Aua le saili e talai atu la’u upu, ae mua’i saili ia maua la’u upu.” Pe a e mauaina ana afioga e ala i au suesuega i tusitusiga paia, ua folafola mai e le Alii, “ona matala ai lea o lou laulaufaiva; o lea, afai e te manao ai, o le a e maua lo’u Agaga ma la’u upu, ioe, o le mana lea o le Atua i le faatalitonuina o tagata” (MFF 11:21). Ia uunai tagata o le vasega e aumai a latou tusitusiga paia i le vasega i vaiaso uma. Ia faitau faatasi mau filifilia ao outou talanoaina. I tulaga e mafai ai, ia faaaoga na o lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia, lea e na o le faa-Peretania e maua ai. E tatau ona tofu tagata o le vasega ma se kopi o le Feagaiga Fou Taiala Suesue a Tagata o le Vasega (35862 890). O lenei tamaitusi o le a fesoasoani i tagata o le vasega e faaleleia o latou tomai i suesuega ma liliu atu i tusitusiga paia mo tali i a latou fesili. O le a fesoasoani foi ia i latou ia malamalama i tusitusiga paia, faatatau mau i o latou soifuaga, saunia e talanoaina i le vasega, ma faaaogaina i talanoaga faaleaiga. Faaaogaina o Lenei Tusi Lesona O lenei tusi lesona o se meafaigaluega lea ina ia fesoasoani ai ia te oe e aoao atu aoaoga o le talalelei mai tusitusiga paia. Ua tusia mo le autalavou ma tagata matutua i vasega o Aoaoga o le Talalelei ma e faaaogaina i le tai fa tausaga. E le tau manaomia fua ona suesueina e faiaoga ia isi faamatalaga faaopoopo po o le faalauteleina o mau ina ia aoao atu ai lesona. O lesona i lenei tusi lesona o loo aofia ai le tele o faamatalaga e le mafai ona e aoaoina atu i le taimi o le vasega e tasi. Ia sailia le Agaga o le Alii e filifili ai tala faatusi paia, fesili ma gaoioiga e fetaui ma manaoga o tagata o le vasega. O lesona taitasi e aofia ai vaega nei: 1. Ulutala. O le ulutala e aofia ai ni elemene se lua: o se fuaitau puupuu po o se upu sii ma mau e tatau ona e faitauina a o lei sauniaina lau lesona. vi Fesoasoani mo le Faiaoga 2. Faamoemoega. O le faamatalaga o le faamoemoega o loo fautua mai ai se manatu autu e mafai ona e taulai atu i ai a o sauniuni e aoao atu le lesona. 3. Sauniuniga. O lenei vaega e aotele ai tala faatusi paia o loo i le otootoga o le lesona ma tuuina mai ai ni fautuaga ina ia fesoasoani ai ia te oe ina ia lelei lau aoao atu. E mafai foi ona aofia ai ia tusi faitau faaopoopo ma isi fautuaga mo le sauniuniga, e pei o mea e te manao e aumai i le vasega. 4. Gaoioiga e faatosina mai ai. O lenei vaega e aofia ai se gaoioiga faigofie, lesona faatino, po o fesili e fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia saunia e aoao, auai, ma lagonaina le aafiaga a le Agaga. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai o loo i le tusi lesona, po o sau lava gaoioiga, e taua tele lava le taulai atu o manatu o le vasega i le amataga o le lesona. E tatau ona puupuu le gaoioiga. 5. Mau talanoaina ma le faaaogaina. O le vaega autu lenei o le lesona. Ia suesue ma le agaga tatalo le tala faatusi paia ina ia mafai ona e aoao atu ma talanoaina ma le atoatoa. Ia faaaoga fautuaga o loo i le “Uunaia o Talanoaga a le Vasega” ma le “Fesuisuiai o le Aoaoina atu o Tusitusiga Paia” (itulau vii–viii) ina ia fesuiai ai le auala e te aoao atu ai ina ia faatumauina ai le fiafia o tagata o le vasega. 6. Faaiuga. O lenei vaega e fesoasoani lea ia te oe mo le tauaofaiina o le lesona ma uunaia tagata o le vasega e ola i mataupu faavae na outou talanoaina. E faamanatu ai foi ia te oe e tuuina atu lau molimau. Ia mautinoa e lava le taimi e faaiu ai lesona taitasi. 7. Manatu faaopoopo e aoao atu ai. O lenei vaega e tuuina atu i le tele lava o lesona i totonu o le tusi lesona. E mafai ona aofia ai upu moni faaopoopo mai tala faatusi paia, o isi manatu e aoao atu ai ni mataupu faavae, gaoioiga, ma isi fautuaga ia e lagolagoina ai le otootoga o le lesona. Atonu e te manao e faaaoga nisi o nei manatu e avea ma se vaega o le lesona. Ia iloilo lesona taitasi ia le itiiti ifo ma le vaiaso ao lei faataunuuina. Afai e te suesueina vave ia mau ua tuuina atu e faitau ma mea e faaaoga i le lesona, o le a e mauaina ia manatu ma lagona i le gasologa o le vaiaso o le a fesoasoani ai ia te oe i le aoaoina atu ai le lesona. Ao e mafaufau loloto e uiga i le lesona i le gasologa o le vaiaso, ia tatalo mo le Agaga ina ia taitaiina oe. Ia e faatuatua o le a faamanuiaina oe e le Alii. Uunaia o Talanoaga a le Vasega O le tulaga lava e masani ai e le tatau lava ona e lauga atu. Ae ao ona e fesoasoani atu i tagata o le vasega ina ia auai ma le atoatoa i le talanoaina o tusitusiga paia. O le auai o tagata o le vasega e fesoasoani lea ia i latou: 1. Ia aoao atili ai i tusitusiga paia. 2. Aoao ina ia iloa faaaoga mataupu faavae o le talalelei. 3. Ia faateleina ona tautino atu ina ia iloa i le talalelei. 4. Ia valaaulia le Agaga i le vasega. 5. Ia aoao ma fefaamalamalamaai e le tasi ia le tasi (MFF 88:122) ina ia mafai ona faamanuiaina le tasi ona o le meaalofa, o le malamalama, o le poto, ma le molimau a le isi. vii O talanoaga a le vasega e tatau ona fesoasoani i tagata ina ia o mai ai ia Keriso ma ola ai o ni ona soo. O talanoaga e ese mai le autu o le a le faataunuuina ai nei faamoemoega. Ia saili le taitaiga a le Agaga a o e suesueina ia fesili o loo i lenei tusi lesona ma fuafua po o a fesili e tuuina atu. O loo tuuina atu i le tusi lesona ia mau e faatatau i ai ina ia fesoasoani ai ia te oe ma tagata o le vasega e sue ia tali i le tele o nei fesili. O tali i isi fesili o le a maua mai lea i ni aafiaga na oo i ai tagata o le vasega. E taua tele le fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama ma iloa ona faaaoga ia mau nai lo le taumafai e aoao atu mea uma o le lesona na e sauniaina. Afai o loo aoao mai tagata o le vasega i se talanoaga lelei, e sili lava le faaauauina pea nai lo le taumafai e faaaoga uma mea o loo i le lesona. Ia faaaoga taiala nei e uunaia ai talanoaga a le vasega: 1. Ia fai atu ni fesili e moomia ai ni manatu ma ni talanoaga nai lo fesili e tali mai i le “ioe” ma le “leai.” O fesili e amata i le aisea, faapefea, o ai, o le a, o anafea, ma o fea e sili atu ona manaomia mo le uunaia o talanoaga. 2. Ia uunaia tagata o le vasega e fetufaai mai ni o latou aafiaga lea o loo faaalia mai ai pe mafai faapefea ona faaaogaina ia mataupu faavae ma mataupu autu faatusitusiga paia i le olaga. Ia uunaia foi i latou e fetufaai mai ni o latou lagona e uiga i mea na latou aoaoina mai mau. Ia tuuina atu ni faamatalaga lelei e uiga i o latou manatu. 3. Ia nofouta i manaoga o tagata taitoatasi o le vasega. E ui lava ina tatau ona faamalosiauina tagata uma o le vasega i talanoaga, ae e i ai lava nisi e faalotolotolua ona tali mai. Atonu e te manao e talatalanoa taitoatasi ma i latou ina ia iloa ai o latou lagona e uiga i le faitau leotele po o le auai i talanoaga a le vasega. Ia faaeteete i le tofia o tagata o le vasega pe afai e ono faalumaina ai i latou. 4. Ia tuuina atu ni mau ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega e sailia tali i nisi o fesili. 5. Ia uunaia tagata o le vasega e mafaufau loloto i fesili o loo i le Feagaiga Fou Taiala Suesue a Tagata o le Vasega (35862 890) ao latou suesueina ia tusi faitau o vaiaso taitasi. A o e sauniaina au lesona taitasi, ia mafaufau pe faapefea ona talanoaina nei fesili i le vasega. O le a matuai sili atu ona lelei le auai a tagata o le vasega i talanoaga pe afai na latou suesueina ia mau faitau i le vaiaso ma afai foi e te tuuina atu ni fesili ua saunia foi i latou e tali. Fesuisuiai Auala e Aoaoina Atu ai Tusitusiga Paia Ia faaaoga fautuaga nei ina ia aoao atu ai ma le atoatoa ia tala faatusi paia i ni auala eseese: 1. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama po o a mea o loo aoao mai e tusitusiga paia e uiga ia Iesu Keriso. Fesili atu i ai ina ia mafaufau pe faapefea ona faateleina lo latou faatuatua i le Faaola i nisi o fuaitau ma fesoasoani ai ia i latou ina ia latou lagonaina lona alofa. viii Fesoasoani mo le Faiaoga 2. Fai atu i tagata o le vasega ina ia mafaufau ma fetufaai atu ni auala patino e mafai ai ona faaaoga se mau i o latou olaga. Tuu atu i ai e faatatau le mau ia i latou e ala lea i le tuu i ai faalemafaufau o o latou igoa i fuaitau ua filifilia. 3. I le faaopoopo atu i ai i le aoaoina atu o le mataupu autu, ia faamamafa atu ia tala o loo i le Feagaiga Fou e faatupuina ai le faatuatua, ma ia mautinoa ua malamalama ai tagata o le vasega ma talanoaina ni auala e faatatau ai ia i latou. 4. Tuu atu i tagata o le vasega e vaai ni upu, fuaitau, po o manatu o loo tau soo mai i se mau e i ai sona uiga faapitoa mo i latou. 5. Tusi i luga o le laupapa ia fuaitau, upu autu, po o fesili e faatatau i le tala faatusi paia. Ona faitau lea pe otooto le tala. Ao faalogoina e tagata o le vasega ia fuaitau, upu autu, po o tali i fesili, ia taofi ma talanoaina faatasi ma i latou. 6. I le Tusi a Mamona atoa, o le fuaitau “ua faapea ona tatou iloa” o loo faaaogaina e faatomua mai ai se aotelega o mataupu o loo aoaoina (tagai, mo se faataitaiga, Helamana 3:28). A maea ona talanoaina se fuaitau mai tusitusiga paia, ona fai atu lea i tagata o le vasega e faamatala le mataupu o loo i le fuaiupu e faaaoga ai le fuaitau “ua faapea ona tatou iloa.” 7. Vaai ma talanoaina ia faailoga o loo faaaogaina i le Feagaiga Fou. Mo se faataitaiga, o le Faatoafaiava ma le faatoanofotane o loo avea ma sui o le Faaola ma ona tagata. 8. Ia maitauina le auala e mafai ai ona fefaatusatusaai ia mea na tutupu po o tagata i totonu o mau. 9. Ia tuu atu i tagata o le vasega e faatinoina ia tala faatusi paia e ala lea i le faitauina leotele o upu a tagata eseese o loo i ai i tala. Ia mautinoa o lea faatinoga e atagia ai le faaaloalo mo tusitusiga paia. 10. Vaevae le vasega i ni vaega se lua po o ni vaega laiti. A maea ona iloiloina se tala faatusi paia, ona tuu atu lea i vaega taitasi e tusi i lalo ia mataupu faavae ma mataupu autu o loo aoaoina mai i le tala. Ona fai atu lea i vaega e auauai i le talanoaina pe faapefea ona faatatauina nei aoaoga i o latou olaga. 11. Fai atu i tagata o le vasega e aumai ni peni e faailoga ai fuaiupu ao outou talanoaina. Fesoasoani i Tagata Fou I le avea ai ma se faiaoga o Aoaoga o le Talalelei, e mafai ona e maua le avanoa e aoao ai tagata e fou mai i le Ekalesia. O lau aoaoga e mafai ona fesoasoani ai i tagata fou ina ia faamausali lo latou faatuatua. Ua saunoa mai le Au Peresitene Sili: “O tagata uma o le Ekalesia e manaomia le alofagia ma le faafaileleina, aemaise lava i uluai masina talu ona mavae le papatisoga. Afai e mauaina e tagata fou se faauoga faamaoni, o avanoa ina ia auauna atu, ma le faafaileleina faaleagaga lea e maua mai le suesueina o le afioga a le Atua, latou te iloaina ai le faatumauina ma ua ‘nuu faatasi ma le au paia, o le aiga foi o le Atua’ (Efeso 2:19)” (Tusi a le Au Peresitene Sili, 15 Me 1997). ix Aoaoina Atu o le Talalelei i le Autalavou x Afai o loo e aoaoina le autalavou, ia manatua e masani lava ona latou manaomia lo latou auai atoatoa, faapea foi ma mea e faatino ai aoaoga o loo talanoaina. O lou faaaogaina o vitio, ata, ma gaoioiga o loo fautuaina atu i le tusi lesona e mafai ai ona fesoasoani i le autalavou ina ia tumau ai le fiafia i lesona. Mo nisi manatu e fesoaosani ai i lou aoaoina atu o le talalelei i le autalavou, ia tagai i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai (36123.890) ma le Tusi Taiala o Aoaoga (34595.890); ma le “Aoaoina Atu o le Talalelei ma le Taitaiga,” vaega 16 o le Tusitaulima o Faatonuga a le Ekalesia, Tusi 2: Taitai o le Perisitua ma Ausilali (35903.890). “Ina ia Talitonu ai Outou, o Iesu o le Keriso lava Ia” Lesona 1 Isaia 61:1–3; Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11; Ioane 1:1–14; 20:31 Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faamalosia a latou molimau ia Iesu Keriso e ala lea i le suesueina o le Feagaiga Fou. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Isaia 61:1–3; Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11. Na valoia e Isaia ma Ioane le Papatiso le misiona a le Faaola. e. Ioane 1:1–14; 20:31. Na molimau le Aposetolo o Ioane faapea o Iesu Keriso “o le Malamalama moni.” Na ia faailoa mai faapea o le faamoemoega o lona tusia o lana molimau, ina ia fesoasoani lea i isi ina ia “talitonu o Iesu o le Keriso lava Ia.” 2. Ia maua mai se kopi o le Feagaiga Fou Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega (35682.890) mo tagata uma o i lau vasega. (E tatau i le uarota ona okaina mai nei taiala e avea o se vaega o le oka faaletausaga o tusi lesona. O se tasi o le au epikopo e tatau ona tuuina atu i le au peresitene o le Aoga Sa.) 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talosaga atu i nai tagata o le vasega ina ia faitau pe aotele se fuaitau faapitoa i le Feagaiga Fou e fiafia i ai ma faamatala faapuupuu mai pe aisea e matuai fesoasoani pe musuia ai i latou e lena fuaitau. 4. Afai e maua ata nei, ona faaaoga lea i le taimi o le lesona: Ua Tusia e Isaia e Uiga i le Fanau Mai o le Keriso (62339; Taga Ata o le Talalelei 113) ma le O Le Talaiga a Ioane i le Vao (62132; Taga Ata o le Talalelei 207). Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai foi nisi ata e faailoa mai ai mea na tutupu i le Feagaiga Fou, e pei o le Faamaloloina e Iesu o le Tauaso (62145; Taga Ata o le Talalelei 213) ma Maria ma le Alii Toetu (62186; Taga Ata o le Talalelei 233). 5. Fautuaga mo aoaoga: Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faataunuu le faitau tusi faatulagaina i vaiaso taitasi ma ia o mai i le vasega ua saunia ina ia talanoaina mea na latou faitauina. O lenei sauniuniga o le a fesoasoani lea e faataunuuina ai le folafolaga a le Alii faapea “o le talai atu atoa ma le talia mai e malamalama le tasi i le tasi [e ala i le Agaga o le upu moni], e faamanuiaina ma olioli faatasi i laua uma” (MFF 50:22). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faaali atu ata o loo faailoa mai ai mea na tutupu i le Feagaiga Fou. 1 Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i le fesili lenei: • O a tala po o aoaoga i le Feagaiga Fou na sili ona musuia pe na fesoasoani ia te oe? Ia tuu atu se taimi i le vasega e mafaufau ai, ona valaaulia lea o tagata taitasi o le vasega na tofiaina e faitau pe aotele se fuaitau e fiafia i ai i le Feagaiga Fou. Afai e mananao isi tagata o le vasega e fetufaai mai se fuaitau e fiafia i ai, ia tuu atu i ai le avanoa i nisi o i latou. Ia faamatala atu ou lagona ina ua mafai ona e aoao atu ma suesueina le Feagaiga Fou i lenei tausaga. Ia faamatala atu o le faamoemoega o le suesueina o le Feagaiga Fou i lenei tausaga o le fesoasoani lea i tagata taitoatasi o le vasega ina ia faamalosia o latou faatuatua ia Iesu Keriso ma ia matuai sili atu lo latou masani i lona soifuaga ma lana misiona. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. Ua valoia e Isaia ma Ioane le Papatiso le misiona a le Faaola. Faitau ma talanoaina le Isaia 61:1–3 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 3:4–11. Faaali atu le ata o Isaia o loo tusia e uiga i le fanau mai o le Faaola. Ia faamatala atu e mafai ona tatou faamalosia a tatou molimau ia Iesu Keriso ma lo tatou talisapaia o le Feagaiga Fou e ala lea i le suesueina o upu a Isaia ma isi o e na valoiaina le misiona a le Faaola. • O a uiga o le misiona a le Faaola o loo faamatalaina i le Isaia 61:1–2? (Ia lisi tali a le vasega i luga o le laupapa. E mafai ona aofia ai tali nei o loo i lalo.) a. “Talai le talalelei i e ua tigaina”(fuaiupu 1). e. “Fufusi i e loto momomo” (fuaiupu 1). i. “Talai le saolotoga i le tafeaga” (fuaiupu 1). o. “Faamatalaloto i e faanoanoa uma lava” (fuaiupu 2). • Na faapefea ona faataunuuina e Iesu nei valoaga? (Ia uunaiina tagata o le vasega e tau mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia ma fetufaai mai ni mea na oo i le tagata lava ia.) Ia faamanino atu na sii mai e Iesu lenei fuaiupu i le amataga o lana galuega ina ia faailoa atu ai o ia o le Mesia (Luka 4:16–21; tagai i le lesona 6). Faaali atu le ata o Ioane le Papatiso o loo talai atu i le vao. Ia faamatala atu o Ioane le Papatiso na valoiaina le misiona a le Faaola ao lei amataina e Iesu lana galuega i le faaletino. • Na faapefea ona faamatalaina e Ioane le Papatiso le misiona a le Faaola? (Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita Luke 3:4–9. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. Afai e le o maua le Faaliliuga a Iosefa Samita i nei fuaiupu, ia lisi atu ia valoaga nei e pei ona faaalia.) a. “Na te aveesea agasala a le lalolagi” (fuaiupu 5). e. “Na te aumaia le faaolataga i malo faapaupau” (fuaiupu 5). i. “Na te faapotopotoina mai i latou ua leiloloa” (fuaiupu 5). 2 Lesona 1 o. “Na te tatalaina le talaiina atu o le talalelei i Tagata o Nuuese” (fuaiupu 6) u. “E avea ma malamalama i e o nonofo i le pogisa” (fuaiupu 7). f. “Na te aumaia le toetu mai nai e ua oti” (fuaiupu 7). g. “E faamasino tonu i tagata uma” (fuaiupu 9). l. “E faatalitonuina tagata amioleaga i o latou uiga leaga” (fuaiupu 9). • Na faapefea ona faataunuuina e Iesu nei valoaga? (Ia uunai tagata o le vasega e faamatala mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia ma fetufaai mai ni mea na latou oo i ai.) • O le a sou lagona ao e mafaufau i mea na faia e Iesu mo i tatou? O le a se ituaiga olaga tatou te i ai pe ana le faia e Iesu nei mea mo i tatou? 2. Na molimau le Aposetolo o Ioane faapea o Iesu Keriso “o le Malamalama moni.” Faitau ma talanoaina le Ioane 1:1–14; 20:31. • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le Ioane 1:1–3, 14? (Tagai i le lisi o loo i lalo. Ia maitauina “o le Upu” i le Ioane 1:1, 14 e faatatau lea i le Faaola.) a. Sa “i ai o ia i le amataga” faatasi ma le Atua le Tama (Ioane 1:1–2). Ia maitauina na amata le misiona a le Faaola i le muai olaga, ao lei taitai ona fanau mai o ia i Peteleema. e. O ia o le Atua (Ioane 1:1). Ia faamatala atu, afai tatou te tautala e uiga i le Atua, e masani lava ona tatou faatatau lea i le Tama Faalelagi. Ae peitai, “o le peresona e pei ona silafia ai i taimi o le Feagaiga Tuai o Ieova . . . o le Alo, o Iesu Keriso lea, . . . o ia foi o se Atua. E galue Iesu i lalo o le taitaiga a le Tama. . . . O le tele o mea o loo taua mai i tusitusiga paia na faia e le Atua, o Iesu lava na ia faia” (Bible Dictionary, “God,” 681). i. O ia na auala mai ai le talaiga o le talalelei i le muai olaga (Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1). o. Na ia faia mea uma lava (Ioane 1:3). u. Ua na o ia lava le Alo Pele e Toatasi o le Atua na fanaua (Ioane 1:14; tagai foi 1 Nifae 11:14–21). O lenei aoaoga o loo talanoaina i le lesona 2. • Na saunoa mai le Aposetolo o Ioane “o [Iesu] o le ola” (Ioane 1:4). Na ia molimau mai foi faapea o Iesu “o le malamalama moni, na te faamalamalamaina tagata uma lava i lona maliu mai i le lalolagi” (Ioane 1:9). O faapefea ona tuuina atu e le faaola ia te oe le ola ma le malamalama? (Ao talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, e mafai ona e sue i le Ioane 8:12; 1 Korinito 15:20–22; Moronae 7:15–18, 41; MFF 88:6–14.) • O le a le faamoemoega o Ioane na tusia ai lana molimau? (Tagai Ioane 20:31.) O le a le uiga o le “ia talitonu, o Iesu o le Keriso lava ia”? (Ia faamatala atu o le Keriso o se upu Eleni o lona uiga o le faauuina. Afai ua i ai sa tatou molimau o Iesu o le Keriso, ua tatou iloa o ia o le Alo o le Atua ma na faauuina ma muai tofiaina e avea ma o tatou Faaola.) O le a faapefea ona avea le suesueina o le Feagaiga Fou i le Aoga Sa i lenei tausaga e fesoasoani ai e faamalosia lau molimau o Iesu o le Keriso lava ia? • O le a se mea e mafai ona tatou faia o ni tagata taitoatasi ma o se vasega foi ina ia taitaiina ai i tatou e le Agaga ao tatou suesueina le Feagaiga Fou? (Tagai Iakopo 1:5–6; MFF 50:17–22; 88:118.) 3 • E mafai faapefea ona faatatau upu o loo i le Ioane 1:10–14 ia i tatou, e ui lava tatou te lei i ai i le lalolagi i le taimi o le galuega faaletino a le Faaola? Na aoao mai Elder Thomas S. Monson e faapea: “E le tau manaomia fua lo tatou asiasi atu i le Nuu Paia ina ia tatou lagona ai lona latalata mai ia i tatou. E le manaomia fua lo tatou savalia o matafaga o Kalilaia po o atumauga o Iutaia ina ia tatou savavali ai i mea na feafioa’i ai Iesu. “I se lagona moni lava, e mafai uma lava ona tatou savavali i mea na savali ai Iesu pe afai, e i ai ana afioga i o tatou laugutu, o lona agaga i o tatou loto, ma ana aoaoga i o tatou olaga, ao tatou ola ai i lenei olaga faaletino” (i le Conference Report, Ape. 1974, 70; po o le Ensign, Me 1974, 48). Faaiuga Ia molimau atu e uiga ia Iesu Keriso ma faailoa atu ou lagona e faatatau i le aoao e uiga ia te ia e ala lea i le suesueina o le Feagaiga Fou. Ia faamautinoa atu i le vasega faapea o le a faatupulaia a latou molimau a o latou sailia le taitaiga a le Agaga i lo latou suesueina o le Feagaiga Fou ma lo latou auai i talanoaga a le vasega. Ia uunai i latou e faaaoga le Feagaiga Fou Taiala Suesue a le Tagata o le Vasega a o latou suesueina tusitusiga paia e saunia ai mo le isi vasega. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Vaaiga oo i le Feagaiga Fou Ia valaaulia tagata o le vasega e sue i le itulau Faasino Mataupu o le Tusi Paia ma toe faamanatu igoa o tusi e 27 i le Feagaiga Fou. Ia faamatala atu o le Feagaiga Fou e mafai ona vaevaeina i ni vaega se fa (atonu e te manao e lisi atu vaega nei i luga o le laupapa): a. O Evagelia (Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane) o ni faamaumauga ma molimau i le soifuaga o Iesu Keriso, o lana galuega, ma aoaoga. e. O le tusi o Galuega, o se tala i galuega a Aposetolo ina ua mavae le maliu o Iesu ma lona Toetu. O lenei tusi o loo taulai atu i le galuega a Peteru i tagata Iutaia ma le galuega a Paulo i tagata o Nuu Ese. i. O tusi a Paulo ma isi taitai o le Ekalesia, na tusia e faatonutonuina ma faamalosia ai le Au Paia i o latou taimi. o. O faaaliga a le Alii i le Aposetolo o Ioane i le motu o Patamo. 2. Ata Vitio Afai e maua le Ata Vitio Afiafi Faaleaiga Faaopoopo 2 (53277), atonu e te manao e faaali atu le vaega e lima minute “O le a se Tou Manatu ia Keriso?” Faaaoga le ata e faailoa atu ai le Feagaiga Fou ma ia faamamafa atu ai le taua o le i ai o se molimau o Iesu o le Keriso lava ia. Afai e maua ia Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), atonu e te manao foi e faaali atu le “O le Savali o le Feagaiga Fou,” o se vaega e lua minute. 4 Lesona 1 3. “Na . . . auina mai o Ia ina ia molimau i lea Malamalama” (Ioane 1:8) Fai atu i se tagata o le vasega e faitau le Ioane 1:6–8. • O ai le tagata lea o loo taua i nei fuaiupu? (Ioane le Papatiso.) O le a lana misiona? (Tagai i le Ioane 1:8.) E mafai faapefea ona avea i tatou e pei o Ioane, ia “avea ma molimau o lena Malamalama”? 5 Lesona 2 “Ua Vivii Atu Lo’u Loto i le Alii” Luka 1; Mataio 1 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia atiina ae se faatuatua tele ia Iesu Keriso e ala lea i le suesueina o olaga o Elisapeta, Sakaria, Ioane le Papatiso, Maria ma Iosefa. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Luka 1:5–25, 57–80. Sa faaali le agelu o Kaperielu ia Sakaria ma faapea atu, i le tali atu i talosaga, o le a fanau mai e le toalua o Sakaria o Elisapeta, se tama tama. O lenei atalii e faaigoa ia Ioane, o le a saunia tagata mo le Alii. Ua fesiligia e Sakaria upu a Kaperielu ma ua gugu o ia. Ua to Elisapeta a ua matua o ia, ma ua fanau mai ai Ioane. Sa faaalia e Sakaria le toe faafouina o lona faatuatua a o ia valoia le misiona a Ioane. e. Luka 1:26–56; Mataio 1:18–25. Sa tau atu e le agelu o Kaperielu ia Maria o le a avea o ia ma tina o le Alo o le Atua. Sa olioli Maria ma le tama a le uso o lona tina o Elisapeta i le talafou e uiga i le afio mai o le Faaola. Sa iloa e Iosefa, o le a fanau mai e Maria le Faaola. 2. Afai e maua ata nei, ona faaaoga lea i le taimi o le lesona: O Le Talaiga a Ioane i le Vao (62132; Taga o Ata o le Talalelei 207) ma le O Le Folafolaga: O Le Agelu o Kaperielu o Loo Faaali ia Maria (Taga o Ata o le Talalelei 241). 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Afai e aoao atu se tagata i le mana o le Agaga Paia, “e moliooina ai i le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata” (2 Nifae 33:1). O le lagonaina o le faatosinaga a le Agaga o le a faamalosia ai molimau a tagata o le vasega, o lo latou alofa mo le Alii ma isi, ma a latou tautinoga ina ia ola amiotonu. Ia manatunatu ma le agaga tatalo i mea e mafai ona e faia e valaaulia ai le Agaga i le taimi o lesona taitasi. (Tagai itulau v–vi o lenei tusi lesona ma le O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [36123 890] itulau 47–48.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia tuuina atu i tagata o le vasega fesili nei: • Afai e mafai ona e feiloai atu i soo se tasi lava i le Feagaiga Fou e ese mai ia Iesu, o ai e te fia feiloai i ai? Aisea e te fia feiloai ai i lena tagata? Pe a maea ona tali mai ni nai tagata o le vasega i fesili, ona faamatala atu lea faapea e masani lava ona tosina atu i tatou i tagata amiotonu aua latou te mulimuli i le Faaola ma molimau ia te ia. A o faapea ona tatou masani lelei i 6 nei tagata, o le a sili atu foi ona tatou masani ia Iesu Keriso. O le a talanoaina i lenei lesona nisi o tagata e mafai ona fesoasoani a latou faataitaiga amiotonu ia i tatou ina ia tatou latalata atu ai ia te ia. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu mau nei o loo i lalo, ia talanoaina pe faapefea ona latou faaaogaina i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faasoa atu ni aafiaga e faatatau i mataupu faavae faatusi paia. Talu ai ona e faigata ona tuuina atu fesili taitasi pe talanoaina foi vaega taitasi o loo taua i le lesona, ia filifili ma le agaga tatalo vaega e sili atu ona fetaui ma manaoga o tagata o le vasega. 1. Ua fanau mai Ioane le Papatiso ia Elisapeta ma Sakaria. Ia talanoaina le Luka 1:5–25, 57–80. Ia valaaulia le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. • O faapefea ona faamatalaina Elisapeta ma Sakaria i tusitusiga paia? (Tagai Luka 1:6–9.) • O le a le faamanuiaga sa tatalo atu ai Sakaria ma Elisapeta? (Tagai Luka 1:7, 13.) Sa faapefea ona taliina mai lea talosaga? (Tagai Luka 1:11–13, 24–25. Ia faamanino atu o Sakaria ma Elisapeta sa tatalo mo le tele o tausaga ina ia faamanuiaina i laua i se tama. Ae peitai, e le i tuuina mai e le Tama Faalelagi lenei faamanuiaga ia i laua seiloga ua oo i le taimi e faataunuu ai ona faamoemoega.) E faapefea ona faatumauina lo tatou faatuatua ma aveese le loto vaivai pe a le talia a tatou talosaga i le auala o loo tatou mananao i ai? • O le a le mea na valoia e Kaperielu e uiga i le misiona a Ioane? (Tagai Luka 1:14–17. Ia faaali atu le ata o Ioane o loo lauga atu i le vao, ma tauaofai mai le valoaga a Kaperielu o loo i luga o le laupapa. Ia talanoaina le uiga o valoaga, le auala na faataunuu ai e Ioane, ma le auala tatou te mulimuli ai i faataitaiga a Ioane i na mea.) a. O le a “faaliliu e Ioane le [toatele o tagata] i le Alii lo latou Atua” (Luka 1:16). e. O le a ia “faaliliuina loto o matua i le fanau” (Luka 1:17). i. O le a ia “faaliliuina . . . e ua faalogogata i le poto o e amiotonu” (Luka 1:17). o. O le a ia “saunia le tagata mo le Alii” (Luka 1:17). Faaaliga: O Ioane le Papatiso o se “tagata maoae lea sa umia le Perisitua Arona i talafaasolopito uma” (Bible Dictionary, “John the Baptist,” 714). Atonu o le a e manao e talanoaina vaega uma o le faagasologa o le misiona a Ioane e mafai ona aoga i tagata o le vasega o lo o umia le Perisitua Arona. • O le a le mea na tupu ia Sakaria ina ua ia masalosalo i upu a le agelu? (Tagai Luka 1:18–20.) Sa faapefea ona faaalia i galuega a Sakaria le faafouina o lona faatuatua ina ua fanau mai Ioane? (Tagai Luka 1:59–63. Sa laua faaigoaina ma Elisapeta la laua tama tane ia Ioane, e faailoa ai lo laua usiusitai i le faatonuga a le Atua nai lo tu ma aga faalenuu.) • A o vavalo atu Sakaria e uiga i le misiona a lona atalii, sa ia lauga atu foi i le togiola, faaolataga, faamagaloga o agasala, alofa mutimutivale o le Atua, ma le malamalama (Luka 1:68–79). O ai o lo o ia faatatau i ai ina ua ia talanoa i ia mea? (Iesu Keriso.) Tofi se tagata o le vasega e faitau le Ioane 1:6–9. Molimau atu faapea e tatau ona taulai atu a tatou galuega i le fesoasoani atu i isi e o mai ia Keriso e faapei o Ioane le Papatiso. 7 • Ina ua mavae le fanau mai Ioane, sa tupu o ia ma ua “malosi lona loto i le agaga” (Luka 1:80; i le fuaiupu lenei o le upu malosi o lona uiga o le tuputupuae po o le faateleina). Aisea e te manatu ai e manaomia e Ioane le faamalosia o lona loto i le agaga e faataunuu ai lana misiona? O le a se mea tatou te faia e faamalosia ai o tatou loto i le agaga? 2. Sa iloa e Maria ma Iosefa o le a avea Maria ma tina o le Alo o le Atua. Ia faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Luka 1:26–56 ma le Mataio 1:18–25. Ia faaali atu le ata o le Folafolaga. • O le a le mea na aoao mai e Maria mai le agelu o Kaperielu? (Tagai Luka 1:26–33.) Aisea na manaomia ai e le Faaola le avea ma se atalii o se tina faaletino ma se Tama tino ola pea? I le talanoaina o Iesu Keriso, sa aoao mai Elder Bruce R. McConkie e faapea: “O le Atua o lona tama, mai le Peresona o Agaga . . . sa ia maua ai le mana o le tino ola pea o le mana lea e ola ai e faavavau; pe a filifili e oti, o le mana lea e toetu ai i le tino ola pea, ma o le a ola ai e faavavau e aunoa ma se toe oti . . . “. . . O Maria lona tina, o se tina faaletino . . . lea na ia maua ai le mana e oti ai faaletino, o le mana lea e oti ai . . . “Ona o le tulaga lenei . . . o le tuufaatasi o le faaleatua ma le faaletino i le tagata e toatasi, lea na faataunuu ai e le Alii le togiola le mafaitaulia e faavavau. Talu ai ona o le Atua lona Tama a o Maria lona tina, ua ia maua ai le pule e ola ai po o le oti foi, i le tuuina atu o lona ola, ua ia te ia foi le pule e tuuina atu ai ma toe aumaia ai, ma i lena tulaga, e faafaigata tele ia i tatou le tuuina mai o vaega o lena toetu i tagata uma ina ia mafai ai ona toetutu mai le tuugamau” (The Promised Messiah [1978], 470–71). • O le a se mea ua tatou aoaoina mai ia Maria ia la talanoaga ma le agelu faapea ma Elisapeta? (Tagai Luka 1:26–38; 45–49; tagai foi i le Alema 7:10. Ia tusia tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Afai o loo e aoaoina le autalavou laiti, atonu o le a e manao e fautuaina i latou e taula’i atu ia Maria o se faataitaiga o se tamaitai talavou amiotonu.) a. Ua alofaina Maria e le Atua (Luka 1:28, 30). O le a le uiga o le alofaina e le Atua? O a nisi mafuaaga e saili ai e isi tagata le alofa? E faamata e faigata faapefea ona sailia le alofa o le Atua pe a saili atu le alofa mai isi tulaga? e. Sa agavaa Maria e i ai ia te ia le Alii (Luka 1:28). O le a la tatou mea e fai ina ia tatou agavaa ai mo lenei faamanuiaga? i. Sa faamaualalo Maria ma sa ia usitai i le finagalo o le Alii (Luka 1:38, 48). Aisea e taua ai lo tatou usitai i le finagalo o le Alii? E mafai faapefea ona sili atu lo tatou faamaualalo ma le usiusitai? o. Sa fiafia Maria i lona Faaola (Luka 1:47). E mafai faapefea ona tatou fiafia i le Faaola? • Aisea na fiafia ai Elisapeta ma lana tama ae le i fanau ina ua asiasi atu Maria? (Tagai i le Luka 1:39–44; tagai foi i le Luka 1:15. Faamanino atu o le isi matafaioi a le Agaga Paia o le molimau atu lea e uiga ia Iesu Keriso). Pe afai e talafeagai, ia faamatala atu pe faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia te oe ina ia maua se molimau e uiga ia Iesu Keriso, ma valaau atu i isi ina ia faia lea tulaga. 8 Lesona 2 • Sa faapefea ona tofotofoina le alofa o Iosefa ia Maria? (Tagai Mataio 1:18.) O le a se tala a Iosefa ina ua ia iloa ua to Maria? (Tagai Mataio 1:19. Ia faamanino atu e tusa ai ma le tulafono, sa tatau ona molia e Iosefa ia Maria ona ua solitulafono i feagaiga o le faaipoipoga ma tuuina atu i se faamasinoga faalemalo. O ia ituaiga o faamasinoga e mafai ona faaiu i le oti. Nai lo le faia o lea mea, sa ia filifili o le a aveese o ia i se tulaga e le faalaua’iteleina mai le maliliega o le faaipoipoga.) • Sa faapefea ona fesoasoani le Tama Faalelagi ia Iosefa e talia le tulaga ua oo ia Maria ma saunia mo ona lava tiutetauave? (Tagai Mataio 1:20–23.) O le a le mea sa faia e Iosefa e tali atu ai i lana miti? (Tagai Mataio 1:24–25.) O le a se mea na tau mai ai e le tali a Iosefa ona uiga? Faaiuga Ia tofi se tagata o le vasega e faitau mai le Luka 1:46. Faamatala atu faapea o lenei fuaiupu, o loo faatatau ai le upu vivii i taumafaiga a Maria e viia le Alii ma fesoasoani i isi ina ia latou iloa lona silisili ese. • E faapefea ona fesoasoani faataitaiga a Elisapeta, Sakaria, Ioane le Papatiso, Maria ma Iosefa e te iloa ai le silisili ese o le Faaola ma faateleina ai lou faatuatua ia te ia? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i isi ina ia faateleina lo latou faatuatua ia Iesu Keriso? Tuuina atu lau faafetai i faataitaiga tonu a Elisapeta, Sakaria, Ioane le Papatiso, ma Maria ma Iosefa. Molimau atu i le moni o mea sa e talanoaina. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Ina ia e silafia le faamaoni o ia tala ua aoaoina ai oe” (Luka 1:4) • Sa tuuina atu le molimau a Luka i se tagata e igoa ia Teofilo (Luka 1:3). O le a le faamoemoega o Luka na tusia ai lana molimau? (Tagai Luka 1:3–4. E fesoasoani ina ia iloa e Teofilo le moni o mea ua uma ona aoaoina.) E faapefea ona faamalosia oe i lou faalogo i molimau a isi i ni mataupu e te iloa ma ni tala faatusi paia lauiloa? 9 Lesona 3 “Ua Fanau Mai mo Outou . . . se Faaola” Luka 2; Mataio 2 Faamoemoega Ina ia uunaia tagata o le vasega e olioli i le fanau mai o Iesu Keriso ma mulimuli i faataitaiga a o talavou o ia, “[ua tupu] le poto ma le tino, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata” (Luka 2:52). Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Luka 2:1–7. Ua fanau mai Iesu Keriso. e. Luka 2:8–39. Ua olioli agelu ma isi i le fanau mai o Iesu. i. Mataio 2. O le au makoi mai sasae sa latou asia Iesu ma tuuina atu ia te ia meaalofa. O Herota, ua atuatuvale o ia i le fanau mai o le Tupu o tagata Iutaia, sa ia faatonuina ina ia fasiotia tama tane uma i Peteleema e oo i ona tuaoi uma, e afua i e ua lua o latou tausaga atoa ma e ua pito ane i ai. Ua faatonuina e le agelu a le Alii ia Iosefa e sosola atu ma Maria ma Iesu i Aikupito ona latou toe o atu ai lea i Isaraelu. o. Luka 2:40–52. Sa saunia Iesu i lona talavou mo lana misiona, e ala i le taitaiga a le Tama. 2. Mau faitau faaopoopo: Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:24–26; 1 Nifae 11:1–23; Helamana 14:1–8; 3 Nifae 1:4–21; 27:13–16; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–20. 3. Afai e maua mea nei ona faaaoga lea o sina vaega i le taimi o le lesona: a. “Luka 11,” o se ata e ono minute mai Ata o le Feagaiga Fou (53914). e. O le ata Leai Se Potu i le Faletalimalo (62115); O le Fanau Mai o Iesu (62116; Taga Ata o le Talalelei 200); O Le Soifua Mai o le Alii (62495; Taga Ata o le Talalelei 201); O Le Folafola Atu o le Fanau Mai o Keriso i Leoleo Mamoe (62117; Taga Ata o le Talalelei 202); O Le Au Makoi (62120; Taga Ata o le Talalelei 203); Solaaga i Aikupito (62119; Taga Ata o le Talalelei 204); O le Tama o Iesu i le Malumalu (62500; Taga Ata o le Talalelei 205); O le Soifuaga o Iesu Keriso a o Itiiti (62124; Taga Ata o le Talalelei 206); ma Iesu ma Lona Tina (Taga Ata o le Talalelei 242). 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia faaaoga ata talafeagai ma ata vitio e valaaulia ai le Agaga, ia faaopoopo i ai nisi mea i le lesona, ma fesoasoani i tamaiti ina ia latou manatua tala faatusi paia sa latou talanoaina (tagai Aoao Atu—Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [36123 890] itulau 168). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia tusi le lisi lenei o tagata i luga o le laupapa: o se leoleo mamoe, Simeona, o se makoi mai sasae, Herota, o se tagata i se faletalimalo, Ana, o se agelu, Maria. 10 Faitau atu tali nei o le fanau mai o Iesu Keriso. Fai atu i tagata o le vasega e faafetaui tali nei ma tagata sao: 1. Sa ou malaga i se ala mamao e saili ia te ia, ma tuuina atu i ai meaalofa, ma ifo atu ia te ia. (O se makoi mai sasae; Mataio 2:1–2, 9–11.) 2. Ua ou le mauaina se potu mo ia. (O se tagata i se faletalimalo; Luka 2:7.) 3. I le mauaina o se molimau mai le Agaga Paia, sa ou siiina le tamaitiiti i o’u lima ma lo’u iloa, o le a ou oti filemu. (Simeona; Luka 2:25–32.) 4. Sa ou faapea atu, “O le viiga i le Atua i mea aupitoaluga; ma le manuia i le lalolagi; o le finagalo alofa i tagata.” (O se agelu: Luka 2:13–14.) 5. Sa ou faataalise atu e vaai ia te ia. (O se leoleo mamoe; Luka 2:15–16.) 6. Sa ou atuatuvale ma ou taumafai e fasioti ia te ia. (Herota; Mataio 2:3–4, 16). 7. Ina ua mae’a ona ou vaai ia te ia i le malumalu, sa tuuina atu la’u faafetai ma talai atu le talafou i lona fanau mai. (Ana; Luka 2:36–38.) 8. Sa ou mafaufau loloto i lenei mea i lo’u loto. (Maria; Luka 2:19.) Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto i fesili o loo i lalo i le taimi o le lesona: • E faapefea ona e tali atu i le tala o le fanau mai o le Faaola? E faapefea ona e tali atu i lona olaga, lona maliu, lana togiola, ma le toetutu? Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu mau o loo i lalo, ia fesoasoani ina ia malamalama tagata o le vasega i le mafuaaga e tatau ai ona tatou olioli i le fanau mai o le Faaola. Ia talanoaina auala e mulimuli ai i faataitaiga na ia faia a o talavou o ia. 1. Ua fanau mai Iesu Keriso. Faitau ma talanoaina le Luka 2:1–7. Faaali atu nisi o ata o loo i le vaega o “Sauniuniga.” • Sa ia Iesu ma le Tama Faalelagi le manuia “a o lei faia le lalolagi” (Ioane 17:5). Sa ia faia le lagi ma le lalolagi (Mosaea 3:8). I le avea ai ma Ieova, sa ia faaali atu tulafono ma mataupu moni o le talalelei i perofeta o le Feagaiga Tuai (3 Nifae 15:2–5). Aisea na afio mai ai Iesu i le lalolagi? (Tagai 3 Nifae 27:13–16.) • O a ni mea na tutupu i le fanau mai o Iesu? (Tagai Luka 2:7.) E faapefea ona atagia mai ai i ia mea na tutupu lana misiona i le lalolagi ma lana taulaga togiola? O a ni auala ua teena ai e tagata i aso nei se avanoa mo le Faaola i o latou olaga? O a ni mea e tatau ona tatou faia e maua ai sona avanoa i o tatou olaga? 2. Sa olioli agelu ma isi tagata i le soifua mai o Iesu. Ia talanoaina le Luka 2:8–39. Tofi ni tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. Faaali atu nisi o ata o loo lisiina i le vaega o “Sauniuniga.” Afai o loo e faaaogaina le ata vitio o le “Luka 11,” ia faaali nei loa. • O le a le tala a agelu a o latou faasilasilaina mai le fanau mai o Iesu? (Tagai Luka 2:13–14.) Sa faapefea ona viia e Iesu le Tama? Na faapefea ona ia aumaia 11 le filemu ma le finagalo alofa i tagata faatasi ai ma oe lava ia? E mafai faapefea ona tatou faaali atu lo tatou faafetai i le Atua mo le tuuina mai o lona Alo? • O le a le mea a leoleo mamoe na fai ina ua latou vaai i le Faaola ua fanau mai? (Tagai Luka 2:17–18.) O le a se mea e tatau ona tatou faia e mulimuli ai i a latou faataitaiga? Ia tofi ni tagata o le vasega e mafaufau i se tasi e mafai ona latou fetufaai atu i ai a latou molimau e uiga i le Faaola. • O le a le mea a Maria na fai ina ua maea ona soifua mai le Faaola ma le asiasiga a leoleo mamoe? (Tagai Luka 2:19.) O le a se mea o faaali mai i lea tulaga e uiga ia Maria? Aisea e taua ai le faaalu o se taimi e mafaufau loloto ai i le paia o mea na tutupu? • Na faapefea ona saunia Simeona ma Ana e vaai i le tamaitiiti o Iesu? (Tagai Luka 2:25–26, 37.) Sa faapefea ona laua tali atu ina ua la vaai ia te ia? (Tagai Luka 2:27–35, 38.) O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le Faaola mai a la valoaga? 3. O le au makoi sa latou o mai e ifo atu i le tamaitiiti o Iesu. Sa saili Herota e fasioti ia te ia. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 2. Ia faaali atu nisi o ata o loo lisiina i le vaega o “Sauniuniga.” • Aisea na saili ai e “makoi mai sasae” ia Iesu? (Tagai Mataio 2:1–2.) O le a le mea na latou faia ina ua maua o ia? (Tagai Mataio 2:11. Ia iloa, na latou maua mulimuli Iesu, a ua “tamaitiiti o ia,” ae le o se pepe meamea.) O a ni a tatou meaalofa e mafai ona tuuina atu mo le Alii? • Aisea na manao ai Herota e fia maua ia Iesu? (Tagai Mataio 2:3–6, 13. Sa atuatuvale o ia, ma sa ia manao e fasioti ia Iesu.) Aisea na atuatuvale ai le tupu i le soifua mai o Iesu Keriso? (Tagai Mataio 2:2, 6. E tusa ai ma valoaga, o le a pulea e Iesu ia Isaraelu.) • Na faapefea ona puipuia Iesu mai ia Herota? (Tagai Mataio 2:13–15.) Na faapefea ona iloa e Iosefa le aso e o ese ai mai Aikupito? (Tagai Mataio 2:19–23.) Aisea e te manatu ai na maua e Iosefa lenei taitaiga mai le Atua? O le a se mea e tatau ona faia e tina ma tama i aso nei latou te maua ai faaaliga e uiga i o latou aiga? E faapefea ona fesoasoani le Atua ia te oe a o e sailia lana taitaiga mo lou aiga? 4. Sa saunia Iesu a o talavou o ia mo lana misiona, e ala i taitaiga a le Tama. Faitau ma talanoaina le Luka 2:40–52. Ia faaali atu nisi o ata o loo lisiina i le vaega o “Sauniuniga.” Faamatala atu o tausaga taitasi e faamanatu ai e Iosefa ma Maria ma isi tagata Iutaia faatuatua, le Tausamaaga o le Paseka i Ierusalema. E tusa ma le tu o le tausamiga, na auai Iesu ma i latou ina ua 12 ona tausaga (Luka 2:41–42). • O le maea o le faamanatuina o le Tausamaaga o le Paseka i Ierusalema, na amata ai ona toe foi le malaga a Maria ma Iosefa i Nasareta, ma o iina sa laua iloa ai e le o faatasi atu ia Iesu ua 12 ona tausaga ma i laua (Luka 2:43–45). O fea sa la maua ai o ia? (Tagai Luka 2:46.) Afai e leiloa e ou matua po o tagata o lou aiga le mea o loo e i ai, e mafai ea ona latou mautinoa o loo e faia mea e fiafia ai lou Tama Faalelagi? 12 Lesona 3 • O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Luka 2:46 o loo faapea mai o tagata sa i totonu o le malumalu “sa faalogo ia [Iesu], ma tuufesili atu ia te ia.” O le a se mea o loo faaalia i lenei mea e uiga i le tulaga aoaoina o Iesu ma lona talavou? • Ina ua maua e Maria ma Iosefa ia Iesu, sa faapea atu Maria ia te ia, “O i maua ma lou tama sa ma saili lava ia te oe ma le tiga” (Luka 2:48). O ai o loo ia faatatau i ai ina ua ia faapea mai “lou tama”? (Iosefa.) Na faapefea ona tali atu Iesu i le manatu o Maria? (Tagai Luka 2:49.) O ai o loo faatatau i ai Iesu ina ua ia faapea mai “fale o lo’u Tama”? (Tama Faalelagi.) O le a se mea o loo tau mai ai le malamalama o Iesu i lana misiona na uluai faauuina ai o ia? • O a ni uiga o Iesu na faaali atu ia Maria ma Iosefa a o talavou o ia? (Tagai Luka 2:51. E ui lava o ia o le Alo o le Atua, ae sa faalogo lava o ia i lona tina ma Iosefa.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lea faataitaiga? • I le avea ai ma talavou, sa “tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata” (Luka 2:52). I nisi faaupuga, na faateleina lona atamai, faaletino, faaleagaga ma le va fealoai. O a ni mea patino e mafai ona tatou faia e faatupulaia ai lo tatou atamai, faaletino, faaleagaga ma le va fealoai? • O le a se mea tatou te aoao mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–17 e uiga i le atinaeina o le olaga talavou o le Faaola? (I ana sauniuniga e avea ma o tatou Faaola, e lei maua uma e Iesu le atamai talafeagai, pule, atamai, ma le manuia i le taimi e tasi. Sa ia mauaina “lea amioga mama i lea amioga mama,” taitasi i le taimi.) E faapefea ona faatatau lenei upumoni ia i tatou? (Tagai MFF 93:18–20.) Faaiuga Molimau atu i le moni o mea sa outou talanoaina i le lesona. Ia uunaia tagata o le vasega e olioli i le soifua mai o le Faaola ma mulimuli i faataitaiga na ia faia a o talavou. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “A o Maria ua taofi ia upu uma, ua mafaufau ai lona loto” (Luka 2:19) A o outou talanoaina le tali filemu atu a Maria i le soifua mai o Iesu, ia tofi se tina e faamatala atu ni ona lagona ina ua maea ona fanau mai se tasi o lana fanau. 2. Gaoioiga a le Autalavou Ia filifili ni mau taua se lima mai le lesona, ona faamasani lea o tagata o le vasega i le uiga o vaega taitasi. Ona tapuni lea o Tusi Paia a tagata o le vasega. Ia tuu atu se faamatalaga e taitaiina ai tagata o le vasega i le mau sa e talanoaina, ia faaupu faamatalaga taitasi ina ia le faigata ona iloa le vaega o loo e faatatau i ai. (Mo se faataitaiga, ia e faapea atu, “O lenei fuaiupu o loo aofia ai upu vivii a le agelu i le Atua ina ua soifua mai Iesu.” E na o le pau le tali sao o le Luka 2:14.) A maea ona e faitauina atu se faaupuga, ona tuu atu lea i tagata o le vasega e susue a latou Tusi Paia ma saili mai le vaega sao. Ia faaaoga le gaoioiga lenei o se auala e matau ai mau ae le faatauvaina. Aua nei faaaluina ai se taimi umi. 13 Lesona 4 “Ina Teuteu Ia E Outou le Ala o le Alii” Mataio 3–4; Ioane 1:35–51 Faamoemoega Ina ia musuia tagata o le vasega e faalatalata atu i le Faaola e ala i le salamo mai a latou agasala, tausia a latou feagaiga o le papatisoga, ma tetee atu i faaosoosoga. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 3:1–12. Na talai atu e Ioane le Papatiso le salamo ma le papatisoga, ma le teuteuina o le ala o le Alii o Iesu Keriso. e. Mataio 3:13–17. Ua papatisoina Iesu e Ioane le Papatiso. i. Mataio 4:1–11. Na teena e Iesu faaosoosoga a Satani i le vao. o. Ioane 1:35–51. Ua fuafua nisi soo o Ioane le Papatiso e mulimuli ia Iesu. 2. Mau faitau faaopoopo: Mareko 1:1–13; Luka 3:1–22; 4:1–14; Ioane 1:19–34; 2:1–25; 2 Nifae 31. 3. Afai e maua ata nei, ona faaaoga lea i le taimi o le lesona: O Le Talaiga a Ioane i le Vao (62132; Taga Ata o le Talalelei 207) ma le Papatisoga o Iesu e Ioane le Papatiso (62133; Taga Ata o le Talalelei 208). 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia faaaoga tatau taimi o le vasega. Ia fuafua lelei mea o le a e talanoaina ma le umi o vaega taitasi o le lesona, ae ia taitaiina oe e le Agaga. Aua nei faamotuina se talanoaga taua ona o lou taumafai e tau fai le lesona atoa. E sili atu ona taua le aoao ma le mauaina e tagata o le vasega o le Agaga nai lo le talanoaina o vaega uma o le lesona. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tusi mea nei i luga o le laupapa, ma fesili atu i tagata o le vasega pe latou te iloa le mea o loo fai mai ai: 14 Faamatala atu o le upu Eperu lenei o le Mesia, o lona uiga o le faauuina. Na faatalitali tagata Iutaia i senituri mo le afio mai o le Mesia, lea na taua e valoaga, o le a avea ma o latou Tupu faauuina ma Faaolataga. O le upu Eleni mo le Mesia o le Keriso. O Iesu Keriso o le Mesia lea sa faatalitali, ma o Ioane le Papatiso o le perofeta lea sa auina mai na te teuteua le ala mo ia. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Talanoa pe faapefea ona fesoasoani aoaoga o loo taua i lalo tatou te latalata atu ai i le Faaola. Ona e faigata tele pe a tuuina atu fesili taitasi pe talanoaina foi vaega taitasi uma o le lesona, o lea e ao ai ona filifili ma le agaga tatalo fesili e sili atu ona fetaui ma manaoga o tagata o le vasega. 1. Ua teuteu e Ioane le Papatiso le ala o le Alii o Iesu Keriso. Faitau ma talanoaina le Mataio 3:1–12. Faaali atu le ata o Ioane o loo folafola atu, ma fetufaai atu faamatalaga nei e uiga ia te ia i ni au lava upu: I le tele o senituri ao lei soifua mai Ioane, e toatele perofeta na latou valoia lana misiona ma molimauina lona silisili ese i le avea ai o ia ma teuteu ala mo le Mesia (Isaia 40:3; 1 Nifae 10:7–10). I sauniuniga mo le misiona a Ioane, na valoia e le agelu o Kaperielu le fanau mai o Ioane (Luka 1:13–19), sa valoia e Sakaria i le aso na faaigoa ai Ioane ma peritomeina ai (Luka 1:67–79), ma sa faauuina e se agelu Ioane i lana misiona ina ua valu aso o lona matua (MFF 84:27–28). O le faamatalaga aupito maualuga e uiga i le silisili o Ioane, na sau mai le Faaola lava ia, o le sa faapea mai, “E leai se perofeta i e na fananau i fafine e sili ia Ioane le Papatiso” (Luka 7:28). Na fanau mai Ioane i le ono masina ao lei soifua mai Iesu. E lei umi se taimi talu ona soifua mai Iesu, ae atuatuvale loa Herota ina ua faasalalau mai e faapea ua fanau mai le tupu o tagata Iutaia, “ia fasiotia tama tane uma i Peteleema e oo i ona tuaoi uma, e afua i e ua lua o latou tausaga atoa ma e ua pito ane i ai” (Mataio 2:16). Ina ia puipuia Iesu, sa faaali se agelu ia Iosefa i le miti ma faatonuina e ave Iesu ma Maria i Aikupito (Mataio 2:13–15). Ina ia puipuia Ioane, “Sa tau atu e Sakaria ia [Elisapeta] e auina atu Ioane i le atu mauga, lea sa tausi ai i se akerise ma le meli vao” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 261). Sa amata le galuega talai a Ioane i le tele o tausaga mulimuli ane, sa ia talai atu i le vao ona sosoo ai lea ma Ierusalema “atoa ma le itu uma o Ioritana” (Mataio 3:5). • O le a le misiona a Ioane le Papatiso? (Tagai Luka 1:76–79; 3:3–4.) Aisea e te manatu ai e taua le teuteu e se tasi o le ala o le Alii? • O le a le savali na talai atu e Ioane e saunia ai tagata mo le afio mai o le Faaola? (Tagai Mataio 3:1–2.) O le a le uiga o le salamo? (A o talanoaina e tagata o le vasega tali i le fesili lea, ia lisiina i luga o le laupapa ni vaega o le salamo e pei ona faaalia i lalo. Atonu o le a e manao e valaaulia tagata o le vasega e faitau atu mau o loo aofia ai.) a. Lagona le tiga e tusa i le Atua ona o agasala (2 Korinito 7:9–10). e. Tautau atu ma lafoai agasala (MFF 58:42–43). i. O le toe faalelei o mea sese sa faia (Luka 19:8). o. Usitai i poloaiga (MFF 1:31–32). u. Liliu atu i le Alii ma auauna ia te ia (Mosaea 7:33). 15 • E faapefea ona fesoasoani le salamo tatou te saunia ai e mau faatasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (Tagai 3 Nifae 27:19.) E faapefea ona fesoasoani le salamo ina ia tatou latalata atu ia te i latou i aso taitasi? • Ua molimauina e le au Faresaio ma le au Satukaio le papatisoga na faia e Ioane ae latou te lei fia papatiso (Mataio 3:7; Luka 7:29–30). Sa fautuaina i latou ma uunaia e “salamo . . . ma aumai fua e talafeagai mo le salamo” (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 3:35; ia iloa o le upu fua o loo faatatau i mea na maua a o le upu fetaui o lona uiga o le agavaa po o le talafeagai). O a fua o le salamo? (Tagai Moronae 8:25–26.) • O Ioane na papatiso “i le vai mo le salamo” ma sa ia folafola atu o Iesu o le a papatiso “i le Agaga Paia ma le afi”? E papatisoina i tatou i le Agaga Paia ma le afi pe a tatou maua le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima (MFF 20:41). “O le meaalofa o le Agaga Paia o se meaalofa e tatau ona tatou maua, pe afai e agavaa soo se tasi e taitoalua ma le Agaga Paia. . . . E pei o se fasimoli na te faamamaina le tagata ma faapaiaina mai agasala uma. E masani ona taua o le ‘afi’” (Bible Dictionary, “Holy Ghost,” 704). 2. Sa papatisoina Iesu e Ioane le Papatiso. Faitau ma talanoaina le Mataio 3:13–17. Faaali atu le ata o Ioane o loo papatisoina Iesu. • Aisea na faalotolotolua ai Ioane i lona papatisoina o Iesu? (Tagai Mataio 3:14.) Aisea e tatau ai ona papatiso Iesu? (Tagai Mataio 3:15; 2 Nifae 31:6–7, 9–11.) Aisea e tatau ai ona tatou papatiso? (Tagai 2 Nifae 31:5, 12–13, 17–18; MFF 20:71; 49:13–14.) • O a ni feagaiga ua tatou osia pe a tatou papatiso? (Tagai MFF 20:37.) E faapefea ona aafia a tatou gaoioiga i aso taitasi i nei feagaiga? (Tagai Mosaea 18:8–10.) 3. Sa teena e Iesu faaosoosoga a Satani i le vao. Faitau ma talanoaina le Mataio 4:1–11 • Ina ua uma ona papatisoina Iesu, sa taitaiina o ia e le Agaga i le vao e faatasi ma le Atua (Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 4:1). O le a sou manatu, na faapefea ona saunia e lenei mea na tupu ia Iesu e tetee atu ai i faaosoosoga a Satani? E faamalosia faapefea i tatou e le anapogi, tatalo, ma “taitaiina . . . e le Agaga” ina ia tetee atu i faaosoosoga? • O le a le faanaunauga o Satani na ia taumafai ai e tofotofoina Iesu, o le sa anapogi, ina ia faaliu areto maa? (Tagai Mataio 4:2–3. Sa ia taumafai e faatosina lona manao e faamalie lona fia taumafa.) E faapefea ona tofotofoina i tatou e Satani e ala i mea tatou te aai ai? E faapefea ona tatou iloa ma teena ia faaosoosoga? • Sa aioi atu Satani ma le faamaualuga ina ua ia faaosoosoina Iesu e oso i lalo mai le tumutumu o le malumalu ma faamaonia o loo ia te ia le mana e faasaoina ai o ia e agelu (Mataio 4:5–6). E faapefea ona taumafai Satani e faatosina lo tatou faamaualuga? E faapefea ona tatou iloa ma tetee atu i faaosoosoga e faamalie ai o tatou manaoga faamaualuga? 16 Lesona 4 • O le a le mea na ofo atu e Satani mo Iesu pe afai na te faia lona manao? (Tagai Mataio 4:8–9.) E faapefea ona faaosoosoina i tatou e Satani i oa faalelalolagi ma le pule? E faapefea ona tatou iloa ma tetee atu i nei faaosoosoga? (Tagai Mataio 4:10.) • O le a le mea na sese i le ofo a Satani e tuuina atu malo uma o le lalolagi mo Iesu? (Tagai MFF 104:14.) O a nisi o ofo sese o loo tuuina mai e Satani ia i tatou i aso nei ina ia tatou maileia atu ai i le agasala? • Sa tali atu Iesu i faaosoosoga uma a Satani i mau mai tusitusiga paia? (Tagai Mataio 4:3–4, 6–7, 8–10). E faapefea ona tuuina mai e tusitusiga paia ia i tatou le malosi e tetee atu ai i faaosoosoga? (Tagai Helamana 3:29–30.) • Sa fesili faalua Satani pe o Iesu o le Alo lea o le Atua (Mataio 4:3, 6). O le a sou manatu i le mafuaaga o le fesili o Satani i lea fesili? E faapefea ona ia fesiligia lenei fesili i le lalolagi i ona po nei? Pe a tatou fetaia’i ma faaosoosoga, e faapefea ona fesoasoani le iloa o i tatou o fanau a le Atua? (Tagai Mose 1:12–22.) • E mafai faapefea ona tatou iloa o faaosoosoga na fetaia’i ma Iesu, le Alo o le Atua, e tutusa ma faaosoosoga o loo tatou fetaia’i? (A o talanoaina e tagata o le vasega le fesili lenei, atonu e te manao latou te faitauina le Eperu 4:14–15.) Na saunoa mai Elder Joseph B. Wirthlin: “E silafia lelei e le Alii o tatou olaga faaletino. Na te silafia o tatou vaivaiga. E malamalama o Ia i lu’itau i o tatou olaga i aso taitasi. E alofa tele o Ia i o tatou tofotofoga faaletuinanau faaletino ma faanaunauga” (i le Conference Report, Ape., 1996, 46; po o le Liahona Iulai 1996, 40). 4. Ua fuafua nisi soo o Ioane le Papatiso e mulimuli ia Iesu. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 1:35–51. • Ina ua amata le misiona faaletino a Iesu, o le a le mea na uunaia ai e Ioane le Papatiso ona soo e fai? (Tagai Ioane 1:35–37.) Ina ua vaaia e Iesu le toalua o soo o Ioane o mulimuli ia te Ia, o le a le mea na Ia faia? (Tagai Ioane 1:38–39.) • Ina ua faalogo ma iloa e Aneterea le Faaola, o le a le mea na ia faia? (Tagai Ioane 1:40–42.) Ina ua ia maua se molimau o Iesu o le Mesia, na faapefea ona tali atu Filipo i le le talitonu o Natanielu? (Tagai Ioane 1:43–46.) O le a le mea tatou te faia e valaau atu ai i isi e “o mai e matamata” i le Faaola? Faaiuga Molimau atu o le valaaulia “e o mai e matamata” i le Faaola, o loo tuuina mai ia i tatou taitoatasi. Faamatala atu e mafai ona tatou talia lea valaaulia e ala i le salamo, papatisoina, tausia o a tatou feagaiga o le papatisoga, ma tetee atu i faaosoosoga. Manatu Faaopoopo E Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 17 1. O Manatu Mai le Papatisoga o le Faaola Toe iloilo le Mataio 3:16–17 • O faapefea ona faaali mai i le tala o le papatisoga o le Faaola e tatau ona faataunuu le papatisoga i le faatofu? (Tagai Mataio 3:16; tagai foi i le Ioane 3:23; Roma 6:3–6; 3 Nifae 11:23; Bible Dictionary, “Baptism,” 618, lea o loo faamatala mai ai o le upu “papatiso“ e mai le upu Eleni o lona uiga o le faatofu.”) • O le a le mea na vaaia e Ioane ina ua uma ona papatisoina Iesu? (Tagai Mataio 3:16.) O le leo o ai na ia faalogoina? (Tagai Mataio 3:17.) O le a le mea o loo aoao mai e le tala o le papatisoga o Iesu e uiga i le Aiga Atua? (O le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia o i latou o ni tagata mavaevae.) 2. Sa faaalia e Iesu le faaaloalo ma le alofa i lona tina Faamatala atu ina ua maea ona papatisoina Iesu, sa latou auai atu ma ona soo i le aiga o se faaipoipoga i Kana (Ioane 2:1–11). Ina ua fai atu lona tina ia te ia ua leai se uaina mo le taumafataga, sa ia tali atu, “Funa e, se a ea lau na ia te au?” (Tagai Faaliliuga a Iosefa Samita Ioane 2:4). • O a ni lagona o Iesu e uiga i lona tina i ana upu na fai atu ia te ia? O le a le mea na ia faia e fesoasoani ai ia te ia? (Tagai Ioane 2:6–11. Faamanino atu o le uluai vavega lea a Iesu o loo tusia i le Feagaiga Fou.) 3. Sa faaalia le faaaloalo o Iesu a o ia faamamaina le malumalu Tuu atu i tagata o le vasega e faitau mai le Ioane 2:13–17, lea o loo taua ai le mauaina e Iesu o tagata faatau oa i le malumalu. Afai e maua le ata o le Faamamaina o le Malumalu e Iesu (62163; Taga Ata o le Talalelei 224), ona faaali lea. Faamanino atu sa faaalia le faaaloalo o Iesu ina ua ia “tutuli atu ia te i latou uma lava i fafo o le malumalu, . . . ua sasaa ifo foi tupe a tagata faatau tupe, ma fuli atu laulau” (Ioane 2:15). Faamatala atu o le faaaloalo i lo tatou Tama Faalelagi e le na o le nofo filemu i le Falesa. E aofia ai le faaali atu i a tatou galuega tatou te alolofa ia te ia ma faailoa atu lona mana. 18 “Toe Fanauina” Lesona 5 Ioane 3–4 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama, ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou “toe fanauina” ma faaauau pea ona mulimuli ia Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Ioane 3:1–22. Sa aoao atu e Iesu ia Nikotemo e tatau ona toe fanauina tagata uma i le vai ma le Agaga ina ia ulufale atu ai i le malo o le Atua. Sa aoao mai e Iesu e na o ia lava o le Alo Pele e Toatasi o le Atua, na auina mai e laveaiina tagata. e. Ioane 4:1–42. Sa aoao e Iesu se fafine Samaria i le Vaieli o Iakopo. E toatele Samaria ua liliu mai. 2. Afai o loo e faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, aumai i le vasega: a. Se laau o loo ola lauusiusi i le vai, ma se laau ua pe ona ua leai se vai (pe tusi foi i luga o le laupapa se laau o loo ola lauusiusi ma se laau ua pe, e pei ona faaali mai i le gaoioiga e faatosina mai ai). e. O se sioki vai. 3. Afai e maua ata nei ona faaaoga lea i le taimi o le lesona: a. O le ata O Keriso ma le Fafine Samaria (62169; Taga Ata o le Talalelei 217). e. “O le Fafine i le Vaieli,” o se ata e valu minute mai le Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). i. O se faafanua o le Nuu Paia i taimi o le Feagaiga Fou. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: “O le iloaina e gafa tagata taitoatasi ma le aoaoina o le talalelei, ua mafai ai ona tatou fesili ifo, O le a le matafaioi a faiaoga? O le fesoasoani lea i tagata taitoatasi ina ia gafa ma le aoaoina o le talalelei— ia fafagu i totonu ia te i latou le naunautaiga e suesue, malamalama, ma ola i le talalelei ma faaali atu ia i latou le auala e faia ai” (O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [36123 890], 63). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu le laau o loo ola lauusiusi ma le laau ua pe (tagai i le vaega o “sauniuniga”), pe tusi foi i luga o le laupapa e pei ona faaalia i le isi itulau. Ia faaali atu foi le sioki vai. 19 • O le a le mea e tupu i le laau pe afai na te le mauaina se vai? O le a le mea e tupu ia i tatou pe a le mauaina se vai? Faamatala atu o le a tatou feoti faaletino pe a tatou le mauaina le vai faaletino, e faapena foi ona tatou feoti faaleagaga pe a tatou le mauaina le vai faaleagaga. O lenei lesona o loo aoao mai e uiga i aoaoga a Iesu i le toe fanauina i le vai ma le Agaga faatasi ai ma le vaiola na ia ofoina mai. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. Sa aoao atu e Iesu ia Nikotemo e tatau ona toe fanauina tagata uma i le vai ma le Agaga ina ia ulufale atu ai i le malo o le Atua. Ia talanoaina le Ioane 3:1–22. Tofi ni tagata o le vasega e faitau leotele atu fuaiupu filifilia. Faamatala atu o Nikotemo o se faipule i Iutaia. Na alu ane o ia ia Iesu aua sa ia iloa o Iesu “o se aoao mai le Atua” (Ioane 3:2). • O le a le mea na aoao atu e Iesu ia Nikotemo e tatau ona ia faia ina ia sao atu ai i le malo o le Atua? (Tagai Ioane 3:5.) O le a le uiga o le “fanau i le vai”? (Ioane 3:5; o le papatisoina). E faapefea ona avea le papatisoga ma faailoga o le toe fanauina? (O le faatofuina i le vai o se faailoga lea o le maliu po o le tanumia o a tatou agasala sa faia; pe a tatou tulai mai le vai, ua tatou amataina se olaga fou.) O le a le uiga o le “fanau . . . i le Agaga”? (Ioane 3:5; o le mauaina lea o le meaalofa o le Agaga Paia). • Na aoao mai e Bruce R. McConkie e faapea o “tagata o le Ekalesia e le o fanaufouina i le na o le papatiso” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 1:142). E ese mai le na ona papatisoina ma maua le meaalofa o le Agaga Paia, o le a le isi vaega taua i le toe fanauina? (Tagai Ioane 3:16, 18; Mosaea 5:1–7; 27:25–26; Alema 5:14–35; 22:15–18. Atonu e te manao e makaina e tagata o le vasega ia vaega o fuaiupu nei e faatatau i le toe fanauina. O se lisi o faataitaiga o loo taua i lalo. Ia faamanino atu faapea, o fuaiupu mai le Tusi a Mamona o loo faamaninoina mai le uiga o le toe fanaufouina.) a. Talitonu ia Iesu Keriso (Ioane 3:16, 18). e. Iloaina se “faaliliuina tele . . . i o matou loto, ua le toe ai so matou manatu e fai amio leaga, ae fia fai pea lava le amio lelei” (Mosaea 5:2; tagai foi Alema 5:12–14, 26). 20 Lesona 5 i. Ia “liua mai le faaletino ma le pau i le amiotonu” (Mosaea 27:25). o. Avea ma “atalii ma afafine o le [Atua]” (Mosaea 5:7; 27:25). u. Avea ma “tagata fou” (Mosaea 27:26). f. Mauaina “foliga o le Atua i o [tatou] mata” (Alema 5:19; tagai foi i le fuaiupu 14). g. Salamo ina ia “faamamaina o tatou ofu sisina mai le leaga, e ala i le toto o [Keriso]” (Alema 5:21; tagai foi Alema 5:19, 33–34; 22:18). • Sa aoao mai foi Elder McConkie o le toe fanauina “e le tupu i se taimi vave lava. [O se] faagasologa” (“Sa Faasatauroina Iesu Keriso ma Ia,” i le 1976 Devotional Speeches of the Year, 399). O le a se mea e mafai ona tatou faia e faaauau ai lenei faagasologa i o tatou olaga? (Tagai 2 Nifae 31:19–20.) E faapefea ona tatou foia tulaga e faavaivai ai lo tatou alualu i luma faaleagaga? O a ni suiga ua e iloa ia te oe lava po o se tasi foi i le faagasologa o le toe fanauina? • Tofi se tagata o le vasega e faitau leotele mai le Ioane 3:14–18. E faapefea ona talafeagai nei upumoni e uiga i le misiona a le Faaola ma lana poloaiga e ao ona tatou toe fanaufouina? • Na faaaoga e Iesu le faataitaiga o le malamalama ma le pogisa e aoao ai Nikotemo (Ioane 3:19–21). Aisea e filifili ai e isi le pouliuli nai lo le malamalama? E faapefea ona tatou faatumauina lo tatou agavaa e fiafia i le malamalama ae tetee atu i le pouliuli? O a ni folafolaga ua tuuina mai e le Alii mo i latou e o mai i le malamalama? (Tagai MFF 50:24; 88:67.) 2. Sa aoao e Iesu se fafine Samaria i le Vaieli o Iakopo. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia nei mai le Ioane 4:1–42. Faaali atu le faafanua o le Nuu Paia. Faamatala atu a o femalagaai Iesu ma ona soo mai Iutaia i Kalilaia (atonu o le a e manao e faasino atu nei nofoaga i luga o le faafanua), sa latou malolo i le Vaieli o Iakopo i Samaria. A o nofonofo Iesu i tafatafa o le vai, na oo mai se fafine Samaria e asu vai. Faaali atu le ata o le fafine i le vai. Afai o loo e faaaogaina le ata vitio “O le Fafine i le Vaieli,” ia faaali nei loa. • O Iutaia “e leai ni a latou mea e feaveai ma Samaria” (Ioane 4:9) ma latou te teena lava Samaria pe a latou faimalaga. Ae peitai sa i ai le mafuaaga na ui atu ai Iesu i Samaria. O le a se mea o loo tau mai e lenei mea e uiga ia Iesu? O ai ni “Samaria” o loo i ai nei i le lalolagi? (O tali atonu e aofia ai soo se tagata lava po o se faalapotopotoga vaivai.) E tatau faapefea ona tatou tausia i latou? • Na faapefea ona faafaigofie e le fafine Samaria le aoaoina o ia e Iesu? (Tagai Ioane 4:9, 11–12, 15, 19, 25. O tali atonu e aofia ai ona e lotomaualalo, sa ia naunau e fia iloa ni mea e sili atu, ma sa ia talitonu i ana upu.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e faaalia ai lo tatou naunautai e talia aoaoga a le Faaola? • Na faapefea ona suia le fafine Samaria a o talanoa atu Iesu ia te ia? Na faapefea ona fesoasoani Iesu e aumai lea suiga? (O tali atonu o le a aofia ai sa ia aoao atu ia te ia i se auala e mafai ai ona ia malamalama, sa ia molimau atu ia te ia lava, sa ia faaaogaina se faataitaiga malosi e uiga i le vai, ma sa ia faaali atu le alofa.) E faapefea ona tatou mulimuli i ana faataitaiga pe a tatou aoao atu i isi? • Na tau atu e Iesu i le fafine Samaria e mafai ona ia tuuina atu ia te ia le “vai ola” (Ioane 4:10). E te manatu o le a le uiga o le “vai ola”? (Tagai 1 Nifae 11:25; 21 MFF 63:23. O tali atonu e aofia ai mataupu autu o le talalelei, alofa o le Atua, ma le Togiola.) E mafai faapefea ona tatou maua le vai ola? Na faapefea ona faamanuiaina oe i lea vai ola? • Na sau le fafine Samaria i le vaieli e asu vai (Ioane 4:7). Ae peitai, ina ua uma ona la talanoa ma Iesu, sa ia tuu lana kate i le vai, ae alu ma talanoa atu i isi e uiga i le mea na tupu (Ioane 4:28–29). O le a se mea ua tatou aoao mai i lana faataitaiga? • E faapefea ona faamanuiaina isi tagata ona o le faatuatua o le fafine Samaria? (Tagai Ioane 4:39–42.) E faapefea ona faamanuiaina oe po o isi foi i le talitonu i le Alii? E faapefea ona aafia isi o loo siomia i tatou i lo tatou faatuatua? Faaiuga Afai o loo e faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia toe faaali atu laau ma le sioki vai. Faamatala atu, e faapei ona manaomia e laau le vai e ola ai, tatou te manaomia foi le mulimuli i aoaoga a le Faaola e toe fanaufouina ai ma maua ai le ola e faavavau. Molimau atu i upumoni sa outou talanoaina i le taimi o le lesona. Tuu atu le lu’i i tagata o le vasega e saili ia Iesu Keriso, mulimuli ia te ia, ma faaauau pea i le faagasologa o le toe fanaufouina. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “E le o le Keriso a’u nei, ae . . . ua auina mai lava a’u e muamua ia te ia” (Ioane 3:28) • I le Ioane 3:25–36, o a ni uiga faaalia o Ioane e uiga i lona tiute e tali tutusa ma uiga o le Faaola? E faapefea ona faaalia e uiga o Ioane o ia o se soo moni? E faapefea ona tatou faaaogaina nei uiga i la tatou auaunaga i le Ekalesia? 2. “O le fanua . . . ua sinasina ma ua saunia mo le seleselega” (Ioane 4:35) • O le a le mea na aoao atu e Iesu i ona soo e uiga i le galuega faafaifeautalai i le Ioane 4:35–38? O le a le uiga o lana saunoaga ua sinasina le fanua ma ua saunia mo le seleselega? Na faapefea ona faaaoga e le Faaola lea lava faailoga e tasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:1–4 ma le 75:3–5? Fai atu i tagata o le vasega e fetufaai mai ni mea na tutupu i le tufatufaina atu o le talalelei i isi. 3. Ua faamaloloina e Iesu le atalii o se alii taua Faitau ma talanoaina le Ioane 4:46–54. • O le a le mea na manao ai le alii taua ia Iesu? (Tagai Ioane 4:46–47.) O le a le tali muamua a Iesu ia te ia? (Tagai Ioane 4:48.) Na faapefea ona tali atu le alii taua? (Tagai Ioane 4:49.) • O le a le tali lona lua a Iesu i le alii taua? (Tagai Ioane 4:50.) O a ni uiga faaalia o lenei alii taua? (Tagai Ioane 4:50.) O le a le tali o le faatuatua o lenei alii taua? (Tagai Ioane 4:51–54.) O le a se mea ua tatou aoaoina mai lenei tala e uiga i le malosi o le faatuatua? 22 “Ona La Tuua Loa Lea o Laua Upega” Lesona 6 Luka 4:14–32; 5; 6:12; Mataio 10 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia latou malamalama e valaauina ia Aposetolo e avea o ni molimau faapitoa ia Iesu Keriso ma e faamanuiaina i tatou pe a tatou lagolagoina ma mulimuli ia i latou. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Luka 4:14–32. Ua aoao atu Iesu i se sunako i Nasareta ma molimau atu o ia o le Mesia o le na valoia e Isaia. Na matuai itagia lava ma teena o ia e tagata. e. Luka 5:1–11, 27–28; 6:12–16. Ua valaauina e Iesu ana Aposetolo e Toasefululua. i. Mataio 10. Ua faauuina ma aoaoina e Iesu le Au Aposetolo e Toasefululua ma auina atu i latou ina ia talai le talalelei. 2. Mau faitau faaopoopo: Isaia 61:1–2; Mataio 4:18–22; Mareko 1:16–20; 3:13–19; 6:7–13; Luka 9:1–6; 12:1–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:23–24, 33–35, 39, 58. 3. Afai e maua ata nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona: Valaauina o Tagata Faifaiva (62496; Taga Ata o le Talalelei 209) po o Iesu ma Tagata Faifaiva (62138; Taga Ata o le Talalelei 210); Faauuina e Keriso o le Au Aposetolo (62557; Taga Ata o le Talalelei 211); ma se ata o le Korama a le Au Aposetolo o loo i ai nei (mai se lomiga lata mai o le konafesi i le Liahona). 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Aoao ma faaaoga igoa o tagata o le vasega. Afai e te faia faapea, o le a iloa ai e tagata o le vasega e te manatu alofa mo i latou o ni tagata taitoatasi. O le iloaina o igoa o tagata o le vasega e mafai foi ona fesoasoani ai ia te oe ina ia uunaiina oe e te auai e ala lea i lou mafai ona tuusao atu fesili i tagata patino (Tagai O le Aoao Atu—E Leai se Isi Valaauga e Sili Ai, 105–6.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tuu atu i se tagata o le vasega e faitau le vaega muamua o le Mosaea 27:31 (e oo i le “tautino atu o ia o le Atua”). Ia faamalamalama atu, i le Afio Faalua mai o Iesu Keriso, o le a iloa uma ai lava e tagata o ia o le Faaola. E lei moni lenei mea i lona afio mai muamua. Na suesueina e Iutaia ia valoaga e uiga i le oo mai o le Faaola i le tele o senituri, ae o le toatele o i latou na faalogo ia Iesu sa latou le mafafai ona iloaina o ia o le Faaola. Talu ai ona e lei faasaolotoina e Iesu ia tagata Iutaia mai le pulega a Roma, e pei ona sa latou faamoemoe i ai o le a faia e le Mesia, o lea na toatele ai i latou na teenaina o ia ma lana savali. 23 Ia faamanino atu o le vaega muamua lava o lenei lesona o le a talanoaina ai le mea na tupu ina ua uluai faailoa atu e Iesu o ia o le Mesia lea ua leva ona faatalitali i ai. O isi vaega o le lesona o le a talanoaina ai le valaauina e Iesu o le Au Aposetolo ina ia fesoasoani e faasalalauina atu lana savali. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu ia mau nei, ia talanoaina ia faamanuiaga ia e oo mai i le iloaina o Iesu Keriso o le Faaola ma le mulimuli i Aposetolo. 1. Ua faailoa atu e Iesu o ia o le Mesia. Ia talanoaina le Luka 4:14–32. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau ia fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu na valaauliaina ia Iesu e faitauina se fuaiupu mai tusitusiga paia ma faia sana faamatalaga i se sauniga sa faia i le sunako i Nasareta. • Tuu atu i se tagata o le vasega e faitau le Luka 4:16–19. (Ia faailoa atu o fuaiupu 18–19, o upu ia na sii mai i le Isaia 61:1–2. O Isaia o loo taua o “Isaia” i le Luka 4:17.) O le a le uiga o nei fuaiupu? (O se faamatalaga faavaloaga o mea o le a faia e le Mesia; tagai i le lesona 1.) • Ina ua maea ona faitauina e Iesu ia fuaiupu mai le Isaia, o le a le molimau na ia tuuina atu? (Tagai Luka 4:21. Na ia faailoa atu o ia o le Mesia lea na valoaia e Isaia lea o loo faatalitali i ai tagata Iutaia mo le tele o senituri.) O le a le tali a tagata sa iai i le sunako i lea faamatalaga a Iesu? (Tagai Luka 4:22–29.) • O le a sou manatu aisea na faafaigata ai i tagata sa i le sunako ona taliaina o Iesu o le Mesia? (Tagai Luka 4:22. O tali e mafai ona aofia ai lo latou iloaina o ia ma na vaai i lona tuputupu a’e, o lea e le mafai ai ona latou iloa e mafai ona avea o ia ma Mesia silisiliese o loo latou faamoemoeina.) O le a sou manatu aisea o loo faafaigata ai i nisi tagata i aso nei ona taliaina Iesu Keriso? E mafai faapefea ona tatou faamalosia a tatou molimau o Iesu o le Faaola? 2. Ua valaauina e Iesu ana Aposetolo e Toasefululua. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Luka 5:1–11, 27–28; 6:12–16. Faaali atu le ata o Iesu ma tagata faifaiva ma le ata o le Au Aposetolo o loo i ai nei. Ao outou talanoaina ia mau, fesoasoani i le vasega ina ia latou malamalama e valaauina Aposetolo ina ia faia mea na faia e Iesu i totonu o le sunako i Nasareta—o le faailoa atu lea o ia o le Mesia, o le Faaola. • O le a le mea sa faia e Simona Peteru, Iakopo, ma Ioane ina ua alu atu Iesu ia te i latou? (Tagai Luka 5:1–2.) O le a le mea na tau atu i ai e Iesu e uiga i le auala e suia ai o latou olaga pe afai latou te mulimuli atu ia te ia? (Tagai Luka 5:10.) Na faapefea ona aafia lou olaga ona o lau faaiuga e te mulimuli ia Iesu Keriso? • Na faapefea ona avea le vavega na faia i upega fagota ma faataimuaga o mea o le a oo i ai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane o ni “faifaiva i tagata”? (Mareko 1:17). Tuu atu i tagata o le vasega e mafaufau i fuaitau nei: a. Luka 5:5: “Ona o lau fetalaiga ou te tuu ifo ai le upega.” (O le a latou galulue i le mea e faatonu ai latou e Iesu.) e. Luka 5:6: “Sa latou siomia le au i’a tele lava: ua masae ai lo latou upega.” (O le a latou mauaina le toatele o tagata o e naunau e taliaina le talalelei. i. Luka 5:7: “Ua latou genogeno atu i a latou uo . . . e o mai e fesoasoani ia te i latou.” (O le a latou valaauina isi ina ia fesoasoani atu i le galuega.) 24 Lesona 6 • Ia faamalamalama atu, i le Luka 5:1–11, na valaauina ai e Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane e avea ma ona soo. Mulimuli ane, na ia valaauina lea o i latou e avea ma Aposetolo. Tusi le upu Soo ma le Aposetolo i luga o le laupapa. O le a le eseesega i le va o se soo ma se Aposetolo? Ia faamatala atu o se soo o soo se tasi lea e mulimuli ia Iesu Keriso. O se Aposetolo o se soo lea ua valaauina e avea ma molimau faapitoa ia Keriso (MFF 107:23). O le upu Aposetolo o lona uiga “o le ua auina atu.” O uso o le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua ua auina atu e molimau atu i le lalolagi o Iesu o le Faaola ma le Togiola o tagata uma. • Aisea na taua ai le valaauina e Iesu o Aposetolo? (Tagai Mataio 9:36–38; 16:19; Mareko 3:14–15; Ioane 20:19–21, 23; Efeso 4:11–15. Latou te fesoasoani e talai atu le talalelei ma o le a latou taitaiina le Ekalesia ma tauaveina le pule o le perisitua ina ua mavae atu Iesu.) Aisea e taua ai le valaauina e le Alii o Aposetolo i aso nei? • Na faapefea ona filifilia e Iesu ia uluai Aposetolo e Toasefululua? (Tagai Luka 6:12–13.) Na faapefea ona saunia e Iesu o ia lava e valaauina i latou? E faapefea ona faatusatusa lenei faiga i le auala o loo filifilia ai tagata e avea ma Aposetolo i aso nei ma auauna atu i isi valaauga o le Ekalesia? (E tatalo taitai o le Ekalesia ma saili atu mo musumusuga ina ia iloa po o ai e finagalo le Alii e galulue i tofiga taitasi.) • O le a se mea o loo tau mai e tusitusiga paia ia i tatou e uiga i tulaga ma uiga o tagata na valaauina e Iesu e avea ma Aposetolo? (Tagai Luka 5:5, 8, 11, 27–28. O tali e mafai ona aofia ai le leai o ni tulaga aoaoina lelei mo le galuega, ae sa latou lotomaualalo, usiusitai, o ni alii galulue malolosi o e na naunau e ositaulaga mea uma ae mulimuli i le Alii.) O le a se fautuaga o loo tuuina mai e lenei vaega e uiga i le auala e agavaa ai se tagata e auauna atu i le Alii? (Tagai foi MFF 4:3, 5–6; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5.) 3. Ua faauuina ma aoaoina e Iesu ia Aposetolo e Toasefululua. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 10. Faaali atu le ata o Iesu o loo faauuina ia Aposetolo. • Ina ua mavae ona valaauina e Iesu ia Aposetolo e Toasefululua, ona ia tuuina atu lea ia te i latou le mana o le perisitua ma aoaoina i latou i o latou tiutetauave. O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i mana ma tiutetauave o Aposetolo mai le fautuaga a Iesu o loo i le Mataio 10? (Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. O tali e mafai ona aofia ai vaega nei o loo i lalo.) a. E ia te i latou le mana e faamaloloina ai e mamai i le tino ma le agaga (fuaiupu 1). e. Na auina atu i latou i mamoe ua leiloloa o le aiga o Isaraelu e talai atu i ai ua i faitotoa le malo o le lagi (fuaiupu 6–7). i. Latou te faaaogaina le mana o le perisitua e faamanuia ma faamalolo ai tagata (fuaiupu 8). o. Latou te sailia tagata ua sauni e faalogologo i le talalelei (fuaiupu 11–14). u. Latou te aoao atu e pei ona taitaiina ai e le Agaga (fuaiupu 19–20). f. Latou te tuuina atu o latou ola atoatoa i le galuega a le Faaola (fuaiupu 39). 25 • E faapefea ona faatusatusa ia mana ma tiutetauave na tuuina atu i uluai Aposetolo ma ia ua tuuina atu i Aposetolo i aso nei? (Tagai MFF 107:23, 33, 35; 112:14, 19–22, 30–31.) O faapefea ona e vaaia le faataunuuina e Aposetolo o aso e gata ai nei tiutetauave? • O a faamanuiaga ua folafolaina atu ia i latou o e mulimuli i Aposetolo? (Tagai Mataio 10:40–42; tagai foi MFF 124:45–46.) Na saunoa mai faapea Peresitene Spencer W. Kimball: “E leai se tasi o i lenei Ekalesia o le a se ese pe afai o loo mulimuli ma le faamaoni i le Au Pulega o le Ekalesia o e ua tuuina mai e le Alii i le Ekalesia. O le a le sese ese lava lenei Ekalesia; o le a le taitai seseina lava e le Korama a le Toasefululua outou mai le ala sao; e lei i ai lava ma o le a le i ai lava” (i le Conference Report, Ape. 1951, 104). Faaiuga Ia molimau atu o Iesu Keriso o le Mesia moni ma o Aposetolo e Toasefululua o molimau faapitoa ia te ia. Atonu e te manao e fetufaai atu se mea na faamanuiaina ai lou olaga i lou mulimuli i fautuaga a se Aposetolo. Manatu Faaopoopo E Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O Aposetolo e Toasefululua o loo i ai nei Faaali atu ata o Aposetolo e Toasefululua o i ai nei ma fesoasoani i tagata o le vasega e aoao o latou igoa. Atonu e te manao e faaaoga le suega lenei: Tufa atu i tagata uma o le vasega se penitala ma se fasi pepa, ma fai atu i ai e faanumera a latou pepa mai le 1 e oo i le 12. Faaali atu se ata o se Aposetolo e aunoa ma le faailoaina atu o lona igoa, ma fai atu i tagata o le vasega e tusi le igoa i luga o a latou fasi pepa i tafatafa o le fuainumera e fetaui i ai. A maea ona faaali uma atu ia ata, ona iloilo lea o tali sao. 2. O uluai Aposetolo e Toasefululua Fesoasoani i tagata o le vasega e aoao igoa o uluai Aposetolo e Toasefululua (Mataio 10:2–4). Ia tuuina atu le faamatalaga lenei i ni au lava upu ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i le ala o loo faatatauina ai le tele o Aposetolo i tusitusiga paia. E toalua Aposetolo na igoa ia Iakopo: Iakopo le atalii o Sepetaio ma Iakopo le atalii o Alefaio. E toalua na igoa ia Simona: Simona Peteru ma Simona le sa Kanana, e igoa foi ia Simona le Selota (“le selota”). E toalua na igoa ia Iuta: Iuta (na valaau foi ia Lepaio Tataio) ma Iuta le Sekara, lea na faalataina Keriso. O Mataio sa igoa ia Levi i le Luka 5:27–28. O Toma sa igoa foi ia Titumo, o lona uiga o le “masaga.” O le Aposetolo lea sa igoa ia Patolomaio i evagelia a Mataio, Mareko, ma Luka o loo masalomia o le tagata foi lava lea e tasi e igoa ia Natanielu o loo i le evagelia a Ioane. 26 Lesona 6 3. “O le ua tele lona alofa i lona tama po o lona tina, ae itiiti ia te au, e le aoga lea ia te au” (Mataio 10:37) Tuu atu i tagata o le vasega e faitau le Mataio 10:35–38. • E faapefea ona faataunuuina i nisi taimi ia fuaiupu e 35 ma le 36 pe a auai se tagata i le Ekalesia? I le iloaina e finagalo le Alii ina ia filemu ma faatasia o tatou aiga, o le a sou manatu aisea na ia faia ai nei saunoaga? O ai e tatau ona ave i ai le faamuamua ma le malosi o lo tatou faatuatua? (Tagai i fuaiupu 37–38; tagai foi Luka 14:33.) 4. Ata Vitio O le vaega muamua o “Tu ma Aga o le Feagaiga Fou,” o se filifiliga mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), atonu e aoga i lenei lesona. O lenei vaega e aofia ai faamatalaga e uiga i le faailoaina mai e Iesu o ia lava o le na faauuina, po o le Mesia (Luka 4:18); o tapuaiga i le sunako; ma le uiga o le talaiina o le talalelei e aunoa ma se ete tupe po o se ato, e pei ona apoapoaiina ai e Iesu ana Aposetolo ina ia fai (Mataio 10:9–10). 27 Lesona 7 “O [Ia] Lava Na Aveina O Tatou Vaivai, Ma Na Tauave o Tatou Ma’i” Mareko 1–2; 4:35–41; Luka 7:11–17 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i nisi o mafuaaga na faia ai e le Faaola ia vavega. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mareko 1:14–15, 21–45. Na faimalaga atu Iesu i Kalilaia e aoao atu le talalelei, tutuli temoni, ma faamalolo ma’i. Na ia tuliesea se agaga leaga mai se tamaloa, faamaloloina le tina o le toalua o Simona Peteru, ma faamamaina se lepela. e. Mareko 2:1–12. Ua faamagaloina e Iesu agasala a se tamaloa ma faamaloloina le tamaloa ma’i supa. i. Mareko 4:35–41; 5:1–20; Luka 7:11–17. Ua faafilemu e Iesu le vasa sousou, tuliesea temoni o lekeono, ma toe faatuina le tama a le fafine ua maliu lana tane i Naina mai le oti. o. Mareko 5:21–43. Ua faamaloloina e Iesu se fafine na i ai le punatoto ma faatuina le afafine o Iairo mai le oti. 2. Mau faitau faaopoopo: Mataio 8–9; Luka 4:33–44; 5:12–32; 8:22–56; Alema 7:11–12; Mamona 9:7–20; Moronae 7:27–29, 33–37. 3. Afai e maua ata nei, Ua Vavao i le Matagi (62139; Taga Ata o le Talalelei 214) ma le Ua Faamanuia e Iesu le Afafine o Iairo (62231; Taga Ata o le Talalelei 215), ona faaaoga lea i le lesona. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: E moomia e tagata o le vasega ona latou iloa pe aisea e taua ai aoaoga o loo i tusitusiga paia i aso nei. A o e sauniaina lesona taitasi, ia mafaufau ma le agaga tatalo i mea e mafai ona e faia ina ia uunaiina ai tagata o le vasega e faatatau ia mataupu o le talalelei i o latou olaga. (Tagai O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 167.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. • O le a le mea e tau o le vavega? (O se mea ese e tupu e mafua mai i se mana faalelagi pe faaleagaga.) • O le a se vavega se tasi a le Faaola e te manao e te fia molimauina? Aisea? (Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa nisi o vavega a Keriso ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega e tali i lenei fesili.) 28 Ia faamatala atu o lenei lesona o le a talanoaina ai nisi o vavega a le Faaola ma ana mafuaaga na faia ai. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu mau nei mai tusitusiga paia, ia talanoaina pe faapefea ona latou faaaogaina i le olaga i aso taitasi. Ia faamamafa atu, o loo faaauau pea ona faia e Iesu vavega i o tatou olaga. Ia uunaiina tagata o le vasega e fetufaai atu, pe afai e talafeagai ai, ia ni vavega na latou oo i ai. (Atonu e te manao e faamanatu i tagata o le vasega, ona e i ai nisi o mea na tutupu e matuai paia lava e le tatau ai ona fetufaai mai. O le Agaga Paia e mafai ona fesoasoani ia i latou ia iloa le mea e ao ona fetufaai mai.) 1. Na femaliuai Iesu i Kalilaia i le aoaoina o le talalelei ma faia vavega. Ia talanoaina le Mareko 1:14–15, 21–45. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. • A o femaliuai Iesu i Kalilaia i le aoaoina atu o le talalelei, na ia faia ai le tele o vavega, e aofia ai le faamaloloina o mai ma le tutuliina o temoni (Mareko 1:34, 39). Aisea na faia ai e Iesu nei vavega ma le tele o isi vavega i le taimi o lana galuega? (O tali e mafai ona aofia ai vaega nei.) a. E faailoa atu ai le alofa ma le alofa mutimutivale (tagai Mareko 5:19; tagai foi 3 Nifae 17:6–7). e. Ina ia fausia ma faamautuina le faatuatua (tagai Mataio 9:27–30). i. E faamaonia atu ai lona paia ma lona mana (tagai Mareko 1:27; 2:10–11). Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega, ma tuu ai le lisi lea i luga o le laupapa i le taimi atoa o le lesona. Ao outou talanoaina ia vavega na faia e Iesu, ia talanoaina nisi o faamoemoega na faataunuuina ai vavega taitasi. Ia faaopoopo atu i le lisi nisi o faamoemoega na taua i le taimi o le lesona. • Aisea na ofo ai tagata sa i le sunako i Kapanaumi i aoaoga a Iesu ma lona mafai ona tuliese ia agaga leaga? (Tagai Mareko 1:22, 27.) O le a le pule na aoao atu ai Iesu ma faia vavega? (E ala lea i le pule o le perisitua, lea e lei maua e le au tusiupu.) E mafai faapefea ona tatou mauaina lenei mana ma le pule i aso nei? • E tusa ai ma le Mareko 1:41, o le a le mafuaaga e tasi na faamaloloina ai e Iesu le lepela? Ia faamanino atu na faia e Iesu le tele o vavega lea e faamanuiaina ai na o le tagata e toatasi. O le a se mea o loo faailoa mai e nei tulaga uma e tusa ai ma lagona o Iesu ia i tatou uma taitoatasi? O faapefea ona ia faailoa atu lona alofa ma le alofa mutimutivale ia te oe? • E mafai faapefea ona tatou faailoa atu le alofa faaKeriso ma le agalelei mo i latou o loo siomia i tatou? O faapefea ona faailoa atu e isi tagata le alofa faaKeriso ma le agalelei mo oe? 2. Ua faamagaloina e Iesu agasala a se tagata ma faamaloloina le tamaloa mai supa. Faitau ma talanoaina le Mareko 2:1–12. • O ai e ana le faatuatua lea na i ai le sao i le faamaloloina o le tamaloa sa ma’i i le supa? (Tagai Mareko 2:3, 5.) Na faapefea ona faatinoina e nei tagata lo latou faatuatua? (Tagai Mareko 2:1–4.) E mafai faapefea ona tatou faatinoina 29 lo tatou faatuatua mo isi? E faapefea ona fesoasoani le faatuatua o isi ia te oe po o se tasi e te iloaina? • O le a se manatu sa i ai i le au tusiupu ina ia tau atu e Iesu i le tamaloa sa i ai le mai supa o ana agasala ua faamagaloina? (Tagai Mareko 2:5–7.) O le a le tali a Iesu i nei tusiupu? (Tagai Mareko 2:8–11.) Ia faamanino atu e pei lava o se vavega i le tamaloa le faamaloloina o lona mai supa, o se vavega foi ia te ia le faamagaloina o ana agasala. Ia faamamafa atu o lenei vavega e avanoa mo i tatou uma pe a tatou salamo. • O le a le mana faamalolo silisili atonu na faailoaina e ala lea i faamalologa faaletino a le Faaola? (Tagai Isaia 53:5; 2 Nifae 25:13; 3 Nifae 9:13.) O faapefea ona faamanuiaina faaleagaga oe i le mana faamalolo o Iesu? E mafai faapefea ona tatou sailia le faamalologa faaleagaga? 3. Ua faafilemu e Iesu le sami, tutuli temoni, ma toe faatuina mai le oti le tama a le fafine Naina ua oti lana tane. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mareko 4:35–41; 5:1–20 ma le Luka 7:11–17. Ia faaali atu le ata o Iesu o loo vavao le matagi. • O tulaga faaletino o vavega a le Faaola e masani ona faailoa mai ai ni upumoni faaleagaga. O a upumoni faaleagaga e mafai ona tatou aoaoina mai vavega nei? (O tali talafeagai o loo i puipui.) a. Mareko 4:35–41. Ua faafilemu e Iesu le sami. (E mafai ona ia aumaia le filemu.) e. Mareko 5:1–20. Ua tuliese e Iesu temoni. (E mafai ona ia tuliesea Satani ma ana faatosinaga mai o tatou olaga.) i. Luka 7:11–17. Ua toe faatuina e Iesu se alii talavou mai le oti. (Talu ai ona o lana Togiola, o le a tatou toetutu uma lava mai le oti i le Toetutu.) Ia valaaulia tagata o le vasega e tau atu nisi o vavega na faia e le Faaola ma upu moni faaleagaga na e mafai ona tatou aoaoina mai na vavega. • O a nisi malamalamaaga na mafai ona e mauaina mai le suesueina o nei vavega? 4. Ua faamaloloina e Iesu le fafine sa i ai le punatoto ma toe faatuina le afafine o Iairo mai le oti. Faitau ma talanoaina fauiupu filifilia mai le Mareko 5:21–43. • Na faapefea ona faaalia e le fafine sa i ai le punatoto lona faatuatua? (Tagai Mareko 5:25–29.) O le a le mafuaaga o lona faamaloloina? (Tagai Mareko 5:34. Ia faamamafa atu o lona faatuatua i le mana o Iesu, na mafua ai lona faamaloloina, ae le o lona pa’i atu i le tuupao o lona ofu.) • Faaali atu le ata o Iesu o loo faamanuiaina le afafine o Iairo. Na faapefea ona faaalia le faatuatua o Iairo i le Faaola? (Tagai Mareko 5:22–23.) O le a le mea na tau atu e Iesu e faamalosia ai le faatuatua o Iairo ina ua faalogo Iairo ua oti lona afafine? (Tagai Mareko 5:36.) E mafai faapefea ona e faaaogaina nei upu i lou olaga? • Aisea e te manatu ai o le faatuatua e tatau ona tupu ai vavega? (Tagai Eteru 12:12, 18; Moronae 7:37; ma le upu sii lenei.) Aisea e le sauniaina ai e vavega lava ia se faavae mo le faatuatua? 30 Lesona 7 Na saunoa mai Polika Iaga e faapea: “O vavega, po o nei faaaliga o le mana o le Atua, e le mo i latou e le talitonu; ua tuuina mai e faamafanafanaina ai le Au Paia, ma ina ia faamalosia ma faamautuina ai le faatuatua o i latou e alolofa, matatau, ma auauna i le Atua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga, 260). • Aisea e taua tele ai ia te oe vavega na faia e Iesu i le taimi o lona soifuaga faaletino? Aisea e taua ai ia te oe lou iloaina o loo faaauau pea ona ia faia vavega i aso nei? O a nisi o faataitaiga o vavega i ona po nei? Faaiuga Ia molimau atu e mafai e le Faaola ona faamaloloina ma’i faaletino ma ma’i faaleagaga. Ia faaali atu lou agaga faafetai mo mea uma ua ia faia mo i tatou. Afai e talafeagai, atonu e te manao e faamatala atu se vavega na faamanuiaina ai lou olaga. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto ma le toafilemu i vavega na latou oo i ai. Ia uunaiina i latou ia latou iloa ma avatu le faafetai mo vavega i o latou olaga. Manatu Faaopoopo E Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Vavega o le Feagaiga Tuai Ia faamatala atu, o vavega e le o ni mea fou i tagata Iutaia. Sa faia foi vavega e perofeta o le Feagaiga Tuai o e na faamamaluina e tagata Iutaia. Ia iloiloina faapuupuu ia faataitaiga nei: a. Na toe faatuina e le perofeta o Elia se tamaitiiti mai le oti (1 Tupu 17:17–24). e. Na fafagaina e le perofeta o Elisaia le motu o tagata i se meaai itiiti (2 Tupu 4:42–44). i. Na faamaloloina e le perofeta o Elisaia ia Naamanu, o se lepela (2 Tupu 5:1–19). • O le a le mana na faia ai e nei perofeta ia vavega? (O le perisitua, o le mana mai le lagi na tuuina atu ia te i latou e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.) 2. “E le aoga le fomai i e malolo” (Mareko 2:17) • O a ni uiga na faaalia e le au tusiupu ma le au faresaio ina ua latou vaai ia Iesu o loo aai faatasi ma tagata na latou manatu o ni tagata agasala? (Mareko 2:15–16.) O le a le mea na tau atu e Iesu ia i latou? (Tagai Mareko 2:17.) O le a le uiga o lea mea? O a ni auala tatou te “moomia uma ai lava le fomai”? 31 Lesona 8 O le Lauga i le Mauga: “O Se Ala e Silisili Lava” Mataio 5 Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia o mai ia Keriso e ala lea i le faaaogaina o mataupu na ia aoaoina i le Lauga i le Mauga. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 5:1–12. I luga o se mauga i Kalilaia, na aoao atu ai e Iesu ia faaAmuia i ona soo. e. Mataio 5:13–16. Na faailoa atu ai e Iesu o ona soo o le “masima o le lalolagi” ma “o le malamalama o le lalolagi.” i. Mataio 5:17–48. Na faailoa atu ai e Iesu o ia na sau e faataunuu le tulafono a Mose, ma na ia aoao atu ai se tulafono maualuga. 2. Mau faitau faaopoopo: Luka 6:17–36; Mosaea 13:28–35; Alema 34:13–16; 3 Nifae 12; Eteru 12:11. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia tufa atu i tagata o le vasega ia tofu ma se penitala ma se fasi pepa. 4. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona. a. O le ata o le Lauga i le Mauga (62166; Taga Ata o le Talalelei 212) e. Se fagu masima po o se moli matagi. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: O Iesu Keriso o le Matai Faiaoga. Ao e suesueina le Lauga i le Mauga, ia maitauina auala na ia aoao atu ai ma vaai mo auala e mafai ona e faataitaia i le avea ai o se faiaoga. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tuu atu i tagata uma o le vasega se fasi pepa ma se peni po o se penitala. Ia faamatala atu o tusitusiga paia o loo tele naua ai valaaulia mai le Faaola. Atonu e te manao e faitau mai e tagata o le vasega ia valaaulia a le Faaola o loo i le Mataio 11:28–29 ma le 3 Nifae 27:27. Fai atu i tagata o le vasega e tusi le Ua valaaulia au e le Faaola ia: i le pito i luga o le fasi pepa. Ona faamatala atu lea o lenei lesona o loo taulai atu i le Lauga i luga o le Mauga, lea o loo aafia ai le tele o valaaulia mai le Faaola. Ia uunaiina tagata o le vasega e sue ia valaaulia i le taimi o le lesona ma tusi i luga o le fasi pepa. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina 32 A o e aoaoina atu mau nei o loo i lalo, ia talanoaina pe faapefea ona latou faaaogaina i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faasoa atu ni aafiaga e faatatau i mataupu faavae faatusi paia. Talu ai ona e faigata ona tuuina atu fesili taitasi pe talanoaina foi vaega taitasi o loo taua i le lesona, ia filifili ma le agaga tatalo vaega e sili atu ona fetaui ma manaoga o tagata o le vasega. 1. Ua aoao atu e Iesu ia faaAmuia i ona soo. Ia faamatala atu faapea, ina ua mavae le tele o senituri talu ona tuuina mai e le Keriso ao i ai o ia i lona tino i le muai olaga ia tulafono a Mose i le Mauga o Sinai, na toe afio ae ai le Mesia i la le tino nei i se isi mauga e folafola mai se tulafono maualuga atu i se lauga ua lauiloa o le Lauga i le Mauga. Faaali atu le ata o le Lauga i le Mauga. O uluai aoaoga i lenei lauga ua lauiloa o Faaamuia (Mataio 5:1–12). O le upu faaamuia e sau mai le upu Latina o le beatus, o lona uiga o le lelei, fiafia, po o le amuia. Faitau ia Faaamuia ma talanoaina e pei ona otootoina atu. • Mataio 5:3. O le a le uiga o le “matitiva i la le agaga”? (Ia lotomaualalo; Tagai foi i le 3 Nifae 12:3.) Aisea e taua ai ona tatou lotomaualalo? E mafai faapefea ona tatou lotomaualalo? • Mataio 5:4. O a nisi o auala ua saunia e le Alii mo i tatou ina ia tatou maua ai le faamafanafanaga? (Tagai Ioane 14:26–27 ma le Mosaea 18:8–9 mo nisi faataitaiga.) Na faapefea ona faamafanafanaina oe i taimi o faanoanoaga? • Mataio 5:5. O le a le uiga o le agamalu? (Ia le gaoia, loto faamagalo, po o le uiga lelei.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina le agamalu? (Tagai Mosaea 3:19; Alema 7:23; 13:28.) • Mataio 5:6. O le a le mea na folafolaina atu e Iesu ia i latou “o e fiaaai ma fiainu i le amiotonu”? (Tagai Mataio 5:6; 3 Nifae 12:6.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e aveese ai lo tatou tuinanau i mea o le lalolagi ae ia naunau i le amiotonu? • Mataio 5:7. E mafai faapefea ona tatou faaali atu le alofa i isi? Aisea tatou te moomia ai le alofa mai le Alii? (Tagai Alema 42:13–15.) • O le a sou manatu o le a le uiga o le i ai o se loto mama? E mafai faapefea ona tatou faamamaina o tatou loto? (Tagai Helamana 3:35.) Aisea e tatau ai ona mama o tatou loto pe afai tatou te fia vaai i le Atua ma mau faatasi ma ia? (Tagai Mose 6:57.) • Mataio 5:9. E mafai faapefea ona avea i tatou ma tagata faatupu filemu i o tatou aiga ma nuu? • Mataio 5:10–12. Aisea e sauaina ai tagata amiotonu i nisi o taimi? O le a le tali e tatau ona tatou tali atu ai i sauaga? (Tagai Mataio 5:44; Luka 6:35.) Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, fai atu i tagata o le vasega e lisi i lalo ia valaaulia o loo i Faaamuia latou te lagona e matuai fesoasoani tele ia i latou. 2. Ua faailoa atu e Iesu o ona soo o “masima o le lalolagi” ma o le “malamalama o le lalolagi. Faitau ma talanoa le Mataio 5:13–16. A o outou talanoaina nei fuaiupu, atonu e te manao e faaali atu se fagu masima ma se moli matagi. • Na fetalai Iesu faapea o ona soo “o le masima o le lalolagi” (Mataio 5:13; MFF 101:39). O a nisi mea e faaaoga i ai le masima? (O tali e mafai ona aofia ai le 33 faamanogi meaai ma le faasaoina o meaai.) E mafai faapefea ona avea le Au Paia o Aso e Gata Ai ma “masima o le lalolagi”? • Ia valaaulia se tagata o le vasega e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 103:9–10. O a ni malamalamaaga o loo faaopoopo mai e nei fuaiupu i le uiga o le avea ma “masima o le lalolagi”? E mafai faapefea ona avea i tatou ma “faaola i tagata”? (O tali e mafai ona aofia ai le fetufaai atu o le talalelei ma le faia o galuega faalemalumalusa.) • E mafai faapefea ona avea le Au Paia o Aso e Gata Ai ma “malamalama o le lalolagi”? (Mataio 5:14; tagai foi i le fuaiupu 16). O le a le mea e tupu pe a tuu se lamepa i “lalo o le mea e fua a’i saito”? (Mataio 5:15; ia maitauina o le mea e fua a’i saito o se ato lapoa). I le avea ai o i tatou ma tagata o le Ekalesia, e faapefea ona tatou tuuina a tatou lamepa i lalo o le mea e fua a’i saito i nisi o taimi? E mafai faapefea ona tatou tuu atu lo tatou malamalama e faasusulu atu i se auala e taitaiina ai nisi ina ia “viia ai lo [tatou] Tama . . . o i le Lagi”? (Tagai Mataio 5:16; 3 Nifae 18:24.) 3. Ua aoao atu e Iesu se tulafono e maualuga atu nai lo le tulafono a Mose. Ia talanoaina le Mataio 5:17–48. Ia valaaulia ni tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. • Na fetalai mai Iesu na ia sau e faataunuu le tulafono a Mose, ae le o le lepetiina (Mataio 5:17–18. Na faapefea ona ia faataunuuina le tulafono a Mose? Ia faamatala atu o le tulafono a Mose na “tuuina atu i le fanauga a Isaraelu. . . . aua o i latou o le nuu ua malolo, e telelise e fai le amioletonu, ae telegese e manatua le Alii lo latou Atua.” O se “tulafono o taulaga ma sauniga. . . . latou [Isaraelu] te tausi tonu i ai i lea aso ma lea aso, ina ia latou manatu pea i le Atua ma mea e tatau ona latou faia ia te ia” (Mosaea 13:29–30). O i latou o e na malamalama i le tulafono “na latou [faatalitali] ma le faamaoni ia Keriso, seia faataunuuina le tulafono. Aua o le mea lea na tuuina mai ai le tulafono” (2 Nifae 25:24–25). Na faataunuuina e le Faaola le tulafono a Mose ina ua ia togiola mo i tatou (Alema 34:13–16). Ina ua mavae le Togiola, e lei toe poloaiina tagata e osia ni taulaga i manu, lea sa manaomia o se vaega o le tulafono a Mose e faatatau lea i le taulaga togiola a Iesu Keriso. Ae peitai, na poloaiina tagata latou te “ositaulaga . . . i se loto momomo ma se agaga salamo” (3 Nifae 9:20; tagai foi i le fuaiupu 19). • Na fetalai mai Iesu e tatau ona sili atu le amiotonu o ona soo “nai lo le amiotonu o le au tusiupu ma le Au Faresaio” (Mataio 5:20). O le a se mea sa le maua i le “amiotonu o le au tusiupu ma le Au Faresaio? ( Sa latou taulai atu i le vaaiga i fafo o le tulafono ae le amanaiaina le taua o le faamaoni i totonu. Ana fai latou te tausiaina le tulafono e pei ona tuu mai ai, semanu e mafai foi ona latou iloaina o Iesu o le Mesia.) I le tulimanu tauagavale i le pito i luga o le laupapa, tusi ai le Ua outou faalogo na fai mai ai. Ia faamatala atu o le Lauga i le Mauga na faaaoga ai e Iesu nei upu ina ua faatatau lana fetalaiga i poloaiga lea ua avea ma se vaega o le tulafono a Mose. I le tulimanu taumatau i le pito i luga o le laupapa, tusi ai le Ao au ou te fai atu ia te outou. Ia faamanino atu na faaaoga e Iesu nei upu ina ua ia aoao atu i ona soo lana tulafono maualuga. 34 Lesona 8 • I le Mataio 5:21, o le a le tulafono anamua lea na faatatau i ai le fetalaiga a Iesu? (Tusi le Aua e te fasioti tagata i lalo o le Ua outou faalogo na fai mai ai.) O le a le tulafono maualuga na tuuina mai e Iesu e faatatau i lea poloaiga? (Tagai Mataio 5:22. Tusi le Aua e te ita i lalo o le Ao au ou te fai atu ia te outou. E faapefea ona avea le fuaitau e teena le ita o se tulafono maualuga nai lo le poloaiga e faasaga i le fasioti tagata? E faapefea ona aafia lo tatou va ma le Atua i lagona ita? O le a se mea e mafai ona tatou fai e puleaina ai lagona ita ma saili e aveesea mai o tatou olaga? • Na fetalai le Faaola e uiga i le aumaia o se “taulaga i le fata faitaulaga,” e faatatau lea i tu faaanamua o le aumaia o taulaga i le fata faitaulaga (Mataio 5:23). O le a le fetalaiga a Iesu i mea e tatau ona faia e ona soo pe afai o loo ia i latou le lagona ita ao latou sauni e avatu se taulaga i le fata faitaulaga? (Tagai Mataio 5:23–24.) E mafai faapefea ona faatatau lenei mea ia i tatou? • O le a le mea e tatau ona tatou faia pe afai ua faatiga mai se isi ia i tatou? (Tagai Mataio 5:24; 18:15; MFF 64:8–11.) O a ni tulaga matautia o le faatalitali mo se tagata na faatiga ia i tatou ina ia talosagaina la tatou faamagaloga? • I le Mataio 5:27, o le a le tulafono faaanamua o loo faatatau i ai le fetalaiga a Iesu? (Tusi le Aua e te mulilua i lalo o le Ua outou faalogo na fai mai ai.) O le a le tulafono na tuuina mai e Iesu e sili atu nai lo lenei poloaiga? (Tagai Mataio 5:28. Tusi le Aloese mai manatu faatuinanau i lalo o le Ao au ou te fai atu ia te outou.) O a nisi o taunuuga o manatu le mama? (Tagai Mosaea 4:30; Alema 12:14; MFF 63:16.) O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia faatumauina ai pea le mama o o tatou manatu? • O le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo faapea mai ai o le mata ma le lima o loo taua i le Mataio 5:29–30 o le faatusa lea o agasala. O le a se mea o loo tau mai e nei fuaiupu ia i tatou e tusa ma mea e ao ona tatou faia i a tatou agasala? • E pei ona tusia i le Mataio 5:33, na faapefea ona faailoa e tagata i taimi o le Feagaiga Tuai o loo latou tauina le mea moni? (Tusi le Faia tautoga i le Alii i lalo o le Ua outou faalogo na fai mai ai.) O le a le tulafono na tuuina mai e Iesu e sili atu nai lo lenei faiga? (Tagai Mataio 5:34–37. Faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie. Ona tusi lea o le Tausi i lau upu i lalo o le Ao au ou te fai atu ia te outou.) Na saunoa mai Elder Bruce R. McConkie: “I le tulafono a Mose, o le faia o tautoga sa taatele ma sa aafia ai le tele o tulaga, i lona faataunuuina, e itiiti lava ni upumoni sa lei faia faatasi ma se tautoga. . . . Ae i le tulafono atoatoa a Keriso o upu uma lava a se tagata ua fusia ai, ma o faamatalaga uma lava e tautalagia e matuai moni e pei lava ona taua ai upu uma o se tautoga” (The Mortal Messiah, 4 vol. [1979–81], 2:140). • I le Mataio 5:38, o le a le tulafono faaanamua na faatatau i ai le fetalaiga a Iesu? (Tusi le E suia le mata i le mata i lalo o le Ua outou faalogo na fai mai ai.) Ia faamatala atu o le uiga o le “suia o le mata i le mata” o le toe tauia lea o le tagata na faamanu’aina le isi tagata i le manua lava e tasi e ala lea i se faasalaga; tagai Levitiko 24:17–21.) O le a le poloaiga ua sili atu nai lo lenei tulafono? (Tagai Mataio 5:39–40. Tusi le Liliu le isi alafau i lalo o le Ao au ou te fai atu ia te outou.) O a mataupu na aoao atu e Iesu ina ua ia fetalai e uiga i le liliu o le isi alafau i se tasi na poina mai ma avatu i ai lo tatou ofutele i se tasi na ia ave o tatou ofu? 35 • I le Mataio 5:43, o a ni faiga faaanamua o loo faatatau i ai le fetalaiga a Iesu? (Tusi le Ia e alofa atu i le lua te tuaoi a ia inoino i le ua ita mai ia te oe i lalo o le Ua outou faalogo na fai mai ai.) O le a le poloaiga ua sili atu nai lo lenei faiga? (Tagai Mataio 5:44–47. Tusi le Ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou i lalo o le Ao au ou te fai atu ia te outou.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina le alofa mo e ua ita mai ia i tatou? (Tagai Moronae 7:47–48 mo se faataitaiga e tasi.) O le a faapefea ona suia o tatou olaga pe a tatou alolofa atu i e ita mai ia i tatou? O le a mafai faapefea ona suia o latou olaga? Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, fai atu i tagata o le vasega e vaai i le laupapa ma lisi i lalo ia valaaulia o loo i le Mataio 5:17–47 lea e matuai fesoasoani lava ia i latou. • E faapefea ona tatou malamalama i le poloaiga a le Faaola e tatau ona tatou atoatoa? (O se faaliliuga faaEleni o le upu atoatoa o le maea, uma, atinae ma le atoatoa.) E mafai faapefea e le poloaiga ina ia tatou atoatoa ona faagauaiina i tatou nai lo le faapopoleina ai o i tatou? Na saunoa mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “Ou te talitonu o le uiga lava lena o le fetalaiga a le Alii: e tatau ona tatou atoatoa, e pei o lo tatou Tama o i le Lagi e atoatoa o ia. O lena tulaga e le oo uma mai i le taimi e tasi, ae o le upu ma le upu, o le fuaiupu ma le fuaiupu, o le faataitaiga ma le faataitaiga, ma e le umi foi ona tatou ola ai i lenei olaga faaletino, aua o le a tatou oo atu i talaatu o le tuugamau ae tatou te lei oo atu i le atoatoa ma avea faapei o le Atua. “Ae o iinei tatou te faataatia ai le faavae. O iinei tatou te aoaoina ai nei upumoni faigofie o le talalelei a Iesu Keriso, i lenei tulaga faataitai, e saunia ai i tatou mo le atoatoa. O lo tatou tiute o lo tatou ola lelei lea i le taimi nei nai lo ananafi, ma ia sili atu a taeao nai lo le aso. . . . Afai tatou te tausia poloaiga a le Alii, ua tatou i ai i le ala lena e tau atu i le atoatoa” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vol. [1954–56], 2:18–19; tagai foi MFF 93:11–14, 19–20). • E faapefea ona fesoasoani le Togiola a le Faaola ia i tatou ia tatou oo atu ai i le atoatoa? (Tagai Moronae 10:32–33; MFF 76:68–70.) E faapefea ona fesoasoani aoaoga o loo i le Lauga i le Mauga ia i tatou ina ia “tatou o mai ia Keriso ma faaatoatoaina ia te ia”? Faaiuga Ia molimau atu o aoaoga o loo i le Lauga i le Mauga e fesoasoani lea ia i tatou “ia o mai ia Keriso ma faaatoatoaina ia te ia” (Moronae 10:32). Ia uunaiina tagata o le vasega e faaaoga na aoaoga i o latou olaga. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia fai atu i tagata o le vasega e vaavaai i valaaulia na latou lisiina ma filifili se tasi po o se lua o le a latou taulai atu i ai i le vaiaso a sau. Manatu Faaopoopo E Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 36 Lesona 8 1. “O se ala sili ona lelei” (Eteru 12:11) Ia valaaulia ni nai tagata o le vasega ina ia o mai i le vasega ua saunia e fetufaai atu ni manatu e uiga i ni ala e mafai ona fesoasoani ai le Mataio 5 ia i latou i le fale, i le aoga, po o le galuega. 2. O aoaoga a le Faaola e uiga i le tetea Afai e i ai ni au fesili po o tagata foi o lau vasega e uiga i le Mataio 5:31–32, ia tagai i le manatu faaopoopo e aoao atu ai lona lima i le lesona 14 (tagai itulau 66). 3. Ata Vitio O le vaega lona lua o le “Tu ma Aga o le Feagaiga Fou,” o se filifiliga mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo faamatala mai ai le upu taitaitama, lea o loo faaaogaina i le Kalatia 3:24–25 e faamatalaina ai le tulafono a Mose. Afai e te faaalia le vaega lenei, ia talanoaina pe na faapefea ona avea le tulafono a Mose ma taitaitama e aumai ai tagata ia Keriso. 37 Lesona 9 “A ia Outou Muai Saili le Malo o le Atua” Mataio 6–7 Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia matuai avea ma ni soo faamaoni o Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei, o le faaauauina lea o le Lauga i le Mauga: a. Mataio 6:1–6, 16–21. Na aoaoina e Iesu ona soo ina ia fai a latou meaalofa, tatalo, ma anapogi ia aua nei iloa e tagata ma ia toloa’i ‘oa o le lagi ae le o le lalolagi. e. Mataio 6:7–13; 7:7–11. Na ia faaali atu i ona soo le ala e tatalo ai ma aoao atu o le a faamanuiaina e le Tama Faalelagi i latou o e ole atu i mea latou te manaomia. i. Mataio 6:14–15; 7:1–6, 12. Na aoao atu e Iesu ona soo ina ia faamagalo atu i isi, ia faamasino ma le tonu, ma fai mea latou te mananao e fai mai e isi ia i latou. o. Mataio 6:22–34; 7:13–29. Na ia aoaoina ona soo faapea o le a faamanuiaina i latou mo le auauna atu i le Tama Faalelagi ma le faia o lona finagalo. 2. Mau faitau faaopoopo: Luka 6:37–49; 11:1–13, 34–36; 12:22–34; 16:13; 3 Nifae 13–14. 3. Afai e maua le ata o le Lauga i le Mauga (62166; Taga Ata o le Talalelei 212), ona faaaoga lea i le taimi o le lesona: 4. Atonu e te manao e te sauni e usu le “Tagata Poto ma le Tagata Valea” (Tusipese a Tamaiti, 132) faatasi ma tagata o le vasega. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: E mafai e tala ona faamatalaina mataupu faavae o le talalelei ma faagauai mai ai tagata o le vasega e pei ona mafai ai e nai isi metotia faafaiaoga. E masani ona faaaogaina e Iesu ia tala e aoao atu ai ni lesona taua poo le faamanino atu ai o ni manatu moni. Ao e sauniaina au lesona, ia mafaufau pe mafai faapefea ona e faaaogaina ia tala ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i mataupu faavae o le talalelei. A e faamatalaina atu se tala, ia mautinoa ia malamalama tagata o le vasega pe o se tala moni po o se tala faatusa na e fauina e oe lava ina ia faamanino ai se tulaga. (Tagai i le O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [36123 890], 189–90). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai 38 Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai lau lesona. Faamatala atu le tala lenei i ni au lava upu: Sa talanoa ia Elder William R. Bradford o le Au Fitugafulu ma le epikopo o se uarota sa galulue le latou autalavou i le sailia o tupe mo se gaoioiga. Sa talosagaina e le epikopo ia Elder Bradford pe na te fesoasoani i le autalavou ina ia maua so latou faalauiloaga ma tulaga aloa’ia ona o mea ua latou faia. O le mea na ofo ai le epikopo ina ua tali atu Elder Bradford e leai. Na ia faapea atu ua fiafia lava o ia ona o le galulue malolosi o le autalavou, ae le taua le faalauiloaina atu o i latou i le lautele o tagata mo lena galuega. Ina ua fuafua le autalavou e foai atu la latou tupe i tupe lautele a le Ekalesia mo faifeautalai nai lo le faaaogaina mo le gaoioiga, sa latou mananao e pue so latou ata faatasi ma Elder Bradford ao latou tuuina atu le foai, ma sa latou mananao foi i lea ata ina ia tuuina i se nusipepa. Na toe faaofo foi i latou e Elder Bradford i lona faapea atu i ai e “leai.” Na ia tau atu i le epikopo: “Atonu e te manao e mafaufau e fesoasoani i lau autalavou ina ia aoaoina se tulafono maualuga o le faalauiloaina. O le faalauiloaina mai luga e toafilemu. E matuai faaeteete lava ma toafilemu le faamaumauina iina. Tuu atu ia i latou ia latou lagonaina le olioli ma teuina lena olioli i o latou loto ma agaga lea e maua mai galuega e faia e aunoa ma le tau faalauiloaina ma faia ma le le manatu faapito” (Liahona, Ianuari 1988, 72). • O a ni lesona ua tatou aoaoina mai le tali a Elder Bradford i le autalavou? Ia faamanino atu o le tasi lesona e mafai ona tatou aoaoina o le tatau lea ona tatou faia mea lelei aua tatou te alolofa i le Atua ma mananao e faamalie o ia, ae le faapea ina ia tatou mananao e maua mai se faalauiloaina mai isi tagata. O se tasi lea o uiga o se soo moni o Iesu Keriso. Tusi ia Soo Moni i luga o le laupapa. Ao outou talanoaina le Lauga i le Mauga, ia lisi i lalo uiga o se soo moni na aoao mai e le Faaola i lenei lauga. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu fuaiupu nei mai tusitusiga paia, ia uunaiina tagata taitoatasi o le vasega e mafaufau i se mea na te manaomia ina ia fai e avea atili ai ma se soo faamaoni ma le gauai o Keriso. Ia uunaiina tagata o le vasega e fetufaai mea na latou oo i ai lea e faatatau i mataupu o se soo moni. 1. O soo moni latou te faia mea tonu mo mafuaaga tonu. Faitau ma talanoaina le Mataio 6:1–6, 16–21. • Aisea na taufaasalaina ai e Iesu ia nisi tagata mo lo latou faia o mea lelei e pei o le foai atu (tuuina atu o mea mo e matitiva), tatalo, ma anapogi? (Tagai Mataio 6:1–2, 5, 16. Sa latou faia nei mea mo mafuaaga sese.) Na ta’ua e Iesu nei tagata o tagata pepelo. O le a le tagata pepelo? (O se tagata e faafoliga e i ai ni uiga lelei ae peitai e leai; o se tagata e foliga mai e amiotonu ae leai. Tagai Mataio 15:8; Luka 11:39.) • O le a le taui o le a maua e tagata o e latou te faia mea lelei ina ia vaai atu i ai isi? (Tagai Mataio 6:2, 5, 16.) O a mea atonu tatou te faia ina ia iloa e isi nai lo le faamalieina o le Atua? E mafai faapefea ona tatou faamamaina o tatou uiga mo le auauna atu ma le faia o isi galuega lelei? 39 • I lenei lauga, o le a le mea na aoao mai e Iesu e tatau ona tatou faasilisiliina? (Tagai Mataio 6:19–21.) O le a le uiga o le “toloa’i . . . oa i le lagi”? O a nisi o ‘oa faalelagi e mafai ona tatou sailia? (Tagai MFF 18:14–16 ma le 130:18–19 mo faataitaiga e lua.) • O le a le uiga o le “mea e i ai a outou ‘oa, e i ai atoa foi ma o outou loto”? E mafai faapefea ona tatou fuafuaina mea tatou te teuina? (O se tasi tulaga o le iloiloina lea o le aofaiga o le taimi, tupe, ma manatu tatou te tuu atu i se mea.) O a mea o loo toloa’i e tagata i aso nei? Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i mea latou te toloaiina ma fuafua ma le filemu po o a mea o loo ta’uina mai e nei oa e uiga i le mea o loo i ai o latou loto. 2. O soo moni e mulimulitai i le faataitaiga a le Faaola i le tatalo. Faitau ma talanoaina le Mataio 6:7–13; 7:7–11. Ia faamanino atu o le Mataio e 6:9–13 ua lausilafia o le Tatalo a le Alii. • O le a le mea o loo aoaoina mai ai i tatou e le Tatalo a le Alii i le ala e tatau ona tatou tatalo ai? (Tagai Mataio 6:9–13.) • Na faapefea ona faaalia i le Tatalo a le Alii le faaaloalo ma le migao o Iesu mo le Tama Faalelagi? E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou faaaloalo ma le migao mo le Tama Faalelagi pe a tatou tatalo? Na faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks le ituaiga gagana e tatau ona tatou faaaogaina pe a tatou tatalo: “ O le gagana faapitoa o le tatalo e eseese ituaiga e faia ai i gagana eseese, ae e tutusa lava le mataupu faavae. E tatau ona tatou faia a tatou tatalo i lo tatou Tama Faalelagi i upu o lena gagana e o faatasi ma le alofa ma le faaaloalo ma le migao ma le vavalalata. . . . O alii ma tamaitai o e fia faaali atu le faaaloalo o le a latou faaalu le taimi e aoao ai le gagana faapitoa o le tatalo” (Liahona, Iulai 1993, 20). • E mafai faapefea ona tatou aloese mai le “tautu i upu” pe a tatou tatalo? (Tagai Mataio 6:7.) • Talu ai ua silafia e le Tama Faalelagi mea tatou te manaomia ae tatou te lei tatalo atu (Mataio 6:8), aisea la e moomia ai ona tatou tatalo? Aisea e moomia ai le ole atu, saili atu, ma le tuitui atu (Mataio 7:7) mo lo tatou alualu i luma faaleagaga? E mafai faapefea ona tatou saili atu ma le maelega mo le fesoasoani a lo tatou Tama Faalelagi? • E faapefea ona tatou malamalama i le folafolaga a le Faaola faapea “ai se ole atu, e maua e ia”? (Mataio 7:8). Aisea tatou te le maua ai i nisi taimi mea tatou te ole atu ai i le taimi lava lena tatou te ole atu ai po o se ala foi tatou te manaomia ai? (Tagai 3 Nifae 18:20.) Na faapefea ona e iloaina e silafia e le Atua le mea e sili ona lelei mo oe? 3. O soo moni latou te tausia lelei isi tagata. Faitau ma talanoaina le Mataio 6:14–15; 7:1–6, 12. • O le a sou manatu aisea na poloaiina ai i tatou e le Faaola e faamagalo atu i isi? E mafai faapefea ona sili atu lo tatou loto faamagalo? • O le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo faasao’ina ai le Mataio 7:1 ina ia faitauina faapea e le tatau ona tatou faamasino atu ma le le amiotonu ina ia le faamasinoina ai i tatou; ae tatau ona tatou faamasino atu ma le tonu (tagai i 40 Lesona9 le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 7:2). O le a le faamasinoga tonu? O le a se leaga e oo mai ia i tatou ma i latou e faamasinoina pe a tatou faamasino ma le le tonu? E mafai faapefea ona tatou mautinoa ua tatou faamasino ma le tonu? (Tagai Mataio 7:3–5; Moronae 7:14–18.) • Na fetalai mai Iesu faapea o se tagata e taumafai ma le amioletonu e faasao i isi o le tagata pepelo ia (Mataio 7:4–5). E faapefea ona avea le faamasino ma le le tonu ma faailoga o se tagata pepelo? • O le aoaoga i le Mataio 7:12 e masani ona ta’ua o le Tulafono Faaauro. O a ni mea na oo ia te oe ua faailoa atu ai ia te oe le taua o lenei mataupu? E faapefea ona avea le mulimuli i le Tulafono Faaauro ma auala e avea ai i tatou ma soo sili ona lelei o Iesu Keriso? Na faamatalaina e Elder Marvin J. Ashton se fonotaga na iloiloina ai e se vaega o tagata o le Ekalesia le fesili “E mafai faapefea ona iloa se tagata ua liua ia Iesu Keriso?” “E tusa ma le fasefululima minute na taliina ai e i latou sa auai lenei fesili, ma sa tusia uma i lalo ma le faaeteete e le taitai ia tali taitasi i luga o le laupapa. O tali uma lava sa talafeagai ma ’anoa. Ae ina ua tuanai sina taimi, sa tape ese uma ai lava e lenei taitai maoae mea sa ia tusia. Ona ia faailoa mai lea faapea o tali uma lava e taua ma taliaina, ae na ia aoaoina atu se aoaoga sili ona taua: ‘O le faailoga sili ona lelei ma manino e iloa ai lo tatou alualu i luma faaleagaga ma le o mai ia Keriso o le ala lea tatou te tausia ai isi tagata.’” Na faaopoopo mai Elder Ashton e faapea: “O le ala tatou te tausia ai tagata o o tatou aiga, o a tatou uo, o i latou tatou te galulue i aso taitasi, e pei lava o le taua o nisi o mataupu faavae iloga o le talalelei ia tatou te faamamafaina i nisi o taimi” (Liahona, Iulai 1992, 20). 4. O soo moni latou te auauna atu i le Atua ma faia lona finagalo. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 6:22–34; 7:13–29. • Aisea e le mafai ai ona auauna i le Atua ma mamone, po o le lalolagi? (Tagai Mataio 6:24.) O a faamanuiaga ua folafola mai e le Atua ia i latou o e auauna atu ia te ia? (Tagai Mataio 6:25–33; MFF 11:7.) • Na folafola mai e Iesu faapea afai tatou te “muai . . . saili le malo o le Atua,” o le a foaiina mai ia i tatou mea uma lava tatou te manaomia (Mataio 6:33). O a ni mea na oo ia te oe ua fesoasoani ai ia te oe ia maua se molimau i lenei folafolaga? • E faapefea ona aveesea e mea o lenei lalolagi lo tatou faamaoni ma le auauna atu i le Atua? O a nisi o auala atonu e faaosoosoina ai i tatou ina ia sailia mea o le lalolagi ia faamuamua nai lo mea a le Atua? (O tali atonu e aofia ai le faatali seiloga e uma ona faatau mea tatou te mananao i ai pe moomia ona faatoa totogi lea o le sefuluai po o le fuafua e aua nei avea se misiona talu ai ona o le tuinanau i mea a le lalolagi.) • Ina ua latalata atu Iesu i le faaiuina o lana lauga, o le a le mea na ia aoaoina atu e uiga i le ulu atu i le malo o le lagi? (Tagai Mataio 7:13–14, 21–23.) Aisea e tulaga ese ai le vaapiapi o le ala e tau atu i le ola e faavavau, ae vatele le ala i le malaia? 41 • I le faaiuga o le Lauga i luga o le Mauga, na faamatala atu ai e Iesu se faataoto i le tagata poto ma le tagata valea (Mataio 7:24–27). E faapefea ona faatatau lenei faataoto ia i tatou? O le a le “papa” lea e tatau ona tatou faavae ai i luga? (Tagai Helamana 5:12.) O a nisi o mea ia atonu o loo atinae ai nisi tagata i luga, lea e mafai ona faatusatusa i le oneone? Atonu e te manao e fai atu i tagata o le vasega e usu le “O le Tagata Poto ma le Tagata Valea” (Tusipese a Tamaiti, 132). Faaiuga Ia molimau atu i le taua o le mulimuli ia Iesu Keriso. Ia uunaiina tagata o le vasega e mafaufau i mea latou te moomia ina ia avea atili ai i latou ma ni soo lelei o Keriso. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “O lea foi tou te iloa ai i latou i o latou fua” (Mataio 7:20) • Na lapataiina e Iesu ona soo e uiga i perofeta pepelo—o tagata o e aoaoina aoaoga pepelo po o le taumafai ina ia taitaiese tagata mai ia Keriso (Mataio 7:15). E mafai faapefea ona tatou iloatinoina ia perofeta pepelo ma perofeta moni? (Tagai Mataio 7:16–20; tagai foi Moronae 7:5, 10–11.) E mafai faapefea ona faatatau le Mataio 7:20 ia i tatou faapea foi ma perofeta? 2. Ata Vitio O le vaega lona lua o le “Tu ma Aga o le Feagaiga Fou,” o se ata filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo faamatalaina mai ai le faaaogaina e tagata Iutaia o filateri (tagai Mataio 23:5) ma tuupao (tagai Numera 15:38). Afai e te faaaliina atu le vaega lea, ia talanoaina pe faapefea ona faailoa atu le usiusitai i le Atua i le faaaogaina o nei mea, ua avea ma faailoga o le naunau o le Au Faresaio ina ia “iloa e tagata” pe a latou tapuai (Mataio 6:5). 3. O le iloa o le utupoto i o tatou lava mata Ia fetufaai atu le tala lenei e uiga i le ala na aoao ai e le Perofeta o Iosefa Samita se tasi tuafafine ina ia vaai i le utupoto i lona lava mata pe a taulimaina pe iloaina se mea ua sese ai se isi: Na alu atu se tamaitai i le Perofeta o Iosefa Samita ua matuai le fiafia lava i nisi o mea na tau atu e se isi tagata o le Ekalesia ia te ia. Na tau atu i ai e le Perofeta afai o mea na tauina atu e le tagata ia te ia e le moni, e tatau ona ia le amanaiaina lea tulaga, aua o le a manumalo lava le mea moni ae o mea e le moni e le manumalo. Na lagona e lenei tamaitai e le moni nei faamatalaga, ae sa le faamalieina o ia i le aua nei amanaiaina le mataupu. Ona faamatala atu loa lea i ai e le Perofeta le ala na te taulimaina ai e ia nei tulaga faapea: “Afai e faamatalaina atu e se fili se tala taufaasese e uiga ia te ia, lea e masani lava ona tupu, ao lei faia i ai sana faaiuga, e toe tomanatu lava o ia i tua i le 42 Lesona 9 taimi ma le nofoaga na afua mai ai le tala, pe na te le i faia se tala po o se gaoioiga na te lei mafaufauina na mafua ai ona tupu mai lea faamatalaga. Afai na te iloaina na ia faia, ona ia faapea mai ai lea ua ia faamagaloina lona fili i lona loto, ma ia lagonaina le agaga faafetai ua ia mauaina se lapataiga o se vaivaiga na te le o iloaina o loo ia te ia.” Na tau atu e le Perofeta i lenei tuafafine e tatau ona ia mafaufau ma le faaeteete pe na te lei tuuina atu ma le lei mafaufauina i le tagata soo se mafuaaga ua mafua ai ona ia faia na tala. Ina ua mavae ona mafaufau loloto i ai, ona ia iloaina lea na ia faia, ma sa ia faafetai atu ai loa i le Perofeta ma ia tuumuli ese ai. (Tagai i le Jesse W. Crosby, o loo siitia mai le Hyrum L. Andrus ma Helen Mae Andrus, comps., They Knew the Prophet [1974], 144.) 4. Gaoioiga a le autalavou Tusi fuaitau uma nei mai le Mataio 6 ma le 7 i luga o ni pepa malo eseese: Aua nei iloa e lou lima tauagavale (6:3) O lou Tama foi o le silasila i le mea lilo (6:6) Aua nei (6:7) Ia faamagalo atu tagata (6:14) Ia outou toloa’i mo outou (6:20) Tou te le mafai ona auauna (6:24) A ia outou muai saili (6:33) Ia muai tiai le utupoto (7:5) Ia ole atu (7:7) Ia outou saili (7:7) Ia outou (7:15) O o latou fua (7:20) Le mea ua faia e lou lima taumatau (6:3) Na te avatu faaaliali se taui ia te oe (6:6) Tautu i a outou upu (6:7) I a latou agasala (6:14) Oa i le lagi (6:20) I le Atua ma mamone (6:24) Le malo o le Atua (6:33) I lou lava mata (7:5) Ona foaiina mai ai lea ia te outou (7:7) Ona outou maua ai lea (7:7) Ma perofeta pepelo (7:15) Tou te iloa ai i latou (7:20) Ia faafao pepa malo i luga o le laulau poo le fola. Ia vaevae le vasega i ni au se lua, ona tuu atu lea i au e auauai i le filifilia o ni pepa se lua. Afai e fetaui pepa, ona aveese lea e le au mai le laulau po o le fola ae toe filifili nisi pepa. Afai e le fetaui ia pepa, ona toe tuu lea e le au i le mea sa i ai, ona tuu lea o le avanoa i le isi au. Ia faaauau pea seia oo ina faafetaui uma lava ia pepa. 43 Lesona 10 “Ia Outou Amoina La’u Amo, ma Faaaoao mai ia te Au” Mataio 11:28–30; 12:1–13; Luka 7:36–50; 13:10–17 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou malamalama afai tatou te amoina le amo a le Faaola i o tatou luga ma faia lona finagalo, o le a tatou mauaina le filemu ma le olioli lea na ia folafolaina mai. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei. a. Mataio 11:28–30. Na valaauliaina e Iesu i latou uma o e tigaina ma mafatia i avega ina ia o atu ia te ia, ma amoina lana amo, ma faaaoao ia te ia. e. Mataio 12:1–13; Luka 13:10–17. Na faailoa atu e Iesu o ia o le Alii o le Sapati. Na ia faamalolo i le Sapati ma na faitioina ai o ia. i. Luka 7:36–50. O se fafine na ia sailia le faamagaloga na mulumuluina aao o le Alii i ona loimata; na faitioina e Simona le Faresaio ia Iesu ona o lona faatagaina o le fafine agasala e pai atu ia te Ia. Na aoaoina e Iesu ia Simona i le faataoto i tagata nono tupe e toalua ma sa ia faamagaloina le fafine. 2. Tusi faitau faaopoopo: Isaia 58:13–14; Mataio 11:16–19; 12:14–50; 26:6–13; Mareko 2:23–3:12; 14:3–9; Luka 6:1–11; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–19. 3. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona: a. “O mai ia te Au,” o se ata e fitu minute mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). e. O le ata Ua Sopoia e Mele Filitia ma Iosefa F. Samita Fanua Laugatasi (62608; Taga Ata o le Talalelei 412), lea o loo faaali mai ai ni povi se lua ma avega. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: A o e sauniaina au lesona taitasi, ia mafaufau ma le agaga tatalo pe faapefea ona e uunaiina tagata taitoatasi o le vasega ina ia auai. O faataitaiga, talanoaga faavaega, faatinoina o se tala, ma isi gaoioiga e talafeagai ai e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ina ia auai ma le atoatoa. (Tagai i le O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 62–79, 167–93.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fai atu i se tagata o le vasega e sau i luma o le vasega ma faaloloa i luma ona lima. Tuu ni tusi po o nisi mea mamafa i luga o ona lima. Ia faaauau pea ona la’u ni mea i luga o lima o le tagata lea seia oo lava ina ua foliga mai ua le lava. Ona fesili atu lea i ai: • O le a le mamao e mafai ona e tauaveina ai lenei avega ae e te lei malolo? O a ni fuafuaga e te faia ina ia umi ai se mamao e te tauaveina ai lenei avega? Ia faamalamalama atu e tele ituaiga avega, po o amoga. O nisi e faaletino, ae o isi e faaleagaga pe faalelagona foi ma e le faigofie foi ona iloa. O le tele o avega 44 e le vaaia e mafai ona sili atu nai lo lo tatou malosi e tauaveina ai, ma tatou te vaivai ai. O lenei lesona o loo talanoaina ai pe mafai faapefea e le Alii ona faamamaina a tatou avega ma aumaia le malologa ia i tatou. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e fetufaai atu ni mea na latou oo i ai lea e faatatau i nei mataupu faatusitusiga paia. 1. Ua valaaulia i tatou e Iesu ina ia tatou tauaveina lana amo ma faaaoao ia te ia. Faitau ma talanoaina le Mataio 11:28–30. • O le a le uiga o le “mafatia ma tigaina i avega”? (Mataio 11:28). O a nisi faataitaiga o avega o loo tatou tauamoina i lenei olaga? E mafai faapefea e le Alii ona “aumaia le malologa” mai nei avega? • O le a le amo? (Faaali atu le ata o Mele Filitia ma Iosefa F. Samita ma faailoa atu ia povi ma le amo o loo i ai i le ata. Ia faamalamalama atu o se amo o se laau lea e mafai ona tuuina i luga o ni tagata po o ni meaola se toalua o loo tosoina pe tauaveina se avega mamafa. O le amo e faapaleni ai le avega ma faigofie ai ona toso. I le faaopoopo atu i ai i lona uiga ua faamatalaina, o le mataupu i le amo o loo faaalia mai foi i le tele o mau e avea ma faatusa mo le saisaitia po o le pologa; tagai i le Ieremia 28:2; Alema 44:2.) O le a le uiga o le tauaveina o le amo a Keriso i o tatou luga? (O le faia lea ma le lotomaualalo o lona finagalo ma faatagaina o ia e taitaiina ma faatonutonuina o tatou olaga.) Afai o loo e faaaogaina le ata vitio o le “O mai ia te Au,” ia faaali atu loa le vaega muamua i le taimi nei. Taofi le ata pe a maea le saunoaga a Peresitene Howard W. Hunter. • Na fetalai mai le Alii, “E avegofie la’u amo, o la’u avega foi e mama ia” (Mataio 11:30). O le a le uiga o le avegofie o le amo a le Faaola? Aisea e manatu ai nisi tagata faapea o aoaoga a le Faaola ua mamafa tele? E faapefea ona avea le usiusitai ma auauna i le Alii ma auala e faamamaina ai a tatou avega? 2. Na faailoa mai e Iesu o ia le Alii o le Sapati. Ia talanoaina le Mataio 12:1–13 ma le Luka 13:10–17. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. • O le a le mea na faia e le Au Faresaio ina ua latou vaai o ooti e soo o Iesu ia ‘au o saito i le Sapati? (Tagai Mataio 12:1–2. Ia faamalamalama atu o le faaliliuga a le Au Faresaio i le tulafono a Mose na teenaina ai le agaga moni ma le faamoemoega o le Sapati ae ua tulimatai atu i tu ma aga ia e matuai faasaina ai ni gaoioiga i le Sapati.) O le a le mea na aoaoina atu e le Alii a o ia tali atu i nei tuuaiga? (Tagai Mataio 12:3–8.) • O le a le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua ia faapea mai, “Ou te loto i le alofa, ae le o le taulaga”? (Mataio 12:7. Na ia finagalo ina ia taulai atu tagata i le alolofa i isi, ae le na o le faataunuuina lava o sauniga faalelotu faitele.) E mafai faapefea ona tatou faaaogaina lenei mataupu e taitaiina ai a tatou gaoioiga i le Sapati? 45 • O le a le mea na aoao atu e Iesu e uiga i le faamoemoega o le Sapati ina ua ia faamaloloina le tagata na gase lona lima ma le fafine sa i ai le agaga e vaivai ai? (Tagai Mataio 12:10–13; Luka 13:10–17.) O le a le mea na ia aoaoina e uiga i le Sapati i le Mareko 2:27–28? (Ia faamanino atu o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mareko 2:26 o loo faamatalaina ai faapea na tuuina mai le Sapati e avea o se aso e malolo ai ma vivii ai i le Atua.) O a mea e mafai ona tatou faia i le Sapati ina ia viia ai le Atua? E mafai faapefea e lo tatou tausia o le faapaiaina o le Sapati ona faamamaina ai a tatou avega ma tatou maua ai le malologa? 3. Ua faamagaloina e Iesu se fafine i totonu o le fale o Simona le Faresaio. Afai o loo e faaaogaina le ata vitio o le “O mai ia te Au,” ia faaali atu loa le vaega lena e totoe i le taimi nei. Ona faitau lea ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Luka 7:36–50. • O le fafine na ulu atu i le fale o Simona le Faresaio na ia tauaveina le avega o le agasala (Luka 7:37). O le a le mea na faia e le fafine na faatagaina ai e Iesu le aveeseina o lana avega? (Tagai Luka 7:38, 44–50.) O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia aveesea ai e le Faaola le avega o le agasala mai o tatou olaga? • E faapefea ona eseese Simona le Faresaio ma le fafine agasala i o laua uiga ia Iesu? (Faatusatusa le salamo, faaaloalo, lotomaualalo, ma le alofa o le fafine i le faamaualuga, leai se faaaloalo, ma uiga faamasino atu o Simona. Tagai foi i le upu sii lea o loo i lalo.) Aisea e taua ai uiga sa i le fafine pe a tatou salamo ma saili atu mo le faamagaloga? E faapefea ona taofia i tatou mai le salamo i uiga e pei ona sa ia Simona? Na aoao mai Elder James E. Talmage faapea: “O se aganuu i na ona po le tausia o se malo faaaloalogia i le gauai atoa i ai; e faafeiloai atu ia te ia i se kisi, e saunia se apa vai e mulumulu ai le palapala mai ona vae, ma le suauu e uu ai le lauulu ma le ‘ava. O nei aga faaaloalo uma e le’i faia e Simona” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 261). • O a ni uiga o Simona na faaalia i le fafine na foliga mai ai ua mamafa tele lana avega? E faapefea ona foliga mai tatou te faamamafa i se avega o agasala a se isi i nisi o taimi? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tali a le Faaola i le fafine? • E ui lava e lei valaauliaina o ia ma o se tulaga faigata foi uiga le lelei o Simona ma lona aiga na faaalia ia te ia, ae na alu atu sao lava le fafine ia Keriso i le taimi lava na ia iloaina ai le mea e maua i ai o ia (Luka 7:37). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lana faataitaiga? O a ni faafaigata atonu e taofia ai i tatou mai le salamo ma o mai ia Keriso? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina nei faafaigata? • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataoto i tagata nono tupe e toalua? (Tagai Luka 7:41–50.) E faapefea ona faatusatusa le agasala i le nofo aitalafu? (Tagai Luka 7:44–50.) E mafai faapefea ona faamamaina a tatou avega i le avea ai o Keriso ma o tatou “togisala”? Faaiuga 46 Ia molimau atu e mafai ona tatou filifili e ave i o tatou luga ia avega a le lalolagi po o le amo a Iesu. Ia molimau atu o aoaoga a Keriso e moni ma o le a tatou maua lava le malologa pe a tatou mulimuli ia te ia. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faaaoao ia Keirso ma usiusitai i ana aoaoga ina ia mafai ai ona latou maua le malologa ma le filemu. Lesona 10 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O le taua o le lotogatasi Faitau ma talanoaina le Mataio 12:22–30. • E faapefea ona tatou fevaevaeai i nisi taimi i o tatou aiga, fale, po o uarota? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia tatou lotogatasi atili ai? • Na fetalai atu Iesu i le Au Faresaio, “O se le ‘au ia te au, e ‘au ese lea ia te au” (Mataio 12:30). Aisea? 2. “O upu faatauvaa uma” (Mataio 12:36) Faitau ma talanoaina le Mataio 12:33–37. • O le a se mea e faaalia mai ia i tatou e upu tatou te tautatala ai? Aisea na matuai faatauaina ai e Iesu ia upu tatou te tautatala ai? O a nisi o faataitaiga o “upu faatauvaa”? (O tali e mafai ona aofia ai le faatausuai, faitala, pepelo, upu leaga, le mafaufau.) E mafai faapefea ona tatou faamalosia la tatou tautinoga ina ia tautala i auala lelei? 3. Gaoioiga a le autalavou Ia saunia se fasi pepa e i ai le paso lenei mo tagata uma o le vasega. A maea ona e faitauina ma talanoaina ia mau faitauina, ona tufa atu lea o kopi o le paso. Fai atu i tagata o le vasega e sue upu e talafeagai i le lesona o loo nanaina i le paso. O upu e mafai ona laina i luga ma lalo po o autafa, po o le faalava i le tulimanu. Afai e moomia e tagata o le vasega le fesoasoani pe a mavae ni nai minute, ona latou toe faitauina lea o fuaiupu na o loo i ai upu natia (Mataio 11:28–30: avega, mafatia, amo; Mataio 12:1–13: Sapati, malolo; Luka 7:36–50: faataoto, nono tupe, magalo). P M A V E G A M N O N O T U P E M A L O L O S U L S A P A T I M F A A T A O T O M A G A L O I F A M O T O F G I M A F A T I A U 47 Lesona 11 “Ona Fetalai Atu Ai Lea o Ia ia te i Latou i Mea e Tele i Faataoto” Mataio 13 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e atiina ae ni “taliga e faalogo” ina ia mafai ai ona latou malamalama pe faapefea ona faatatau ia faataoto a Iesu ia i latou (Mataio 13:9). Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 13:1–17. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito ma faamalamalama atu i ai lona faaaogaina o faataoto. e. Mataio 13:18–23. Ua faamalamalama atu e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito. i. Mataio 13:24–53. Ua aoao atu Iesu e uiga i le malo o le lagi i le lalolagi (o le Ekalesia a Iesu Keriso) e ala i faataoto o le saito ma le titania, o le fatu o le sinapi, o le mea faafefete, o le oa ua natia i le fanua, o le penina tautele, ma le upega ua lafo i le vai. 2. Mau faitau faaopoopo: Mareko 4:1–34; Luka 8:4–18; 13:18–21; Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:1–7. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na saunoa mai Elder Boyd K. Packer faapea: “E leai ni mea e fesoasoani i aoaoga, ma e laitiiti foi ni mea e tutusa ma le laupapa tusitusi. . . . E mafai ona e faaaogaina e taulai atu i ai mata o tamaiti o lau vasega ao faitauina atu le lesona. Ao e talanoa, e mafai ona e tusia ia mea i luga o le laupapa e taulai atu i ai la latou vaai ma tuuina atu i ai ni manatu, ae aua lava nei aveesea e mea o loo faatino ai le lesona i latou mai le sagisagi atu i le lesona” (Teach Ye Diligently [1975], 224–25; tagai foi i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 170–71). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia valaaulia tagata o le vasega e mafaufau faapea o loo latou tietie i se pasi. Ao amataina le faigamalaga, sa latou tilotilo atu i fafo i faamalama o le pasi ma latou vaaia ai se vaaiga matagofie. • A maea ona faimalaga faatasi i le pasi lea e tasi, mata e tutusa mea na e maitauina ma mea na maitauina e isi o le pasese? Aisea e tutusa ai pe aisea foi e le tutusa ai? Ia faamanino atu e tusa lava pe tasi le tulaga sa i ai tagata uma ae le tutusa lava mea latou te maitauina. E faapea foi, e le o tagata uma foi o e na faalogologo ia Iesu o aoao atu ia faataoto na malamalama i le auala e faatatau ai ia faataoto ia i latou. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe mafai faapefea ona tatou malamalama ma faaaoga faataoto a Iesu. 48 Lesona 11 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o outou talanoaina ia faataoto nei, ia mautinoa ua iloa e tagata o le vasega ia tagata, o mea faitino, ma gaoioiga eseese o loo faatatau i ai. O le a fesoasoani lenei mea ia i latou e malamalama ai i faataoto ma faaaoga i o latou olaga. 1. Ua tuuina mai e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito ma faamalamalama mai lona faaaogaina o faataoto. Faitau ma talanoaina le Mataio 13:1–17. • Ina ua faapotopoto atu le motu o tagata i luga o le matafaga, “ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te i latou i mea e tele i faataoto” (Mataio 13:3). O le a le faataoto? (O se tala faatusa lea e aoaoina mai ai upumoni o le talalelei e ala lea i le faatusatusaina i mea o le lalolagi.) O le a le fetalaiga a Iesu i le mafuaaga o lona aoao mai i faataoto? (Ina ia aoao atu i le taimi lava lea e tasi lana savali i ona soo ma nanaina mai ai i e le talitonu. Tagai Mataio 13:10–13.) Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le faataoto i le tagata lulu saito (Mataio 13:3–8). Ia valaaulia isi tagata o le vasega e mulimuli i le faitauina o le mau, ma ia manatua o mea faitino ma gaoioiga o loo i le faataoto o faatusa na o upumoni o le talalelei. • O le a le mea na taofiofia le fatu lea na pau i autafa o le auala mai le tatupu ae i luga (tagai Mataio 13:4. Tusi i luga o le laupapa Fatu i autafa o le ala—aina e manufelelei.) • Aisea na magumagu ai fatu sa i le mea papa? (Tagai Mataio 13:5–6; Luka 8:6. Tusi i luga o le laupapa Fatu i le mea papa—leai ni aa.) • O le a le mea na tupu i fatu ia na toulu i le vao tuitui? (Tagai Mataio 13:7. Tusi i luga o le laupapa Fatu i le vao tuitui—fetinaiina e le vaotuitui.) • O le a le mea na tupu i fatu na toulu i le eleele lelei? (Tagai Mataio 13:8. Tusi i luga o le laupapa Fatu i le eleele lelei—fua mai ona fua.) Tuu upu na e tusia i luga o le laupapa, ma faamalamalama atu i ni nai minute o le a outou talanoaina ia upumoni o loo faatusa i ai. • O a ni uiga atonu e oo i tagata pe a latou faalogo i lenei faataoto e aunoa ma se faamalamalamaina o lona uiga? (O nisi tagata atonu e le mautonu ona latou te le malamalama i ai. O nisi e malamalama ae manatu faapea e le aoga ia i latou. O nisi atonu e mafaufau loloto i ai ma iloa ona faaaogaina i o latou olaga.) • O le a le valaaulia na tuuina mai e Iesu ina ua uma ona ia tuuina mai le faataoto i le tagata lulu saito? (Tagai Mataio 13:9.) O le a sou manatu o le a le uiga o le upu lagona e pei ona i ai i lenei valaaulia? O le a le uiga o le vaai ae le iloa ma le faalogo ae le lagona? (Tagai Mataio 13:13–15.) Na saunoa mai faapea le Perofeta o Iosefa Samita: “O le motu o tagata . . . latou te lei mauaina Lana saunoaga . . . aua latou te lei naunau e vaai i o latou mata, ma faalogo i o latou taliga; e le i faapea latou te le mafai, ma e lei maua foi le avanoa e vaai ma faalogo ai, ae talu ai ona sa tumu o latou loto i le amioleaga ma le inoino. . . . O le mafuaaga tonu lava . . . na le maua ai e le motu o tagata se faamalamalamaga o Ana faataoto, ona o lo latou le talitonu” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 96–97). 49 2. Ua faamalamalamaina e Iesu le faataoto i le tagata lulu saito. Faitau le Mataio 13:18–23, ma talanoaina le uiga o mea ma gaoioiga o loo i le faataoto i le tagata lulu saito. Fatu • I le faataoto i le tagata lulu saito, o le a le mea e faatusa i ai le fatu? (Tagai Mataio 13:19; Luka 8:11. Tusi i luga o le laupapa Fatu = afioga a le Atua.) Tafatafa o le auala • O le a le mea e faatusa i ai tafatafa o le auala? (Tagai Mataio 13:19.) Tusi i luga o le laupapa Tafatafa o le auala = tagata o e na faalogo i le afioga a le Atua ae le malamalama i ai (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai). • O a nisi o mea atonu tatou te faia lea e taofia ai i tatou mai le malamalama i afioga a le Atua? (Tagai Mosaea 26:1–3 mo le tali sao e tasi.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou malamalama i le afioga a le Atua? (Tagai Alema 32:27.) E faapefea ona avea le le lava o le malamalama ma auala e faigofie ai ia Satani ona aveesea le afioga mai o tatou loto? (Tagai Mataio 13:19.) Nofoaga Papa • O le a le mea e faatusa i ai nofoaga papa? (Tagai Mataio 13:20–21.) Tusi i luga o le laupapa Nofoaga papa = o tagata na faalogo ma talia le afioga a le Atua ae latou te lei taliaina ina ia mauaa i totonu o i latou (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai). • Aisea e le faatagaina ai e nisi tagata le afioga a le Atua e mauaa i totonu o i latou? (Tagai Mataio 13:21; Mareko 4:5.) E faapefea ona tatou faatagaina le afioga e faavaeina ai ni aa loloto i totonu o i tatou? (Tagai Alema 32:41–43.) E faapefea ona fesoasoani lenei mea i le vevela o faigata, sauaga, ma solitulafono? Vao Tuitui • O le a le mea e faatusa i ai le vao tuitui? (Tagai Mataio 13:22; Mareko 4:19; Luka 8:14.) Tusi i luga o le laupapa Vao tuitui = o tagata na faalogo i le afioga a le Atua ae na faaseseina e le lalolagi (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai). • O le a le uiga o se tagata ae le fua mai? O a “vao tuitui” ia e mafua ai ona le fua mai tagata? (Tagai Mataio 13:22; Mareko 4:19; Luka 8:14.) O faapefea ona matuai iloga nei vao tuitui i aso nei? O le a se mea e mafai ona tatou faia e teenaina ai nei vao tuitui mai le faalavelave i le afioga a le Atua i totonu o i tatou? Eleele Lelei • O le a le mea e faatusa i ai le eleele lelei? (Tagai Mataio 13:23.) Tusi i luga o le laupapa Eleele lelei = o tagata na lagonaina le afioga a le Atua, ma faia galuega o le amiotonu (faapuupuu le faamatalaga pe a manao ai). • O le a se mea e mafai ona faia ina ia fesoasoani ai i vaega e le o fua mai ina ia fua mai? (O autafa o le auala e mafai ona suotosinaina ma ave i ai le faalelei eleele, e mafai ona aveesea ia maa, ma vao tuitui e mafai ona veleeseina.) 50 Lesona 11 E mafai faapefea ona faatatau lenei tulaga i a tatou taumafaiga ina ia tatou matuai gauai atu ai i le afioga a le Atua? • Aisea e te manatu ai o le faataoto i le tagata lulu saito o loo sili ona taulai atu i le eleele nai lo le tagata lulu saito po o le fatu foi? 3. Na faaaogaina e Iesu ia faataoto e aoao atu ai e uiga i le malo o le lagi i le fogaeleele (o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai). Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 13:24–53. Ia faamatala atu o loo i ai i nei fuaiupu le faaupuga “malo o le lagi” e faatatau lea i le Ekalesia a Iesu Keriso, o le malo lea o le lagi i le lalolagi. • O le a le uiga o le faataoto i le saito ma le titania? (Tagai Mataio 13:24–30, 36–43; MFF 86:1–7. Atonu e te manao e fai se lisi i luga o le laupapa e pei ona e faia i le faataoto i le tagata lulu saito. Ia lisi po o ai ae o le a le faatusa o le tagata lulu saito, o le faatoaga, ma le fatu lelei, o titania, o le fili, o le seleselega, ma i latou e seleseleina.) • I le faataoto i le saito ma le titania, aisea na teenaina ai e le tagata lulu saito ia ana auauna e veleese loa ia le titania, po o vao? (Tagai Mataio 13:27–30; tagai foi MFF 86:5–7, lea o loo faamanino mai ai le Mataio 13:30.) • Na aoaoina atu e le Perofeta o Iosefa Samita ia faataoto i le fua o le sinapi ma le mea faafefete e faatatau lea i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (Teachings of the Prophet Jospeh Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 98–100). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Ekalesia toefuataiina mai le faatusatusaina e le Faaola i le fua o le sinapi? (Tagai Mataio 13:31–32.) I le mea faafefete? (Tagai Mataio 13:33. Ia faamalamalama atu o le mea faafefete, e pei o se fefete, lea e faafefete ai le falaoa.) O faapefea ona e vaaia le faateleina o le galuega a le Atua e pei ona faaalia i nei faataoto? • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai faataoto o le oa ma le penina tautele? (Tagai Mataio 13:44–46.) O a ni osigataulaga e tatau ona tatou naunau e fai ina ia maua ai le oa o le talalelei? O a ni osigataulaga na e faia pe na fai foi e nisi e te iloa mo le talalelei? O a ni faamanuiaga ua maua ona o na osigataulaga? • O le a le mea e faatusa i ai le upega lea o loo taua i le faataoto i le upega na lafo i le vai? (Tagai Mataio 13:47.) O le a le uiga o le faapotopotoina uma i totonu o le upega? O le a se mea e faatusa i ai le faapotopotoina o i’a lelei i le vaa ma le lafoaiina o i’a leaga? (Tagai Mataio 13:48–50. Atonu e te manao e faaaoga le Iosefa Samita—Mataio 1:4 e faamalamalama atu ai faapea “o le iuga o le lalolagi” i le fuaiupu e 49 e faatatau lea i le faaumatiaga o e amioleaga.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou tutumau ma le faamaoni i le Ekalesia ma fesoasoani i isi ina ia faia foi faapea? Faaiuga Ia faamanino atu na faamatalaina e Iesu ana faataoto ia i latou o e na saili ina ia malamalama. Ia molimau atu a o tatou suesueina ia faataoto a Iesu ma se naunau moni ina ia malamalama, o le a tatou iloaina le auala e faatatau ai i o tatou olaga. 51 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. Lesona Faitino Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama ma manatua ia faataoto o loo i le lesona, ia faaali atu nisi o mea faitino e faamatalaina ai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaaliina atu pe faapefea ona gaoioi le fefete pe a tuufaatasi ma le vai ma le suka. E mafai ona e taoina se itu falaoa se tasi e i ai le fefete ma le isi e leai se fefete, ma tuu atu i tagata o le vasega e vaai ma tofoina le eseesega. E mafai foi ona e faaaliina atu ni nai fatu o le sinapi (po o se pepa faamanogi meaai, lea e pei lava o se fatu uliuli o le sinapi). Tagai i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, (36123 890), itulau 171–73, mo fautuaga i le aoaoina o lesona faitino. 52 “O Au o le Areto o le Ola” Lesona 12 Ioane 5–6; Mareko 6:30–44; Mataio 14:22–33 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e vaai ia Iesu Keriso “o le areto o le ola,” o le puna o le ola e faavavau (Ioane 6:47–48). Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Ioane 5. Ua faamaloloina e Iesu se tamaloa i le Sapati. Na saili taitai Iutaia e fasioti ia Iesu talu ai lana tautinoga o ia o le Alo o le Atua. e. Ioane 6:1–14; Mareko 6:30–44. Na fafagaina e Iesu i se vavega le silia ma le 5,000 tagata. i. Ioane 6:15–21; Mataio 14:22–33. Ua savali Iesu i luga o le sami, ua valaaulia Peteru ina ia alu atu ia te ia, ma faafilemuina le matagi. o. Ioane 6:22–71. Ua faailoa mai e Iesu o ia “o le areto o le ola” ma o i latou e talitonu ia te ia e maua le ola e faavavau. E toatele na teenaina ana aoaoga, ae o Peteru ma isi Aposetolo sa latou tumau pea ia Iesu. 2. Mau faitau faaopoopo: Mataio 14:1–21; Mareko 6:1–29, 45–52; Luka 9:10–17. 3. Fai atu i se tagata o le vasega ina ia alu atu saunia i le vasega ma fetufaai atu se aotelega o le tala ia Iesu ma lona faamaloloina o se tagata i le vaitaele o Petesa (Ioane 5:1–9). 4. Afai e maua ata o le Fafagaina o Tagata e Limaafe (62143) ma Iesu o Loo Savali i Luga o Vai (taga Ata o le Talalelei 243), ia faaaoga i le taimi o le lesona. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: E masani ona faaaogaina e le Faaola mea faitino e faaaogaina i aso uma, e pei o falaoa ma fatu, e aoao ai mataupu faavae o le talalelei. A o e sauniaina au lesona taitasi, ia mafaufau pe mafai faapefea ona e faaaogaina ia mea faitino e faagauai mai ai le vasega po o le faaali atu foi o se vaega taua. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 171–73.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tusi ata nei i luga o le laupapa: 53 Papa Malamalama Areto • O le a se mea e tutusa uma ai nei mea? Tuu atu i le vasega e talanoaina faapuupuu ia tali e fetaui i ai i le fesili. Ona tuu atu lea ia i latou e faitauina le Helamana 5:12, lea na faatatau ai le tala a Helamana ia Iesu Keriso “o le papa,” ma le Ioane 8:12, lea na tautino mai ai e Iesu o ia “o le malamalama o le lalolagi.” Ia faamatala atu o se taimi mulimuli mai i le lesona o le a talanoaina ai le avea faapefea o Iesu ma “areto o le ola” (Ioane 6:35). Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu lenei lesona, ia fesoasoani i tagata o le vasega ia “suesue i tusi” (Ioane 5:39.) Ia uunaiina i latou ina ia fetufaai atu ni mea na latou oo i ai lea e faatatau i lenei mataupu faavae tou te talanoaina. 1. Ua faamaloloina e Iesu se tamaloa i le Sapati ma tautino atu o ia o le Alo o le Atua. Ia talanoaina le Ioane 5. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. • Ia valaaulia le tagata o le vasega na tofiaina e tuu atu se aotelega o le tala i le faamaloloina e Iesu o se tamaloa i le vai o Petesa (Ioane 5:1–9). O a faatonuga na tuuina atu e Iesu i le tamaloa ina ua vaai ia te ia i le malumalu i se taimi mulimuli ane i lena aso? (Tagai Ioane 5:14.) Aisea ua avea ai aafiaga o le agasala “ma se mea e sili atu ona leaga” nai lo ma’i faaletino? • Aisea na saili ai taitai Iutaia e fasioti ia Iesu? (Tagai Ioane 5:16–18.) Ao tali atu Iesu i tagata Iutaia o loo feita, o le a le mea na ia faaalia atu e uiga i lona sootaga i le Tama? (Tagai Ioane 5;19–23, 30.) • Na tau atu e Iesu i tagata e le o toe mamao foi ae ona ia faia isi “galuega silisili” nai lo le faamaloloina o e mama’i (Ioane 5:20). O le a lana fetalaiga o a ia galuega silisili? (Tagai Ioane 5:21–29. O le a ia aumaia le Toetutu, faamasino i tagata uma, ma tuuina atu le ola e faavavau i e faamaoni.) • O a molimau na tau atu e le Faaola o loo molimau ia te ia? (Tagai Ioane 5:32–39, 45–47.) Aisea e taua ai le i ai o nei molimau? (Tagai Iakopo 4:6.) E mafai faapefea ona avea i tatou ma molimau i le Faaola? • Na luiina e Iesu ia taitai Iutaia ina ia “suesue i tusi” (Ioane 5:39). O le a le eseesega i le suesue i tusi ma le faitau i ai? (Atonu e te manao e faaaoga le manatu faaopoopo muamua e aoao mai ai o loo i le faaiuga o le lesona ao outou talanoaina lenei fesili.) O faapefea ona e matuai faatauaina ma faaaogaina au lava 54 Lesona 12 suesuega ma suesuega a lo outou aiga i tusitusiga paia? O faapefea ona faamanuiaina oe ao e suesueina ia tusitusiga paia? • E tusa ai ma le Ioane 5:39, o le a se mea semanu e iloa e taitai Iutaia pe a na latou suesue ma talitonu i tusitusiga paia? (Semanu latou te iloa o tusitusiga paia o loo molimau ia Iesu Keriso. Tagai foi i le Ioane 5:40, 46–47.) Na faapefea ona faamalosia e tusitusiga paia lou faatuatua ia Keriso? 2. Na fafagaina e Iesu i se vavega le silia ma le 5,000 tagata. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 6:1–14 ma le Mareko 6:30–44. Faaali atu le ata o Iesu o loo fafagaina le motu o tagata. • Aisea na o ai Iesu ma ona soo i luga o le mauga? (Tagai Ioane 6:1–3; o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mareko 6:31, o loo faapea mai ai na o atu Iesu ma ona soo i se nofoaga tuufua.) Na faapefea ona tali atu Iesu ina ua o atu le motu o tagata ia te ia? (Tagai Mareko 6:33–34; Mataio 14:14.) E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga o le alofa? • Na faapefea ona fafagaina e Iesu le motu o tagata? (Tagai Ioane 6:5–13; tagai foi Mataio 14:21.) E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le tamaitiiti lea na ia tuuina atu ana areto ma ana i’a ia Iesu? E faapefea ona faamanuiaina i tatou e le Alii, e pei o le tamaitiiti, na tuuina atu soo se mea na ia te ia mo Lana galuega? Na saunoa mai Elder James E. Faust: “E toatele tagata ua le ta’ua igoa ua i ai meaalofa e tutusa ma areto e lima ma nai i’a e lua lau, ua latou faalauteleina o latou valaauga ma auauna atu e aunoa ma le faalauaiteleina pe le aloaia foi, ua latou fagaina le afe ma afe o tagata. . . . O ni taitai ia ma ni faiaoga e selau ma selau afe o i ai i ausilali uma ma korama a perisitua, ma faiaoga o aiga, ma faiaoga asiasi a le Aualofa. O i latou ia o epikopo lotomaualalo e toatele o le Ekalesia, o isi sa latou le maua ni aoaoga maualuga a e ua matua faalauteleina o latou lava valaauga, ma aoao e le aunoa ma se faanaunauga lotomaualalo, e auauna atu i le Alii ma tagata o a latou uarota. . . . “O se pogai faapitoa ua faatupuina ai lenei ekalesia mai ona amataga faatauvaa e oo atu i lona malosi o i ai i le taimi nei o le faamaoni ma le naunautai lea o le miliona ma miliona o tagata lotomaualalalo ma naunautai o e na o le lima areto ma nai i’a e lua lau ua latou maua e ofo atu i le galuega a le Matai. Ua latou tuuese mea latou te mananao i ai, ma i lo latou faia o lena mea, ua latou maua ai le ‘filemu mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai’ (Filipi 4:7)” (Liahona, Iulai 1994, 5–6). • O a nisi o faataitaiga ua e vaai i ai o tagata ua faalauteleina e le Alii a o latou auauna atu ia te ia? • E faapefea ona avea le vavega o le taumafataga i areto e lima ma nai i’a e lua lau ma faailoga o le taumafataga faaleagaga lea ua ofoina mai e le Faaola mo i tatou? 3. Ua savali Iesu i luga o le sami, ua valaaulia Peteru ina ia alu atu ia te ia, ma faafilemuina le matagi. Faitau ma talanoaina le Ioane 6:15-21 ma le Mataio 14:22–33. Ia faamatala atu ina ua mavae ona fafagaina e Iesu le motu o tagata, ona ia faatonuina lea o ona 55 soo ina ia o i se vaa ma o atu i le isi itu o le sami. Ona ia maliu ese lea mai le motu o tagata ma alu atu i luga o le mauga e tatalo ai. A o sopoia e le au soo le vasa, sa matuai agi tele mai le matagi. • O a ni uiga o le au soo ina ua latou vaaia Iesu o loo savali atu ia i latou i luga o le vai? (Tagai Mataio 14:26; Ioane 6:19.) Na faapefea ona tali atu Iesu i lo latou fefefe? (Tagai Mataio 14:27; Ioane 6:20.) Faaali atu le ata o Iesu o loo savali i luga o le vai. • O le a le mea na talosaga atu ai Peteru ina ua ia faalogo i le siufofoga o le Faaola? (Tagai Mataio 14:28–29.) Aisea na maluelue ai le faatuatua o Peteru ao savali o ia i luga o le vai? (Tagai Mataio 14:30.) E faapefea ona tatou faia ni mea sese faapea pe a tulai mai ni faigata i nisi o taimi? • O le a le mea na faia e Peteru ina ua amata ona magoto ifo i lalo? (Tagai Mataio 14:30.) O le a le mea na faia e Iesu? (Tagai Mataio 14:31–32.) O le a se mea o loo faaalia mai ai e uiga i lo tatou sootaga ma le Alii? O faapefea ona e lagonaina le faamalosia o oe e le Alii ma faafilemuina ou atugaluga? 4. Ua tautino mai e Iesu o ia “o le areto o le ola.” Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 6:22–71. • I le aso ina ua mavae le vavega a Iesu i areto e lima ma i’a e lua lau, ona mulimuli atu ai lea o tagata ia te ia i Kapanaumi. Aisea na latou mulimuli ai ia Iesu? (Tagai Ioane 6:26.) Na faapefea ona faaaogaina e Iesu le fiafia o tagata i le vavega na faia i le aso ua tuanai e molimau atu ai i lana misiona? (Tagai Ioane 6:27–35.) Na maitauina e Elder Jeffery R. Holland faapea: “I le galuega a le Faaola i Kalilaia, sa ia aoa’ia ai i latou sa faalogo o Ia fagaina le 5,000 i le na o areto karite e lima ma i’a e lua lau, ma ua fetaomi atu nei i latou ia te Ia e faamoemoe i se ’aiga e maua fua. O lena taumafataga, e moni sa taua, ae sa itiiti lona taua nai lo le taumafataga moni sa Ia taumafai e tuuina atu ia i latou” (Liahona, Ianuari 1998, 75.) • E faapefea ona avea le “areto o le ola” ma se faatusa talafeagai o le Faaola ma faamanuiaga na te ofoina mai ia i tatou? (Tagai Ioane 6:35, 47–51.) O le a le uiga o le “leai se toe fiaai” ma le “leai se toe fiainu”? E mafai faapefea ona tatou aai i le “areto o le ola”? (Tagai Ioane 6:47, 51–54; Mataio 26:26–28; Alema 5:33–35; MFF 20:77.) Na fautua mai Peresitene Howard W. Hunter: “E ao ona tatou iloa lelei Keriso nai lo le na o na iloa o Ia; e ao ona tatou manatua lelei o Ia nai lo le na o na tatou manatua o Ia; e ao ona tatou auauna lelei atu ma le lototoa ia te Ia, nai lo le na o na tatou auauna ia te Ia. Ona tatou feinu ai lea i le vai ola o loo puna a’e i luga i le ola e faavavau, ma tatou taumamafa ai i le areto o le ola” (Liahona, Iulai 1994, 81.) Ia faamanino atu o nisi tagata sa lei talitonu ia te ia ona sa na ona latou iloaina o ia o le “atalii o Iosefa” (Ioane 6:42). O nisi sa latou faapea ane o i latou o soo o Iesu sa latou tomumumu ma o ese mai ia te ia, ma latou faapea ane latou te le malamalama i le uiga faaleagaga o lenei faaupuga o ia o le areto o le ola ma ana aoaoga e uiga i le moomia ona aai i lona tino ma feinu i lona toto (Ioane 6:51–66). 56 Lesona 12 • Ina ua teenaina e nisi tagata le lauga a Iesu, o le a le mea na fesiligia ai e Iesu le Au Aposetolo e Toasefululua? (Tagai Ioane 6:67.) O le a le tali a Peteru? (Tagai Ioane 6:68.) O le a le mea lea na malamalama i ai ia Peteru ma isi Aposetolo ia Iesu lea e lei malamalama i ai i latou o e na o ese? (Tagai Ioane 6:69.) Faaiuga Ia molimau atu o Iesu Keriso “o le areto o le ola” ma o loo ia te ia “upu o le ola e faavavau” (Ioane 6:35, 68). Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faatatauina ana folafolaga mai le Lauga i le Areto o le Ola: “O le sau ia te au, e le laina lava ia; o le faatuatua foi ia te au, e le toe fia inu lava. . . . O le faatuatua mai ia te Au ua ia te ia le ola e faavavau” (Ioane 6:35, 47). Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Suesue i tusi” (Ioane 5:39) Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina lemu le Ioane 5:20–30 ao e faitauina leotele atu. Faitau vave, e aunoa ma le taofi e faamatalaina atu po o le talanoaina soo se fuaiupu. Ia faamatala atu o lea faatoa maea lava ona outou faitauina le Ioane 5:20–30 ae o lea o le a outou suesue faatasi i le vaega atoa na faitauina. Ia vaevae le vasega i ni vaega se tolu po o le fa. Ia tuu atu i vaega taitasi se tasi o vaega nei mai le Ioane 5:20–30: fuaiupu 20–22, 23–24, 25-27, ma le 28–30. Tuu atu i vaega taitasi ni nai minute e galulue ai. Tuu atu ia i latou e faitauina fuaiupu ua tuuina atu i ai, ia filifilia mai upu e tolu e sili ona taua i fuaiupu, ma ia saunia e talanoa e uiga i le mafuaaga ua taua ai na upu. • O le a se mea na outou iloaina ina ua outou suesueina ia tusitusiga paia lea tou te lei iloaina ao tatou faitau vave i ai? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia tatou suesueina ai lava e i tatou ia tusitusiga paia? Ia faamatala atu na mauaina e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaaliga o malo o le mamalu ina ua mavae ona manatunatu loloto i ai i le Ioane 5:29. Ia valaaulia se tagata o le vasega na te faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:15–20. • O le a se malamalama ua faamanuiaina ai i tatou talu ai ona o le suesueina e Iosefa Samita o le Ioane 5:29? 2. “Vaai faalelei i latou o loo faatalitali i tafatafa o le vai o Petesa” Na faaaogaina e Elder Boyd K. Packer le tala i le Ioane 5:1–9 e faamamafa ai le tatau ona tatou fesoasoani atu ia i latou e i ai ni tulaga e le atoatoa o le malosi. Na ia saunoa mai o tino ma mafaufau o loo i ai ni tulaga le atoatoa “o le a faaatoatoaina. I le taimi nei, e tatau ona tatou vaaia faalelei i latou o loo faatalitali i tafatafa o le vai o Petesa” (Liahona, Iulai 1991, 9). • O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia fesoasoani atu ai ia i latou e i ai ni tulaga le atoatoa i le tino po o le mafaufau? 57 Lesona 13 “Ou te Avatu foi ia te Oe Ki o le Malo” Mataio 15:21–17:9 Faamoemoega Ina ia faamalosia molimau a tagata taitoatasi o le vasega faapea o Iesu o le Keriso ma o ki o le perisitua na tuuina mai i luga o le Mauga o Liua ua toefuatai mai. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 15:21–39. Ua faamaloloina e Iesu le tama teine a se fafine o Nuu Ese ma fagaina i se vavega le silia ma le 4,000 tagata, o le toatele o i latou o Nuu Ese. e. Mataio 16:13–19. Ua molimau Peteru o Iesu o le Keriso. Na aoao atu e Iesu o lana Ekalesia o loo atiaeina i luga o le papa o faaaliga ma folafolaga ma tuuina atu ia Peteru ki o le malo. i. Mataio 17:1–9. Ua liua Iesu i luma o Peteru, Iakopo, ma Ioane. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 7:24–9:10; Luka 9:18–36; 12:54–57. 3. Afai e maua se faafanua o le Nuu Paia i taimi o le Feagaiga Fou, ia faaaoga i le taimi o le lesona. Atonu e te manao e fai se kopi lapoa ina ia mafai e tagata o le vasega ona vaai uma i ai. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faamatala atu le tala lenei: I le tele o tausaga ua tuanai sa asiasi atu ai Peresitene Spencer W. Kimball ma isi taitai o le Ekalesia i se tamai falesa i Copenhagen i Denmark, lea o loo i ai faatagata tautaua a Bertel Thorvaldsen o Iesu Keriso ma le Au Aposetolo e Toasefululua. I le tautalagia o lea tulaga, na saunoa mai ai Elder Rex D. Pinegar: “A o matou matamata atu i ia galuega taulima matagofie sa matou maitauina Peteru o loo ia umia ni ki lapopoa i ona lima. . . . Ina ua lata ona matou tuua lea falesa, sa tu i le faitotoa le alii teufale Denmark ma faatali lo matou o ese. Sa faatalofa atu i ai Peresitene Kimball, ma faafetai atu i ai mo lona agalelei na faatagaina ai matou e matamata i lea falesa. Ona amata loa lea ona faamatala e le peresitene o le ekalesia lea na faatuina e Iesu Keriso ma lona taua ia i matou. . . . Sa faalatalata atu uma ia te ia Peresitene Tanner, Elder Monson, ma Elder Packer, ae sa faaauau pea o ia, ‘O i matou o aposetolo soifua a le Alii o Iesu Keriso. E Toasefululua Aposetolo ma le isi toatolu o le au peresitene o le Ekalesia. O loo matou umiaina ki moni, e pei ona sa umia e Peteru, ma o loo matou faaaogaina i aso taitasi. E faaaogaina pea ia ki i taimi uma’ ” (Liahona, Fepuari 1977, 61–62). Ia faamatala atu o lenei lesona o le a talanoaina ai ki o le perisitua ma le auala na maua ai e Peteru i luga o le Mauga o Liua. 58 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ia filifili ma le agaga tatalo ia fuaitau faatusi paia, o fesili, ma isi mea e faaaogaina i le lesona na e sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia talanoaina pe faapefea ona faatatauina ia fuaitau filifilia i le olaga i aso taitasi. Ia uunaiina tagata o le vasega e faasoa atu ia ni mea na oo i ai e fetaui i mataupu faavae faatusi paia. 1. Ua faamaloloina e Iesu le tama teine a se fafine o Nuu Ese ma fafagaina i se vavega le silia ma le 4,000 tagata Ia talanoaina le Mataio 15:21–39. Ia valaaulia le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. • O le a le mea na talosaga atu ai le fafine Kanana ia Iesu e fai? (Tagai Mataio 15:22.) Aisea na le talia ai e Iesu lana talosaga i le taimi lava lena? (Tagai Mataio 15:24. E le o ia o se tagata Iutaia, ae o faamanuiaga o le talalelei e ao ona tuuina atu muamua i tagata Iutaia ona faatoa tuu atu ai lea i Nuu Ese.) Aisea na iu ai lava ina ua faamaloloina e Iesu le tama teine a le fafine? (Tagai Mataio 15:28.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei fafine? (O tali e mafai ona aofia ai le tulaga faapea o i latou e le o i ai le atoatoaga o le talalelei e matuai tele lo latou faatuatua, ma e le tatau ona aveesea lo tatou faatuatua pe afai e le tuuina vave mai faamanuiaga e pei ona tatou manaomia.) • Na tuumuliese atu le Faaola mo le Sami i Kalilaia, ma ui atu ai i Tekapoli (Mareko 7:31). O Tekapoli o se nofoaga e i le itu i sasae o le Sami i Kalilaia lea e toatele tagata o Nuu Ese e nonofo ai. Na faapefea ona faaali atu le alofa o le Alii mo tagata o loo i ai iina? (Tagai Mataio 15:29–31.) O a ni uiga na faaalia e le motu o tagata? (Tagai Mataio 15:31.) O a ni vavega i o tatou taimi ua mafua ai ona e viia le Atua? • Na faatasi le motu o tagata ma Iesu mo le tolu aso, ae ina ua oo mai le taimi mo i latou e tuumuli ese atu ai, sa lei finagalo Iesu e tuumuli ese atu i latou ma le fia aai. O le a le vavega na ia faia mo i latou? (Tagai Mataio 15:32–38.) Ia faamatala atu o lenei vavega e ese mai le vavega lea na muai faia muamua o le fafagaina o le 5,000 (Mataio 14:15–21) ona o le vavega lea o le toatele o tagata o Nuu Ese. Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie faapea o le fafagaina o le 5,000, o le “faataatiaga lea e Iesu o le faavae o lana lauga e le mafaatusalia i le Areto o le Ola” (Ioane 6:22–69; tagai lesona 12). O le fafagaina mulimuli ane o le 4,000, na aoao mai ai e Iesu o le faatusa lea i le lumanai, o le ofoina atu lea o le areto o le ola i malo o Nuu Ese. (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vol. [1966–73], 1:375.) 2. Ua folafolaina atu ia Peteru ki o le malo. Faitau ma talanoaina le Mataio 16:13–19. • Na tuua e Iesu ia Tekapoli ma alu atu i le nuu o Kaisareia i Filipi, lea na ia fesili atu ai i ona soo “Pe se a la outou upu ia te au, po o ai? (Mataio 16:15). O le a le tali a Peteru? (Tagai Mataio 16:16). O le a le pogai o le molimau a Peteru? (Tagai Mataio 16:17.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala e uiga i a tatou molimau? • Na fetalai atu Iesu ia Peteru, “Ou te atiae foi la’u ekalesia i luga o lenei papa” (Mataio 16:18). Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita faapea o le papa lea 59 o loo faatatau i ai le fetalaiga a Iesu o faaaliga (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 274. O le a le auala ua avea ai faaaliga ma faavae o le Ekalesia a le Alii? • Na folafola e le Faaola le tuuina atu ia Peteru o “ki o le malo o le lagi” (Mataio 16:19). O a nei ki? Aisea e manaomia ai? (Tagai MFF 128:9–10; 132:46.) O ai o loo umiaina i le taimi nei? Na aoao mai Peresitene Iosefa F. Samita faapea: “O le Perisitua i lona tulaga lautele o le pule lea e tuuina atu i le tagata e galue ai mo le Atua. Soo se alii e faauuina i soo se tulaga o le Perisitua, ua ia te ia lenei pule ua tuuina atu ia te ia. “Ae moomia foi soo se gaoioiga lava e faataunuuina i lalo o lenei pule e tatau ona faia i le taimi sa’o ma le nofoaga sa’o. O le mana e faatonutonuina ai nei galuega o loo i ai lea i ki o le Perisitua. I lo latou atoatoa, o nei ki o loo umiaina e le tagata e toatasi i se taimi, o le perofeta ma le peresitene lea o le Ekalesia. E mafai ona ia faasafuaina atu se vaega o lenei mana i se isi, i lea tulaga ua umia ai e lea tagata ia ki e faasinotonu mo lea galuega” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 136). • Aisea e avea ai le talitonuga o le perofeta o loo umiaina nei ki ma se vaega taua o a tatou molimau? 3. Ua liua Iesu i luma o Peteru, Iakopo, ma Ioane. Faitau ma talanoaina le Mataio 17:1–9. Ia faamatala atu pe tusa o se vaiaso talu ona maea le folafolaina atu ia Peteru o ki o le malo, o ia, ma Iakopo, ma Ioane na molimauina le Liuaina o le Faaola ma mauaina le malamalama taua ma ki. O se tasi lenei o mea sili ona taua na tupu i le Feagaiga Fou. Na fesoasoani i le sauniaina o Iesu mo lana Togiola ma faamalosia ai Aposetolo e toatolu mo isi tiutetauave faaopoopo o le a latou mauaina i se taimi vave i le avea ai ma taitai o le Eklaesia. • O le a le uiga o le liua? (O se suiga le tumau i foliga ma le natura o se tagata; o se suiga i se tulaga sili atu ona mamalu. E mafua ona o le mana o le Atua. Tagai MFF 67:11; Mose 1:11.) • E tusa ai ma le Mataio 17:1–5, o le a le mea na tupu ao i ai Peteru, Iakopo, ma Ioane i le Mauga o Liua? (Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) a. Na pupula foliga o Iesu e pei o le la, ma ua matuai sinasina lava ona ofu. e. Na faaali mai foi Mose ma Elaia. i. “Ua ufitia i latou i se ao pupula,” ma ua latou faalogoina le siufofoga o le Tama ua molimau mai i lona Alo. Atonu e te manao e faamatala atu o le igoa Elaia o loo faaaogaina i le tele o auala eseese i tusitusiga paia. I le Mataio 17:3–4 o le upu Eleni e tutusa ma le upu Eperu Elia. I isi vaega (e pei o le Mataio 17:10–13), o se igoa e faailoa ai se tasi o loo avea ma se e muamua i luma, po o se teuteu ala. Ia faamatala atu ua aoao atili mai e perofeta o aso e gata ai e uiga i mea na tutupu i le Mauga o Liua. Iloilo aoaoga nei faatasi ma tagata o le vasega, ma afai e manaomia, ia faia se aotelega i luga o le laupapa. 60 Lesona 13 a. Na vaaia e Peteru, Iakopo, ma Ioane se faaaliga i le liuaina o le lalolagi i le Afio Faalua mai o le Faaola (MFF 63:20–21). e. Na “liuaina i latou i luma [Keriso]” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, 158). i. Na aoaoina i latou e uiga i le maliu ma le toetu o le Faaola (Faaliliuga a Iosefa Samita, Luka 9:31). o. Na latou mauaina mai ia Iesu, Mose, ma Elia ia ki o le perisitua o le a latou manaomiaina i le puleaina o le Ekalesia pe a mavae le maliu o le Faaola (Teachings of the Prophet Joseph Smith, 158; Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, 3 vol. [1954–56], 2:110). • I le 1836 na toe oo mai ai Mose ma Elia i le lalolagi. Na laua faaee atu o laua lima i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e toefuatai atu i ai ki lava ia e tasi na tuuina atu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane. O a ki na toefuatai mai e Mose? (Tagai MFF 110:11. O ki o le faapotopotoina o Isaraelu.) O a ki na toefuatai mai e Elia? Tagai MFF 110:13–16. O ki o le mana o faamauga.) O faapefea ona faaaogaina nei ki i aso nei? (I galuega faafaifeautalai ma galuega faalemalumalu, lea o loo faataunuuina i lalo o le taitaiga a le Peresitene o le Ekalesia.) • Na aoao mai e Elder David B. Haight faapea o le Liuaina o Iesu “sa faatatau lea mo lo tatou malamalama faaleagaga e faapea foi ma i latou sa molimautino i ai” (Liahona, Oketopa 1977, 7). O le a se mea na tatou aoaoina mai le Liuaina e fesoasoani ai ia i tatou pe a tatou manaomia le malosiaga faaleagaga? Atonu e te manao e iloilo manatu nei na tuuina mai e Elder David B. Haight (Liahona, Oketopa 1977, 7); a. E tatau ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola e ala lea i le tatalo faatauanau pe a tatou manaomia le malosiaga faaleagaga (Luka 9:28). I le tautalagia o le Liuaina, na saunoa mai ai Elder Haight: “Atonu sa faalogoina e Iesu se lagona toafilemu faaleagaga lea e mafai ona maua mai ai le avanoa e fesootai ai o Ia ma Lona Tama, ae sa faapea foi ona ia maua le lagona o le a maua e Ia le fesoasoani i le itula o le a oo mai i tagata e le ni o le lalolagi. . . . A o ia tatalo atu i Lona Tama, sa faapea ona aveesea masalosaloga ma amioleaga uma o le lalolagi ia na teena ai o ia.” e. E mafai ona tatou maua le lagona mautinoa o le a faamalosia i tatou e Iesu e pei ona ia faia ia Peteru, Iakopo, ma Ioane. Na saunoa mai Elder Haight faapea, “Sa avea e Ia Ana aposetolo e toatolu ma le talitonu, a mavae ona latou vaai i Lona mamalu . . . ia mafai ona faamalosia ai lo latou faatuatua ma saunia i latou mo mea matautia o le a latou fetaia’i mulimuli ane.” i. E mafai ona faamalosia i tatou e ala i le molimau i le Faaola (Mataio 17:5) faapea ma aoaoga a le talalelei. Na saunoa mai Elder Haight faapea: “Sa aoaoina aposetolo e toatolu e uiga i le oo mai o le maliu [Faaola] faapea ma Lona toetu, o ni aoaoga o le a faamalosiauina ai i latou taitoatasi i mea o le a tutupu i le lumanai.” Faaiuga Ia faamamafa atu i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai ua tatou maua faamatalaga e fesoasoani ai ina ia tatou malamalama i le mea na tupu i le Mauga o Liua. Ia molimau atu i le taua o faaaliga i le Ekalesia i aso nei ma le manaomiaina o ki o le perisitua. Ia faamautinoa atu i tagata o le vasega faapea, e pei foi i tatou o Peteru, Iakopo, ma Ioane e mafai ona tatou iloa e ala i le Agaga Paia o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua soifua. 61 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. O Faataitaiga o le molimau mai o le Tama i le Alo E fa ni faataitaiga o loo faamaumauina i tusitusiga paia ina ua faailoa mai e le Tama ma molimau mai i lona Alo. O se tasi o ia faataitaiga o loo talanoaina i lenei lesona. Ia valaaulia tagata o le vasega e tomanatu i le isi tolu. 1. Papatisoga o Iesu (Mataio 3:13–17) 2. O le Liuaina (Mataio 17:1–9) 3. O le faaali atu o Iesu i sa Nifae (3 Nifae 11:1–7) 4. O le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita (Talafaasolopito o Iosefa Samita 2:13–17) 62 “O Ai Lo’u Tuaoi?” Lesona 14 Mataio 18; Luka 10 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia latou lotomaualalo, faamagalo i isi, ma faaali atu le alofa moni i isi. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 18:1–6, 10–11, 14. Na aoao mai Iesu e tatau ona liua i tatou faapei o se tamaitiiti ina ia ulu atu ai i le malo o le lagi. e. Mataio 18:15, 21–35. O le faataoto i le auauna leaga, na aoao mai ai Iesu e uiga i le faamagalo atu. i. Luka 10:25–37. O le faataoto i le Samaria agalelei, na aoao mai ai Iesu e uiga i le alofa moni. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 9:33–50; Mosaea 3:17–21; 4:16–19, 26. 3. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona: a. O le ata O Keriso ma Tamaiti (62467; Taga Ata o le Talalelei 216) ma le O Le Samaria Agalelei (62156; Taga Ata o le Talalelei 218). 4. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia valaaulia se matua e talanoa atu i le vasega e pei ona otootoina mai i le lesona. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia valaaulia ni tagata o le vasega (po o nisi tagata o le uarota) ina ia fesoasoani atu i le lesona e ala lea i le tuuina atu o se lipoti, fetufaai atu se tala, tuuina atu se molimau, po o le fesoasoani atu foi i soo se isi lava auala. Afai e faia ia tofiga, ia manino lelei le mea o loo e manao e faia e lena tagata ma le umi e te manao na te faatinoina ai. (Tagai O le Aoao Atu— E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 136, 139.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia valaaulia se matua faatasi ma se tamaitiiti (tolu i le fa tausaga) e aumai i le vasega, ia faailoa atu o ia, ma faamatala faapuupuu atu nisi o uiga tausaafia o le tamaitiiti. A maea le faamatalaga a le matua, ia fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i ni uiga faatamaitiiti ia e finagalo Iesu ina ia tatou maua. Ia lisi i luga o le laupapa ia tali. Ia faamatala atu o lenei lesona o le a talanoaina ai le taua o le atinaeina o ni uiga faatamaiti ma le tausia o tagata uma i le agalelei ma le lotomaualalo. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu fuaiupu nei mai tusitusiga paia, ia talanoaina pe mafai faapefea ona tatou mulimuli i aoaoga a le Faaola e uiga i le lotomaualalo, faamagalo atu, ma le alofa moni. 63 1. Na aoao mai Iesu e tatau ona avea i tatou e faapei o tamaiti Faitau ma talanoaina le Mataio 18:1–6, 10–11, 14. • O le a sou manatu aisea na popole ai le au soo po o ai e sili i le malo o le Alii? (Mataio 18:1; Mareko 9:33–34). O faapefea ona tatou faia foi ni sese faapea i nisi o taimi? E mafai faapefea ona tatou tuueseina nei popolega? • Faaali atu le ata o Iesu ma tamaiti. O le a le fautuaga a Iesu ia i latou o e naunau ia mauaina le sili i lona malo? (Tagai Mataio 18:2–4; Mareko 9:35.) Aisea e faigata ai i nisi o taimi ona mulimuli i lenei fautuaga? E faapefea ona faatusatusa lenei fautuaga i le mea o loo aoao mai e le lalolagi e uiga i le mauaina o le tulaga sili? • O le a le uiga o le avea faapei o tamaiti? (Tagai Mosaea 3:19. Ia faamatala atu e ui lava o tamaiti e le atoatoa, ae tele ni o latou uiga e tatau ona tatou atinaeina ina ia maua ai le malo o le lagi. O nei uiga e aofia ai le lotomaualalo, agamalu, ma se naunautaiga ina ia talitonu.) O a ni mea ua e aoaoina mai tamaiti? E mafai faapefea ona avea atili i tatou e pei o tamaiti ma ia sili ona gauai atu i le finagalo o lo tatou Tama o i le Lagi? • O le a le uiga “o se na te faatausuai se tasi o i latou nei”? (I lenei fuaitau, o le upu faatausuai o lona uiga o le faamafua ai ona tautevateva.) O a nisi o auala o loo faamafua ai e tagata ia tamaiti ina ia tautevateva? (O tali e mafai ona aofia ai le avea ma se faataitaiga leaga ia i latou, faitioina leaga o i latou, toilalo e aoao i latou, ma le faasaunoa ia i latou.) O le a se finagalo o le Alii i nei soligatulafono? (Tagai Mataio 18:6.) Na saunoa mai Elder M. Russell Ballard: “Ua matou faalogo i lipoti o matua po o latou o loo vaaia ia fanau o e ua matuai mamao ese lava mai le Agaga o Keriso, o loo latou faasaunoa ma faia faatautala fanau. E tusa po o lenei faasaunoa e faaletino, po o upu, po o le tau leiloaina foi ae tutusa le ogaoga ma le faasaunoa i lagona, o se matuai tetee lava lea ma se soligatulafono mamafa i le Atua” (Liahona, Iulai 1991). • E mafai faapefea ona avea lo tatou faapei o tamaiti e fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou popole mo tamaiti? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia faataunuuina ai le finagalo o le Atua “ina ia le fano se tasi o i latou nei e faatauvaa”? (Mataio 18:14.) 2. O le faataoto i le auauna leaga, na aoao mai ai Iesu e uiga i le faamagalo atu. Faitau ma talanoaina le Mataio 18:15, 21–35. • I le Mataio 18:15, o le a le mea na fetalai mai le Alii e tatau ona tatou faia pe afai e agaleagaina i tatou? Aisea e avea ai lenei auala ma auala sili e foiaina ai ni feeseeseaiga? • Na faapefea ona tali atu Iesu ia Peteru ina ua fesili Peteru pe faafia ona ia faamagalo atu? (Tagai Mataio 18:22. Ia faamatala atu na faaaogaina e Iesu lenei fuainumera maualuga ina ia aoao ai e tatau ona tatou faamagalo atu pea i isi.) Aisea e faigata ai i nisi taimi ona faamagalo atu? O faapefea ona faamanuiaina oe ao e faamagalo atu i isi po o le faamagaloina foi o oe e i latou? • Ina ia faamamafaina atili pea le taua o le faamagalo atu i isi, na tuuina mai ai e Iesu le faataoto i le auauna leaga (Mataio 18:23–35). O ai o loo faatusa i ai le tupu ma auauna? (Tagai Mataio 18:35. O le tupu o le Tama Faalelagi, o auauna 64 Lesona 14 o i tatou ia.) E faapefea ona faatusa i tatou i auauna a le tupu i lo tatou nofo aitalafu ai i le Alii? (Tagai Mataio 18:24–27.) O le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia faamagaloina ai i tatou mai a tatou “aitalafu”? • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a le tupu e uiga i le faamagalo atu i isi? (Tagai Mataio 18:33.) O a nisi tulaga matautia o le le faamagalo atu i isi? (Tagai Mataio 18:34–35.) 3. O le faataoto i le Samaria agalelei, na aoao mai ai Iesu e uiga i le alofa moni. Faitau ma talanoaina le Luka 10:25–37. Faaali atu le ata o le Samaria agalelei. • Na faapefea ona tali atu Iesu i le aoao tulafono o le na fesili po o le a le mea e tatau ona ia faia ina ia maua ai le ola e faavavau? (Tagai Luka 10:25–28.) E faapefea ona fusia e poloaiga o le alofa i le Atua ma o tatou tuaoi ia le talalelei atoa? E mafai faapefea ona tatou matuai usiusitai atoatoa i nei poloaiga? • Na faapefea ona tali atu Iesu ina ua fesiligia e le aoao tulafono, “O ai foi le tagata ma te tuaoi?” (Tagai Luka 10:29–37.) O le a se mea o loo aoao mai e lenei faataoto e faatatau lea po o ai o tatou tuaoi? Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter: “E ao ina tatou manatua e ui lava tatou te faia ni a tatou uo, o le Atua na ia faia o tatou tuaoi—i soo se mea lava. O le alofa e le tatau ona i ai sona tuaoi; e le tatau ona vaapiapi o tatou faamaoni” (Liahona, Ianuari 1987, 36). • O le a le mea na faia e le faitaulaga ma le sa Levi ina ua la vaaia le tagata ua fasia ma ua manua? (Tagai Luka 10:31–32.) O a nisi o auala o loo moomia ai e tagata le fesoasoani i aso nei? O a nisi o mafuaaga tatou te le fesoasoani ai i isi o loo i ai ni manaoga? (Tagai Mosaea 4:16–19 mo le tasi faataitaiga.) • Na faapefea ona fesoasoani le Samaria agalelei i le tagata o le ua fasia ma ua manua? (Tagai Luka 10:33–35.) O a ni uiga o se tuaoi lelei sa i ai i le Samaria agalelei? O faapefea ona faamanuiaina oe e ni “Samaria agalelei”? E mafai faapefea ona avea i tatou ma ni Samaria agalelei”? (Tagai Mosaea 4:26.) Faaiuga Ia molimau atu i le taua o le mulimuli i faataitaiga a le Faaola e ala lea i le faalotomaualaloina o i tatou lava, faamagalo atu i isi, ma faaali atu le alofa moni mo isi. Ia luiina le vasega ina ia ola ai i nei aoaoga. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Maria ma Mareta Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Luka 10:38–42. • Na faapefea ona auauna atu Mareta i le Alii? O le a le “vaega lelei” lea na filifilia e Maria? E faapefea ona tatou “pupu o tatou loto i le fatuaiga” i nisi taimi ae ua tatou le taliaina ai Iesu e pei ona tatau ona tatou faia? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu? 65 2. “Ina tuu maia o tamaiti e o mai ia te au” (Mareko 10:14) Ao outou talanoaina aoaoga a le Faaola lea e tatau ona avea i tatou e pei o tamaiti, e mafai foi ona e manao ina ia talanoaina le tala i lona faamanuiaina o tamaiti i le Mareko 10:13–16. • Na faapefea ona tali atu soo o Iesu ina ua avatu tamaiti ia te ia? (Tagai Mareko 10:13.) O le a le mea na tau atu e Iesu i ona soo? (Tagai Mareko 10:14–15.) O le a le mea na faia e Iesu mo tamaiti? (Tagai Mareko 10:16.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga ia Iesu mai le tala lenei? E mafai faapefea ona tatou mulimuli lelei i le faataitaiga na ia faia? 3. Talanoaga faaopoopo o le Mataio 18 • Ia talanoaina le Mataio 18:8–9 ma le Mareko 9:43–48 (tagai foi Mareko 5:29–30). O le a le uiga o nei fuaiupu? O le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo faailoa mai ai nei elemene leaga ao taitaiseseina i tatou e tagata. E sili atu ona faamuta la tatou masaniga ma tagata nai lo le faatagaina o i latou e taitaiina atu i tatou i le agasala.) • O le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 18:11 o loo faamaumauina ai le faapea mai o Iesu o tamaiti e le manaomiaina le salamo. Aisea? (Tagai Moronae 8:11–12.) E faapefea ona “ola tamaiti ia Keriso”? (Tagai Moronae 8:12; MFF 29:46–47.) O a mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou “ola ai ia Keriso”? (Tagai Mataio 18:4; Mosaea 3:19; Moronae 8:10.) • Faitau le Mataio 18:11–14. E mafai faapefea ona faatatau lenei faataoto i le mamoe na se ia i tatou? Na faapefea ona faamanuiaina oe po o se isi e te iloa ona o se tasi e mulimuli i le mataupu faavae o lenei faataoto? 4. “Ua tofia foi e le Alii isi fitugafulu” (Luka 10:1) • Ia talanoaina le Luka 10:1–24. E faapefea ona faatusatusa ia faatonuga na tuuina atu e le Alii i Fitugafulu ma faatonuga na ia tuuina atu i le Toasefululua i le Mataio 10? O a tiutetauave o Fitugafulu i aso nei? (Tagai MFF 107:25, 34, 38, 93–97.) 5. O le paia o le sootaga i le faaipoipoga Ia faamatala atu o le Mataio 19:1–12 o loo faamatalaina ai se tulaga na taumafai ai le Au Faresaio e maileia ai Iesu e ala lea i le fesili atu ia te ia i le faatulafonoina o le tete’a (tagai foi Mareko 10:1–12). O le tete’a o se mataupu lea sa tele ina talanoaina i taitai ma tagata Iutaia atamamai, ma sa faamoemoe lava le Au Faresaio o le tali a Iesu i le latou fesili o le a faatupuina ai le feitagai i Iutaia. Tuu atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataio 19:3–9. • O le a le tali a Iesu i le fesili a le Au Faresaio i le fuaiupu 3? (Tagai Mataio 19:4–6. Na ia tau atu i ai o le tete’a e lei faauuina e le Atua.) Aisea na faatagaina ai e Mose le tete’a i tagata Isaraelu? (Tagai Mataio 19:7–8.) Ia faamatala atu, o aso anamua i Isaraelu, e mafai e se alii ona tuuese, po o le tete’a ma lona toalua ona o ni mafuaaga iloga. Na aoao mai e Iesu, i totonu o se lalolagi atoatoa, e pei o le malo selesitila, e le mafai ona i ai le tete’a. Talu ai ona o le lalolagi e lei taitai ona atoatoa, o loo faatagaina ai pea le tete’a ae le tatau ona tupu sei vagana ni tulaga sili ona ogaoga. O loo faailoa mai i le Mataio 19:9 66 Lesona 14 faapea o se tagata na te faatea i lona toalua ona o se mafuaaga e le matuia o loo faaipoipo pea o ia i lona toalua i le silafaga a le Atua, ma o lea ua ia mulilua ai pe afai e faaipoipo atu i se isi tamaitai. (Tagai James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 473–75, 484.) • O a ni tulaga o le lotomaualalo, lotofaamagalo, ma le alofa moni e faatinoina i se faaipoipoga faamanuiaina? E mafai faapefea e lo tatou tauivi ina ia avea faapei o Keriso ona fesoasoani ia i tatou i faaipoipoga ma isi fesootaiga? • E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tagata o e ua mafatia i aafiaga o le tete’a? 6. Gaoioiga a le autalavou Tusi (pe tuu atu i tagata o le vasega) ia fesili e uiga i le lesona i luga o ni fasi pepa laiti. (I le avea ai ma se gaoioiga e toe iloilo ai, e mafai ona e filifilia ni fesili tonu mai vaega taitasi o le lesona.) Tuu fasi pepa i totonu o se taga po o se atigi pusa. Tuu atu i tagata o le vasega e faatulaga o latou nofoa ina ia faataliolio, ma tuu le taga po o le atigi pusa i luga o se nofoa i le ogatotonu o le lio. Fai atu i tagata o le vasega e auauai i le aveeseina mai o fesili mai le taga po o le atigi pusa ma tali i ai. 67 Lesona 15 “O A’u o le Malamalama o le Lalolagi” Ioane 7–8 Faamoemoega Ina ia faamalosia molimau a tagata o le vasega o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma o lo tatou mulimuli ia te ia tatou te maua ai le saolotoga moni. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Ioane 7. Ua auai atu Iesu i le Tausamiga o Fale Apitaga ma aoao atu i totonu o le malumalu. O nisi tagata sa talitonu o ia o le Keriso, ae o nisi na manatu o ia o se taufaasese. e. Ioane 8:1–11. O se fafine na maua ina o mulilua ua aumaia ia Iesu. Na ia taulimaina o ia ma le alofa. i. Ioane 8:12–36. Na faailoa mai e Iesu, “ O au o le malamalama o le lalolagi.” Na ia aoaoina tagata Iutaia sa talitonu e faapea o le mulimuli atu ia te ia o le a faasaolotoina ai i latou mai noataga faaleagaga. 2. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia saga iloiloina lau lesona ae pe toe vaiaso fai. Afai e te vave faitauina mau filifilia, o le a e mauaina ni manatu ma ni lagona i le gasologa o le vaiaso na o le a fesoasoani ia te oe i le aoaoina o le lesona. Ao e mafaufau loloto i le lesona i le gasologa o le vaiaso, ia tatalo mo le Agaga e taitaiina oe ma ia maua le faatuatua o le a faamanuiaina oe e le Alii. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 23–24, 104–106.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia taumafai e faapogisa le potu i le mea e gata mai ai e ala lea i le tapeina o moli ma toso pupuni. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–2. Ao faitau le tagata o le vasega (po o taumafai e faitau) nei fuaiupu, fesili atu i ai: • Pe sa faigata ona faitauina nei fuaiupu? O le a se mea e faigofie ai? (Ia lava le malamalama.) Toe ki moli ma toe tatala ia pupuni. Fai atu i le tagata o le vasega e toe faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–2. Ia faamatala atu o le malamalama o loo faaaogaina i tusitusiga paia e avea o se faailoga o Iesu Keriso. Na faaaogaina e Iesu lenei lava faailoga ao aoao atu o ia i totonu o le malumalu. O lenei lesona o le a talanoaina ai auala lea e avea ai Iesu Keriso ma malamalama mo i tatou. Afai e le mafai ona e faapogisaina le potu, ia tusi se ata o se moli o le ava i luga o le laupapa (po o le faaali atu foi o se ata o se fale o le moli o le ava). Ia faamatala atu o le faamoemoega o se fale o le moli o le ava e lapatai ai ia vaa i ni mea matautia ma taitai atu ai i latou i le saogalemu. Ona faamatala atu lea o le 68 malamalama o se tasi lea o faailoga na faaaogaina e Iesu e aoao atu ai e uiga i lana misiona ma lana sootaga ma i tatou. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe faapefea ona avea Iesu ma malamalama lea e faaali mai ai ia i tatou le ala e tau atu i le saogalemu faaleagaga. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu tala nei faatusi paia, ia molimau atu ia Iesu Keriso pe a e lagonaina ua talafeagai. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia tuu mai a latou molimau ia Iesu Keriso pe afai ua faagaeetiaina i latou e faia. 1. Ua auai atu Iesu i le Tausamiga o Fale Apitaga ma aoao atu i totonu o le malumalu. Ia talanoaina le Ioane 7. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu o le Tausamiga o Fale Apitaga o se tausamiga faaletausaga lea a Iutaia e faia i le ono masina talu ona maea le Tausamiga o le Paseka. E valu aso e faia ai ma e faamanatuina ai le faamanuiaga a le Alii i le fanauga a Isaraelu i le taimi o le latou faigamalaga i le vao. E faamanatuina ai foi seleselega o le tausaga ma faailogaina ai le maea o le vaitau o le seleselega. E mafaufau tagata Iutaia o le tausamiga sili lenei ma fiafia i tausamiga uma. (Tagai Levitiko 23:34–43.) Ia faamanino atu na malaga mai Iesu mai Kalilaia i Ierusalema ina ia auai i lenei tausamiga i le malumalu (Ioane 7:1–10). • O a tala a tagata sa i le tausamiga e uiga ia Iesu ao faatalitali i lona taunuu mai? (Tagai Ioane 7:12.) Aisea na ofo ai tagata ina ua amata ona aoao atu Iesu? (Tagai Ioane 7:14–15.) • O le a le mea na ta’u atu e Iesu i tagata sa i totonu o le malumalu e uiga i ana aoaoga? (Tagai Ioane 7:16.) O le a le mea na ia faatonuina ai tagata ina ia latou faia e maua ai se molimau i ana aoaoga? (Tagai Ioane 7:17.) E mafai faapefea ona tatou faaaogaina nei aoaoga i o tatou olaga? Na saunoa mai faapea Elder John K. Carmack o le Au Fitugafulu: “Na faamalamalama mai e Iesu, ‘Ai se tasi e fia fai lona finagalo, e iloa e ia le mataupu pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava a’u’ (Ioane 7:17). I nisi upu, ao e taumafai i ai o le a mafai ona e iloa e moni. E moomia ai le faatuatua ina ia taumafai, ae maua ai le faamaoniga faaleagaga. O le soo na te faia lea mea, o le a maua ai le talitonu, iloa, ma malamalama” (Liahona, Ian. 1989, 28). Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu pe na faapefea ona faamalosia a latou molimau e se mataupu faavae o le talalelei ao latou ola ai (atonu e te manao e fetufaai atu se mea na oo ai lava oe i ai). Ia faamanino atu o le faafeagai o le folafolaga o loo i le Ioane 7:17 e moni foi; afai tatou te le ola ai i mataupu faavae o le talalelei, o le a faavaivaia a tatou molimau. • Ao aoao atu Iesu, sa faaauau pea ona fevaevaeai tagata i o latou manatu ia te ia. O a nisi o mafuaaga na talitonu ai o ia o le Keriso? (Tagai Ioane 7:31, 37–41.) O a nisi o mafuaaga sa le talitonu ai tagata o ia o le Keriso? (Tagai Ioane 7:27, 41–42, 52.) O le a se tulaga na iloa ai e tagata le mea e sau ai Iesu? (Latou te iloa lelei lona aiga ma lona nuu.) O le a se tulaga latou te leiloaina ai le mea e sau ai o ia? (Tagai Ioane 7:28–29; 8:14, 19, 23–29. Latou te lei malamalama na auina mai o ia e le Tama Faalelagi.) • E mafai faapefea ona faamalosia a tatou molimau i le misiona a Iesu Keriso? 69 2. Na aumaia ia Iesu se fafine na maua o mulilua. Faitau ma talanoaina le Ioane 8:1–11. • Aisea na avatu ai e le au tusiupu ma le Au Faresaio le fafine mulilua ia Iesu? (Tagai Ioane 8:4–6. Sa latou mananao e maileia Iesu i le faasalaina o le fafine i le oti po o le feteenai ai ma le tulafono a Mose.) O le a le tala a Iesu i le au tusiupu ma le Au Faresaio? (Tagai Ioane 8:7.) Aisea na latou le fetogia ai le fafine? (Tagai Ioane 8:9.) • Ina ua le faamaoniaina e Iesu le agasala a le fafine, na te lei faasalaina foi o ia (Ioane 8:10–11). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a le Faaola e uiga i le ala e tatau ona tatou tali atu ai i tagata o e ua matuai agasala lava? Na faamalamalama mai e Elder Marvin J. Ashton: “Na aumaia e le au tusiupu ma le Au Faresaio se fafine ona o le mulilua. O lo latou faamoemoega e le o le faaalia lea o le alofa mo le tamaitai po o le Faaola, ae ina ia faamaasiasiina ma faaseseina Iesu. . . . e lei tausalaina e Iesu le tagata na mulilua; e lei i ai se masalosalo e uiga i lona finagalo e tusa ma le tulaga o le faaalia o uiga mama e tatau ai. [Peitai] ia filifili e aoao atu ma le alofa—ina ia faaali atu i le au tusiupu ma le Au Faresaio i le tulaga manaomia o le auauna atu i tagata mo lona lava lelei, ma faaali atu ai foi le tulaga matautia o le taufaasese ma le maasiasi” (Liahona, Oketopa 1981, 51–52). 3. Na tautino mai e Iesu, “ O au o le malamalama o le lalolagi.” Faitau ma talanoaina le Ioane 8:12–36. • I le taimi o le Tausamiga o Fale Apitaga, sa matuai faamalamalamaina le malumalu i Ierusalema i aloiafi mai tuugalamepa lapopoa e fa. O nei aloiafi e mafai ona iloa uma i totonu o le aai. Aisea ua talafeagai lelei ai lea nofoaga mo Iesu e faasilasila atu ai, “O au o le malamalama o le lalolagi”? (Ioane 8:12). O le a le uiga, o Iesu o le malamalama o le lalolagi? (Tagai Ioane 8:12; Alema 38:9, 3 Nifae 15:9; MFF 88:6–13.) • Ao tauivi tagata ina ia avea e faapei o Iesu, e avea foi i latou ma malamalama o le lalolagi, o loo atagia ai lona malamalama (Mataio 5:14, 3 Nifae 18:24). E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i isi ina ia latou iloa le malamalama lea ua ofoina mai e Keriso? (Tagai Mataio 5:16; 28:18–20; Filipi 2:14–15.) • Na tau atu e Iesu i tagata i le malumalu faapea na te faia lava mea e fiafia ai lona Tama (Ioane 8:29). E mafai faapefea ona sili atu lo tatou tautino e faia mea e fiafia ai le Tama Faalelagi? • Ao molimau atu Iesu i lona Tama i le Lagi, “e toatele na talitonu ia te ia” (Ioane 8:30). O le a le mea na folafola atu e Iesu i nei tagata pe afai o le a faaauau pea ona latou mulimuli ia te ia? (Tagai Ioane 8:31–32.) O le a le mea e faasaolotoina ai i tatou e le upumoni? (Tagai Ioane 8:33–34.) E noanoatia faapefea i tatou pe a tatou faia le agasala? (Tagai Alema 12:11; 34:35.) E faapefea ona faasaoloto i tatou mai lo tatou iloa o le mea moni? • Na taua mulimuli ane e Iesu o ia o le “upumoni” (Ioane 14:6). E faapefea ona aafia ai lou malamalama i le folafolaga o loo i le Ioane 8:32 ona o lenei mea? E faapefea ona faasaolotoina i tatou i le iloaina o le Faaola? E mafai faapefea ona tatou iloaina o ia? 70 Lesona 15 Faaiuga Ia molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma na o ia e mafai ona faasaoloto ai i tatou mai noataga o le agasala. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia mulimuli ia Keriso, “o le malamalama o le lalolagi,” ina ia mafai ona ia taitaiina i latou i le mapusaga faaleagaga. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Vai ola I se tasi o sauniga na faia i le Tausamiga o Fale Apitaga, na tuuina ai e se faitaulaga ia le vai mai le taelega i Seloa i luga o le fata faitaulaga. O lenei taulaga na faia ina ia talosagaina ai le timu ma le faamanuiaina o mea toto i le isi tausaga. E pei ona aoao e Iesu i le malumalu i le aso mulimuli o le tausamiga, na ia valaauliaina ai tagata ina ia feinu i le vai o le ola (Ioane 7:37–38). • O fea nisi vaega na taua ai e Iesu le vai o le ola? (Tagai Ioane 4:5–15.) O le a le “vai o le ola”? E mafai faapefea ona tatou inu i ai? 2. O Iesu Keriso o Ieova Faitau ma talanoaina le Ioane 8:37–59. • Aisea na tau atu ai e Iesu i tagata Iutaia le talitonu e le o latou o ni fanau a Aperaamo? (Tagai Ioane 8:39–40. E ui lava o i latou o nisi e suli mai ia Aperaamo, ae latou te lei faia galuega amiotonu e pei ona faia e Aperaamo.) Aisea na tau atu ai e Iesu ia i latou e le o ni fanau a le Atua i latou? (Tagai Ioane 8:41–44.) E mafai faapefea ona tatou faaalia e ala i a tatou mea e fai o i tatou o fanau a le Tama Faalelagi? • Aisea na tete’i ai tagata Iutaia i le faamatalaga a le Alii e uiga ia Aperaamo? (Tagai Ioane 8:51–53, 56–57. Latou te le iloaina sa faatatau le saunoaga a Iesu i lona mafaia lea ona faatoilaloina le oti faaleagaga [fuaiupu 51] ma lona muai olaga [fuaiupu 56–57].) O le a se fesoasoaniga o le fetalaiga a Iesu, “Sa a’u i ai, ao lei leai se Aperaamo” (Ioane 8:58) ia i tatou ina ia tatou malamalama ai ia te ia? Tagai Esoto 3:13–14. O Iesu o Ieova, le Silisiliese “O Au,” le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.) Aisea e taua ai le iloa o Iesu o Ieova ao lei oo i lona soifuaga faaletino? 71 Lesona 16 “Sa Ou Tauaso, O Lenei Ua Ou Vaai” Ioane 9–10 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua se malamalamaaga sili atu ma le agaga talisapaia o Iesu Keriso o le Malamalama o le Lalolagi ma o le Leoleo Mamoe Lelei. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Ioane 9. Ua faamautu e Iesu o ia o le Malamalama o le Lalolagi ma ia faamaloloina se tagata na fanau mai o tauaso. Na molimau atu le tagata tauaso i le Au Faresaio ma tapuai atu ia Iesu. e. Ioane 10:1–15, 25–28. Ua aoao mai e Iesu o ia o le Leoleo Mamoe Lelei ma o le a ia tuuina mai lona soifua mo ana mamoe. O mamoe a le Alii o i latou ia e faalogo i lona siufofoga ma mulimuli ia te ia. 2. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona: a. O le ata o le Faamaloloina o le Tauaso (62145; Taga Ata o le Talalelei 213). e. Vaega 3 o “Tu ma Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: “O se tulaga atamai le popole ina nei le talafeagai o tatou tomai ma le matafaioi ua tuuina mai tatou te tausia ai le faatuatua o isi. O o tatou tomai, po o le a lava le tele o loo i ai, o le a le lava. Ae o lena vaaiga moni faatapulaaina, e tulai mai ai le lotomaualalo e mafai ona taitaiina atu ai i le faalagolago i le Agaga ma lona mana” (Henry B. Eyring, i le Conference Report, Oke. 1997, 11; po o le Liahona, Ian. 1998, 99). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i nisi na mama’i i la le tino na faamaloloina e Iesu i le taimi o lana misiona i le olaga nei. Ia lisi i luga o le laupapa a latou tali. Ona faamanino atu lea o se vaega o lenei lesona e faatatau lea i le faamaloloina e Iesu o se tagata tauaso—o se vavega e masani ona ia faia. • Aisea e te manatu ai o le faamaloloina o le tauaso o se vavega tulaga ese lea i le misiona a le Faaola? O le a se faatusa faaleagaga o le faamaloloina o le tauaso? (O le mana o le Faaola e fesoasoani ai ia i tatou e faatoilaloina ai le tauaso faaleagaga ma “vaai ai” po o le malamalama i upu moni faaleagaga.) Ia faamatala atu o mau o loo suesueina i lenei lesona o loo tulimatai atu lea i le vaai ma le faalogo i le Faaola ma o tatou tiutetauave ina ia fesoasoani i isi ia faia foi le mea e tasi. 72 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. Ua tuuina atu e Iesu se malamalama i se tagata na fanau mai o tauaso. Ia talanoaina le Ioane 9. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau fuaiupu filifilia. Ia faaali atu le ata o Iesu o loo faamaloloina le tagata tauaso. • A o lei faamaloloina le tagata na fanau mai o tauaso, na folafola atu e Iesu, “O au o le malamalama o le lalolagi” (Ioane 9:5). O a ni auala na aumaia ai e Iesu le malamalama i le tagata tauaso? (Tagai Ioane 9:6–7, 35–38.) • O le tagata o le sa tauaso na molimau atu faafia o Iesu na faamaloloina o ia (Ioane 9:10–11, 15, 17, 24–25, 27, 30–33. Atonu e te manao e uunaia tagata o le vasega ina ia faailoga nei fuaiupu i a latou tusitusiga paia). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a lenei tagata? (O tali e mafai ona aofia ai le i ai o so tatou tiutetauave o le fetufaai atu lea o a tatou molimau. Ia faamanino atu na matuai lototele lava le molimau atu o lenei tagata i le toatele o tagata, e oo lava ia i latou na teenaina lana molimau ma taufaamatau ia te ia.) • Na faapefea ona faatupuina le molimau a lenei tagata a o ia faaauau pea ona fetufaai atu? (Faatusatusa i fuaiupu 11, 17, 33, ma le 38.) O faapefea ona faatupulaia lau molimau ao e fetufaaiina atu? • O a ni uiga na faaalia e le Au Faresaio ina ua latou faalogo i lenei vavega? (Tagai Ioane 9:16.) O le a sou manatu aisea na latou tetee ai e faailoa mai na faatinoina e Iesu lenei vavega e ala lea i le mana o le Atua? (O tali e mafai ona aofia ai le faamaualuga, feita ia Iesu o loo faamalolo i le Sapati, o le fefefe ina nei le toe lauiloa i latou ma aveesea lo latou malosi o loo i ai, ma isi.) Na faapefea ona taumafai le Au Faresaio e tauleagaina Iesu? (Tagai Ioane 9:16, 18–20, 24, 28–29, 34.) O faapefea ona teenaina e nisi tagata i aso nei le mana o le Atua? • Na faapefea ona tali atu matua o lenei alii na tauaso ina ua fesiligia e le Au Faresaio e uiga i le vavega? (Tagai Ioane 9:18–23.) Aisea na tali ai faapea matua? (Tagai Ioane 9:22.) E faapefea ona avea i tatou i nisi taimi faapei o matua o lenei alii? E mafai faapefea ona tatou totoa atili i a tatou molimau? • Na faapefea ona faasalaina e le Au Faresaio lenei alii ina ua faaauau pea ona molimau fai mai o Iesu na faamaloloina o ia? (Tagai Ioane 9:34. Ia faamatala atu o le tuliesea o lona uiga o le faateaina.) O le a le mea na faia e Iesu ina ua ia faalogo ua faateaina lenei tagata ona o lana molimau? (Tagai Ioane 9:35–37.) O faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii i lou tumau ma le faatuatua i taimi o faaosoosoga? Afai o loo e faaaogaina le ata vitio, ia faaali atu nei loa le “O le Sunako.” • O a ni auala na mafai ona pupula ai le Au Faresaio, ma auala sa tauaso ai i latou? (Tagai Ioane 9:39–41. Sa latou iloa lelei le tulafono, ae sa tauaso i latou i lona faamoemoega moni. Sa latou tetee e vaai ua faataunuuina e Iesu le tulafono.) O le a le eseesega o le vaai i o tatou mata ma le “iloa” po o le malamalama faaleagaga? O a nisi o mafuaaga o le tauaso faaleagaga? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala e uiga i le auala tatou te faatoilaloina ai le tauaso faaleagaga? 73 2. Ua aoao atu e Iesu o ia o le Leoleo Mamoe Lelei. Faitau ma talanoaina le Ioane 10:1–15, 25–28. I nei fuaiupu, na faamatala ai e Iesu le auala e puipuia ma tausia ai e se leoleo mamoe ana mamoe. Ia faamatala atu, i le taimi o Iesu, e taitaiina atu mamoe i totonu o se pa e taua o se lotoa mamoe mo le po. O se tasi o leoleo mamoe o le a vaavaaia le faitotoa ae o atu isi i le fale e malolo ai. Afai e sau se manu feai i le lafu, o le a tuuina atu e le leoleo mamoe lona ola pe a tatau ai ina ia puipuia ai mamoe. I le taeao, e tofu o mai ai leoleo mamoe ma tauvalaau i ana lava mamoe. O le a latou iloaina lona leo ma mulimuli atu ia te ia i le mea o i ai le vao lafulemu. • I le talanoaina e Iesu o le leoleo mamoe ma ana mamoe, o ai o loo faatusa i ai mamoe? (Tagai Ioane 10:4, 27.) O ai le leoleo mamoe? (Tagai Ioane 10:11.) O a nisi uiga o se leoleo mamoe lelei? (Atonu e te manao e lisi nei uiga i luga o le laupapa e pei ona faaalia i lalo.) a. Na te iloa ana mamoe, e valaau foi i latou i o latou igoa, ma taitai ia i latou (Ioane 10:3–4, 14). e. O ia le faitotoa o le mamoe, e faatagaina ai i latou e ulu atu i le lafu ina ia faasaoina ai ma maua le vao lafulemu (Ioane 10:7, 9). i. Na te tuuina atu i mamoe le “ola . . . ia maua atili ai lava” (Ioane 10:10). o. Na te tuuina atu lona ola mo ana mamoe (Ioane 10:11, 15). • O le a le eseesega i le va o le leoleo mamoe ma le auauna? (Tagai Ioane 10:11–14.) E faapefea ona avea Iesu ma faataitaiga lelei o se leoleo mamoe? (I le faaaogaina o le lisi na e tusiaina i luga o le laupapa, ia talanoaina pe faapefea ona faataitaia mai e Iesu nei uiga lelei taitasi. Tagai 2 Nifae 9:41–42 ao outou talanoaina pe faapefea ona avea Iesu ma faitotoa o mamoe. Ao outou talanoaina le naunautai o Iesu e tuuina atu lona soifua mo i tatou, tagai i le Ioane 10:17–18.) • E faapefea ona iloa e mamoe lo latou leoleo mamoe? (Tagai Ioane 10:3–4.) E mafai faapefea ona tatou lagonaina le siufofoga o le Alii? (Tagai MFF 1:37–38; 18:33–36; 97:1.) E faapefea ona puipuia i tatou pe a tatou iloa ma mulimuli i le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei? Afai o loo e faaaogaina le ata vitio, ia faaali atu nei loa le “O le Leoleo Mamoe” ma le “O le Lafu Mamoe.” • O ai tagata gaoi ma faomea ia o loo taumafai e ulu atu i le lotoa mamoe? (Tagai Ioane 10:1. O tagata ia o loo taumafai e faaleaga i latou ua mulimuli i le Alii po o le taitaiseseina o i latou.) E mafai faapefea ona tatou iloatinoina le va o leoleo mamoe moni ma i latou o loo taumafai e taitaisese i tatou? (Tagai Ioane 10:10.) • E faapefea ona tauia ia mamoe ona o le mulimuli i le Leoleo Mamoe Lelei? (Tagai Ioane 10:9–10, 28.) O faapefea ona faamanuiaina oe i lou mulimuli i le Faaola? Faaiuga 74 Ia molimau atu o Iesu o le Malamalama o le Lalolagi ma le Leoleo Mamoe Lelei. Afai e talafeagai ia fetufaai atu i le vasega ni auala na fesoasoani mai ai le Alii ia te oe ina ia e pupula faaleagaga ma mulimuli ia te ia. Lesona 16 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O o tatou tiutetauave i le avea ai ma leoleo mamoe • E faapefea ona avea foi i tatou ma leoleo mamoe i mamoe a le Alii? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia fesoasoani ai i isi ina ia latou lagona ma mulimuli i le siufofoga o le Leoleo Mamoe Lelei? Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie faapea: “Soo se tasi o loo auauna atu i soo se tofiga i le Ekalesia, lea o loo gafa ai mo le ola faaleagaga po o le faaletino o soo se tasi o fanau a le Alii, o se leoleo mamoe o ia i na mamoe. E suesueina e le Alii ana leoleo mamoe mo le saogalemu (faaolataga) o ana mamoe” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 710). 2. “Ua ia te au foi isi mamoe” (Ioane 10:16) • O ai lea e faatatau i ai le saunoaga a Iesu i le Ioane 10:16? (Tagai 3 Nifae 15:21–24.) O anafea na faalogo ai “isi mamoe” ia i le siufofoga o le Alii? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mau i se tasi o loo sailiili i le Ekalesia ina ia maua se malamalamaaga lelei i le Tusi a Mamona? Na aoao mai Elder Howard W. Hunter faapea: “O i latou o e masani i le soifuaga ma aoaoga a le Matai mai lo latou malamalama i tusi o le Tusi Paia o le a fiafia foi latou te iloa e i ai foi se tala faamaumau o lona faaali atu i tagata o le Itu Lalolagi i Sisifo—o isi mamoe ia na ia faasino i ai. Ua faaigoaina o le Tusi a Mamona, na faaigoa i le igoa o le perofeta na tuufaatasia ma otootoina talafaamaumau o tagata o konitineta Amerika. O le Tusi a Mamona o le isi lea mau ia Keriso ma o loo faamaumauina ai ana aoaoga i le isi lafu mamoe i le Lalolagi Fou” (Liahona, Iulai 1983, 26). 3. Auala eseese e vaai ai Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia talisapaia ma le atoatoa ia auala na fesoasoani mai ai le Alii ia tatou vaai ai, ia tusia i ni fasi pepa uiga eseese o le upu vaai (o uiga fautuaina o loo tuuina atu i lalo). Tuu ia fasi pepa o upu i totonu o se pulou po o se atigi pusa, ma fai atu i tagata o le vasega e auauai mai i le filifilia o se upu tusi ma faamatala pe faapefea ona fesoasoani le Faaola ia i tatou ina ia tatou vaai i le auala e pei ona faamatalaina. O lenei manatu e faapitoa lona aoga mo vasega a le autalavou. o le vaai e ala i mata o le malamalama o le nofouta 75 o le manatu faale-mafaufau o se mea lea e mafai ona i ai o le sailia po o le mauaina o le taulai atu i ai o manatu o le tilotilo i ai mai se isi itu 76 “Se a Se Mea Ou Te Faia Ina Ia Ou Maua Ai Le Ola e Faavavau” Lesona 17 Mareko 10:17–30; 12:41–44; Luka 12:13–21; 14; 16 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama e tatau ona tatou naunau e ositaulaga mea o lenei lalolagi ina ia maua ai se nofoaga i le malo o le lagi. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei. a. Mareko 10:17–30; 12:41–44. O se tagata mauoa na fesili po o le a se mea na te faia ina ia maua ai le ola e faavavau, ma sa aoao atu i ai e Iesu o le naunau i ‘oa e mafai ona taofia ai se tagata mai le malo o le Atua. Na viia e Iesu se fafine ua oti lana tane mo le lafoina o ana tupe iti e lua i le mea e teu ai tupe. e. Luka 12:13–21. I le faataoto i le tagata mauoa, na aoao mai ai e Iesu le leaga o le manao lasi. Na ia apoapoaiina ona soo ina ia saili i ‘oa faalelagi nai lo ‘oa faalelalolagi. i. Luka 14:15–33. O le faataoto i le talisuaga tele, na aoao ai e Iesu faapea o e mulimuli ia te ia e tatau ona naunau e tuuese mea uma lava. o. Luka 16:1–12. O le faataoto i le auauna amioletonu, na aoao ai e Iesu ona soo ina ia saili i ‘oa faaleagaga ia pei o le maelega o i latou o loo sailia le tamaoaiga faalelalolagi. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mataio 19:16–30; Luka 18:18–30; 21:1–4; Iakopo 2:18–19. 3. Afai e maua le ata o Keriso ma le Tagata Mauoa (Taga Ata o le Talalelei 244), ia faaaoga i le taimi o le lesona. 4. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia fai se mailei manuki pe tusi se ata i luga o le laupapa (tagai i le ata o loo i lalo). Ina ia faia se mailei manuki, ia maua se pusa e i ai sona tapuni. Ia faapipii le tapuni i le pusa, ma tipi le isi itu o le pusa ia fai ai se avanoa e mafai ona ofi ai se lima o loo faamatala ae le o uuina se moto. Tuu se fualaau aina po o ni nai pinati i totonu o le pusa. 77 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na faapea mai Nifae, “Na ou faatatau tusi paia uma ia te i matou, ina ia aoga e aoaoina ai i matou” (1 Nifae 19:23). Suesue le O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, itulau 78–79, 171–172, ma le 179–180 e vaai i ai pe mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega e faatatauina, po o le faaaogaina, ia tusitusiga paia i o latou olaga. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu le mailei na e faia pe na e tusia (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). Ia faamatala atu o se mailei e pei o lenei e mafai ona faaaogaina e pue ai se manuki. O se pusa e faataatia i le palapala, ae tuu i totonu se meaai (e pei o se pinati po o se fualaau aina). O le pu o loo i totonu o le pusa e lava lona lapoa e ofi ai le lima o se manuki e aunoa ma se mea o uuina ai ae laitiiti tele mo le lima o le manuki faatasi ai ma le meaai pe a aumai i fafo (atonu e te manao e faataitai lenei faiga). A iloa e le manuki se meaai ona aapa atu lea i ai ina ia maua mai. O le taimi e maua ai e le manuki le meaai, o le a maua ai loa o ia nai lo le faamamuluina o le meaai. O le a le ositaulaga lava o ia mo lenei tau mo se mea e sili atu—o lona saolotoga lea. Ia faamanino atu o nisi taimi tatou te faia ai ni mea sese e pei lava o le manuki. A tatou mauaina se mea e naunau i ai, atonu o le a tatou le naunau e faamamulu e tusa lava po o lo tatou taofiofi i ai atonu o le a aveesea ai se mea e sili atu ona lelei. O lenei lesona e faatatau lea i nisi o mea atonu tatou te maua ina ia ositaulagaina ina ia maua ai faamanuiaga silisili: o le ola e faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina ia mau nei, fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o i tatou uma taitoatasi o le a talosagaina ina ia ositaulagaina mea eseese mo le malo o le Atua. E tatau ona tatou naunau ina ia ositaulagaina soo se mea e talosagaina ai i tatou e le Atua. 1. O le faatuatua i ‘oa e mafai ona taofia ai se tagata mai le malo o le Atua. Faitau ma talanoaina le Mareko 10:17–30; 12:41–44. Faaali atu le ata o Keriso ma le tagata mauoa. • O le a le fetalaiga a Iesu na fai i le tagata mauoa o le na fesili pe faapefea ona maua le ola e faavavau? (Tagai Mareko 10:17–21.) Aisea na faanoanoa ai le tagata talavou i nei poloaiga? (Tagai Mareko 10:22.) O le a sou manatu aisea na talosagaina ai o ia e le Alii ina ia foai uma atu ana mea? E faapefea ona faatatau le poloaiga a le Faaola i le tagata mauoa ia i tatou? Na saunoa mai faapea Peresitene Iosefa F. Samita: “O le faigata i le alii mauoa talavou lenei ona e tele naua ana mea, ma sa sili ia te ia le faalagolago i lona tamaoaiga nai lo le faagalo o mea uma ae mulimuli ia Keriso. . . . E le mafai e se tasi ona maua le meaalofa o le ola e faavavau sei vagana ua naunau e ositaulagaina mea uma o lenei lalolagi ina ia maua ai” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 261). 78 Lesona 17 • O le a le mea na aoao e Iesu e uiga i le sootaga i le va o le maua o oa ma le ulu atu i le malo o le Atua? (Tagai Mareko 10:23–25.) O le a le eseesega i le va o le umiaina o oloa ma le faatuatua i ai? E mafai faapefea ona tatou faatumauina se uiga lelei i a tatou meatotino faalelalolagi? (Tagai Mosaea 4:19, 21.) Na aoao mai Peresitene Samita: “E le faailoga tagata le Atua. E mafai e le tagata mauoa ona faigofie ona ulu atu i le malo o le lagi e pei foi o le mativa, pe afai na te faagauaiina lona loto ma ona lagona i le tulafono a le Atua ma le mataupu faavae o le upu moni; pe afai o le a ia tuuina atu ona lagona i le Atua, o lona loto i le upu moni, ma lona agaga i le faataunuuina o faamoemoega o le Atua, ae le o le tuuina atu o ona lagona ma ona faamoemoega i mea o lenei lalolagi” (Gospel Doctrine, 260–61). • Faatusatusa le tagata talavou mauoa ma le fafine mativa ua oti lana tane o loo i le Mareko 12:41–44. O le a le mea sa naunau le fafine ua oti lana tane e faia lea e lei mauaina e le tagata talavou mauoa? (Tagai Mareko 12:44. Sa ia naunau e tuuina atu mea uma sa ia te ia mo le malo o le Atua.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina se uiga e pei o le fafine mativa ua oti lana tane? 2. Saili oa faalelagi, nai lo ‘oa faalelalolagi. Faitau ma talanoaina le Luka 12:13–21. • O le a le mea na ta’u atu e Iesu i le tagata na popole i lona tofi? (Tagai Luka 12:13–15.) O le a le matapeapea? (O se naunauga malosi mo le tamaoaiga po o meatotino a le isi tagata.) O a mea o loo matapeapea ai tagata i aso nei? Aisea e matautia ai le matapeapea? • I se lalolagi lea e masani ona faatauaina ia meatotino, e mafai faapefea ona tatou manatuaina o lo tatou taua taitoatasi e le fuafuaina i le tele o mea tatou te mauaina? (Tagai Luka 12:15.) O a faamanuiaga e sili atu nai lo meatotino? (Tagai Luka 12:31–34; MFF 6:7 mo nisi faataitaiga.) • Na faapefea ona faamanuiaina le tagata o loo i le faataoto o le tagata mauoa? (Tagai Luka 12:16.) O le a le mea na ia fuafua e faia i ana mea na totoe? (Tagai Luka 12:18.) O le a le mea na faaalia mai i ana gaoioiga? (Tagai Luka 12:19–21. O lona loto ua faananau i ana oa.) O le a le mea sa tatau ona ia faia i ana mea e tele pe afai o loo ia sailia oa faalelagi nai lo oa faalelalolagi? (Tagai Mosaea 4:26; MFF 52:40.) • Aisea e tuu atu ai loto o le toatele o tagata i tamaoaiga faalelalolagi e ui lava ua latou iloa ua mo na o sina taimi? E mafai faapefea ona tatou fuafuaina pe ua tatou naunau tele i meatotino? E mafai faapefea ona faateleina lo tatou foai atu i o tatou tamaoaiga ma isi faamanuiaga, e pei o taimi ma taleni? (Atonu e te manao e uunaia le vasega ina ia matuai mafaufau loloto i nei fesili i fafo atu o le vasega, ia i latou lava po o nisi foi tagata o le aiga.) 3. O e mulimuli ia Keriso e tatau ona naunau e tuuese mea uma ina ia avea ai ma soo moni. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Luka 14:15–33. • I le faaliliuina o le faataoto i le talisuaga tele, na aoao mai ai e Elder James E. Talmage e faapea o le valaauliaina o malo faaaloalogia e faatusa lea i tagata o le feagaiga, po o le aiga o Isaraelu. Ina ua talosagaina e le auauna (Iesu) i latou ina ia o mai i le talisuaga (talia le talalelei), sa latou faia ni ’alofaga ma 79 mumusu e o mai (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 452). Aisea na le o mai ai tagata o Isaraelu i le talisuaga? O ai e “matitiva, ma e mumutu, ma e pipili, ma e tauaso” na o mai i le talisuaga? (Luka 14:21). • E faapefea ona faatatau le faataoto i le talisuaga tele ia i tatou? O a ni ’alofaga tatou te faia i le le aai ai i le laoai a le Alii—mo se faataitaiga o le le faitauina o tusitusiga paia po o le alu atu i le malumalu? E mafai faapefea ona tatou faaali atu lo tatou taliaina o le valaaulia a le Alii i le talisuaga? • Na aoao mai Iesu faapea e tatau i ona soo ona naunau e ositaulaga soo se mea na te talosagaina mai ia te i latou (Luka 14:26–33). O a nisi o mea na talosagaina ai uluai soo ina ia latou ositaulagaina? O a nisi o mea ua talosagaina ai soo i aso nei ina ia ositaulagaina? O le a se mea ua talosaga mai ai le Alii ia te oe ina ia ositaulagaina? O faapefea ona faamanuiaina oe i le faia o nei osigataulaga? 4. Saili le tamaoaiga faaleagaga ma le maelega ma le malosi. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Luka 16:1–12. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama i le faataoto i le auauna amioletonu, ia fetufaai atu le faamatalaga lenei: Na faamalamalama mai e Elder James E. Talmage faapea na faaaogaina e le Alii lenei faataoto “ina ia faaali atu ai le eseesega i le va o le faaeteete, manatunatu, ma le naunautai o tagata o loo aafia i mataupu i le sailiga o tupe o le lalolagi, ma ala o i latou o e o loo tauivi ma le naunautai i tamaoaiga faaleagaga.” E lei faapea ua fautua mai le Alii ina ia tatau ona tatou faataitai i mea leaga a le auauna amioletonu, ae e tatau ona tatou saili i le tamaoaiga faaleagaga i le naunautaiga lava e tasi lea na faaalia e le auauna i le sailia o le tamaoaiga faaletino. Na faaauau le saunoaga a Elder Talmage, “O tagata e mafaufau faalelalolagi latou te le teenaina le saunia o mea mo o latou tausaga i le lumanai, ma e masani ona latou naunau ina ia matuai faateleina; ae o tagata o le malamalama, po o i latou o e talitonu e silisili le tamaoaiga faaleagaga nai lo meatotino o lenei lalolagi, e le malolosi, e le tamaoaiga, pe atamamai” (Jesus the Christ, 463). • Fai atu i tagata o le vasega ina ia faatusatusa ma le filemu ia le aofaiga o le taimi, manatu, ma le malosi latou te faaaluina i le mauaina mai o tupe ma meatotino ma le aofaiga o le taimi, manatu, ma le malosi latou te faaaluina i le sailia o oa faaleagaga. E mafai faapefea ona tatou matuai naunau ma maelega i le sailia o oa faaleagaga? Faaiuga Ia molimau atu o le mauaina o le ola e faavavau, e tatau ai ona tatou naunau e tuu ese mea a le lalolagi ae auauna atu i le Alii ma o tatou loto atoa, manatu atoa, ma le malosi atoa. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia loto faafetai mo faamanuiaga faalelalolagi ae ia tauivi ina ia tagatagai i ai i le tulaga sao. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 80 Lesona 17 1. Lotomaualalo Faitau ma talanoaina le Luka 14:7–11. • E faapefea ona e iloaina le sa’o o le faamatalaga a Iesu o loo i le Luka 14:11? 2. Alofa moni • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Luka 14:12–14 e uiga i le ala tatou te auauna atu ai? (O tali e mafai ona aofia ai le le tatau ona tatou auauna atu faatasi ma se manatu e toe tauia mai i tatou, ma e le tatau ona faatapulaaina la tatou auaunaga ia i latou o e o le a toe totogiina mai i tatou pe faafetai mai foi.) O a ni o tatou lagona mo le auauna atu? • E faapefea ona fesoasoani le alofa moni ina ia tatou latalata atu ai i le Alii? 3. O le faataoto i le tagata mauoa ma Lasalo Tuu atu i tagata o le vasega e faitau ma talanoaina le faataoto o loo i le Luka 16:19–31. • Ina ua mavae le maliu o le tagata mauoa, o le a le mea na ia talosaga atu ai i le Tama o Aperaamo e faia mo ona uso? (Tagai Luka 16:27–28.) O le a le tali a Aperaamo? (Tagai Luka 16:29–31.) O le a se mea o loo aoao mai ai tatou e uiga i le faalogo atu i le perofeta? • O le a se mea o loo aoao mai ai i tatou e lenei faataoto e uiga i le tausiga o e matitiva? (Tagai MFF 104:18.) Atonu e fiafia le autalavou i le faatinoina o lenei faataoto. Ia tuu ni tagata se toalua o le vasega (Aperaamo ma Lasalo) i le isi itu o le pa e pei o se laina nofoa (vanu tele), ma le isi tagata o le vasega (o le tagata mauoa) i le isi itu. Fai atu i le tagata lona fa o le vasega e avea ma faamatala. Tuu atu i tagata o le vasega e faitauina sao mai laina o loo i le Luka 16:19–31, faatasi ai ma le tagata faamatala o loo ia faitauina mea uma e le o taua tonu mai e soo se tasi o loo faatinoina le tala. 81 Lesona 18 “Na Le Iloa Foi o Ia, A ua Maua” Luka 15;17 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le olioli e maua mai pe a tatou salamo ma pe a tatou fesoasoani atu i isi ina ia salamo. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Luka 15:1–10. O le faataoto i le mamoe na se, ma le tupe na le iloa, na aoao mai ai e Iesu le taua o agaga. e. Luka 15:11–32. O le faataoto i le atalii faamaumauoa, na aoao mai ai e Iesu faapea e matuai tele le olioli o lo tatou Tama Faalelagi e faamagalo i le ua salamo. Na aoao foi e le Faaola ona soo ina ia latou loto faamagalo. i. Luka 17:11–19. O se tagata na faamaloloina e Iesu mai le lepela ua toe foi atu e faafetai ia te ia. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mataio 18:11–14. 3. Afai e maua ata O le Atalii Faamaumauoa (62155; Taga Ata o le Talalelei 220) ma le O Lepela e Toasefulu (62150; Taga Ata o le Talalelei 221), ia faaaogaina i le taimi o le lesona. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: E masani ona tuuina mai e Iesu ni fesili ina ia uunaiina ai le au faalogologo ina ia faaaogaina mataupu faavae na ia aoaoina (tagai Mataio 16:13–16; Luka 7:41–42). Ia saunia ma le agaga tatalo ia fesili na o le a uunaia ai tagata o le vasega e auai i le lesona ma o le a fesoasoani lea ia i latou ia malamalama ma faaaogaina mataupu faavae ua aoaoina. (Tagai O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 66–73.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu se taimi na leiloa ai se mea e sili ona taua ia i latou po o se taimi foi na leiloa ai se tagata o le aiga. Ona tuuina atu lea o fesili nei: • O a ni ou lagona na i ai ina ua le iloa lena mea po o se tagata foi o le aiga? O a ni ou lagona ina ua toe maua lena mea po o lena foi tagata o le aiga? Atonu e te manao foi e fai atu i tagata o le vasega ina ia faamatala atu ni mea na latou oo i ai i le leiloa ma le toe maua. Ia faamalamalama atu e masani ona aoaoina e Iesu ia lesona faaleagaga e ala lea i le faatusatusaina i ni mea e masani ona tutupu i tagata. O lenei lesona o loo talanoaina ai nisi o faataoto ia o loo aoaoina ai le taua o le sailia ma le toe mauaina mai o e na leiloloa. 82 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao outou talanoaina ia fuiaupu nei mai tusitusiga paia, ia fesoasoani i tagata o le vasega faapea e alolofa le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia i tatou uma taitoatasi ma e finagalo ina ia tatou toe foi atu ma toe mau faatasi ma i laua. 1. Ua aoao mai e le Faaola le taua o agaga. Faitau ma talanoaina le Luka 15:1–10. Ia faamatala atu na tuuina atu e Iesu le faataoto i le mamoe na se ma le faataoto i le tupe siliva ina ua mavae ona muimui le Au Faresaio ma le au tusiupu, “Ua talia e lenei tagata o e agasala, ua aai faatasi foi o ia ma i latou” (Luka 15:2). • I le faataoto i le mamoe na se, na tuua e le leoleo mamoe le ivasefuluiva mamoe ina ia sailia le tasi na le iloa (Luka 15:4). I le faataoto i le tupe siliva, na matuai saili ma le maelega e le fafine le tupe e tasi na le iloa (Luka 15:8). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai uiga o le leoleo mamoe ma le fafine? (Tagai MFF 18:10–13.) • O a ni auala atonu e “leiloa” ai se tagata? O le a lo tatou tiutetauave mo i latou o loo leiloloa? (Tagai Luka 15:4–5; Alema 31:34–35.) Na saunoa mai faapea Peresitene Gordon B. Hinckley: “O loo i ai nisi o o tatou lava tagata . . . o tagi mai i le tiga ma le mafatia ma le faanoanoa i le nofotoatasi ma le fefe. O la tatou galuega o se tiute maoae ma paia, o le aapa atu lea ma fesoasoani ia i latou, e siitia i latou, e fafaga i latou pe afai o fia aai, e tausia o latou agaga pe afai o galala mo le upumoni ma le amiotonu. . . . “ . . . O loo i ai i latou sa mafanafana i le faatuatua, ae ua maalili nei lo latou faatuatua. O le toatele o i latou ua mananao nei e toe foi mai, ae ua leiloa pe faapefea nei ona fai. Ua latou manaomia ni lima faauo e aapa atu ia i latou. O se taumafaiga itiiti lava, e mafai ai ona toe aumaia le toatele o i latou e toe taumamafa i le laoai a le Alii. “O’u uso e ma tuafafine, ou te faamoemoe lava, ou te tatalo o i tatou taitoatasi . . . o le a faia se faaiuga e saili i latou o loo manaomia le fesoasoani, o e o i ai i tulaga atuatuvale ma faigata, ma siitia i latou i le agaga alofa i totonu o le li’o a le Ekalesia, lea o le a mafana ai i lima malolosi ma loto alolofa, faamafanafana i latou, lagolagoina i latou, ma tuu atu ai i latou i le ala o le fiafia ma ni olaga aoga” (Liahona, Ianuari 1997, 103). • E tatau faapefea ona tatou tali atu i le toe foi mai o se tagata sa leiloa? (Tuu atu i tagata o le vasega e sailia se manatu o loo tau soo mai i le Luka 15:5, 6, ma le 9. Tagai foi i fuaiupu 7 ma le 10 ma le MFF 18:15–16.) 2. Na aoao mai Iesu faapea, e olioli le Tama Faalelagi i le faamagaloina o le tagata salamo. Faitau ma talanoaina le Luka 15:11–32. Faaali atu le ata o le atalii faamaumauoa. • I le faataoto i le atalii faamaumauoa, o le a le mea na faia e le atalii laitiiti i lona tofi? (Tagai Luka 15:13. O a nisi o auala o loo faia e tagata i aso nei e faia ai sese e pei foi ona faia e le atalii faamaumauoa? • O le a le mea na tupu i le atalii faamaumauoa ina ua uma ona faatauga uma lona tofi? (Tagai Luka 15:14–16.) O le a se mea e faatatau i ai lea mea i aso nei? 83 • Ina ua manaomia e le atalii faamaumauoa ni mea, o ai sa i ai i lena atunuu mamao sa alofa mo ia? (Tagai Luka 15:16.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lea mea? • O ai na mafaufau i ai le atalii ina ua ia iloaina e leai se tasi i lena atunuu mamao e alofa ia te ia? (Tagai Luka 15:17.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le salamo mai uiga o le atalii? (Tagai Luka 15:18–19.) • O le a le mea na faia e le tama ina ua ia iloaina lona atalii ua toe foi mai? (Tagai Luka 15:20.) Na faapefea ona tali atu le tama i le faatoesega a lona atalii? (Tagai Luka 15:21–24.) E faapefea ona faatusatusa le tali a le tama e pei o le tali a le Alii pe a tatou salamo? (Tagai Luka 15:7; Mosaea 26:30; MFF 58:42.) • O a ni auala e pei ai i tatou o le atalii faamaumauoa? (Tagai i le upu sii o loo i lalo.) O le a le faamoemoe o loo tuuina mai e le faataoto i le atalii faamaumauoa ia i tatou? I le faataoto i le atalii faamaumauoa, na saunoa mai ai Peresitene Gordon B. Hinckley faapea: “Ou te talosagaina outou ina ia faitau le tala lena. E tatau i matua uma ona faitau i ai ma toe faitau. Ua lava lona lautele e aofia ai auaiga uma. Ua lava foi le lautele e aofia ai tagata uma, aua pe le o i tatou uma ea o ni atalii ma ni afafine faamaumauoa, o e ua tatau ona salamo ma maua le faamagaloga alofa mutimutivale o lo tatou Tama Faalelalgi ona mulimuli ai lea i lana faataitaiga?” (Liahona, Novema 1991, 5–6). • Aisea na ita ai le atalii matua i le ala na taliaina ai e lona tama le atalii laitiiti? (Tagai Luka 15:25–30.) Na faapefea ona tali atu le tama i le faitio mai a le atalii matua? (Tagai Luka 15:31–32.) Aisea e faigata ai i nisi taimi ona taliaina se “atalii faamaumauoa” o le ua salamo? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tali a lenei tama i lona atalii ua toe foi mai? (Tagai Luka 15:32.) 3. O se tagata na faamaloloina e Iesu mai le lepela ua toe foi mai e faafetai atu ia te ia. Faitau ma talanoaina le Luka 17:11–19. Faaali atu le ata o lepela e toasefulu. • Ao agai atu le Faaola i Ierusalema, na ia faamaloloina ai lepela e toasefulu (Luka 17:11–14). Mai le toasefulu o na lepela, e toafia na toe foi atu ma faailoa atu le loto faafetai? (Tagai Luka 17:15–16.) O a nisi o mafuaaga, ia e pei ai i tatou o isi lepela le lotofaafetai e toaiva, tatou te le faaalia atu lava le loto faafetai mo faamanuiaga ua tatou mauaina? Aisea e taua ai le faaali atu o le loto faafetai i le Alii? • E ui lava sa faamamaina uma lepela e toasefulu, ae na o le toatasi le tagata na toe foi mai na faamamaina atoatoa (Luka 17:14, 19). O le a le eseesega o le faamamaina ma le faaatoatoaina? (Tagai i le upu sii o loo i lalo.) E faapefea ona fesoasoani lo tatou loto faafetai ma le faatuatua ina ia avea ai i tatou ma tagata atoatoa? Na aoao mai Epikopo Merrill J. Bateman: “I le avea ai ma se tagata atoa, o le lepela loto faafetai na faamaloloina e le gata i totonu ae o fafo foi. I lena aso, e toaiva lepela na faamaloloina i o latou tino, ae na o le toatasi sa i ai le faatuatua na faaatoatoaina ai” (Liahona, Iulai 1995, 16). 84 Lesona 18 Faaiuga Ia molimau atu tatou te lagonaina le olioli sili pe a tatou salamo ma foi mai i le Alii ma pe a tatou fesoasoani foi i isi ina ia foi mai. Atonu e te manao e faaali atu lou agaga talisapaia o faataoto a Iesu ma isi aoaoga ia e faaalia ai le alofa o le Atua mo lana fanau ma lona naunautaiga ina ia tatou fealofani. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O le faataoto i le auauna le aoga Faitau ma talanoaina le faataoto i le auauna le aoga (Luka 17:5–10). • Na tuuina atu e Iesu lenei faataoto ina ua mavae ona talosaga atu ia Aposetolo ia te ia, “Ia faatuputeleina lo matou faatuatua” (Luka 17:5). O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei faataoto e uiga i le auala e mafai ai ona tatou faateleina lo tatou faatuatua? (O tali e mafai ona aofia ai le faateleina o lo tatou faatuatua e ala lea i le auauna atu i le Alii ma le maelega.) • Aisea e avea ai i tatou ma auauna le aoga e tusa lava pe tatou te faia mea uma ua poloaiina ai i tatou e le Alii? (Tagai Mosaea 2:20–25.) O le a se mea o faaalia mai e lenei faataoto e uiga i le alofa o le Alii mo i tatou? 2. O le faataoto i tagata faigaluega i le tovine Faitau ma talanoaina le faataoto i tagata faigaluega i le tovine (Mataio 20:1–16). • I lenei faataoto, o le a le mea na mauaina e tagata faigaluega uma i le tovine? Ia faamamafa atu o i latou sa galulue i le itula e tasi na tutusa lelei o latou totogi ma i latou sa galulue i le aso atoa. E le tatau ona tatou popole pe o ai e tele ana mea e maua ae o ai e tele ana mea e fai i le galuega a le Alii. O le Faamasino atoatoa ia o tagata uma, na te silafiaina o tatou loto, o le a ia faamasino i tatou i le alofa ma tuuina mai “se mea e tusa ai” (Mataio 20:4, 7). 3. Ata Vitio O le vaega lona fa o “Aganuu a le Feagaiga Fou,” o se vaega mai le Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), e mafai ona aoga e faamalamalamaina ai le tulaga sa taulimaina ai lepela i taimi o le Feagaiga Fou ma se olaga maoae, o faamanuiaga o le suiga o le olaga mo lepela e toasefulu ina ua faamaloloina e Keriso. O lenei vaega o loo aofia ai foi faamatalaga e uiga i le auala na fuaina ai e tagata Iutaia o le Feagaiga Fou le taimi. Atonu e te manao e faaali atu lenei vaega pe afai tou te talanoaina le faataoto i tagata faigaluega i le tovine (tagai i le manatu faaopoopo lona lua e aoao mai ai), ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia malamalama lelei i le pule o le tovine ina “ua alu atu i le itu aso e tolu” faapea foi ma le ono, iva, ma le itu aso e sefulu ma le tasi (Mataio 20:3, 5–6). 85 Lesona 19 “O Lou Faatuatua Ua e Ola Ai” Luka 18:1–8, 35–43; 19:1–10; Ioane 11 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia atinaeina se faatuatua malosi i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Luka 18:1–8. O le faataoto i le faamasino amioletonu ma le fafine ua oti lana tane, na aoao mai ai e Iesu le taua o le faamaoni i le tatalo. e. Luka 18:35–43. Ua faaalia e se tagata tauaso lona faatuatua ma ua faamaloloina e Iesu. i. Luka 19:1–10. Ua taliaina Iesu i le fale o Sakaio. o. Ioane 11:1–54. Ua molimau mai Iesu i lona paia e ala lea i le toefaatuina o Lasalo mai le oti. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 10:46–52; Luka 11:5–13. 3. Afai e maua ata o le Faamaloloina e Iesu o le Tauaso (62145; Taga Ata o le Talalelei 213) ma le Ua Faaola e Iesu o Lasalo Mai le Oti (62148; Taga Ata o le Talalelei 222), ia faaaoga i le taimi o le lesona. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na saunoa mai Peresitene Tavita O. Makei faapea, “E faatoa mafai lava ona lelei le tuuina atu o a outou aoaoga e tusa ai ma mea o loo outou lagonaina” (Gospel Ideals [1953], 190). Ia saili e ala i le suesue, tatalo, ma le usiusitai ina ia faamalosia ai lau molimau i mataupu faavae o loo e aoaoina. (Tagai i le O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 12–19.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ao lei malaga atu ia Elder Hugh B. Brown i se misiona, na tauina atu e lona tina ia te ia: “Hugh, o e manatua ao avea oe ma se tama laitiiti ma afai e fai sau miti leaga pe ete ala ae foi i le po e te fefe? E te valaau mai i lou potu, ‘Tina, o e iina? Ma ou te tali atu ma taumafai e faamafanafana ia te oe ma aveesea lou fefe. O lenei a e alu atu i sau misiona ma e alu atu i le lalolagi, o le a i ai taimi o le a e fefe ai, pe a e lagonaina le vaivai, le le lava, tuua toatasi, ma i ai ni faafitauli. Ou te manao ia te oe ina ia e iloaina e mafai ona e valaau atu i lou Tama Faalelagi e pei ona e masani ona tauvalaau mai ai ia te au ma e faapea atu, “Tama, o e iai iina? Ou te moomia lau fesoasoani.’ Ia faia lenei mea ma lou malamalama o loo i ai o ia iina ma o le a saunia o Ia e fesoasoani mai ia te oe pe afai o le a fai lau vaega ma ola agavaa mo ou faamanuiaga. Ou te manao e toe faamautinoa atu ia te oe o loo i ai o Ia iina ma o le a talia mai au talosaga ma manaoga mo lou lelei” (faamatalaina e Marvin J. Ashton, “Know He Is There,” Ensign, Feb. 1994, 50). 86 Ia faamatala atu o lenei lesona o le a tatou suesueina ai ia tala faatusi paia na e mafai ona fesoasoani ia i tatou e atinaeina ai lo tatou faatuatua malosi faapea o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso la te silafiaina ma alolofa ia i tatou uma taitoatasi. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ia filifili ma le agaga tatalo ia fuaiupu mai mau, o fesili, ma isi mea o le lesona na o le a sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia talanoaina pe faapefea ona faatatau ia mau filifilia i le olaga i aso faipea. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia fetufaai atu ni mea na oo i ai na e faatatau i mataupu faavae o loo i mau. 1. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i le faamasino amioletonu ma le fafine ua oti lana tane. Faitau ma talanoaina le Luka 18:1–8. Faamatala na tuuina atu e Iesu lenei faataoto i se vaega o Faresaio. • E tusa ai ma le Luka 18:1, aisea na tuuina atu ai e Iesu lenei faataoto i le faamasino amioletonu ma le fafine ua oti lana tane? Ua aoaoina faapefea i tatou e lenei faataoto e “ao ona tatou tatalo e le aunoa”? (Tagai Luka 18:1–8.) Na aoao mai Elder James E. Talmage faapea, “E lei faailoaina mai e Iesu faapea ina ua gauai atu le faamasino amioletonu i le talosaga, na faapea foi i le Atua; ae na ia faamaninoina mai faapea e tusa lava po o se tagata e pei o lenei faamasino, o le e le’i mata’u i le Atua, e le ava foi i tagata, ae na faalogo atu lava i le talosaga a le fafine ua oti lana tane, e leai se tasi e tatau ona masalosalo faapea o le Atua, o le Amiotonu ma tumu i le Alofa, o le a ia faafofogaina ma talia mai” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 436). • O le a le uiga o le tatalo e le aunoa? (Tagai Luka 18:7; Alema 34:27.) O a faamanuiaga e mafai ona oo mai ia i tatou pe a tatou tatalo e le aunoa? (Tagai Luka 18:7–8; 2 Nifae 32:9; MFF 90:24.) • E faapefea ona avea le tatalo soo ma se aga o le faatuatua? O le a se mea e tatau ona tatou faia pe afai ua tatou tatalo soo ma lagonaina tatou te le o mauaina se tali? Na saunoa mai Elder Richard G. Scott: “O se mea sese le manatu faapea o tatalo uma tatou te faia o le a maua vave mai le tali. O nisi tatalo e manaomia ai sa tatou taumafaiga tele lava. . . . “Pe a tatou faamatala atu se faafitauli ma tuuina atu ia se faaiuga [i lo tatou Tama Faalelagi], o nisi taimi Na te tali mai ioe, o nisi taimi e leai. E masani lava na te taofia le tali, e le faapea ona o lona le manatu mai, a o lona alofa tele ia i tatou. E finagalo o ia ia tatou faaaoga aoaoga moni ua Ia tuuina mai ia i tatou. Ina ia faatupuina i tatou, e tatau ona tatou faalagolago i lo tatou malosi e faia faaiuga sa’o. E tatau ona tatou faia le mea sili tatou te lagona e sa’o. I se taimi, o le a Ia tali mai. Na te le tuulafoaiina i tatou” (Liahona, Ianuari 1990, 32). • O le a se mea ua aoaoina pe a e tatalo soo? 2. Ua faaalia e se tagata tauaso lona faatuatua ma ua faamaloloina e Iesu. Faitau ma talanoaina le Luka 18:35–43. Faaali atu le ata o Iesu o loo faamaloloina le tauaso. • Na faapefea ona faaalia e le tagata tauaso sa latalata i Ieriko e i ai lona faatuatua i le Alii? (Tagai Luka 18:38–42.) Na faapefea ona faamanuiaina oe ao e faaaogaina lou faatuatua ia Iesu Keriso? 87 • Na faapefea ona faaalia e lenei tagata lona loto faafetai ina ua mafai ona toe pupula? (Luka 18:43; tagai foi Mareko 10:52.) E mafai faapefea ona faaalia lo tatou loto faafetai i le Alii? 3. Ua taliaina Iesu i le fale o Sakaio. Faitau ma talanoaina le Luka 19:1–10. • O ai Sakaio? (Tagai Luka 19:2. Ia faamatala atu o le au telona o tagata Iutaia ia sa galulue o ni ao lafoga mo le malo o Roma. E masani ona le fiafia i ai tagata Iutaia i le au telona ma e taua i latou o ni tagata agasala, ma le le faamaoni.) • Na faapefea ona faaalia e Sakaio lona matuai naunau e fia vaai ia Iesu? (Tagai Luka 19:3–4.) O le a le fetalaiga a Iesu i ai ina ua vaaia o ia i luga o le laau? (Tagai Luka 19:5.) Na faapefea ona tali atu Sakaio i fetalaiga a Iesu? (Tagai Luka 19:6.) O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia taliaina ai ma le olioli le Faaola i o tatou aiga? • O a ni uiga na faaalia e tagata ina ua alu atu Iesu ma faatasi ma Sakaio? (Tagai Luka 19:7.) Na faapefea ona ese le tali atu a Iesu ia Sakaio ma lana tali atu i isi? (Tagai Luka 19:5.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a Iesu i lenei tala? • O le toatele o tagata e matuai manino lelei ia Sakaio ona o lana galuega o se telona (Luka 19:2, 7). O a ni auala tatou te faia ai foi i nisi taimi ni faamasinoga faapea i isi? Aisea e taua ai le aua nei o tatou le amanaiaina isi po o lo tatou manatu ua sili atu i tatou nai lo i latou? (Tagai Alema 5:54–56; 38:13–14.) E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina ni lagona agaleaga i isi? Na saunoa mai Elder Joe J. Christensen e faapea: “O loo i ai i latou e ala a’e i taeao uma ma le musua e o i le aoga, pe o se gaoioiga foi a le Ekalesia, ona e latou te popole i se faiga e fai ai i latou. Ua ia te oe se mana e suia ai o latou olaga mo le lelei. . . . O loo faamoemoe mai le Alii ia te oe e avea ma tagata atinae e te fesoasoani e sii a’e i latou. Ia itiiti lou manatu ia te oe lava, a ia manatu atili i le mana ua e maua e te fesoasoani atu ai i isi, e oo lava ia i latou o i lou lava aiga” (Liahona, Ianuari 1997, 45). 4. Ua toefaatuina e Iesu ia Lasalo mai le oti. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Ioane 11:1–54. Ia faamatala atu e lei pine talu ona taunuu Iesu i le fale o Sakaio, ae ona ia mauaina loa se tala mai ana uo o Maria ma Mareta e faapea o lo laua tuagane o Lasalo, o se uo pele foi ia Iesu, o loo ma’i (Ioane 11:1–5). E lua aso na lumanai ai, ae faatonuina e Iesu ona soo ina ia latou o atu ma ia i Petania, o le aai i Iutaia lea o loo nonofo ai Maria, Mareta, ma Lasalo (Ioane 11:6–7). • Ina ua toe foi atu Iesu i Petania, ua fa lena o aso talu ona maliu ia Lasalo (Ioane 11:17). O le a le mea na faia e Mareta ina ua faalogo o loo sau Iesu? (Tagai Ioane 11:20.) O le a se mea na faagaeetia ai oe i le molimau a Mareta e uiga i le paia o le misiona a le Faaola? (Tagai Ioane 11:21–27.) • O le a le mea na faia e Iesu ina ua silafia e ia ia Maria ma le toatele o isi o loo fetagisi? (Tagai Ioane 11:33–35.) E faapefea ona aafia ou lagona e uiga ia Iesu i lenei tala? 88 Lesona 19 • E ui lava i le malosi o lana molimau, ae na foliga mai na faavaivaia le faatuatua o Mareta ina ua talosaga Iesu e fuliese le maa mai le tuugamau o Lasalo (Ioane 11:39). Na faapefea ona fesoasoani Iesu ia te ia? (Tagai Ioane 11:40.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tala e uiga i mea o loo faamoemoeina mai e le Alii ia i tatou? • O le a se mea e mafai ona aoaoina ai i tatou i le tatalo a Iesu ao lei toefaatuina mai ia Lasalo e uiga i lo laua sootaga ma lona Tama? (Tagai Ioane 11:41–42.) E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu i a tatou tatalo taitoatasi faapea ma tatalo faaleaiga? Faaali atu le ata o Iesu o loo toefaatuina Lasalo mai le oti, ma valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau le Ioane 11:43–44. • Ua uma ona toefaatuina mai e Iesu tagata e toalua mai le oti (Mareko 5:22–24, 35–43; Luka 7:11–17). E faapefea ona ese le toefaatuina mai o Lasalo mai le oti ma isi vaega ia e lua na muamua atu? (O le afafine o Iairo ma le tama a le fafine Naina ua oti lana tane na toefaatuina mai le oti i le taimi lava na tuueseeseina ai o laua tino ma o laua agaga. E lei tuua i laua i totonu o ni tuugamau. O Lasalo e tusa e fa aso talu ona oti, ma ua uma foi ona tuuina lona tino i totonu o le tuugamau.) • E faapefea ona avea le vavega i le toefaatuina mai o Lasalo mai le oti ma se molimau i le misiona paia a le Faaola? O le a se aafiaga o lenei vavega na i ai i tagata sa molimauina? (Tagai Ioane 11:45–46.) E faapefea ona faamalosia lou faatuatua i le Faaola i lenei vavega? Faaiuga Ia faamatala atu o mataupu faavae o loo aoaoina mai i nei tala na outou talanoaina e mafai ona faamalosia ai o outou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. A mavae le toe iloiloina puupuu o nei tala, ona faitau lea o le faamatalaga lenei mai ia Elder Thomas S. Monson: “O le gasologa o taimi e le’i suia ai le mafai e le Togiola ona suia olaga o tagata. E pei ona ia fai atu ia Lasalo ua oti, e faapea foi ona ia fetalai mai ia te oe ma a’u: ‘ . . . ina sau ia i fafo.’ (Ioane 11:43.) Sau ia i fafo mai le lotovaivai o le masalosalo. Sau ia i fafo mai le faanoanoa i le agasala. Sau ia i fafo mai le oti o le le talitonu. Sau ia i fafo i se olaga fou. Sau ia i fafo” (Liahona, Oketopa 1974, 84). Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia sailia auala e mafai ai ona faamalosia o latou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O le vaega lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu e avea o se vaega o le lesona. O le faataoto i le Faresaio ma le telona Faitau ma talanoaina le faataoto i le Faresaio ma le telona (Luka 18:9–14). • E faapefea ona e faamatalaina le tatalo a le Faresaio i lenei faataoto? E faapefea ona e faamatalaina le tatalo a le telona? • O le a le uiga o le “aua o se faamaualuga ia te ia, e faamaualaloina lea; a o le faamaualalo ia te ia, e faamaualugaina lea”? (tagai Luka 18:14; Eteru 12:27.) 89 Lesona 20 “Oi Talofa ia te Outou. . . . Tagata Pepelo” Mataio 21–23; Ioane 12:1–8 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina ma foiaina le pepelo ma ia faamalosia ai a latou tautinoga ia Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Ioane 12:1–8. Na malaga Iesu i Petania, lea na uu ai e Maria ona aao. Na muimui Iuta i le faaaogaina e Maria o le suauu taugata. e. Mataio 21:1–11. Ua toe foi Iesu i Ierusalema mo le Tausamiga o le Paseka. Na ia faia se malaga faatupu i le aai, na tietie i le asini, o le tamai asini foi. i. Mataio 21:23–46. Ua o atu faitaulaga sili ma toeaiina ia Iesu i le malumalu ma luiina o ia i lana pule. Nai lo le taliina o a latou fesili, ae ua faamatala atu i ai e Iesu le faataoto i atalii e toalua ma le faataoto i le matai. o. Mataio 22:15–46. Ua taumafai le au tusiupu ma le Au Faresaio e mailei ia Iesu i lona faia lea o se faaupuga e faatagaina ai i latou ina ia tuuaia ma faasalaina o ia. u. Mataio 23. Ua ta’usalaina e Iesu le au tusiupu ma le Au Faresaio i lo latou pepelo. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mataio 26:6–13; Mareko 11–12; 14:3–9; Luka 11:37–51; 19:29–48; 20; Ioane 12:12–18. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai se ipu se tasi o loo mama fafo ma totonu ma se ipu faapena foi o loo mama fafo ae palapala totonu. 4. Afai e maua le ata O Le Malaga Faatupu (62173; Taga Ata o le Talalelei 223), ia faaaoga i le taimi o le lesona. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ao e sauni e te aoao atu, e tatau ona e faia ia sili atu nai lo le na ona faitauina o mau filifilia. Ia suesue ia mau taitasi ia le itiiti ifo ma le faatolu. O le taimi muamua, ia faitauina po o le a le mea o loo ta’u mai ai. Ona suesue lea i ai ma le faaeteete, ia vaai ia mataupu faavae, aoaoga, ma ni mea tulaga ese na tutupu. Ona toe faitau lea, ina ia iloilo ai po o fea fuaiupu e talafeagai lelei ma manaoga o tagata o le vasega ma fuafua i ai auala e talanoaina ai na fuaiupu. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu ipu e lua (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). Ia mautinoa ia tagatagai uma le vasega i pito i fafo o ipu uma taitasi. • O le fea o nei ipu e sili ona outou feinu mai ai? Faaali atu i le vasega totonu o ipu taitasi. 90 • O le fea la o nei ipu o le a outou feinu mai ai nei? Aisea? Ia faamatala atu na faatusatusaina e Iesu le Au Faresaio i se ipu e mama mai fafo ae palapala ia totonu (Mataio 23:25–26). O le Au Faresaio sa latou matuai gauai atu lava i le itu i fafo o sauniga ma gaoioiga na e foliga mai ai i latou o nisi e amiotonu, ae peitai e leai pe a faatusatusa lea i o latou loto. O le mea lea na faatusa ai i latou e Iesu o tagata pepelo. O lenei lesona o le a talanoaina ai le fetuuina e le Faaola o tagata pepelo—o tagata ia o e ua foliga e amiotonu ae peitai latou te le o taumafai e ola amiotonu. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu fuaiupu nei mai mau, ia talanoaina po o le a se mea o loo aoao mai ai e foiaina ai le pepelo. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia taulai atu i le iloaina ma le faasa’oina o ni pepelo i o latou olaga, nai lo le taumafai e faasinosino pepelo i olaga o isi. 1. Ua uu e Maria aao o Iesu. Faitau ma talanoaina le Ioane 12:1–8. Ia faamatala atu i le toe lima aso oo i lona Faasatauroga, na faaalu ai e Iesu se afiafi e faatasi ai ma ana uo i Petania. O iina na uuina ai e Maria, le uso o Mareta ma o ia o le tuafafine o Lasalo, ia aao o le Faaola i se uu nato, o se suauu taugata tele (Ioane 12:1–3). Na faamatalaina e Elder James E. Talmage le mafuaaga na ia faia ai lea mea: “O le uuina o le ulu o se malo faaaloalogia i se suauu masani o se faamamaluga lea o ia; o le uuina o ona vae o se faailoga e le masani ai e faailoa ai foi lona aloaia; ae o le uuina o le ulu ma vae i se uu nato, aemaise i se suauu sili faapea, o se gaoioiga o le faaaloalo faaleaiga e seasea ona tuuina atu e oo lava i tupu. O le galuega a Maria o se faailoga o le viiga; o se mea manogi ua sau mai le loto ua tumu i le faaaloalo ma le alofa” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 512). • Na uu e Maria aao o le Alii e faailoa atu ai lona alofa mo ia. E faapefea ona tatou faaali atu lo tatou alofa mo le Alii? • O galuega a Maria na faitioina e Iuta. O le a lana tala i le mea e tatau ona fai i le suauu? (Tagai Ioane 12:4–5.) Na faapefea ona avea Iuta ma tagata pepelo? (Tagai Ioane 12:6.) Afai e te lei faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia faaaoga le faamatalaga o loo i le gaoioiga e faamatala ai le mea e tau o le tagata pepelo. Ia faamanino atu o se vaega o loo mulimuli mai i le lesona o le a talanoaina ai ia lagona o le Faaola e faatatau i tagata pepelo.) 2. Ua faia e Iesu se malaga faatupu i Ierusalema. Faitau ma talanoaina le Mataio 21:1–11. Faaali atu le ata o le malaga faatupu a Iesu. Ia faamatala atu o le toe foi atu o Iesu i Ierusalema mo le Paseka, sa toatele tagata sa o atu e vaai ia te ia aua ua latou faalogo na ia toefaatuina ia Lasalo mai le oti (Ioane 12:17–18). Ina ua latalata atu Iesu i le aai, sa faafeiloaia o ia e le motu o tagata e toatele o e sa latou fola o latou ofu i le ala ma talotalo atu ia te ia i lau pama, o se faaaloaloga e masani ona faia i tupu ma alii sili. Ua faataunuuina ai le valoaga a le perofeta o Sakaria (Sakaria 9:9) ma o se isi molimau lea o Iesu o le Mesia na folafolaina. • O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i le tala o le maliu atu o Iesu ma le faamaualalo e ui o loo maliu atu faatupu i Ierusalema? O le a sou manatu o le a se lagona e oo ia te oe pe ana faapea sa e i ai iina i lena aso? 91 • O tagata sa talotalo atu ia Iesu i lau pama sa latou iloaina o ia o se perofeta ma le tupu (Mataio 21:9, 11; Luka 19:38), ae o isi sa le malamalama i lana misiona po o le teenaina o ia. O a ni auala e le o malamalama ai tagata ma teenaina le Faaola i aso nei? E mafai faapefea ona tatou talia ma le atoatoa ma faafeiloaia o ia i o tatou olaga? 3. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i atalii e toalua ma le faataoto i le matai. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 21:23–46. • I le faataoto i atalii e toalua, na faapefea ona faamaonia atu e le atalii muamua o ia e sili atu ona usiusitai nai lo le atalii lona lua? (Tagai Mataio 21:28–30.) Na faapefea ona faatatau e Iesu lenei faataoto i e na faalogologo? (Tagai Mataio 21:31–32.) Na faapefea ona avea le au telona ma fafine talitane e pei o le atalii muamua? (Na muamua ona latou teenaina ia poloaiga a le Atua, ae ina ua talai atu Ioane ia te i latou, sa latou talia Keriso ma salamo mai a latou agasala.) Na faapefea ona avea le au faitaulaga sili ma toeaiina faapei o le atalii lona lua? (Latou te fai mai o latou e mulimuli i le Atua, ae na latou teenaina aoaoga a Ioane ma teenaina Iesu e ui lava sa latou vaai tino ia te ia.) E faapefea ona avea le atalii lona lua ma tagata pepelo? • O a folafolaga ua tatou faia i le Alii? (Atonu e te manao e talanoaina ia folafolaga e pei o na sa tatou faia i le papatisoga, pe a tatou aai i le faamanatuga, pe a tatou maua foi le perisitua.) E faapefea ona avea i tatou i nisi o taimi ma atalii lona lua? E mafai faapefea ona tatou faamalosia la tatou tautinoga i le Alii? E mafai faapefea ona tatou fesoasoaniai ina ia tausia folafolaga na tatou faia i le Alii? • I le faataoto i le matai (Mataio 21:33–41), o ai o loo faatusa iai le matai, po o le pule o le tovine? (O lo tatou Tama o i le Lagi.) O ai o loo faatusa i ai e galulue i vine? (O taitai faalelotu Iutaia ia i le taimi o Iesu.) O ai o loo faatusa i ai auauna? (O perofeta.) O ai e faatusa i ai le atalii lea na fasiotia e i latou e galulue i vine? (Iesu Keriso.) • Na faapefea ona avea ia taitai faalelotu Iutaia e pei o tagata e galulue i vine? O le a le mea na faailoa atu i le au faitaulaga sili ma toeaiina o le a tupu i tagata e galulue i vine pe a foi mai le pule o le tovine? (Tagai Mataio 21:41.) • O ai le “maa lea na lafoaiina e tufuga fai fale”? (Tagai Mataio 21:42; Galuega 4:10–12.) O ai le au tufuga fai fale? O le a le fetalaiga a Iesu i le mea o le a tupu i tufuga fai fale ina ua latou lafoaiina le maatulimanu? (Tagai Mataio 21:43–44.) E faapefea ona faatatau upu a Iesu o loo i le fuaiupu e 43 ia i tatou? • Na faapefea ona tali atu ia le au faitaulaga sili ma le Au Faresaio ina ua latou iloaina o loo faatatau ia fetalaiga a Iesu ia i latou e ala i nei faataoto? (Tagai Mataio 21:45–46.) E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina soo se faamaualuga po o se le fiafia i se faaiuga tatou te lagonaina pe a ua valaauina i tatou ina ia tatou salamo? 4. Ua taumafai le au tusiupu ma le Au Faresaio e pue ia Iesu. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 22;15–46. Ia faamatala atu o nei fuaiupu o loo faamaumauina ai taimi e tolu ia na taumafai ai le Au Faresaio ma le Au Satukaio e pue ia Iesu i lona faia lea o se faamatalaga e faatagaina ai i latou e molia ma faasalaina o ia. 92 Lesona 20 • Na faapefea ona taumafai muamua le Au Faresaio e pue ia Iesu? (Tagai Mataio 22:15–17. Ia faamatala atu ana fai e tali atu Iesu, ioe i le fesili, o le a mafai loa ona latou molia o ia i lona lagolagoina lea o le feita i le malo o Roma. Ana fai e faapea atu e leai, e mafai ona latou molia o ia i le faatautee i le malo.) O le a le mea na silafia e Iesu e uiga ia i latou na fesiligia o ia? (Tagai Mataio 22:18. Ia faamalamalama atu na silafia lelei e Iesu o latou loto ma mafaufau. E le mafai ona tatou nanaina se mea mai ia te ia.) Na faapefea ona tali e Iesu le fesili? (Tagai Mataio 22:19–21.) E mafai faapefea ona avea lenei tali ma taiala ia i tatou i le tuuina atu o lo tatou faaaloalo i le Atua ma malo faalelalolagi? (Tagai foi i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:12.) • Na faapefea ona taumafai le Au Satukaio e pue ia Iesu? (Tagai Mataio 22:23–28.) Na faapefea ona avea le Au Satukaio ma ni tagata pepelo i la latou fesili? (Tagai Mataio 22:23. Sa latou faafoliga o loo matuai popole lava i latou e uiga i le faaipoipoga i le toetu, ae latou te lei talitonu i le toetu.) Na faapefea ona tali atu Iesu i le latou fesili? (Tagai Mataio 22:29–30. Ia faamatala atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:15–16, 19 o loo faamanino mai ai le aoaoga a Iesu. O i latou o e latou te le osia ma tausia feagaiga o le faaipoipoga i le malumalu o le a nofo toatasi i le lagi. Mo i latou o e osia ma tausia nei feagaiga, o a latou faaipoipoga o le a oo atu i le faavavau.) • O le a le taumafaiga lona tolu ina ia pueina Iesu? (Tagai Mataio 22:34–36.) Na faapefea ona foiaina lenei fesili i le tali a Iesu? (Tagai Mataio 22:37–40.) O le a sou manatu aisea ua matuai taua ai lava nei poloaiga e lua? O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia tatou ola atoatoa ai i nei poloaiga? Na saunoa mai Elder Howard W. Hunter faapea: “O le tagata e alofa i le Atua ma lona loto atoa . . . ua saunia e tuuese, faia, po o le puapuagatia i soo se mea ina ia faamalieina ma faamamaluina ai o ia. O le tagata e alofa i le Atua ma lona agaga atoa . . . ua saunia e tuuina atu lona ola mo ia ma ua le naunau i mea o le lalolagi ina ia faamamaluina ai o ia. O le tagata e alofa i le Atua ma lona malosi atoa o le na te faaaogaina lona malosi atoa ma lona tino ma lona agaga atoa i le galuega a le Atua. O le tagata e alofa i le Atua ma lona mafaufau atoa ma tuuina atu o ia lava ia iloa le Atua ma lona finagalo, ma na te iloa atu le Atua i mea uma ma faailoa o ia i ala uma” (in Conference Report, Apr. 1965, 58; po o le Improvement Era, June 1965, 512). 5. Ua tauleagaina e Iesu le agasala o le pepelo. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 23. • E totogi sefuluai a le au tusiupu ma le Au Faresaio, e foai atu i e matitiva, e auai atu i sauniga, ma e o atu soo i le malumalu. O le a le mafuaaga na tauleagaina ai i latou e le Alii? (Tagai Mataio 23:5, 14, 23–28. Sa latou faia nei mea ona e le o lo latou faatuatua, ae ona o se faanaunauga ina ia iloa ai e isi o i latou o ni tagata amiotonu.) O a “mea silisili” ia na taua e le Alii ua latou tuuesea? (Tagai Mataio 23:23.) E mafai faapefea ona tatou mautinoaina ua tatou le tuuesea nei “mea silisili” i o tatou olaga? • E mafai faapefea ona avea i tatou o ni tagata o le Ekalesia i nisi taimi ma ni tagata pepelo? (Mo se faataitaiga, afai tatou te auai atu i sauniga a le Ekalesia e mafai ona tatou popole i le vaai mai a isi tagata nai lo le tapuai i le Atua. E mafai ona tatou faitio e uiga i tofiga o le Ekalesia ae ua tatou le gauai atu i la tatou auaunaga. E mafai ona tatou lagolagoina taitai o le Ekalesia ona tatou faitioina lea o a latou faaiuga.) 93 • O le a se mea e mafai ona tatou faia e foia ai le pepelo? Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau filemu i nei fesili: Pe o o’u totogiina ea le sefuluai, foai atu i e matitiva, auai i a’u sauniga, ma auauna atu i isi mo lo’u lava faamamaluina pe mo le faamamaluina o le Atua? I a’u mea uma lava e fai, o o’u saili ea ina ia ou latalata atu i lo’u Tama o i le Lagi ma Iesu Keriso? Faaiuga Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia iloiloina o latou olaga mo le pepelo ma taumafai e aveesea. Ia molimau atu o se naunautaiga moni ina ia auauna atu ma usiusitai ia Iesu Keriso, e faaosofiaina e le alofa ma le faatuatua ia te ia, o le a aumaia ai i tatou ia latalata atu ia te ia ma faateleina ai lo tatou alofa ma le faatuatua. Manatu Faaopoopo E Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Ua fetuuina e Iesu le mati ua le fua, o se faailoga o le pepelo Faitau ma talanoaina le Mataio 21:17–22. Ia faamatala atu o se tasi faailoga o le pepelo o le laau lea o le mati lea na vaai i ai Iesu i lana malaga e agai atu i Ierusalema. • O le a le mea na faia e Iesu ina ua ia iloaina le laau e tele naua ona lau ae leai ni ona fua? (Tagai Mataio 21:19.) E faapefea ona faatusa le laau o le mati i le tagata pepelo? Na faamatala mai e Elder James E. Talmage faapea: “[O le laau] o le faamoemoega autu lea o le fetuu ae o le mataupu i faatonuga a le Alii, aua o le i ai o lau, o se taufaasese lea e leai ni fua. Ana fai e i ai i le laau se filifiliga saoloto, tatou te faaigoaina o ia o se pepelo; o lona le fua mai faatasi ai ma ona lau o se faailoga lea o se pepelo faaletagata” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 527). 2. Ata Vitio O le vaega lona lua o “Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia o Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo faamatalaina ai le faaaogaina e Iutaia o filateri ma tuupao. Afai e te lei faaalia atu le vaega lenei i le lesona 9, e mafai nei loa ona e faaaliina atu ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia malamalama i le Mataio 23:5 (“ua latou faalautele i a latou filateri ma faatele i tuupao o latou ofu”). Ia talanoaina pe faapefea ona avea nei mea ma faailoga o le pepelo o le au tusiupu ma le Au Faresaio. 3. “Ua sili lo latou manao i le viiga mai tagata” (Ioane 12:43) • O loo faamaumauina e Ioane faapea e toatele tagata o e talitonu ia Iesu latou te lei taliaina lo latou talitonuga talu ai lo latou manao i viiga mai tagata, nai lo le viiga mai le Atua” (Ioane 12:42–43). E faapefea ona tatou popole i nisi o taimi i le mauaina o “viiga mai tagata”? O a nisi o taunuuga o le sailia o “viiga mai tagata”? E mafai faapefea ona tatou foiaina le naunau ina ia sailia le viiga ma le faalauiloaga mai isi? (Tagai MFF 82:19; 88:67.) 94 “O Le a Le Faailoga O Lou Toe Afio Mai?” Lesona 21 Iosefa Samita—Mataio (Mataio 24) Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina faailoga ia o le a oo mai ao lei oo i le Afio Faalua Mai o le Faaola ma ia uunaia ai tagata o le vasega ina ia saunia i latou lava mo lenei mea uiga ese. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Iosefa Samita—Mataio 1:1–20 (Mataio 24:1–5, 9–13, 15–22). Ua muai tauina atu e Iesu le faatafunaina o Ierusalema. e. Iosefa Samita—Mataio 1:21–55 (Mataio 24:6–8, 14, 23–51). Ua faamatalaina e Iesu ia faailoga o le a muai oo mai ao lei oo i lona Afio Faalua Mai ma aoao mai pe mafai faapefea ona saunia i latou ua ia filifilia mo lona afio mai. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 13; Luka 21:5–38; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:15–55. 3. Afai e maua le ata O le Afio Faalua Mai (62562; Taga Ata o le Talalelei 238), ia faaaoga i le taimi o le lesona. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: O se valaauga e aoao atu e le tau manaomia ai lou iloaina o mea uma e uiga i le talalelei, o lea e le tatau ai ona e matamuli pe afai e tuuina atu e se tagata o le vasega se fesili e le mafai ona e talia. Nai lo le faatupuina o sau lava tali, ia e tau atu e te leiloaina ma ofo atu o le a e taumafai e sailia se tali. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fai atu i le vasega e tilotilo i fafo i le faamalama ma matamata i le lagi. Afai e leai se faamalama i le potu, fesili atu i tagata o le vasega pe na faapefea le tau ina ua latou o mai i le lotu. Ona fai lea o se taumatematega e uiga i le tau. Mo se faataitaiga, afai e lagilelei le lagi ma e vevela foi fafo, ia e iite o le a toulu le kiona i ni nai itula. Afai e malulu ma timuga fafo ma e foliga mai o le a faaauau pea ona timuga mo sina taimi, ia iite o le a vevela ma matu fafo mo le lima minute. Fai atu i tagata o le vasega po o le a so latou manatu i lau iite. A maea ona latou tali mai, ona tuuina atu lea i ai o fesili nei: • O le a sau iteite e uiga i le tau i isi itula ia e lumanai ai? O le a le mea na fesoasoani ia te oe i le faiga o lena iite? 95 • E mafai faapefea e uiga vaaia o le tau o le a i ai ona aafia ai mea tatou te faia? (O tali e mafai ona aofia ai le masani ona tatou faia o ni sauniuniga e faatatau i nei faailoga. Mo se faataitaiga, tatou te faia ni fuafuaga mo gaoioiga i fafo pe afai e foliga mai o le a lagilelei le tau, po o le faia foi o ni sauniuniga faapitoa ina ia tatalia ai se matagi malosi.) Ia faamanino atu o le iite i le tau o se tasi lea o tulaga tatou te faalagolago i ai i faailoga ina ia fesoasoani ia i tatou ia saunia mo mea o le a oo mai. Afai tatou te vaai i faailoga, o le a faaitiitia ai le avanoa e maua ai i tatou ae le o saunia. E faapea foi, o le vaavaai mo faailoga o le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani lea ia i tatou ia tatou saunia ai mo lena mea ofoofogia. O lenei lesona o loo talanoaina ai nisi o faailoga na valoia e Iesu o le a muai oo mai ae lei oo i lona Afio Faalua Mai. (Atonu e te manao e faamanino atu o se faa’ite’ite e faama’oti mai ai se mea e mafai ona tupu, ae o se valoaga e faamaoti mai ai se mea o le a tupu. O se faaiteite e uiga i le tau e mafai ona liua ma faaseseina, ae o valoaga e uiga i le Afio Faalua Mai, o le a faataunuuina lava.) Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu ia fuaiupu nei mai mau, ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama o le Alii na ia faaalia mai nei faamatalaga ina ia fesoasoani ia i tatou ia tatou saunia mo lona Afio Faalua Mai. E ui lava i faigata o aso e gata ai, e mafai lava ona tatou tulimatai atu ma le olioli i lenei mea uiga ese. Ia faamatala atu o le Mataio 24 o loo aofia ai valoaga a le Faaola e uiga i le faatafunaina o Ierusalema ma lona Afio Faalua Mai. I le tele o taimi, o fuaiupu i lenei mataupu ua suia ma ua toe fesuiai, ua faia i nisi taimi ina ia faigata ona malamalama i ai po o le a le mea e tupu i lea fuaiupu patino. Ae peitai, o se vaega o lana faaliliuga musuia o le Tusi Paia, na faamanino mai ai e Iosefa Samita ia valoaga e lua ma toefuataiina mai isi faamatalaga faaopoopo. O lana faaliliuga musuia o le Mataio 24 o loo maua i le Iosefa Samita—Mataio i le Penina Tautele. Faaaoga le tala o loo i le Iosefa Samita—Mataio a o outou talanoaina ia aoaoga faavae ma mataupu faavae o loo i lenei lesona. Faaali atu le ata o le Afio Faalua Mai i le taimi o le lesona atoa. 1. Ua muai tauina mai e Iesu le faatafunaina o Ierusalema. Ia talanoaina le Iosefa Samita—Mataio 1:1–20 (tagai foi i le Mataio 24:1–5, 9–13, 15–22). Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. • I nai aso ao lumanai le faasatauroga o Iesu, na malaga atu ai o ia ma nisi o ona soo i le Mauga o Olive. O a fesili e lua na fesiligia ai e le au soo ia Iesu? (Tagai Iosefa Samita—Mataio 1:4. Ia faamatala atu o le Iosefa Samita—Mataio 1:5–20 o le tali lea a le Faaola i le latou fesili muamua, lea e faatatau i le faatafunaina o Ierusalema. O le Iosefa Samita—Mataio 1:21–55 o le tali lea a le Faaola i le latou fesili lona lua, lea e faatatau i le Afio Faalua Mai.) • O le a le mea na valoia e Iesu e uiga i le malumalu i Ierusalema ma le aai lava ia? (Tagai Iosefa Samita—Mataio 1:2–3, 12.) O a faailoga na valoia e le Faaola o le a oo mai ae lei faatafunaina Ierusalema? (Tagai Iosefa Samita— Mataio 1:5–10.) 96 Lesona 21 • O le a le mea na tauina atu e Iesu i ona soo ina ia faia e taofia ai le faatafunaga? (Tagai Iosefa Samita—Mataio 1:11–15.) Aisea e taua ai le aua nei toe foi atu i o latou fale pe a latou sosola ese? (Tagai Luka 9:62; MFF 133:14–15.) Ia faamatala atu e ui lava e toatele tagata Iutaia e lei talitonu o le latou aai tele ma le malumalu e mafai ona faatafunaina, ae na faataunuuina lava valoaga a le Alii i le T.A. 70. I lo latou talitonu faapea o le a sau lo latou Mesia ma fesoasoani ia te i latou i le taua, sa faasagatau ai tagata Iutaia i tagata Roma i le T.A. 66. E fa tausaga na lumanai ai ae faatafunaina uma e Roma le aai atoa. O i latou o e na faalogo i le Faaola ma sosola i atumauga na faasaoina. O i latou e lei faalogo i lenei fautuaga na faataapeapeina ma faaumatiaina. 2. Ua faamatalaina e Iesu ia faailoga o le a muai oo mai i lona Afio Faalua Mai. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Iosefa Samita—Mataio 1:21–55 (tagai foi Mataio 24:6–8, 14, 23–51). Ia faamanatu atu i tagata o le vasega o le fesili lona lua na tuuina atu e soo e faatatau lea i le Afio Faalua Mai o le Faaola ma le faatafunaga o e amioleaga e oo mai ai faatasi (o nisi taimi ua taua o le “iuga o le lalolagi”). Ao outou talanoaina ia faailoga ma faigata o le a muai oo mai i le Afio Faalua Mai, ia lisiina i luga o le laupapa. • O a faailoga o le Afio Faalua Mai o le Faaola o loo faamatalaina i le Iosefa Samita—Mataio 1:22? O a ni faamaoniga ua e vaai i ai ua faataunuuina ai lenei valoaga? E mafai faapefea ona tatou teenaina le faaseseina o i tatou e perofeta pepelo? (Tagai Mataio 7:15–20; MFF 45:57; 46:7–8.) • O a faailoga o le Afio Faalua Mai o loo taua i le Iosefa Samita—Mataio 1:23 ma le 28? O a faamaoniga ua e vaai i ai ua faataunuuina ai lenei valoaga? Na aoao mai le Alii e tatau ona “aua nei o tatou atuatuvale” ona o taua ma tala i taua. E mafai faapefea ona tatou maua le filemu i taimi faapea o faigata? (Tagai 1 Ioane 4:16–18; MFF 6:34–36; 45:34–35; 59:23.) Na tuuina mai e Elder M. Russell Ballard le fautuaga lenei o le faamoemoe ma le uunaiga: “E ui ina ua tau mai e valoaga ia i tatou e ao ona taunuu nei mea, e tele ma tele tagata ua faaali lo latou fefefe tele i le saoasaoa o le oo mai o mala i le lalolagi. . . . E moni lava, ua lava se pogai ua tatou maua tatou te atugalu loloto ai ona ua tatou vaai i le vave maua o ni tali i ni faafitauli ua foliga mai ua le mafo’ia ua latou faafetaiaia le aiga tagata. E ui lava i lenei ata pogisa, lea o le a faateleina le leaga, e le tatau lava ona tatou faatagaina i tatou e aveesea le faamoemoe! . . . “. . . O loo pule le Alii. Na te silafia le iuga mai le amataga. Ua lava aoaoga ua ia tuuina mai ia i tatou na, afai e mulimuli ai, o le a fesoasoani tatou te saogalemu ai i soo se mala. O le a faataunuuina ona faamoemoega ma e i ai se aso o le a tatou malamalama ai i pogai e faavavau o le tutupu mai o nei mea uma. O lea la, e ao ai ia i tatou i aso nei ona faaeteete ia ‘aua tatou te soona popole, pe tatau foi ona tatou soona faia ni sauniuniga tetele, a o le mea e ao ona tatou faia, o le tausi o poloaiga a le Atua ma aua lava ne’i aveesea le faamoemoe! “Ae o fea tatou te maua ai le faamoemoe i le taulotoaiga o tulaga faafatiatama’i faapena, atoa ma mala? E faigofie lava, o lo tatou faamoemoe e tasi mo 97 se saogalemu faaleagaga i le gasologa o ia taimi o le vevesi, o le liliu atu lea o o tatou mafaufau ma loto ia Iesu Keriso. . . . O le faaofuina i le talita o le faatuatua, e mafai ai ona tatou faatoilaloina o tatou lui e tele o aso taitasi ma manumalo ai i o tatou vaivaiga sili ma mea e fefefe ai, i lo tatou iloaina lea afai tatou te faia le mea sili i le tausiga o poloaiga a le Atua, po o le a lava le mea e oo mai, o le a tatou le afaina lava” (Liahona, Ianuari 1993, 38–39). • O a faailoga o le Afio Faalua Mai o loo faamatalaina i le Iosefa Samita— Mataio 1:27 ma le 31? O faapefea ona faataunuuina nei valoaga i nei aso? (O le galuega faafaifeautalai ua faateleina, ma ua aoaoina ma taliaina le talalelei i le tele o nofoaga i le lalolagi atoa.) O le a se mea e mafai e i tatou uma taitoatasi ina ia fesoasoani ai i le faataunuuina o nei valoaga? • O a faailoga o le Afio Faalua Mai o loo faamatalaina i le Iosefa Samita— Mataio 1:29–30? O a ni faamaoniga ua e vaai i ai i nei valoaga ua faataunuuina? O a ni mea ua fautuaina ai i tatou e perofeta o aso e gata ai ina ia saunia ai mo faalavelave tutupu o le natura ia o le a muai oo mai ae lei oo i le Afio Faalua Mai? • O a faailoga o le Afio Faalua Mai o loo taua i le Iosefa Samita—Mataio 1:32–33? • Na tau atu e le Alii i ona soo i Ierusalema ina ia “tutu i nofoaga paia” (Iosefa Samita—Mataio 1:12), ma ua ia tuuina mai foi lea lava fautuaga i o tatou aso (MFF 87:8; 101:22). O a nisi o nofoaga paia ia e tatau ona tatou tutu ai? O le a faapefea ona fesoasoani nei nofoaga e puipuia i tatou i taimi faigata i aso e gata ai? Na saunoa mai faapea Peresitene Ezra Taft Benson, “O alii paia ma tamaitai paia e tutu i nofoaga paia, ma o nei nofoaga paia e aofia ai o tatou malumalu, o o tatou falelotu, o o tatou fale, faapea ma siteki o Siona, lea e avea, e pei ona faailoa mai e le Alii, ‘ma se sulufaiga mai afa, ma le ita pe a liligi ifo e le faafefiloia i le lalolagi atoa’ (MFF 115:6)” (“Prepare Yourself for the Great Day of the Lord,” Brigham Young University 1981 Fireside and Devotional Speeches [1981], 68). • O le a le taitaiga na tuuina mai e Iesu ina ia fesoasoani ai ia i tatou ina ia aua nei faaseseina i aso e gata ai ao lei oo i lona Afio Faalua Mai? (Tagai Iosefa Samita—Mataio 1:37.) E mafai faapefea ona tatou faatamaoaigaina le afioga a le Alii? O faapefea ona fesoasoani le faatamaoaigaina o le afioga a le Alii ia te oe e foiaina ai le faaseseina? • O le a le mea na aoao mai e Iesu i fuaiupu nei ina ia fesoasoani ai ia i tatou ina ia saunia mo lona Afio Faalua Mai? a. O le faataoto i le laau o le mati (Iosefa Samita—Mataio 1:38–40). e. O le faatusatusaga o le Afio Faalua Mai i aso o Noa (fuaiupu 41–43). i. O le valoaga i tagata e toalua sa galulue i le fanua ma tagata e toalua sa galulue i le olo saito (fuaiupu 44–46). o. O le faataoto i le tagata lelei ma le gaoi (fuaiupu 47–48). u. O le faataoto i le alii pule ma ana auauna (fuaiupu 49–54). • Aisea e taua ai lo tatou faaauau pea ona vaavaai ma sauniuni mo le afio mai o le Alii? E mafai faapefea ona tatou vaavaai ma sauniuni e faafetaiai i le Alii? • O le a se mea o le a tupu i e amiotonu pe a toe afio mai le Faaola? (Tagai Iosefa Samita—Mataio 1:37, 44–45, 50; 1 Tesalonia 4:16–18; MFF 88:96–98.) 98 Lesona 21 Faaiuga Ia molimau atu o valoaga mai tusitusiga paia e uiga i le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso o le a faataunuuina lava. Ia faamamafa atu o le suesueina o aoaoga a le Faaola ma le mulimuli i fautuaga a perofeta soifua, e mafai ai ona tatou saunia e faafetaia’i le Keriso. Afai o le a tatou saunia, o le Afio Faalua mai o le a avea lea ma se aso matagofie mo i tatou. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O le vaega lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu e avea o se vaega o le lesona. O faailoga o le Afio Faalua Mai ua faaali mai i aso e gata ai Ia faamatala atu na mauaina e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga lea o loo tau soo mai ma faamanino mai ai valoaga na tuuina atu e Iesu i soo anamua. O lenei faaaliga o loo maua lea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45. Tuu atu i tagata o le vasega e faatusatusa le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:15–55 i le Iosefa Samita—Mataio. Atonu e te manao e faamanino atu faapea i totonu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:60–61, na fetalai atu ai le Alii ia Iosefa Samita ina ia amata ona faaliliuina le Feagaiga Fou. O le Iosefa Samita—Mataio o se vaega o lea faaliliuga musuia. 99 Lesona 22 “Ia Fai Mo Outou Tofi Le Malo Ua Saunia Mo Outou” Mataio 25 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia saunia i latou lava mo le Afio Faalua Mai e ala lea i le ola amiotonu, atinaeina a latou taleni, ma auauna atu i isi. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 25:1–13. Na aoao mai e Iesu e ala mai i le faataoto i taupou e toasefulu faapea e tatau ona tatou saunia mo lona Afio Faalua Mai. e. Mataio 25:14–30. Na aoao mai e Iesu e ala mai i le faataoto i taleni faapea e tatau ona tatou atinaeina meaalofa na tatou maua mai le Atua. i. Mataio 25:31–46 Na aoao mai e Iesu e ala mai i le faataoto i mamoe ma oti faapea e tatau ona tatou auauna atu ma le naunautai i isi. 2. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai se tamai fagu, o se fagu suauu po o se vailanu, ma afai e maua le ata O Le Afio Faalua Mai (62562; Taga Ata o le Talalelei 238). 3. Ia maua mai se fasi pepa ma se peni po o se penitala mo tagata uma o le vasega. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia faaaoga soo ia faamatalaga mai perofeta o aso e gata ai, na e mafai ona mauaina i totonu o lenei tusi lesona ma mekasini a le Ekalesia, ina ia fesoasoani e faatonutonu ma faamanino ai talanoaga a le vasega ma ia faamamafaina ai le faaauauina pea ona faaalia mai e le Alii lona finagalo i aso nei. Ia faaaoga nei upu sii ina ia lagolago ai, ae aua nei suia ai ia mau faitauina ma talanoaga a le vasega. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu se tamai fagu, o se fagu o loo i ai se suauu po o se vailanu, ma le ata o le Afio Faalua Mai. Ia faamatala atu o lenei lesona o loo taulai atu lea i faataoto e tolu na aoaoina atu e le Faaola e tali atu ai i fesili a le Au Aposetolo e uiga i lona Afio Faalua Mai. Tau atu i tagata o le vasega o le a e faaaogaina le fagu ma le suauu po o le vailanu e faatusa i ai a tatou sauniuniga mo le Afio Faalua Mai. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina 100 A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i taupou e toasefulu. Faitau ma talanoaina le Mataio 25:1–13. Ia faamatala atu o le faataoto i taupou e toasefulu e faavae lea i aganuu faaIutaia i faaipoipoga. I le taimi o Iesu, o le faatoafaiava ma ana uo latou te faafeaoina atu le faatoanofotane mai lona fale i le fale o le faatoafaiava. I luga o le auala, o loo faatalitali ai uo a le faatoanofotane ina ia faatasi ma i latou. Pe a latou taunuu i le fale o le faatoafaiava, latou te o atu uma lava i totonu mo le faaipoipoga. O nei faaipoipoga e masani ona faia i le po, o i latou la e faatalitali mo le faatoanofotane latou te tauaveina ni a latou lamepa e utu i suauu. • I le faataoto i taupou e toasefulu, o ai o loo faatusa i ai le faatoafaiava? (O le Faaola.) O ai o loo faatusa i ai taupou? (Tagata o le Ekalesia.) O le a le mea o loo faatusa i ai le faaipoipoga? (O le Afio Faalua Mai o le Faaola.) O le a le mea o loo faatusa i ai le suauu o loo i lamepa? (Sauniuniga mo le Afio Faalua Mai.) • O le a le mea na faia e taupou e toalima na matuai faavalevalea lava? (Tagai Mataio 25:3.) O a ni taunuuga i le le lava o a latou sauniuniga? (Tagai Mataio 25:8–12.) E faapefea ona tatou faia i nisi taimi mea sese e pei o taupou valea? • O a mea na faia e taupou e toalima na matuai atamamai lava? (Mataio 25:4.) O a taunuuga o a latou sauniuniga? (Tagai Mataio 25:10.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i gaoioiga a taupou popoto e toalima? (Tagai MFF 45:56–57. E tatau ona tatou saunia mo le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso.) • I le teuina pea i le mafaufau o le suauu o loo i le faataoto e faatusa lea i sauniuniga mo le Afio Faalua Mai, o a nisi o auala e mafai ona tatou faaopoopoina atu ai le “suauu” i a tatou “lamepa”? (O tali e mafai ona aofia ai vaega patino o le ola amiotonu, e pei o le faataitaia o le faatuatua, mauaina o sauniga, tausia o feagaiga, po o le tuuina atu o le auaunaga.) Afai o loo e faaaogaina le fagu ma le suauu po o le vailanu (tagai i le gaoioiga e faatosina mai ai), ia faamatala atu o le fagu o loo avea ma faatusa o lamepa o loo i le faataoto. Tuu sina suauu po o le vai i totonu o le fagu i taimi uma taitasi e fautua mai ai e tagata o le vasega se mea e mafai ona tatou faia ina ia saunia ai. Atonu e te manao e fetufaai atu mataupu nei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball: “I le faataoto, e mafai ona faatauina mai le suauu mai le maketi. I o tatou olaga o le suauu o le sauniaina e maua mai lea mataua ma lea mataua i le ola amiotonu. O le auai i sauniga faamanatuga e faaopoopo atu ai le suauu i a tatou lamepa, o lea mataua ma lea mataua i tausaga. O le anapogi, o tatalo faaleaiga, aoaoga i aiga, puleaina o meaai mo le tino, talaiga o le talalelei, suesueina o tusitusiga paia—o ia aga taitasi o le naunautai ma le usiusitai o se mataua lea e faaopoopo atu i lo tatou faleoloa. O gaoioiga o le agalelei, totogiina o taulaga ma sefuluai, o manatu ma gaoioiga mama, faaipoipoga i le feagaiga mo le faavavau—o nei foi mea, e taua foi lo latou sao i le suauu lea e mafai ona toe utuina ai a tatou lamepa o le a mamate” (Faith Precedes Miracles [1972], 256). Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau filemu i fesili nei: • O le a se mea na e faia i le vaiaso na tea nei e faaopoopo atu ai le suauu i lau lamepa? O le a se mea o le a e faia i le vaiaso o lumanai nei e faaopoopo atu ai le suauu i lau lamepa? 101 2. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i taleni. Faitau ma talanoaina le Mataio 25:14–30. Ia faamatala atu i taimi o le Feagaiga Fou, o se taleni o se aofaiga lea o tupe. • I le faataoto i taleni, o ai o loo faatusa i ai le tagata lea na alu malaga i se atunuu mamao? (O le Alii.) O ai o loo faatusa i ai auauna? (O i tatou uma taitoatasi.) O a mea o loo faatusa i ai taleni? (Meaalofa mai le Atua.) • O le a le mea na faia e auauna ia na tuuina atu i ai taleni e lima ma le lua i a laua tupe? (Tagai Mataio 25:16–17.) O le a le taui na la mauaina? (Tagai Mataio 25:21, 23.) O le a le mea na aoao mai e lenei faataoto e uiga i le taui e faavavau o le a faamanuiaina ai i tatou e lo tatou Tama Faalelagi? (O tali e mafai ona aofia ai ia tagata o e foliga mai e laitiiti meaalofa mai le Atua o le a mauaina faamanuiaga uma pe afai latou te faaaogaina a latou meaalofa i le atoatoa.) Na saunoa mai Elder James E. Faust ia i latou o e foliga mai e laitiiti taleni latou te mauaina: “Afai e faaaogaina a latou taleni e atinae ai le malo o le Atua ma auauna atu ai i isi, o le a olioli atoatoa i latou i folafolaga a le Faaola. O le folafolaga sili a le Faaola, o le a latou ‘maua lo latou taui, o le filemu lea i lenei lalolagi ma le olaga faavavau i le lalolagi a sau’ (MFF 59:23)” (Liahona, Iulai 1994, 5). • O le a le mea na faia e le auauna lea na tuuina atu i ai le taleni e tasi i le tupe? (Mataio 25:24–25.) O le a le tala a le matai ia te ia? (Tagai Mataio 25:26–30.) Aisea tatou te toilalo ai i nisi taimi e atinaeina taleni ma meaalofa na tuuina mai e le Atua ia i tatou? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina ni faafaigata i le atinaeina o nei meaalofa? • Na aoao mai Elder Marvin J. Ashton ia i tatou faapea “o la tatou aia ma le tiutetauave le taliaina o meaalofa ma fetufaai atu” (Liahona, Ianuari 1988, 20). E mafai faapefea ona tatou iloa ma taliaina taleni po o meaalofa ua tuuina mai e le Alii ia i tatou? O le a sou manatu aisea e taua ai ona fetufaai atu a tatou taleni po o meaalofa? O a ni faamanuiaga ua oo mai i lou olaga ona o lou atinaeina ma le fetufaai atu o au taleni po o meaalofa? O faapefea ona faamanuiaina oe ona ua fetufaai atu e isi a latou taleni po o meaalofa? • Soo se tagata lava e le itiiti ifo i le tasi le meaalofa ua tuuina atu i ai mai le Atua (MFF 46:11–12), ae o nisi meaalofa e faigofie ona iloaina nai lo isi. O a nisi o meaalofa atonu e faigata ona iloaina ae e mafai ona faaaogaina e auauna atu ai i isi ma viia ai le Atua? Na saunoa mai Elder Marvin J. Ashton faapea: “Sei o’u taua la ni nai meaalofa, e le lauiloa i taimi uma pe tautaua foi ae matua taua lava. O nisi o nei meaalofa atonu o ni meaalofa o ia te oe—e le lauiloa ae moni ma taua. “Sei o tatou iloiloina la nisi o nei meaalofa e le lauiloa: o le meaalofa o le ole atu, o le meaalofa o le lagona, o le meaalofa o le faalogo ma faaaoga le leo itiiti ma le filemu, o le meaalofa o le mafai ona tagi, o le meaalofa o le aloese mai finauga, o le meaalofa o le loto gatasi, o le meaalofa o le aloese i le tautu i upu, o le meaalofa o le saili o le mea sa’o, o le meaalofa o le le tuuai fua, o le meaalofa o le vaai i le Atua mo le taitaiga, o le meaalofa o le avea ma soo, 102 Lesona 22 o le meaalofa o le manatu alofa i isi, o le meaalofa o le mafai ona mafaufau, o le meaalofa o le faia o tatalo, o le meaalofa o le tuuina atu o se molimau malosi, o le meaalofa o le maua o le Agaga Paia” (Liahona, Ianuari 1988, 19). Tuu atu i tagata uma o le vasega se peni po o se penitala ma se fasi pepa. Fai atu i ai e tusi i lalo ni a latou taleni se tasi po o se lua po o ni meaalofa faatasi ai ma se mea patino se tasi o le a latou faia i isi vaiaso o loo lumanai ina ia faaaogaina ai e auauna atu ai i isi. Afai o loo e faaaogaina le fagu ma le suauu po o le vailanu, ia faaopoopo nai mataua i le fagu. Ia faamatala atu ao tatou atinaeina ia taleni ma meaalofa na tuuina mai e le Atua, ua tatou faaopoopo atu foi le suauu i a tatou lamepa. 3. Ua tuuina atu e Iesu le faataoto i mamoe ma ’oti. Faitau ma talanoaina le Mataio 25:31–46. • Na aoao mai Iesu faapea, i le Afio Faalua Mai o le a ia tuueseeseina ai i tatou e pei ona tuueseeseina e se leoleo mamoe o mamoe mai ’oti (Mataio 25:31–32). I le faataoto i mamoe ma ’oti, o ai o loo faatusa i ai mamoe? (Tagai Mataio 25:33–34.) O ai o loo faatusa i ai ia ’oti? (Tagai Mataio 25:33, 41.) • O le a le mea o loo aoao mai e lenei faataoto e tatau ona tatou faia ina ia saunia ai mo le Afio Faalua Mai ma le aso o le faamasinoga? (Tagai Mataio 25:35–46.) Na saunoa mai Elder Marion D. Hanks e faapea: “Na aoao atu e Iesu i ona soo le faataoto i mamoe ma ‘oti, e avea ma faatusa i le faamasinoga o le a oo mai, lea na ia matuai faamanino mai ai i latou o le a mau tofi i le ‘ola e faavavau’ ma i latou ‘o le a o atu i le faasala e faavavau’ (Mataio 25:46). O le eseesega taua ona o i latou o e tatau ona mau tofi i le malo faatasi ma ia, na latou atinaeina se amioga masani o le fesoasoani atu, na latou iloa le olioli e maua mai le foai atu ma le faamalieina i le auauna atu. Sa latou tali atu i manaoga o e fia aai, o e fia feinu, o e leai ni aiga, o e leai ni lavalava, o e mamai, ma i latou sa i le falepuipui. . . . “E leai se mea e sili atu ona manino nai lo le viia maualuga e le Faaola, o le auauna atu i isi ma le le manatu faapito, o se elemene taua naua o uiga faaKerisiano ma le faaolataga. O le fesoasoani atu, foai atu, ma le taulagaina, e tatau ona avea uiga na ma uiga tupu fua e pei o le tuputupu ae ma le manava i le ea” (Liahona, Iulai 1992, 10). Afai o loo e faaaogaina le fagu ma le suauu po o le vailanu, ia faaopoopo atu ni nai mataua i le fagu. Ia faamatala atu, ao tatou auauna atu i isi, ua tatou faaopoopo atu le suauu i a tatou lamepa. E mafai foi ona tatou fesoasoani atu i isi e faaopoopo suauu i a latou lamepa. Ia fetufaai atu ni faataitaiga o le auauna atu na e vaai i ai, ma valaaulia tagata o le vasega ina ia fetufaai mai foi ni a latou faataitaiga o le auauna atu na latou vaai iai. • E mafai faapefea ona tatou faamanuiaina isi e ala i a tatou auaunaga? E faapefea ona faamanuiaina oe i lou auauna atu i isi? O a ni ou lagona mo i latou o loo e auauna atu i ai? O a ni ou lagona ia i latou o loo auauna mai ia te oe? E mafai faapefea ona tatou malamalama i manaoga o isi? E mafai faapefea ona tatou matuai maelega i le auauna atu i isi? 103 • O le a sou manatu o le a le uiga o le fetalaiga a le Faaola ina ua ia faapea mai, “Ou te fai atu ia te outou, aua na faia e outou i le tasi o e aupito itiiti o o’u uso nei, o a’u lea na outou faia i ai”? (Mataio 25:40; tagai foi Mosaea 2:17). Faaiuga Ia molimau atu e tatau ona tatou saunia mo le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso. E tatau ona tatou atinaeina ia meaalofa ua tuuina mai e le Atua ia i tatou ma mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le tuuina atu lea o o tatou olaga i le auauna atu i isi. Ia faamamafa atu faapea e mafai ona tatou faia nei mea uma, e tusa lava po o a o tatou tulaga. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Se Tagata Mativa Faanoanoa” Ia usu pe faitau faatasi ma le vasega ia upu o le viiga “Se Tagata Mativa Faanoanoa” (Viiga, 16). Ona faitau lea o le Mataio 25:40. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia fetufaai atu o latou lagona e uiga i le savali o le viiga ma le mau. 2. Ata Vitio Atonu e te manao e faaali le vaega lona lima o “Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega e filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), ina ia faamatalaina ai aganuu o taumafataga o faaipoipoga i taimi o le Feagaiga Fou. 104 “Ia Outou Fealofani, E Pei Ona Ou Alofa Atu Ia Te Outou” Lesona 23 Luka 22:1–38; Ioane 13–15 Faamoemoega Ina ia musuia tagata o le vasega ina ia mulimuli i faataitaiga a Iesu e ala lea i le alolofa ma auauna atu i isi. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Luka 22:7–30. Ua feiloai Iesu ma lana Au Aposetolo e Toasefululua mo le Tausamiga o le Paseka. Na ia faatulagaina le faamanatuga ma aoaoina lana Au Aposetolo e tatau ona latou auauna atu i isi. e. Ioane 13. Ua mulumulu e Iesu vae o le Au Aposetolo ma poloaiina i latou ina ia fealofani. i. Ioane 14:1–15; 15. Na aoao mai Iesu, “O a’u o le ala, upu moni, ma le ola.” Na ia faatusatusaina ai o ia i se vine ma ona soo i le lala vine. (Faaaliga: o fuaiupu mai le mataupu 14 ma le 15 e uiga i le Fesoasoani o le a talanoaina i le lesona e 24.) 2. Tusi faitau faaopoopo: Mataio 26:1–5, 14–35; Mareko 14:1–2, 10–31. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia fuafua ia i ai se tagata e usuina toatasi se pese po o se vaega o tagata matutua po o tamaiti e usuina le “Ia Fealofani” (Viiga, nu. 195) i le amataga o le lesona. Afai e le faigofie lea tulaga, ia aumai se lipine e i ai le pese po o le saunia foi o tagata o le vasega latou te usuina. 4. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona. a. O ata O Le Talisuaga Mulimuli (62174; Taga Ata o le Talalelei 225) ma le O Le Mulumuluina o Vae o le Au Aposetolo e Iesu (62550; Taga Ata o le Talalelei 226). e. O se tamai laau toto ina ia faataitai ai lau talanoaga i le Ioane 15:1–8. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Usu pe taina se viiga po o se pese a le Peraimeri e fetaui ma le autu o le lesona o se auala lelei lea e valaaulia ai le Agaga i le taimi o le lesona. Na fetalai mai le Alii, “Aua e olioli lo’u agaga i le pese a le loto; ioe, o le pese a e amiotonu o le tatalo ia te a’u, ma o le a tali i se faamanuiaga i o latou luga” (MFF 25:12; tagai foi i le Kolose 3:16). O viiga ma Pese a le Peraimeri e mafai foi ona fesoasoani i tagata o le vasega ia aoaoina aoaoga faavae o le talalelei. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 47–48, 181–84.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. 105 Tuu atu i se tagata pese toatasi po o se vaega toaitiiti e usu le “Ia Outou Fealofani,” po o le taina o se lipine pu’e po o le fai atu i tagata o le vasega e usu faatasi le viiga (tagai i le vaega o le “Sauniuniga”). Ia faamatala atu o upu o lenei viiga e maua mai le Ioane 13:34–35. Fai atu i tagata o le vasega e su’e a latou tusitusiga paia, ma fai atu i se tasi e faitau leotele. Ia faamanino atu na fetalai Iesu i nei upu i le Talisuaga Mulimuli. O lenei lesona o le a talanoaina ai lenei poloaiga ma isi mea na fetalai i ai Iesu ma ia faia i lenei taimi na feiloai ai ma ana Aposetolo. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu fuaitau nei mai mau, ia talanoaina pe na faapefea ona faaalia i upu ma aga a le Faaola i le taimi o le Talisuaga Mulimuli lona alofa mo ana Aposetolo ma i tatou. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama e finagalo Iesu ina ia tatou mulimuli i ana faataitaiga i le alofa ma le auauna atu i isi. 1. Ua faavaeina e Iesu le faamanatuga. Ia talanoaina le Luka 22:7–30. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotetele ia fuaiupu filifilia. Ia faamanino atu o lenei taumafataga o le Paseka, na fetufaai ai Iesu ma lana Au Aposetolo i le aso ao lumanai le faasatauroga o Iesu, e masani ona taua o le Talisuaga Mulimuli. Faaali atu le Ata o le Talisuaga Mulimuli. • Ina ua feiloai Iesu ma ana Aposetolo e taumamafa i le taumafataga o le Paseka, na faailoa atu ai e Iesu le sauniga o le faamanatuga. O le a le mea na ia tauina atu i Aposetolo e uiga i le faamoemoega o le faamanatuga? (Tagai Luka 22:19–20. E fesoasoani lea ia i latou ina ia manatua o ia ma lana taulaga togiola.) E faapefea ona fesoasoani lou taumafa i le faamanatuga e te manatuaina ai le Faaola? “Talu mai lena mea na tupu i le afeafe aupitoaluga i le afiafi a o lumanai le mea na tupu i Ketesemane ma Kolokota, ua osi feagaiga ai le fanau o le folafolaga ina ia manatua le taulaga a Keriso i lea ala e sili atu ona fou, sili ona maualuga, ma sili ona pa’ia. . . . Afai o le mea aupito taua tatou te faia o le manatua, o a ni mea tatou te mafaufau i ai pe manatua pe a tuuina mai ia te i tatou na faatusa faigofie ma le taua?” (Liahona, Ianuari 1996, 80–81). Ia talanoaina tali i le fesili a Elder Holland, ia aofia ai nisi o mea nei na fautuaina mai e Elder Holland e tatau ona tatou manatuaina e uiga i le Faaola (Liahona, Ianuari 1996, 81–82): a. O Lona alofa ma le malosi i le Fono Tele i le Lagi. e. O ia o le na Foafoaina le lagi ma le lalolagi. i. O mea uma na ia faia i le muai olaga ao avea o Ieova. o. O le tulaga faatauvaa o lona soifua mai. u. O Ana aoaoga. f. O Ana vavega ma faamalologa. g. O “mea uma ua lelei e mai ia Keriso” (Moronae 7:24). l. O faiga agaleaga, teenaina, ma le faamasinoga le tonu na ia onosaia. m. Na ia faamaulalo i mea uma ina ia faaeaina ai. n. Na ia faia ana osigataulaga ma tumau ai i ona faanoanoaga mo i tatou uma taitoatasi. 106 Lesona 23 • Aisea e taua ai lo tatou taumamafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi? E mafai faapefea ona tatou saunia faaleagaga ao lei taumamafa i le faamanatuga? • I le Talisuaga Mulimuli, na toe fetaua’i ai foi le Au Aposetlo po o “ai o i latou e sili” (Luka 22:24; tagai foi i le Mataio 18:1; Luka 9:46). O a ni auala tatou te manatu ai i nisi taimi ua sili atu i tatou nai lo isi? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina ia lagona? • O le a le mea na aoao mai e le Alii e uiga i le sili? (Tagai Luka 22:25–27; tagai foi Mataio 20;25–28.) Na faapefea ona ia faataitaia mai e ia lava lenei aoaoga? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga? 2. Ina ua mae’a ona mulumuluina o latou vae, ona poloaiina ai lea e Iesu le Au Aposetolo ina ia fealofani. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Ioane 13. Faaali atu le ata o Iesu o loo mulumuluina vae o le Au Aposetolo. Ia faamatala atu ao taumamafa Iesu ma lana Au Aposetolo i le Talisuaga Mulimuli, na mulumuluina ai e Iesu vae o ona soo taitasi (Ioane 13:4–5). O lenei galuega e masani ona faia e se auauna pe a taunuu se malo. O se tasi mafuaaga na faia ai e Iesu lenei mea ina ia aoaoina ai le Au Aposetolo e uiga i le lotomaualalo ma le auauna atu. • O le a sou manatu aisea na tetee ai Peteru ina ua amata ona mulumulu e Iesu ona vae? (Tagai Ioane 13:6, 8. Na ia lagonaina e le fetaui mo le Alii le avea o se auauna.) O le a le tali a Iesu? (Tagai Ioane 13:8.) • O le a le mea na tauina atu e Iesu i Aposetolo i le mafuaaga ua ia mulumuluina ai o latou vae? (Tagai Ioane 13:12–17. Na ia tauina atu ia te i latou e tatau ona latou mulimuli i lana faataitaiga o le auauna atu.) E faapefea ona e mauaina le fiafia i lou auauna atu i isi? • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai saunoaga ma gaoioiga a Iesu e faatatau i uiga o se taitai lelei? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga pe a tatou i ai i ni tulaga faaletaitai? • I le Talisuaga Mulimuli, sa tau atu soo e Iesu i ona soo ina ia fealofani (Ioane 13:34–35; 15:12, 17). O a nisi o mea patino e mafai ona tatou faia ina ia mulimuli ai i le faataitaiga a Keriso i le alofa? 3. Na aoao mai e Iesu “O au o le ala, upu moni, ma le ola” ma le “O au o le vine moni.” Ia talanoaina le Ioane 14:1–15; 15. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotele fuaiupu filifilia. • Aisea na atuatuvale ai Toma ina ua tau atu e Iesu i le Au Aposetolo, “Ua outou iloa le mea ou te alu i ai, ua outou iloa foi le ala”? (Tagai Ioane 14:4–5.) O le a le mea na tau atu e Iesu ia Toma? (Tagai Ioane 14:6.) Aisea ua na o Iesu ai lava le ala lea e mafai ai ona tatou o atu i le Tama Faalelagi? • Na aoaoina e Iesu ona soo ina ia faaali atu lo latou alofa mo isi e ala lea i le auauna atu. O le a le mea na ia tauina atu ia i latou ina ia faia e faaalia ai lo latou alolofa mo ia? (Tagai Ioane 14:15.) E faapefea ona faaalia e lo tatou usiusitai lo tatou alolofa mo le Alii? 107 • A o ia aoaoina atu ona Aposetolo, sa faaaogaina e Iesu le faatusa o le vine (Ioane 15:1–8). O ai o loo faatusa i ai le vine? O le galue vine? O lala? (Tagai Ioane 15:1, 5.) Afai na e aumaia se laau toto i le vasega, ia faaali atu nei loa. • O le a se mea e tupu i se lau laau po o se lala laau ua tipieseina mai le laau atoa? E faapefea ona avea le lua sootaga ma le Faaola e pei o le sootaga o se laulaau po o se lala laau i le tino atoa o le laau? • I le faatusatusaga a le Faaola, o le a le mea e faia e le tagata fai togalaau i lala o le vine ua le fua mai? (Tagai Ioane 15:2.) O le a le mea na te faia i lala o loo fua mai? O le a se mea e faatatau i ai lenei tulaga ia i tatou? • Na aoao mai Iesu, “O le tumau ia te au, ma au ia te ia, o ia lava e fua tele mai: aua e le mafaia e outou ona fai o se mea e tasi pe a au le i ai” (Ioane 15:5). O faapefea ona e iloaina e moni lea mea? • E tusa ai ma le Ioane 15:13, o le a se tasi o faataitaiga sili o le alofa? O le a se mea o loo tau mai ai ia i tatou le alofa o le Faaola? Faaiuga Ia molimau atu e alofa Iesu Keriso ia i tatou ma e finagalo ina ia tatou alolofa atu ma auauna atu le tasi i le tasi. Ia luiina tagata o le vasega ina ia manatua le Togiola a Keriso ma lona alofa mo i tatou i faamanatuga i vaiaso taitasi. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Tauave i o tatou luga le suafa o Keriso I le taimi o la outou talanoaga e uiga i le faamanatuga, atonu e te manao e talanoaina fesili nei e uiga i le tauaveina i o tatou luga o le suafa o Keriso. O nisi o tali ua fautuaina ua siitiaina mai se lauga na tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks i le konafesi aoao ia Aperila 1985. (Liahona, Iulai 1985, 76–78). • O le a le taimi tatou te tauaveina ai i o tatou luga le suafa o Keriso? a. Pe a papatisoina i tatou i totonu o lana Ekalesia (2 Nifae 31:13; Mosaea 25:23; Moronae 6:3; MFF 18:22–25; 20:37). e. Pe a tatou faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga e ala lea i le taumamafa i le faamanatuga (Moronae 4:3; 5:2; MFF 20:77, 79). i. Pe a tatou talai atu lo tatou talitonuga ia te ia. o. Pe a tatou tauaveina i o tatou luga le pule tatou te galulue ai i lona suafa ma faatinoina lena pule. u. Pe a tatou auai i sauniga paia o le malumalu. • O le a le mea tatou te folafolaina atu pe a tatou tauaveina i o tatou luga le suafa o Keriso? a. Tatou te faailoa atu lo tatou naunau ina ia faia le galuega o lona malo ma lo tatou naunautaiga ina ia auauna ia te ia seia oo i le iuga (MFF 20:37; Moronae 6:3). 108 Lesona 23 e. Tatou te folafola atu o le a tatou mulimuli ia te ia ma se faanaunauga moni, usiusitai ia te ia ma salamo mai a tatou agasala (2 Nifae 31:13; Mosaea 5:8). • O le a le mea ua folafolaina mai e Keriso ia i tatou pe a tatou tauaveina i o tatou luga lona suafa? (O le a avea i tatou ma ona atalii ma afafine, ua tauaveina lona suafa. O i latou e valaauina i lona suafa o le a faaeaina i le aso gataaga; tagai Mosaea 5:7–9; 15:12; Alema 5:14; 3 Nifae 27:5–6; MFF 76:55, 58, 62). 2. Ata vitio O le vaega lona lima o “Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo aofia ai faamatalaga i tausamaaga i taimi o le Feagaiga Fou. O lenei vaega e mafai ona fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia vaai faalemafaufau i le Talisuaga Mulimuli ma ia malamalama ai i le mau i le soo “na taoto i le fatafata o Iesu” (Ioane 13:23). 3. Faamatalaga a tagata o le vasega O faatusatusaga e pei o le “O au o le vine moni” atonu e faigata mo nisi tagata, aemaise lava i le autalavou, ina ia malamalama i ai. Mo se faataitaiga sili lava a le tagata ia e uiga i le alofa o Iesu Keriso mo i tatou, ia valaaulia ni tagata se toalua o le vasega ina ia fetufaai atu ni mea na la lagonaina e uiga i le malosi na laua mauaina ona o le alofa o le Faaola, e pei ona tuuina atu e le vine i ona lau ma ona lala. Ia tuuina atu lea valaaulia pe toe tasi le vaiaso faataunuuina, ma ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saili le musumusuga a le Agaga Paia i le filifilia o se mea na oo i ai e talafeagai mo le vasega. 109 Lesona 24 “O le Ola e Faavavau Lenei” Ioane 16–17 Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia matuai taliaina aafiaga a le Agaga Paia ma ia faalatalata atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Ioane 16;1–15. Ua saunia e Iesu ana Aposetolo mo taimi faigata o le a oo mai pe a mavae lona faasatauroga. Na ia aoaoina i latou e uiga i le misiona a le Agaga Paia ma folafola atu o le a latou mauaina le meaalofa a le Agaga Paia. e. Ioane 16:16–33. Na muai taua e Iesu lona maliu ma lona toetu ma fautuaina le Au Aposetolo ina ia “lototetele.” i. Ioane 17. Ua tuuina atu e Iesu le tatalo faapuluvaga mo ana Aposetolo ma i latou uma o e talitonu ia te ia. 2. Tusi faitau faaopoopo: Ioane 14:16–31; 15:18–27; 3 Nifae 19:19–36; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:21–24. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai i le vasega ni atigipusa meaalofa se lua (po o le tusi i luga o le laupapa se ata o meaalofa e lua). Ia saunia ni upu tusi se lua e tuu i luga o atigipusa i le taimi o le lesona: o le isi e faapea mai Meaalofa a le Agaga Paia ma le isi o loo faapea mai Ola e Faavavau. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: I le faaopoopo atu i ai i le tatalo e mafai foi ona e aoao atu ma le Agaga, tatalo ina ia mafai e tagata o le vasega ona aoao e ala i le Agaga ma mauaina lana faamautuina o upumoni na aoaoina atu (tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 13–14). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faaali atu atigipusa meaalofa e lua (po o le tusi foi i luga o le laupapa se ata o meaalofa e lua). Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia talanoa puupuu e uiga i meaalofa latou te mananao e mauaina. Ia faamatala atu o se tasi o meaalofa atigipusa ua e faaaliina atu o loo avea ma sui o se tasi o meaalofa sili e mafai ona tatou mauaina i lenei olaga. O le isi atigipusa o loo avea ma sui o le mea ua taua e le Alii “o le meaalofa sili i lo meaalofa uma a le Atua” (MFF 14:7). Ia faamatala atu i lenei lesona o le a iloa ai e tagata o le vasega po o a nei meaalofa e lua ma o le a latou aoaoina ai foi pe faapefea ona mauaina. 110 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu ia fuaitau nei mai mau, ia talanoaina pe faapefea ona faatatau fetalaiga a le Faaola i ana Aposetolo ia i tatou uma lava. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai ni mea na latou oo i ai na e faatatau i le lesona. 1. Ua folafola atu e Iesu i ana Aposetolo o le a latou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia. Ia talanoaina le Ioane 16:1–15. Ia valaauina tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. • I toe itula mulimuli o lana misiona i la le tino, na aoao atu ai Iesu ma faamalosia ana Aposetolo. Aisea na moomia ai ona faamalosia le Au Aposetolo i lea taimi? (Tagai Ioane 16:1–6; tagai foi Ioane 15:18–20.) • Na tauina atu e le Faaola i le Au Aposetolo o le a ia auina mai le Fesoasoani (o le Agaga Paia) ia i latou (Ioane 16:7). O le a le misiona a le Agaga Paia? (Tagai Ioane 14:26; 15:26; 16:7–14. Ia lisi i luga o le laupapa ia tali e pei ona faaalia atu i lalo.) O le Agaga Paia: a. Faamafanafana (Ioane 14:26). e. Aoao (Ioane 14:26). i. Faamanatu mai le upu moni ia i tatou (Ioane 14:26). o. Molimau i le Faaola (Ioane 15:26). u. E taitaia i tatou i upu moni uma (Ioane 16:13). f. E faailoa mai mea o le a oo mai (Ioane 16:13). g. E vivii i le Faaola (Ioane 16:14). • Na iloaina e le Au Aposetolo e Toasefululua ia faaaliga a le Agaga Paia i le taimi o le misiona a Iesu i la le tino, ae latou te lei mauaina le meaalofa o le Agaga Paia seia mavae lona maliu ma le toetu (Ioane 20:22). O le a le eseesega i le va o se faaaliga a le Agaga Paia ma le meaalofa o le Agaga Paia? (Tagai i le upu sii o loo i lalo.) O faapefea ona fesoasoani le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia ia te oe? Na aoao mai e Elder Dallin H. Oaks faapea: “O faaaliga a le Agaga Paia e tuuina atu e taitaiina ai i latou o e saili ma le faamaoni i upu moni o le talalelei ia o le a uunaiina ai i latou ina ia salamo ma papatisoina. O le meaalofa o le Agaga Paia e matuai manino lava. . . . E aofia ai le aia i le mafutaga faifaipea, ina ia tatou maua pea lona Agaga e faatasi ma i tatou’ (MFF 20:77). “Na tauina mai e se tamaitai faatoa papatiso ia te au se mea na ia lagonaina ina ua ia mauaina lena meaalofa. O se tamaitai Kerisiano faamaoni o ia, o le na ia faaaluina lona ola e auauna atu ai mo isi. Na ia iloaina le Alii ma sa ia alofa i ai, ma sa lagonaina e lenei tamaitai faaaliga o le agaga o le Alii. Ina ua ia mauaina le malamalama faaopoopo o le talalelei toefuataiina, sa papatisoina o ia ma ua faaee atu lima o toeaiina i luga o lona ulu ma tuuina atu ia te ia le meaalofa o le Agaga Paia. Na ia faapea mai, “na ou lagonaina le aafiaga a le Agaga Paia ua i o’u luga ua matuai malosi lava nai lo se isi taimi na ou faalogoina ai muamua. E pei o se uo ua leva sa taitaiina au i taimi ua tuanai, ae o lenei ua sau e nofomau’ ” (Liahona, Ianuari 1997, 71). 111 Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai. Ia tuuina i luga o se tasi o atigipusa meaalofa le upu tusi o loo i ai le faaupuga Meaalofa o le Agaga Paia. • A maea ona tatou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai faapefea ona tatou agavaa mo le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia? (Tagai Galuega 5:32; MFF 6:14; 20:77, 79; 76:116; 121:45–46.) E mafai faapefea ona tatou iloaina le aafiaga a le Agaga Paia? (Tagai Kalatia 5:22–23; MFF 6:15, 23; 11:13.) Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer faapea: “O le Agaga Paia e tautala mai i se leo e sili atu ona e lagonaina nai lo lou faalogoina. Ua faamatalaina o se ‘leo itiiti ma le filemu.’ Ma a tatou talanoa i le ‘faalogo’ atu i musumusuga a le Agaga, o le mea masani e faamatalaina e se tasi i se musumusuga faaleagaga i lona faapea mai, ‘E i ai so’u lagona . . .’ . . . O faaaliga e oo mai o ni upu e sili atu ona tatou lagonaina nai lo le faalogoina” (Liahona, Ianuari 1995, 72). I se miti na tuuina atu ia Peresitene Polika Iaga, na poloaiina ai o ia e le Perofeta o Iosefa Samita ina ia aoaoina le Au Paia faapea “o le Agaga o le Alii . . . o le a musumusuina atu le filemu ma le olioli i o latou agaga; o le a aveesea le feitagai, inoino, ma le fefinauai ma mea leaga uma mai o latou loto; ma o o latou faanaunauga uma o le a i ai o le faia lea o mea lelei, aumaia le amiotonu ma le fausiaina o le malo o le Atua” (Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, comp. Elden J. Watson [1971], 529). 2. Ua muai tauina mai e Iesu lona maliu ma lona toetu. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Ioane 16:16–33. • Ina ua mavae ona aoaoina atu e Iesu le Au Aposetolo e uiga i le Agaga Paia, ona ia tauina atu lea ia i latou e le o toe mamao ae maliu o ia ma toetu mai (Ioane 16:16–20). Ona ia faapea atu lea, “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua ai le manuia ia te au” (Ioane 16:33). O le a sou manatu o le a le uiga o le maua o le manuia ia te ia? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai aoaoga a Iesu i le Ioane 16 lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia maua le manuia ia te ia? (Tagai foi Filipi 4:7–9; MFF 59:23.) • Na fetalai atu Iesu i ana Aposetolo, “E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi, a ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33). E mafai faapefea e le malamalama ua faatoilaloina e Iesu le lalolagi ona fesoasoani ia i tatou ina ia tatou loto tetele pe a tatou feagai ma faigata? Aisea e taua ai le loto tele? 3. Ua tuuina atu e Iesu le tatalo faapuluvaga. Faitau ma talanoaina le Ioane 17, lea o loo aofia ai se tatalo na tuuina atu e Iesu ae le o toe mamao lona puapuagatia i le Faatoaga i Ketesemane ma luga o le satauro. O lenei tatalo e masani ona taua o le tatalo faapuluvaga sili aua a o tatalo Iesu, sa tu o ia i le va o i tatou ma le Tama Faalelagi, ma augani atu mo lo tatou faaolataga. Saili i le taitaiga a le Agaga i le filifilia o fuaiupu e faitauina ma talanoaina. • Ina ua amataina e Iesu lana tatalo, na faapefea ona ia faamatalaina lana misiona i le lalolagi? (Tagai Ioane 17:1–2; tagai foi Mose 1:39.) Na faapefea ona ia faataunuuina lana misiona? • I lana tatalo, na faapea atu ai Iesu, “O le ola e faavavau foi lenei ina ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea” 112 Lesona 24 (Ioane 17:3). E faapefea ona eseese le iloaina o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mai le na ona iloa e uiga ia i laua? E mafai faapefea ona tatou iloaina i laua? (Tagai 1 Ioane 4:7–8; Mosaea 5:10–13; Alema 22:18; MFF 18:33–36; 132:21–24.) Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, tuu le upu tusi o loo faapea mai Ola e Faavavau i luga o le atigipusa meaalofa lona lua. Ia valaaulia se tagata o le vasega e faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7. • I le vaega muamua o lana tatalo, na faamatalaina ai e Iesu mea na ia faia e tau atu i le faataunuuina o lana misiona (Ioane 17:4–8). E faapefea ona tatou lipotiina atu a tatou taumafaiga i le Tama Faalelagi? E faapefea ona aafia a tatou gaoioiga pe afai o po uma tatou te aafia ai i a tatou talosaga se lipoti o a tatou taumafaiga ina ia auauna atu ai ia te ia i lena aso? • E ui lava sa silafia e Iesu o le a oo atu o ia i ni puapuagatia uiga ese, ae o ai na ia tatalo atu i ai? (Tagai Ioane 17:6–9, 20.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai ai? • E mafai faapefea ona tatou pei o Iesu ma ana Aposetolo, e nonofo i le lalolagi, “ae le ni o le lalolagi”? (Ioane 17:14; tagai foi i fuaiupu 15–16). Na saunoa mai faapea Elder M. Russell Ballard: “Tatou te sii mai soo lava i le Ekalesia le fuaitau lea, ‘Ia i ai i le lalolagi a ia le avea ma ni o le lalolagi.’ Pe a tatou maimoa i ata i le televise ia e avea ai le upuvale, amioga saua, ma le le faamaoni ma ni masani, ma avea foi ma mea faatosina, e le aunoa ona tatou moomoo maimau pe ana mafai ona tatou tapuni atu i fafo le lalolagi i nisi itu, ma faaesea mai ai o tatou aiga mai na mea uma. . . . “Atonu ua tatau ona tatou ta’ua le fuaitau sa ta’ua talu ai o ni lapataiga eseese e lua. Muamua, ‘Ia i ai i le lalolagi.’ Ia auai; ia logoina. Taumafai ia e malamalama ma ia faapalepale ma talisapaia le eseesega e i ai i tagata. Ia faia ni fesoasoani aoga i tagata e ala i le auauna atu ma auai. Lua, ‘Ia le avea ma ni o le lalolagi.’ Aua le mulimuli i ala sese pe gauai atu foi e faataunuu pe talia le mea e le sa’o. “E tatau ona tatou taumafai e sui le leaga ma amioga le mama i le televise ma totonu o nuu, e ala lea i le tuu ese atu i fafo mai o tatou aiga, mea na e faatausuai ma faatoilalo. E tusa po o a amioga leaga uma i le lalolagi, ma e tusa po o le a le tuu faafeagai o le lelei tatou te maua i soo se mea, e tatau lava ona tatou le taumafai e aveese i tatou lava po o a tatou fanau mai le lalolagi. Na fetalai mai Iesu, “E tusa le malo o le lagi ma le mea faafefete,’ po o le fefete (Mataio 13:33). E ao ona tatou sii i luga le lalolagi ma fesoasoani i tagata uma ia tu i luga ae o le amioleaga lena e siomia ai i tatou. Na tatalo atu le Faaola i le Tama: “Ou te le ole atu ina ia e aveese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou ina nei leaga’ (Ioane 17:15)” (Liahona, Iulai 1989, 100–101). • E faapefea ona “tasi” le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, e pei ona taua i le Ioane 17:21–22? A ta’ua le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia, na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: “O i laua o ni tagata eseese, peitai, 113 e tasi lo laua finagalo ma le galuega. E tasi i laua i le faataunuuina o le fuafuaga paia sili mo le faaolataga ma le faaeaga o le fanau a le Atua. . . . O lena la au faatasi atoatoa i le va o le Atua ma le Alo ma le Agaga Paia, ua fusia faatasi ai lenei toatolu i se Aiga-Atua paia e tasi” (Liahona, Ianuari 1987, 56). • Aisea e taua ai i le Au Aposetolo ona tasi? (Tagai Ioane 17:22–23.) Aisea tatou te moomia ai lo tatou tasi ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? Ma isi tagata o le Ekalesia? I totonu o o tatou aiga? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani ina ia faateleina le lotogatasi i nei sootaga? (Tagai Ioane 17:26; Mosaea 18:21; MFF 35:2.) Faaiuga Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau po o a ni o latou lagona pe a latou iloaina se tasi o loo tatalo mo i latou. Ia valaaulia i latou e mafaufau loloto po o a ni o latou lagona pe ana fai sa latou faatasi ai ma Iesu a o ia tuuina atu le tatalo faapuluvaga. Ia faamatala atu o le tatalo faapuluvaga e mafai ona fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou talisapaiaina meaalofa silisili o le ola e faavavau na ofoina mai e le Faaola mo i tatou. Ia molimau atu o le a faamanuiaina i tatou ao tatou taumafai ai e mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia ma ia tasi i tatou ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O le mea lenei e lagolago atu ai i le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu i le taimi o le lesona. Valaauliaina o le Agaga Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona ma iloaina le aafiaga a le Agaga Paia, ia muai talanoa atu i nisi o i latou, ia valaaulia i latou uma taitoatasi ina ia filifilia se vaega lenei se tasi e avea o se vaega o le lesona: a. Faitau se mau e fiafia i ai. e. Tuu atu le molimau. i. Usu se viiga po o se pese a le Peraimeri e uiga i le Faaola. o. Ia faailoa atu le alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. u. Fetufaai atu se mea faaleagaga na oo i ai (pe a talafeagai ai) A maea ona tuuina atu ia sauniuniga, ona valaaulia lea o tagata o le vasega e faamatala mai po o a ni o latou lagona na i ai i le taimi na faia ai nei sauniuniga. Faitau le faamatalaga mai ia Peresitene Boyd K. Packer i le itulau 112, ma fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina lagona e oo mai le Agaga Paia. Ia talanoa e uiga i ou lagona ina ua e mauaina le taitaiga mai le Agaga Paia. 114 “Aua Le Faia Lo’u Loto, A o Lou Finagalo” Lesona 25 Mataio 26:36–46; Mareko 14:32–42; Luka 22:39–46 Faamoemoega Ina ia faamalosia molimau a tagata o le vasega faapea e mafai ona latou mauaina le faamagaloga, filemu, ma le ola e faavavau ona o le Togiola a Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei, lea o loo aumaia ai se tala i mea na oo i ai le Faaola i le Faatoaga i Ketesemane: Mataio 26:36–46, Mareko 14:32–42, ma le Luka 22:39–46. 2. Tusi faitau faaopoopo: 2 Nifae 2:5–8; Alema 7:11–14; 34:8–16; 42:1–31; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:15–24. 3. Afai e maua le ata O Le Tatalo a Iesu i Ketesemane (62175; Taga Ata o le Talalelei 227), ia faaaoga i le taimi o le lesona. 4. Ia valaaulia ni nai tagata o le vasega e o mai i le vasega ua saunia ina ia faamatala faapuupuu atu o latou lagona e uiga i le Togiola a Iesu Keriso e ala lea i le faitauina o ni fuaiupu e fiafia i ai e uiga i le Togiola po o le taulotoina mai foi o ni nai laina mai se viiga faamanatuga e fiafia i ai. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na fetalai mai le Alii, “Aua le muai saili e talai atu la’u upu, ae muai saili ia maua la’u upu” (MFF 11:21). Ina ia lelei atoatoa le aoao mai tusitusiga paia, e tatau ona e suesue ma mafaufau loloto i ai i aso uma. Ia fafagaina pea lau molimau i aso taitasi i lo latou malosi ma le moni. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 14–17.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. I nai tausaga ao lumanai le faauuina o Elder Orson F. Whitney e avea o se Aposetolo, na ia mauaina se faaaliga i le Faaola i le Faatoaga i Ketesemane. Faitau le upu sii lenei, o le faamatalaga lea a Elder Whitney i lana faaaliga: “Peiseai sa ou i le Faatoaga i Ketesemane, o se molimau o puapuaga o le Faaola. Sa manino lelei la’u vaai ia te ia. Na ou vaaia Iesu faatasi ma Peteru, Iakopo ma Ioane, a o latou laasia se faitotoa laititi . . . i lo’u itu taumatau. Sa ia tuua ana Aposetolo e toatolu iina, ina ua uma ona tau atu ia i latou ia tatalo, ma sa ui ane i le tasi itu le Alo o le Atua, tootuli ma tatalo ai foi. O le tatalo lava e tasi lea e masani ai tagata uma e faitau Tusi Paia: ‘Lo’u Tama e, afai e mafai ia aveeseina lenei ipu ia te au: ae aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo.’ “A o ia tatalo, sa tafe mai ona loifofoga i ona fofoga lea sa faasaga mai ia te au. Sa ou lafi ina ua ou tagi foi ma au i le loto momomo. Sa tuuina atu lo’u agaga atoa ia te ia; sa ou alofa ia te ia ma lo’u agaga atoa, ma ou naunau ina ia faatasi ma ia nai lo se isi mea. 115 “Sa ia tulai ma afio atu i le mea sa tootuli ai ona soo—ua momoe! Na ia fafagu ia te i latou, ma i se leo malu sa ia toe faapea atu, ma si ona faanoanoa, pe le mafai ona latou mataala faatasi ma ia i le itula e tasi. Sa ia tauaveina le mamafa o agasala a le lalolagi, faatasi ma le sasa a tagata taitasi, faatiga i lona finagalo mama—ma e le mafai ona latou mataala faatasi ma ia i le itula lava e tasi! “Ina ua foi i lona nofoaga, sa Ia toe tatalo atu foi i le tatalo lava e tasi; na toe foi atu ma toe maua foi ona soo o momoe. Sa ia toe fafagu foi ia i latou, ma toe apoapoai atu ia i latou, ona toe alu atu ai lea ma toe tatalo. E faatolu ona faia lea mea” (Liahona, Aperila 1976, 7). Faaali atu le ata o Iesu o loo tatalo i Ketesemane. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i lo latou alofa mo le Faaola ma ni o latou lagona e i ai pe afai latou te vaaia o ia o tatalo i le Faatoaga i Ketesemane i le po ao lumanai lona Faasatauroga. Ia valaaulia ni nai tagata o le vasega ina ia fetufaai atu o latou manatu. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina O le lesona lenei ma le lesona 26 e faatatau lea i le Togiola—o se galuega ofo alofa a Iesu Keriso o le tauaveina lea i ona luga le oti ma agasala ma vaivaiga o tagata uma. O lenei lesona o loo taulai atu i le mea na oo i ai le Faaola i le Faatoaga i Ketesemane, ae o le lesona 26 o loo talanoaina ai lona Faasatauroga. E taua tele le manatuaina o le Togiola e aofia ai le puapuagatia o le Faaola i le faatoaga ma luga o le satauro. Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson faapea: “I Ketesemane ma Kalevaria, na ia galueaiina ai le togiola e le uma ma le faavavau. O se tasi o galuega tupito o le alofa ua faamaumauina i le talafaasolopito. Peitai, ua avea o Ia ma o tatou Togiola—ua togiolaina ai i tatou uma mai le oti faaletino, ma togiolaina nisi o i tatou mai le oti faaleagaga o e o le a usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 14). 1. Na tauaveina e le Faaola i ona luga a tatou agasala ma vaivaiga. Ia talanoaina le Mataio 26:36–46; Mareko 14:32–42; ma le Luka 22:39–46. Ia valaauliaina tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. • O le a le mea na talosagaina ai e Iesu ana Aposetolo ina ia latou faia i le Faatoaga o Ketesemane? (Tagai Luka 22:39–40.) Aisea na talosagaina ai e Iesu le Au Aposetolo ina ia tatalo? (Tagai Luka 22:40.) O faapefea ona faamalosia i tatou e le tatalo e tetee atu i faaosoosoga? • O le a le mea na talosaga atu ai Iesu ia Peteru, Iakopo, ma Ioane ina ia faia i le Faatoaga o Ketesemane? (Tagai Mataio 26:38, 41. Ia faamanino atu o le upu mataala o lona uiga o le aua le momoe.) E faapefea ona faatatau ia i tatou le poloaiga ia mataala ao tatou taumafai e ola i le talalelei? (Tagai 2 Nifae 4:28; Alema 7:22; 32:26–27.) • Aisea na naunau ai Iesu ina ia gauai atu i le puapuaga tele na ia silafia o le a ia oo i ai i le Faatoaga o Ketesemane? (Tagai Mataio 26:39, 42, 44.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le tatalo a le Faaola i Ketesemane? E faapefea ona faamanuiaina oe ao e gauai atu i le finagalo o le Tama Faalelagi? • Ina ua mavae ona faapea atu Iesu o le a ia faia le finagalo o le Tama Faalelagi, “ona faaali mai ai lea ia te ia o se agelu mai le lagi, ua faamalosi ia te ia” 116 Lesona 25 (Luka 22:43). O le a se mea e mafai e lenei mea ona aoaoina ai i tatou e uiga i le Tama Faalelagi? (O tali e mafai ona aofia ai lona faamalosia o i tatou ao tatou faia lona finagalo ma le lotomaualalo.) • O le a le mea na oo i ai le Faaola i Ketesemane? (Tagai MFF 19:16–19; Luka 22:44; Mosaea 3:7; Alema 7:11–13.) Na aoao mai e Elder James E. Talmage faapea: “O le tiga o Keriso i le faatoaga e le mafai ona faatusalia e se mafaufau, e le gata i lona matuitui ae o lona mafuaaga. . . . Na ia tauivi ma mafatia i se avega e leai se isi tagata soifua i lenei lalolagi e mafai ona ia tauaveina. E le o se tiga faaletino, pe na o se tiga i le mafaufau, lea na mafua ai ona mafatia o ia i lea ituaiga tiga na mafua ai ona puna mai le toto i pupu ninii uma; ae o se tiga faaleagaga ua na o le Atua lava na mafai ona silafiaina. . . . I lena taimi o tiga na fetaiai ai ma faatoilaloina e Keriso mea taufaafefe uma e mafai e Satani ‘o le alii o lenei lalolagi’ ona ia tuuina mai. . . . I se isi faaupuga, e ui o se mea e matuai moni ma tino mai e le mafaatusalia, ae na tauaveina e le Faaola i Ona luga le avega o agasala a tagata uma mai ia Atamu e oo i le iuga o le lalolagi” (Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 613). Na sauoa mai Elder Neal A. Maxwell: “Ona o se vaega o lana togiola, o lea ua silafia ai e Iesu ‘e tusa ma le tino’ mea uma lava o le a oo mai ia i tatou. (Alema 7:11–12). Na ia tauave agasala, ma le tiga, ma le faanoanoa, ma le . . . . mafatia o tane, ma fafine, ma tamaiti uma lava (tagai 2 Nifae 9:21)” (Liahona, Iulai 1987, 69). 2. Tatou te manaomia le Togiola a Iesu Keriso. • Aisea tatou te manaomia ai le Togiola a Iesu Keriso? (Tagai Alema 34:9.) a. Talu ai ona o le Pa’u o Atamu ma Eva, ua tatou oo ai i le oti faaletino, po o le tuueseeseina lea o le tino ma le agaga (Mose 6:48). e. A tatou agasala, ua tatou aumaia le oti faaleagaga i o tatou luga ona ua tuueseeseina i tatou mai le Atua. O a tatou agasala e eleelea ai i tatou ma le mafai ona mau faatasi ma le Atua (1 Nifae 10:21). i. Talu ai ona e le mafai ona tatou teenaina le oti faaletino po o le oti faleagaga e i tatou lava, o lea na auina mai ai e le Tama Faalelagi lona Alo Pele e Toatasi e ofoina mai le Togiola mo i tatou (Ioane 3:16; 2 Nifae 2:5–9). • O a faamanuiaga o loo avanoa mo i tatou talu ai le taulaga togiola a le Faaola? E mafai faapefea ona tatou mauaina nei faamanuiaga? a. Talu ai ona sa maliu le Faaola ma toetu mai, o le a tatou toetutu uma ai foi, ma faatoilaloina ai le oti faaletino (Mosaea 16:7–8). e. Talu ai ona sa ia tauaveina i ona luga a tatou agasala, o lea e mafai ai ona tatou salamo ma faamagaloina, ma faamamaina ai ma agavaa ai i tatou ina ia mau faatasi ma le Atua (Alema 7:13–14; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3). i. Talu ai ona ua ia tauaveina i ona luga o tatou vaivaiga, ua malamalama lelei i o tatou faigata ma silafia le ala e fesoasoani mai ai ia i tatou (Alema 7:11–12). Tatou te maua le filemu ia te ia pe a tatou mulimuli ma le lotomaualalo ia te ia (MFF 19:23). 117 Na faamatalaina e Elder Mrion G. Romney faapea o le Togiola, e faasaoina mai ai tagata uma mai le oti faaletino ma o i latou o e salamo ma usiusitai o le a laveaiina foi mai le agasala: “O le togiola a Iesu Keriso e toe faatasia ai tino ma agaga o tagata i le toetutu. Ma o le lalolagi atoa, o e talitonu, ma e le talitonu, e nofo aitalafu i le Togiola mo lo latou toetutu, talu ai ona o le toetutu o le a aofia uma ai e faapea foi i le pa’u, lea e oo mai ai le oti i tagata uma. “E i ai le isi laasaga o le togiola lea e mafua ai ona alofa tele i le Faaola, ma faatumulia ai lo’u agaga i le loto faafetai e le mafaamatalaina. E faaopoopo atu lena i le togiolaina o le soligatulafono a Atamu, lea e maua mai ai le toetutu, o puapuaga o le Faaola ua totogiina ai le aitalafu mo a’u lava agasala. Na ia totogiina le aitalafu mo au agasala ma agasala a soo se tagata soifua e nofo ai i le lalolagi po o soo se tasi lava o le a i ai i la le tino i luga o le fogaeleele. Ae o lenei mea na ia faia e i ai ma ni ona aiaiga. O faamanuiaga o lenei puapuaga mo a tatou soligatulafono taitasi o le a le oo mai ia i tatou ma ni aiaiga e pei o le tulaga o le a oo mai ai le toetutu e tusa lava po o a mea tatou te faia. Afai tatou te tofo i faamanuiaga o le togiola e tusa ai ma a tatou soligatulafono taitoatasi, e tatau ona tatou usiusitai i le tulafono. “. . . Afai tatou te solia se agasala, ua vavaeeseina i tatou mai le Atua ma ua tatou le agavaa e ulu atu i lona afioaga. E leai se mea eleelea e mafai ona ulu atu i lona afioaga. Tatou te le mafai, e tusa lava po o le a lo tatou taumafai, e aveesea lena pisipisia ua i o tatou luga ona o se taunuuga o a tatou soligatulafono. O lena pisipisia e tatau ona fufulueseina e le toto o le Togiola, ma ua ia saunia le ala e mafai ai ona aveesea lena pisipisia. O lena ala o le talalelei lea a Iesu Keriso. O le talalelei e moomia ai ona tatou talitonu i le Togiola, talia lana togiola, salamo i a tatou agasala, ia papatisoina i le faatofuina mo le faamagaloina o a tatou agasala, mauaina le meaalofa o le Agaga Paia e ala lea i le faaee atu o lima, ma le faaauau pea ona vaavaai ma le faatuatua, po o le faia o mea silisili e mafai ai ona tatou tausia, ia mataupu faavae o le talalelei i aso uma o o tatou olaga” (i le Conference Report, Oketopa 1953, 35–36). Ia valaaulia tagata o le vasega na muai tofia ina ia fetufaai atu a latou sauniuniga na sauniaina (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). Faaiuga Ia molimau atu ia Iesu Keriso ma faailoa atu lou agaga faafetai mo lana Togiola. Afai e talafeagai, ia talosaga atu i tagata o le vasega ina ia latou faia foi faapea. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Ata Vitio O le vaega lona lima o “Aganuu o le Feagaiga Fou,” o se vaega filifilia mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), o loo faamatalaina ai o le uiga o le upu Ketesemane o le nofoaga e “tatau ai le sua o le olive.” Afai e te faaalia le vaega lenei, ia talanoaina pe faapefea ona talafeagai le igoa Ketesemane i le togalaau lea na tauaveina ai e le Faaola a tatou agasala. 118 Lesona 25 2. “O le Puluvaga” Na faaaogaina e Elder Boyd K. Packer se faataoto e aoao atu ai pe faapefea e le Togiola a Iesu Keriso ona faasaolotoina i tatou mai le agasala pe a tatou salamo ma usiusitai i poloaiga. Atonu e te manao e fetufaai atu lenei faataoto ina ia fesoasoani ai i tagata o le vasega ina ia malamalama i le manaomiaina o le Togiola. O lenei faataoto e mafai ona mai vaega nei: a. Mataupu Faavae o le Talalelei [1997], Mataupu 12, palakalafa 4-31. e. “O le Puluvaga,” o se vaega o Ata Vitio o le Tusi a Mamona (53911). i. Conference Report, Ape. 1977, itulau 79–80; po o le Liahona, Oke. 1977, 55–57. 119 Lesona 26 “O Le Mea Lenei Na Fanau Mai Ai A’u” Mataio 26:47–27:66; Mareko 14:43–15:39; Luka 22:47–23:56; Ioane 18–19 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou lagonaina le alofa o le Faaola mo i latou ma faateleina ai lo latou alofa mo ia ma lo latou agaga faafetai mo lana taulaga togiola. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 26:47–75; Mareko 14:43–72; Luka 22:47–71; Ioane 18:1–27. I se taimi puupuu ina ua mavae lona tiga i Ketesemane, na faalataina ai Iesu e Iuta, o le na malaga faatasi atu ma le au ositaulaga sili ma Faresaio, faapea ma fitafita. Na tuuina atu ai e Iesu o ia lava i lima o i latou o e na pu’eina o ia, ma latou aveina atu loa o ia mai le faatoaga ma tuuina atu i se faamasinoga a Iutaia. Na muamua ona suesueina o ia e Ana, o se tasi sa avea muamua ma faitaulaga sili, ona sosoo ai lea ma Kaiafa, ma o ia lea na sosoo ma Ana ma o le tane foi a le afafine a Ana. O ositaulaga sili ma toeaiina sa i ai na latou tuufeanu ia Iesu, tauemu ia te ia, saisai ia te ia, ma tuuaifuaina o ia i le upu leaga, o se solitulafono e faasalaina ai i le oti. O fafo o le maota o Kaiafa na teenaina ai e Peteru na te leiloaina Iesu. e. Mataio 27:1–26; Mareko 15:1–15; Luka 23:1–25; Ioane 18:28–19:16. Talu ai ona e le i ai i le au ositaulaga sili ma toeaiina le pule latou te faaoo ai le oti ia Iesu, o lea na latou auina atu ai loa o ia ina ia faamasinoina e Ponotio Pilato, o le kovana Roma lea i Iutaia. I luma o Pilato, na tuuaia ai Iesu i lona avea ma fili ia Kaisara. I lona iloaina o Iesu e sau mai Kalilaia, o lea na auina atu ai loa o ia e Pilato ia Herota, o se kovana i Kalilaia. Na teena e Herota lona faamasinoina o Iesu ma toe auina atu ai o ia i a Pilato, o le na gauai atu i le tauvalaau mai a le motu o tagata ina ia faasatauroina ia Iesu. i. Mataio 27:27–66; Mareko 15:16–39; Luka 23:26–56; Ioane 19:17–42. Ua sauaina Iesu ma ua faasatauroina. I luga o le satauro na ia iloaina ai se tiga uiga ese ina ua ia ofoina atu o ia lava e avea o se taulaga mo tagata uma. 2. Tusi faitau faaopoopo: Isaia 53; Mareko 15:39–47; Ioane 3:16; 15:13; 1 Nifae 11:32–33; 19:7–9; 2 Nifae 9:21–22. 3. Ia saunia ni upu tusi se fitu o loo faamatalaina i le itulau 110 (po o le sauni foi e tusi faamatalaga nei i luga o le laupapa). 4. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona: a. O ata O le Faalataina o Iesu (62468; Taga Ata o le Talalelei 228); O le Tetee a Peteru (62177; Taga Ata o le Talalelei 229); ma le O le Faasatauroga (62505; Taga Ata o le Talalelei 230). e. “O le Mea Lenei Na Fanau Mai Ai A’u,” o se vaega e sefuluono minute o Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: Afai e faaaloalo faiaoga ma tagata o le vasega, ua latou valaauliaina le Agaga ina ia faatasi mai. E tatau i tagata o le vasega 120 ona “saoloto ina ia talatalanoa, saoloto e tautala, saoloto e auai i galuega a le vasega, ae leai se tagata o le vasega e i ai sana aia e faalavelave ai fua i le isi tagata o le vasega e ala lea i le faia o ni faamatalaga faatiga” (David O. McKay, Gospel Ideals [1954], 224). Ia faia se faataitaiga o le faaaloalo i le Atua ma faaaloalo i isi tagata o le vasega. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faamatala atu o lenei lesona o loo taulai atu i le Faasatauroga o le Faaola ma mea na tutupu i itula ao lumanai ai. O nei mea na tutupu i nofoaga nei: (1) o le Faatoaga o Ketesemane, (2) o le fale o Kaiafa, (3) o le lotoa o Nuu Ese, (4) Maota o Anetonia (o le fale o Pilato), ma le (5) o le Mauga o Kolokota (Kalevaria). Ia faamatala atu na faasatauroina Iesu i luga o le Mauga o Kolokota. Faaali atu le ata o le Faasatauroga. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se tamaititi laititi o loo vaavaai i le ata ma fesili ifo faapea, “Aisea na moomia ai fua ona maliu ia Iesu?” Ia valaaulia tagata o le vasega e faaalu sina taimi i le lesona e mafaufau loloto ai po o le a se latou tala i le tamaitiiti. Tau atu i ai o le a e talanoaina le fesili i le taufaaiuiuga o le lesona. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu ia fuaitau nei mai mau, ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou malamalama i le alofa o le Faaola na faaalia mo i latou ina ua ia tuuina atu o ia lava ina ia sauaina ma faasatauroina. 1. Ua faalataina Iesu, molia, ma tuuaia i le upu leaga; ua teena faatolu e Peteru ia Iesu. Ia talanoaina le Mataio 26:47–75; Mareko 14:43–72; Luka 22:47–71; ma le Ioane 18:1–27. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. Atonu e te manao e aotele lenei tala e pei ona otootoina atu i le vaega 1a o le “Sauniuniga.” Faaali atu le ata o Iesu o loo faalataina i Ketesemane. • Na faapefea ona tali atu Peteru i tagata ia na o atu i le Faatoaga i Ketesemane e aveese ia Iesu? (Tagai Ioane 18;10.) Na faapefea ona tali atu Iesu i nei tagata? (Tagai Luka 22:51–53; Ioane 18:11–12.) Aisea na faatagaina ai e Iesu o ia lava ina ia pu’eina? (Tagai Mataio 26:53–54; Ioane 10:17–18. Ia faamatala atu o le finagalo o le Tama Faalelagi le tuuina atu o le soifua o Iesu mo i tatou.) • O ositaulaga sili ma toeaiina o Iutaia na latou tuuaia Iesu i le upu leaga, o se soligatulafono e faasalaina i le oti (Mareko 14:64). O le a le upu leaga? (O le le faaaloalo lea i le Atua po o le faapea mai e tutusa ma le Atua.) O le a le fetalaiga a Iesu na faapea mai ai o loo manatu le au ositaulaga sili ma toeaiina o le upu leaga? (Tagai Mareko 14:60–63.) • Ina ua taitaiese mai Iesu mai le faatoaga, o le toatele o ona soo na “tuua o ia ma sosola” (Mataio 26:56). Ae peitai, na faaauau pea ona mulimuli atu Peteru ma Ioane ia te ia (Mataio 26:58; Ioane 18:15; o loo taumateina o le soo e le o iloa le igoa i le Ioane 18:15 o Ioane). O le a le mea na faia e Peteru ina ua fai 121 atu tagata ia te ia i fafo o le maota o Kaiafa na te iloaina Iesu? (Tagai Mataio 26:69–74.) O le a le mea na faia e Peteru ina ua ia iloaina ua ia teenaina faatolu ia Iesu? (Tagai Mataio 26:75; tagai foi i fuaiupu 33–35.) Faaali atu le ata o Peteru o loo teenaina ia Iesu. • O faapefea ona avea i tatou i nisi taimi e pei o Peteru le teenaina o lo tatou faatuatua? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le olaga o Peteru ina ua uma ona ia teenaina le Alii? Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley faapea: “E momomo lo’u loto ia Peteru. E toatele naua i tatou e pei lava o ia. Tatou te tautino atu lo tatou faamaoni; tatou te faamautinoa atu lo tatou maua’i ma le lototetele; tatou te tautino atu i nisi taimi e oo lava i luma o tagata, e tusa po o a mea e oo mai, tatou te faia lava le mea sa’o, o le a tatou tutu atu mo le mea tonu, o le a tatou faamaoni ia i tatou lava atoa ma isi. “Ona amata lea ona tuputupu a’e uunaiga. O nisi taimi o ni uunaiga faalevafealoai. O nisi taimi o ni tuinanau faaletagata lava ia. O nisi taimi o ni faanaunauga pepelo. O le a vaivai le loto. O le a vaivai le pulea o le amio. O le a i ai le faatuutuu. Ma o le a i ai le faanoanoa, sosoo ma lou tuuaiina o oe lava ma o le a i ai loimata tiga o le salamo. . . . “. . . Afai o i ai latou i le Ekalesia aoao ua latou faafitia le faatuatua e ala atu i upu po o mea ua latou faia, ou te tatalo ia outou maua se faamafanafanaga ma se faaiuga mai le faataitaiga a Peteru, o le, e ui lava sa femaliuai o ia faatasi ma Iesu i aso taitasi, ae sa ia faafitia i lena lava itula faigata naua, le Alii faapea ma se molimau sa ia tauaveina i lona lava loto. Ae sa tulai o ia i luga atu o lenei tulaga ma avea ma puipui malosi ma fautua mamana o lena faatuatua. Ua faapea foi la, ona i ai se ala mo soo se tagata e toe liliu mai ai ma faaopoopo atu lona malosi ma le faatuatua i le malosi ma le faatuatua o isi i le atinaeina o le malo o le Atua” (Liahona, Aokuso 1994, 7). 2. Ua tuuina atu Iesu ina ia faasatauroina. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu filifilia mai le Mataio 27:1–26; Mareko 15:1–15; Luka 23:1–25; ma le Ioane 18:28–19:16. Atonu e te manao e aotele lenei tala e pei ona otootoina mai ai i le vaega 1e o le vaega o “Sauniuniga.” • Ina ua iloa e Pilato o Iesu o le Kalilaia, ona ia auina atu ai lea o ia ia Herota, o le sa avea ma kovana i Kalilaia (Luka 23:6–7). Aisea na “fiafia tele ai” ia Herota ina ua vaai ia Iesu? (Tagai Luka 23:8.) Na faapefea ona tali atu le Faaola i fesili a Herota? (Tagai Luka 23:9; faatusatusa le fuaiupu lenei i le valoaga o loo i le Isaia 53:7.) • Ina ua maea ona tuuaia ma tauemu ia Herota ma ona tagata ia Iesu, sa latou toe auina atu loa o ia i a Pilato (Luka 23:11). O le a le faamasinoga a Pilato ia Iesu? (Tagai Luka 23:13–17; tagai foi i le Luka 23:4.) Aisea na tuuina atu ai e Pilato ia Iesu ina ia faasatauroina? (Tagai Mataio 27:15–24; Mareko 15:6–15; Luka 23:18–25; Ioane 19:1–16.) E mafai faapefea ona tatou faapei o Peteru i nisi o taimi, i le taumafai lea e aloese mai se tiutetauave mo ni faaiuga faigata? • I se tasi o fesili a Pilato e faatatau lea pe o Iesu o se tupu, ae na tali Iesu, “O le mea lenei na fanau mai ai a’u, o le mea foi lenei na ou sau ai i le lalolagi, ina ia ou molimau i le upu moni” (Ioane 18:37). O a ni auala ua avea ai Iesu ma 122 Lesona 26 se Tupu? (Tagai Salamo 24:10; Isaia 44:6; Faaaliga 11:15; 15:3; 2 Nifae 10:14.) O le a le uiga o lona “malo e le mai le lalolagi”? (Ioane 18:36). 3. Ua sasa Iesu ma faasatauroina. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 27:27–66; Mareko 15:16–39; Luka 23:26–56; ma le Ioane 19;17–42. Faaali atu le ata o le Faasatauroga. • O le a le mea na faia e tagata ia Iesu ina ua uma ona faasalaina o ia ina ia faasatauroina? (Tagai Mataio 27:27–44; Luka 23:34–39.) Aisea na faatagaina ai e Iesu tagata ina ia faasaua ia te ia? (Tagai 1 Nifae 19:9.) O loo faamaumauina e tusitusiga paia ia faamatalaga e fitu na faia e Iesu ao i ai i luga o le satauro. Faitau ma talanoaina ia fuaiupu nei o loo i lalo. Ao outou talanoaina, ia faaali atu upu tusi o nei faamatalaga po o le tusi foi o nei faamatalaga i luga o le laupapa. 1. Luka 23:34. “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.” • Mai le Faaliliuga a Iosefa Samita tatou te aoaoina ai ina ua fetalai Iesu i lea fetalaiga, sa ia tatalo mo fitafita Roma sa faasatauroina o ia. O le a se mea o loo faaalia mai ai e uiga ia te ia? O le a le auala a le lalolagi e tali atu ai i tagata e faatiga pe faaonoono mai ia i tatou? O faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou mulimuli i faataitaiga a Iesu? 2. Luka 23:43. I le tagata faomea na salamo: “E moni, ou te fai atu ia te oe, o le aso ta te faatasi ai ma oe i le parataiso.” 3. Ioane 19:26–27. I lona tina o Maria: “Sena e, faauta o lau tama!” Ia Ioane: “faauta o lou tina!” • O ai lea na mafaufau i ai Iesu i ona manaoga i le taimi o ona tiga? (Tagai Luka 23:43; Ioane 19:26–27.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lea tulaga? (Afai e aliae mai ni fesili i le faamatalaga a Iesu i le Luka 23:43, ia tagai i le manatu faaopoopo lona tolu e aoao mai ai.) 4. Mataio 27:46; Mareko 15:34. “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?” • O le a le mea na oo i ai Iesu i luga o le satauro na mafai ai e ia ona malamalama ma fesoasoani ai ia i tatou pe a tuua na o i tatou? Aisea e taua ai le iloaina na mafai e le Faaola ona tauaveina e le gata i a tatou agasala ae faapea foi i o tatou faanoanoa, tiga, ma mafatiaga? Na saunoa mai Elder Jeffery R. Holland faapea: “aua sa tatau ona ia solia toatasi lenei soligavine o le faaolataga, pe mafai ona ia onosaia le taimi pogisa o nei mea uma, le tui silisili ona tiga? E lei oo mai lenei tiga ona o le pale tuitui ma fao, ae o le lagona matautia o le tuua toatasi: . . . Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai ia te au?’ (Mareko 15:34). Pe mafai ona ia tauaveina a tatou agasala uma ma lo tatou mata’u ma le nofotoatasi? Na ia faia ma o loo ia faia ma o le a ia faia” (Liahona, Ianuari 1990, 27). 5. Ioane 19:28. “Ou te fia inu.” • E ui i mea uma na puapuaga ai Iesu, e na o le pau lenei o le vaega na ia taua ai se faamafanafanaga faaletino. O le a le mea na tuuina atu ia te ia ina ua ia faapea mai ua ia fia inu? (Tagai Ioane 19:29.) 123 6. Ioane 19:30. “Ua maea.” • E tusa ai ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, na faapea mai Iesu ua maea; o le finagalo o lona Tama ua faataunuuina. Aisea na maliu ai le Faaola ina ia faataunuuina le finagalo o lona Tama Faalelagi? (Tagai 2 Nifae 9:5; 3 Nifae 27:13–16. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia valaaulia le vasega ina ia fetufaai atu o latou manatu pe faapefea ona taliina le fesili a le tamaitiiti.) Na saunoa mai faapea Peresitene Spencer W. Kimball: “Ua tatau ona Ia maliu, ina ia mafai e ia ona tatalaina gutu o tuugamau o tagata uma, e pei lava ona Ia faia i lona tuugamau. A na aunoa ma na itula pogisa o le faasatauroga, e le mafai ona i ai se toetutu mai le tuugamau” (Liahona, Aokuso 1975, 31). 7. Luka 23:46. “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao.” Afai e te faaaogaina le ata vitio “O le Mea Lenei Na Ou Fanau Mai Ai,” ia faaali atu loa i le taimi lenei. Faaiuga Ia faamatala atu o uluai upu lava na saunoa iai le Faaola i le muai olaga o le “O au lenei, auina atu au” (Aperaamo 3:27). Faatasi ai i ana uluai saunoaga na faamaumauina i le muai olaga na ia faapea atu ai foi “E tatau ona ou i ai i le fale o lo’u Tama” (Luka 2:49). O ana upu mulimuli na ia saunoa i ai i la le tino nei ina ua ia tauina atu i lona Tama ua maea lana galuega; ua faia le finagalo o le Tama (tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 27:54). Ia molimau atu i upumoni na talanoaina i le lesona. Afai e talafeagai, ia valaaulia tagata o le vasega ina ia fetufaai atu a latou molimau. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O le mulimuli i faataitaiga a le Faaola i taimi o faigata O gaoioiga a le Faaola i le taimi o lona aso mulimuli i le olaga nei na faaalia ai le silisili ese o lona tagata. Ia iloiloina nisi o tofotofoga na mafai e Iesu ona tauaveina i lena aso. Ona tuu atu lea o fesili nei: • O a ni uiga maualuga na matuai iloa ia Iesu i lenei taimi faigata? (O tali e mafai ona aofia ai lona manatu popole tele mo isi nai lo ia lava, e loto faamagalo, na ia gauai atu i le finagalo o le Tama Faalelagi, na te lei tausalaina isi i o latou vaivaiga, ma e lei faitio lava o ia. Ia lisi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Fai atu i tagata o le vasega e tuu mai ni faataitaiga ma’oti pe afai e tulaga ese nei uiga.) • O a ni uiga maualuga e matuai iloa ia i tatou i taimi sili ona faigata? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i taimi o faigata? 2. “Ua ou faalata le ua le sala” (Mataio 27:4) • O le a le mea na faia e Iuta ina ia taumafai ai e salamo mo le faalataina o le Faaola? (Tagai Mataio 27:3–5.) O le a se mea na mafai ona tatou aoaoina mai lenei mea e uiga i le “totogi” e aumaia e le lalolagi e fesuiai ai ma a tatou agasala? 124 Lesona 26 3. “O le aso ta te faatasi ai ma oe i le parataiso” (Luka 23:43) Faatatau i le faamatalaga o loo sosoo ai pe afai e te manao e faamatala atu afioga a le Faaola o loo i le Luka 23:43. Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita na ta’u atu e Iesu i le faomea, “O le aso ta te faatasi ai ma oe i le lalolagi o agaga” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 309). Mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:36–37 tatou te aoao mai ai na alu atu Iesu i le lalolagi o agaga i le taimi o le va o lona maliu ma lona Toetu ma o iina na ia sauniaina ai agaga faamaoni ina ia talai atu lana talalelei i agaga latou te lei mauaina i le lalolagi. 125 Lesona 27 “E Le o Iinei o Ia, Aua Ua Toetu Mai o Ia” Mataio 28; Luka 24; Ioane 20–21 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia lagonaina le agaga faafetai mo le Toetu o le Faaola ma faamanuiaga ua aumaia ai ia i tatou. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Mataio 28:1–15; Luka 24:1–12; Ioane 20:1–10. Na o atu Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau o Iesu ma iloa ai ua avanoa. Na faailoa atu e agelu faapea o Iesu ua toetu. Na o atu Peteru ma Ioane e vaai i le tuugamau ua avanoa. Ua faaali atu le Alii toetu i fafine. e. Luka 24:13–35. Na savavali ma talanoa Iesu ma soo e toalua i le ala i Emau. La te le’i iloaina o ia seia oo ina ua ia totofi le areto mo i latou. i. Mataio 28:16–20; Luka 24:33–53; Ioane 20:19–31. Ua faaali atu Iesu i ana Aposetolo, ua faaali atu ia te i latou ua toetu o ia, ma poloaiina i latou ina ia aoao atu le talalelei i atunuu uma. Na tago atu Toma i manua i vae, lima, ma le itu o Iesu. o. Ioane 21. Na toe faaali atu foi Iesu i nisi o Aposetolo i le Vai o Tiperia (o le Sami o Kalilaia). Na ia poloaiina ai Peteru ina ia, “Fafaga i au mamoe.” 2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 16. 3. Fai atu i tagata o le vasega ina ia saunia e otooto le tala ia Iesu ma ona soo e toalua i le ala i Emau (Luka 24:13–32). 4. Afai e maua ata nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona; Falelauasiga o Iesu (62180; Taga Ata o le Talalelei 231); O le Tuugamau o Iesu (62111; Taga Ata o le Talalelei 232) po o le Tuugamau Avanoa (Taga Ata o le Talalelei 245); O Maria ma le Alii Toetu (62186; Taga Ata o le Talalelei 233); Ua Faaali Atu e Iesu Ona Manua (62503; Taga Ata o le Talalelei 234); ma le O Iesu Keriso Toetu (62187; Taga Ata o le Talalelei 239). 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: O le poloaiga a le Alii ia Peteru, “Fafaga i au mamoe” (Ioane 21:16–17), e faatatau i faiaoga uma. Ia saili ma le agaga tatalo mo auala e avea ai taumafataga faaleagaga i tusitusiga paia ma mea e fiafia i ai tagata o le vasega ina ia latou mananao e taumamafa i ai. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 5–7.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faamatala atu le tala lenei na faamatalaina e Elder James E. Paramore: 126 “I le tele o tausaga ua tuanai . . . na fesiligia ai se tusitala o se nusipepa i se fesili, taua lava, ‘O le a le talafou sili ona taua e mafai e le lalolagi ona mauaina?’ ” • E faapefea ona e talia lenei fesili? Na faaauau le saunoaga a Elder Paramore faapea: “Sa mafaufau pea [le tusitala] e uiga i le fesili, ma talanoa i tagata e toatele, ma sa ia faitauina mea uma sa mafai ona ia maua e taumafai ai ia maua se tali mo ia lava. Ma mulimuli ane, sa ia lomia loa lana tali, “O le iloa o loo soifua Iesu Keriso i le as, o se tala pito sili lea ona taua i le lalolagi e mafai ona maua. O le mea moni, afai o loo soifua o ia i le aso, o lona uiga o le a ola foi i tatou e faavavau e pei ona Ia fetalai mai’ ” (Liahona, Ianuari 1991, 66). Faaali atu ata o loo lisiina atu i le vaega o “Sauniuniga.” Ia faamatala atu o le faanoanoa o le au soo i le maliu o Keriso na suia i se olioli e le mafai ona faamatalaina i lona Toetu. E mafai foi ona tatou fiafia i le iloaina lea ua toetu Keriso. Tuu ai pea i luga ata. Ia faasino atu i ai i vaega talafeagai o le lesona. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu nei mau mai tusitusiga paia, ia talanoaina ma tagata o le vasega pe faapefea ona aafia o latou olaga i aso taitasi i lo latou malamalama i le Toetu. Nai lo le taumafai e fuafuaina le faasologa tonu o mea na tutupu i le Toetu (e tofu lava le fai Evagelia ma lana faatulagaga), ae ia taulai atu i molimau o le Toetu o loo tuuina mai i tala a Evagelia taitasi. 1. O Maria le Makatala ma isi fafine o molimau i le Alii toetu. Ia talanoaina le Mataio 28:1–15; Luka 24:1–12; ma le Ioane 20:1–10. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotele mau filifilia. Ia faamatala atu ina ua mavae le faasatauroga o Iesu, sa aui loa lona tino i ‘ie lino mama ma tuuina atu loa i se tuugamau e pulea e Iosefa le Arimataia, o se tasi o soo o Iesu (Mataio 27:57–60; Luka 23:50–53; Ioane 19:38–42). Na vave ona faia lea tulaga ona ua toeitiiti lava oo i le Sapati. I le taeao ina ua mavae le Sapati, na toe foi atu ai Maria le Makatala ma isi fafine i le tuugamau ma mea manogi ma suauu ina ia toe uu ai le tino o Iesu. • O le a le mea na iloa e Maria le Makatala ma isi fafine ina ua latou oo atu i le tuugamau o Iesu? (Tagai Mataio 28:1–4; Luka 24:1–4. Ia maitauina o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Mataio 28 o loo faapea mai, e pei ona tusia e Luka, e toalua agelu sa i ai.) O le a le tala na tauina atu e agelu i fafine? (Tagai Mataio 28:5–7; Luka 24:5–8.) • O le a le uiga o le tala a agelu ina ua la faapea atu i ai, “Ua toetu o Ia?” (Ua toetu Iesu.) O le a le uiga o le toetu mai? (Tagai Alema 11:42–45.) O a faamanuiaga o le a tatou maua ona o le Toetu o Iesu? (Tagai 1 Korinito 15:22, 50–58; Alema 11:42–45. O le a tatou toetutu uma ma maua ni tino ola pea.) • Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter faapea o upu “e le o iinei o Ia, ae ua toetu” (Luka 24:6) “o loo aofia ai le faamoemoe, mautinoa, ma le talitonuga e moomia e lagolagoina ai i tatou i o tatou olaga luitau ma faanoanoa i nisi o taimi” (Liahona, Iulai 1987, 16). O faapefea ona fesoasoani lau molimau i le Togiola ma le Toetu i taimi faigata? 127 • O le a le mea na faia e fafine ina ua maea le tautalaga a agelu? (Tagai Mataio 28:8; Luka 24:8–9.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i le latou faataitaiga? • O Maria faatasi ai ma isi fafine o i latou ia o uluai tagata o nisi o e na vaai ia Iesu Keriso ina ua mavae lona toetu (tagai foi i le manatu faaopoopo lona lua ma le tolu o isi manatu e aoao mai ai). O le a sou manatu aisea na taua ai i le Alii toetu ona faaali atu i molimau faalelalolagi? (Tagai 2 Korinito 13:1.) 2. O soo e toalua i le ala i Emau o ni molimau i le Alii toetu. Ia talanoaina le Luka 24:13–35. Tuu atu i tagata o le vasega na tofiaina e otooto le mau. • Aisea na faanoanoa ai Kaleopa ma lana soa ao laua savavali ai i le ala i Emau? (Tagai Luka 24:13–24.) O le a le mea na aoaoina atu i ai e le Alii toetu ia i laua ao latou savavali? (Tagai Luka 24:25–27.) • O le a se lagona na oo i nei soo e toalua ao aoaoina i laua e Iesu? (Tagai Luka 24:32.) O le a se mea na tuuina atu ia te i laua lea lagona? (O le aafiaga a le Agaga Paia.) Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu ni mea na oo i ai ina ua latou mauaina se molimau mai le Agaga ao suesueina le talalelei pe faalogo atu foi i se tasi o aoaoina mai. 3. O Aposetolo o molimau i le Alii toetu. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Mataio 28:16–20; Luka 24:33–53; ma le Ioane 20:19–31. • O le a se manatu sa i ai i le Au Aposetolo ina ua latou vaaia le Faaola o faaali atu ia i latou i le afiafi o le aso na ia toetu mai ai? (Tagai Luka 24:36–37.) Na faapefea ona toe faamautinoa atu e Iesu ia i latou o ia o se tagata toetu, ae le o se agaga? (Tagai Luka 24:38–43.) • Na faapefea ona tali atu Toma i molimau a isi Aposetolo faapea o le Alii ua toetu? (Tagai Ioane 20:24–25.) Na faapefea ona talitonu o ia o le Alii ua toetu? (Tagai Ioane 20:26–29.) E faapefea ona tatou faaalia i nisi o taimi lea vaivaiga e pei ona i ai ia Toma? Na saunoa mai Elder Gordon B. Hinckley: “Pe tou te lei faalogo ea i isi o tautala faapei o Toma? ‘Tuu mai ia i matou,’ o la latou tala mai lea, ‘ina ia faamaonia ai i o matou mata, ma o matou taliga, ma o matou lima, ina nei tei ua matou le talitonu.’ O le gagana lava lea o le taimi o lo tatou ola. O Toma le masalosalovale ua avea ma faataitaiga o tagata i augatupulaga uma o e na mumusu e talia soo se mea vagana ua i ai se faamaoniga vaaia e pei ona latou faamaonia le alofa, le faatuatua, po o se isi lava mea maoae faaletino e pei o le eletise. . . . “Mo i latou uma o loo lagona mai lou leo o e le talitonu, Ou te toe fia tau atu fetalaiga a le Alii ia Toma ina ua ia tago i aao manua o le Alii: ‘Aua e te masalosalovale, a ia e talitonu’ ” (Liahona, Oketopa 1978, 103–104). • E mafai faapefea ona tatou matuai mulimulitai i le aoaiga a le Alii “ina ia aua nei masalosalovale, ae ia talitonu”? (Ioane 20:27). 128 Lesona 27 4. O nisi o Aposetolo na latou toe vaai ia Iesu i le Vai o Tiperia (Sami o Kalilaia). Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Ioane 21. • Na toe faaali atu le Alii toetu i le toafitu o ana Aposetolo ao fagogota i latou. Na faapefea ona latou iloaina o Iesu lea o loo i le matafaga? (Tagai Ioane 21:4–7.) Ina ua mavae ona latou aai, o le a le mea na talosagaina ai e Iesu ia Peteru ma isi Aposetolo ina ia faia? (Tagai Ioane 21:15–17.) E mafai faapefea ona tatou fafagaina mamoe a le Alii? • O le a le mafuaaga a Ioane na ia tusia ai i lalo nisi o mea na taua ma faia e Iesu? (Tagai Ioane 20:30–31.) O faapefea ona faamanuiaina oe mai le suesueina o tala faatusipaia i le Toetu o Iesu? Faaiuga Ia molimau atu o Iesu Keriso na toetu ma talu ai ona o ia o lea o le a tatou toetutu uma ai. Ia tuuina atu lau molimau i le malosi ma le mafanafana ua e maua i lou iloaina lea o le Toetu. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Ua toetu o ia” (Mataio 28:6) Ia fuafuaina se vaega toaitiiti latou te usuina le “Ua Toetu Mai o Ia” (Viiga, 111) po o le “Ua Toetu Mai le Alii” (Viiga, 112) o loo i le faaiuga o le lesona. Po o le tuu atu i se vaega o tamaiti laiti latou te usuina le “Pe Na Toe Soifua Moni Mai ea Iesu?” (Tusipese a Tamaiti, 64). 2. “Funa e, se a le mea e te tagi ai?” (Ioane 20:15) Ia faamanino atu o le Evagelia a Ioane e na o le pau lea o le Evagelia o loo aofia ai se tala i le faaali atu o le Alii ia Maria le Makatala ina ua faatoa mavae lava lona Toetu. Tuu atu i se tagata o le vasega e faitau leotele mai lenei tala o loo i le Ioane 20:11–18. Ia valaaulia tagata o le vasega e fetufaai atu o latou manatu ma lagona e uiga i lenei mea na tupu. 3. O isi molimau i le Alii toetu • I le faaopoopo atu i le tele o molimau o loo taua mai i Evagelia, o ai isi na vaai i le Alii toetu? (O nisi tali o loo lisiina atu i lalo.) Setefano (Galuega 7:55) E silia ma le 500 le au uso (1 Korinito 15:6) O le Aposetolo o Iakopo (1 Korinito 15:7) O le Aposetolo o Paulo (1 Korinito 15:8) 2,500 o le Au Paia i Amerika anamua (3 Nifae 11:8–15; 17:25) O le Perofeta o Iosefa Samita (Talafaasolopito o Iosefa Samita 2:17; MFF 76:22–24) Sini Rikitone (MFF 76:22–24) 129 4. O mau e uiga i le Toetu E tele mau mai le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faateleina ai lo tatou malamalama i le Toetu. Ia talanoaina ni vaega se tele pe afai e lava le taimi: a. O Iesu o le uluai toetu (2 Nifae 2:8), ma talu ai ona o lona Toetu, o le a toetutu uma ai tagata (2 Nifae 9:22; Alema 11:42, 44) e. Ina ua mavae Iesu Keriso, o i latou e mauaina le mamalu selesitila o le a toetutu muamua, sosoo ai ma i latou o le a mauaina se mamalu terasitila, o i latou e mauaina se mamalu telesitila, ma mulimuli ane ai o atalii o le malaia (MFF 88:96–102). i. Afai tatou te toetutu, o le a toe tuufaatasia o tatou agaga ma o tatou tino atoatoa, e le toe tuueseeseina lava (Alema 11:43, 45). o. O le poto ma le malamalama tatou te maua i le lalolagi “tatou te toetutu ae ma i tatou i le toetutu” (MFF 130:18–19). u. O agaga o e oti o le a tuueseeseina mai le tino o se pologa; o le toetutu e mafai ai ona tatou oo atu i le atoatoaga o le olioli (MFF 138:12–17, 50). 130 “O Molimau i Matou Nei” Lesona 28 Galuega 1–5 Faamoemoega Ina ia faamanatu i tagata o le vasega o latou tiutetauave ina ia avea ma molimau ia Iesu Keriso ma ia fesoasoani ia i latou ina ia latou iloa pe faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia i latou ina ia latou faia faapea. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Galuega 1. Ina ua mavae ona ia aoao atu i ona soo mo le 40 aso, ona afio a’e ai lea o le Alii toetu i le lagi. Ua filifilia Matatia e faatumuina le avanoa lea na tuua e Iuta i le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua. e. Galuega 2. I le aso o le Penetekoso, sa faatumulia ai le Au Aposetolo i le Agaga Paia ma tautatala atu ai i gagana eseese. O le toatele o i latou na faalogo i ai na liua ai. i. Galuega 3–4. Ua faamaloloina e Peteru ma Ioane se tagata pipili ma molimau atu na faamaloloina lea tagata e le mana o Iesu Keriso. Na tatalo le Au Aposetolo ma mauaina le mana sili e ala i le Agaga Paia. o. Galuega 5:12–42. Ua faaauau ona talai atu le Au Aposetolo ma faamalolo ma le mana silisiliese. Ua pueina i latou ma faafalepuipuiina ae na toe tatalaina i latou i tua e se agelu. Na latou tautino atu i ositaulaga sili latou te usitai i le Atua ae le o tagata. Na fautuaina e Kamalielu le Au Faresaio ina ia aua nei fasiotia le Au Aposetolo. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mareko 16:19–20; Luka 24:49–53; Talafaasolopito Iosefa Samita 2:21–25. 3. Afai e maua le ata O le Afio A’e o Iesu (62497; Taga Ata o le Talalelei 236, ia faaaoga i le taimi o le lesona. 4. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia fuafuaina ni tagata se toalua e o atu i totonu o le potu aoga ao lei amataina le vasega, ao nonofo i lalo tagata o le vasega. (Afai e talafeagai, o nei tagata e le o ni tagata e masani ona auai i lau vasega.) Fai atu i ai e ulufale mai i le vasega, fai sina tamai gaoioiga (mo se faataitaiga, talanoa ma oe po o le tauamo atu se mea i totonu o le vasega), ona toe malaga ese lea. E le tatau ona la talanoa atu i le vasega po o le taumafai foi e gauai atu ia i laua. 5. Fautuaga mo le aoaoina atu: E tatau i faiaoga ona molimau atu o mea o loo latou aoaoina atu e moni. Ia molimau atu ia Iesu Keriso ma lana talalelei pe afai e uunaiina ai oe e le Agaga, ae le na o le faaiuga o le lesona. O le tuuina atu o le molimau e aumaia ai le malosiaga ia te oe i lau aoaoga. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai, 10, 45–46.) 131 Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fesili atu i tagata o le vasega pe sa latou maitauina tagata e toalua ia na ulu atu i totonu o le potu ona toe o ese lea ao lei amataina le vasega (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). Afai e i ai se tasi o le vasega na maitauina, fesili atu i ai po o a ni mea na latou maitauina i ia tagata, e pei o ai i laua, o a o laua lavalava sa fai, ma mea na la faia. Ia faamanino atu o tagata o le vasega na vaai i nei tagata asiasi, o ni molimau. (Afai e leai se tasi na maitauina nei tagata asiasi, tau atu mea na la faia ma faamatala atu i ai o oe o se molimau.) O se tagata na te iloa ma oo i se mea na tupu ma tau atu i isi e uiga i ai o ia lena o se molimau. Fesili atu i soo se tagata o le vasega e lei vaai i tagata asiasi: • E te talitonu i mea ia na tauina mai e nei molimau? Aisea e te talitonu ai, aisea foi e te le talitonu ai? Ia faamatala atu o le lesona i lenei aso e faatatau lea i uluai Aposetolo, o e na avea ma molimau ia Iesu Keriso toetu. Ina ua latou molimau atu ia te ia, e toatele tagata sa talitonu ia i latou ma sa papatisoina i totonu o le Ekalesia. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu mau nei mai tusitusiga paia, ia faamamafa atu le faatuatua ma le mana lea na molimau atu ai le Au Aposetolo i le Alii toetu. Ia talanoaina ma tagata o le vasega pe mafai faapefea ona avea foi i latou ma molimau ia Iesu Keriso. Ia faamatala atu o le tusi o Galuega o le tala lea a Luka i mea taua na tutupu i le Ekalesia i le vaitaimi pe tusa ma le 30 tausaga po o le sili atu foi ina ua mavae le soifuaga faaletino o Iesu Keriso. O loo faamatala mai ai e Luka le aoaoga a le Alii toetu i le 40 aso ma lona Afio A’e. Ona ia faamatalaina lea o se matuai faaleagaga lava na i ai i le aso o le Penetekoso, o le taitaiga e Peteru o le Ekalesia, o uluai taumafaiga faafaifeautalai a Aposetolo, ma le liliu uiga ese o Paulo. O le afa lona lua o le tusi o loo taulai atu lea i galuega faafaifeautalai a Paulo i tagata o Nuu Ese. 1. Ua afio a’e le Alii i le lagi. Ua valaauina Matatia e avea ma se Aposetolo. Ia talanoaina le Galuega 1. Ia valaauliaina tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. Faaali atu le ata o le Afio A’e. • Ina ua mavae le toetu o Iesu, sa ia faatasi ma ona soo mo le 40 aso, “ma na fetalai atu i mea a le malo o le Atua” (Galuega 1:3). Ao lei toe foi atu o ia i lona Tama o i le Lagi, o le a le mea na ia folafola atu i ana Aposetolo o le a le pine ae latou mauaina? (Tagai Galuega 1:4–5; tagai foi Luka 24:49. Ia faamanino atu e ui lava na iloaina e le Au Aposetolo faaaliga a le Agaga Paia, ae latou te lei mauaina lava le meaalofa o le Agaga Paia.) • O le a le mea na tauina atu e Iesu i le Au Aposetolo latou te faia pe a mavae ona latou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia? (Tagai Galuega 1:8.) E faapefea ona faatusatusa lenei faatonuga i le tiutetauave ua tuuina atu i Aposetolo 132 Lesona 28 i ona po nei? (Tagai MFF 107:23, 35.) Na faapefea ona faataunuuina e le Au Aposetolo lenei tiutetauave i le taimi ina ua faatoa mavae lava le Toetu o Iesu? (Faaaliga, mo se faataitaiga, o nisi o molimau malolosi o loo faamaumauina i le Galuega 2–5.) O faapefea ona faataunuuina e Aposetolo lenei tiutetauave i ona po nei? • Na faapefea ona fesoasoani le meaalofa o le Agaga Paia i le Au Aposetolo i o latou tiutetauave i le avea ai ma molimau ia Iesu Keriso? (Tagai Ioane 15:26–27; 1 Korinito 12:3.) O le a le matafaioi o le Agaga Paia i a tatou taumafaiga ina ia aoao atu le talalelei? (Tagai 2 Nifae 33:1; MFF 42:14.) • Ao vaavaai atu le Au Aposetolo ia Iesu o afio a’e i le lagi, e toalua ni tagata na tutu ai i ona tafatafa. O le a le mea na tauina atu e nei tagata i le Au Aposetolo? (Tagai Galuega 1:10–11.) Ia molimau atu o le Afio Faalua Mai o Keriso o le a avea ma se mea e mafai ona vaaia. O le a toe afio mai Keriso i le lalolagi e taimua i le Meleniuma ma pule i le lalolagi. • Ina ua mavae le Afio A’e o le Alii, na filifilia se Aposetolo fou e suitulaga i le avanoa i le Korama na tuua e Iuta. Na faapefea ona filifilia Matatia e avea ma Aposetolo fou? (Tagai Galuega 1:21–26.) O faapefea ona filifilia Aposetolo ma taitai o le Ekalesia i ona po nei? (Tagai Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5.) 2. I le aso o le Penetekoso, sa faatumulia ai le Au Aposetolo i le Agaga Paia. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 2. Ia faamatala atu o le Tausamiga o le Penetekoso o se faamanatuga o le seleselega e faia i le 50 aso talu ona mavae le Tausamiga o le Paseka. O tagata Iutaia mai le tele o atunuu e o atu i Ierusalema mo lenei tausamiga. • O le a se mea na tupu na matuai tulaga ese i le aso o le Penetekoso, ina ua tasi le vaiaso talu ona tuanai le Afio A’e o le Faaola? (Tagai Galuega 2:1–4. Ia faamanino atu le ala na faataunuuina ai lenei folafolaga a le Alii i le Ioane 14:26, 15:26, ma le 16:7–14 ma le Galuega 1:5.) • O le a le mea na faia e le Au Aposetolo ina ua latou maua le Agaga Paia? (Tagai Galuega 2:4.) O a ni uiga na faaalia o tagata ina ua latou faalogo i le Au Aposetolo ua tautatala i gagana eseese? (Tagai Galuega 2:5–13.) O faapefea ona tali tutusa le talaiga o le talalelei i aso nei ma le talaiga i le aso o le Penetekoso? (Tagai MFF 90:11; 100:5–8.) • Na faapefea ona tali atu Peteru ia i latou o e sa faatauemu i le Au Aposetolo ona o lo latou tautatala i gagana? (Tagai Galuega 2:14–24, 36.) O le a se mea na faagaeetia ai oe e uiga i le tali a Peteru? Aisea e taua ai le i ai o se molimau ia Iesu Keriso ma lana misiona paia? Aisea e taua ai mo i tatou le fetufaai atu o a tatou molimau i isi? E mafai faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou ina ia fetufaai atu a tatou molimau? • Na faapefea ona aafia isi na faalogo i le molimau a Peteru? (Tagai Galuega 2:37.) O le a le mea na aoao atu e Peteru i tagata o e na talitonu i lana molimau? (Tagai Galuega 2:38.) Tuu atu i tagata o le vasega e faatusatusa le Galuega 2:38 i le mataupu faavae lona fa o le faatuatua ma le 3 Nifae 27:19–20. Ia faamanino atu o mataupu faavae ma sauniga o le talalelei e tutusa lava i augatupulaga uma. 133 • Pe tusa ma le 3,000 tagata na talitonu i upu a Peteru ma sa papatisoina. Na faapefea ona faaali atu e nei tagata ua liua i latou i le talalelei a Iesu Keriso? Tagai Galuega 2:41–47. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai a latou faataitaiga? 3. Ua faamaloloina e Peteru ma Ioane se tagata pipili i le mana o Iesu Keriso. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 3–4. Atonu e te manao e tuu atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Galuega 3:1–11. • E ui lava e leai ni tupe a Peteru ma Ioane e tuuina atu i le tagata pipili i le faitotoa o le malumalu, o le a le mea na la ofoina atu ia te ia? O le a le mana na faaatoatoaina ai lea tagata? (Tagai Galuega 3:6, 12–13, 16; 4:10.) O faapefea ona e lagonaina le mana faamalolo o Iesu Keriso i lou olaga? • Na faaaogaina e Peteru lenei vavega e avea o se avanoa e molimau atu ai ia Iesu Keriso (Galuega 3:12–26; 4:5–12). O a ni avanoa tatou te maua e molimau ai ia Iesu Keriso? O faapefea ona faamanuiaina oe ao avea ma se molimau (po o le faalogo i isi o avea ma molimau) ia Iesu Keriso? • Na faapefea ona tali atu le au faitaulaga ma le Au Satukaio i le lauga a Peteru? (Tagai Galuega 4:1–3. Sa latou pueina ia Peteru ma Ioane.) Na faapefea ona tali atu le motu o tagata i le lauga? (Tagai Galuega 4:4.) Aisea e te manatu ai o nei vaega e lua na eseese a laua tali atu i le lauga lava e tasi? O le a se tulaga o o tatou loto e faaalia i a tatou tali i saunoaga a taitai o le Ekalesia? • Faatasi ai ma le tagata ua faamaloloina o loo faatasi ai, sa le mafai e le au faitaulaga ma le Au Satukaio ona teenaina faapea o se vavega na tupu (Galuega 4:13–14, 16). Talu ai ona e leai sa latou mafuaaga e faafalepuipuiina ai Peteru ma Ioane, o le a la le mea na latou faia? (Tagai Galuega 4:15–18. Ia faamanino atu na faamoemoe taitai faalelotu o Iutaia o Iesu ma ana aoaoga o le a faagaloina pe a mavae le Faasatauroga. Ina ua taumafai le Au Aposetolo e faaauauina ona talai atu le talalelei a Iesu Keriso, sa taumafai taitai Iutaia e taofia i latou.) • Na faapefea ona tali atu Peteru ma Ioane i le manaoga o le au faitaulaga ma le Au Satukaio ina ia taofia lo latou aoaoina atu o le talalelei? (Tagai Galuega 4:19–20.) O a nisi tulaga o lou olaga atonu e moomia ai se ituaiga lototele faapea ina ia avea ai ma se molimau mo Iesu Keriso? • Ina ua toe tatala mai i tua ia Peteru ma Ioane, sa la toe foi atu i tagata o le Ekalesia ma tatalo faatasi ma i latou (Galuega 4:23–30). O le a le mea na latou ole atu ai i le tatalo? (Tagai Galuega 4:29–30.) O le a le mea na tupu mai ona o lenei tatalo faapea ma gaoioiga na sosoo mulimuli ane ai a le Au Aposetolo? (Tagai Galuega 4:31–35; 5:12–16.) 4. Ua faaauau pea e le Au Aposetolo ona talai ma faamalolo ma se mana uiga ese. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 5:12–42. • Ina ua faaauau e le Au Aposetolo ona talai ma faia vavega, sa lafoina i latou e le au faitaulaga ma le Au Satukaio i le falepuipui (Galuega 5:17–18). Na faapefea ona tatalaina mai i latou mai le falepuipui? (Tagai Galuega 5:19–20.) O le 134 Lesona 28 a le mea na latou faia ina ua mavae ona tatalaina i latou? (Tagai Galuega 5:21, 25.) Aisea na faaauau ai pea ona talai atu e le Au Aposetolo le talalelei e ui lava ua tuanai lo latou faafalepuipuiina? (Tagai Galuega 5:29–32.) • O le a le fautuaga na tuuina atu e Kamalielu i taitai Iutaia o e na mananao e fasioti le Au Aposetolo? (Tagai Galuega 5:33–39.) O a ni mea na tutupu e te iloa ai le moni o upu a Kamalielu? • O le a se suiga na aumaia e le meaalofa o le Agaga Paia i le Au Aposetolo? (Faatusatusa i le Mataio 26:47–56, 69–75 ma le Galuega 4:5–21; 5:17–18, 26–42.) E mafai faapefea e faataitaiga a le Au Aposetolo ona musuia i tatou ina ia avea ma molimau o le upumoni? Faaiuga Ia faamatala atu ina ua mavae ona mauaina e le Au Aposetolo le meaalofa o le Agaga Paia, sa avea loa i latou ma molimau malolosi ia Iesu Keriso. I le i ai i Aposetolo o se valaauga faapitoa o le avea ma molimau ia Keriso, ua i ai foi i tagata taitoatasi o le Ekalesia se tiutetauave o le molimau atu e uiga ia te ia. Ia tuuina atu lau molimau e mafai e le Agaga Paia ona fesoasoani ia i tatou ia iloa ona tatou molimau ia Keriso. A tatou mulimuli atu i musumusuga a le Agaga, o le a faateleina lo tatou faatuatua, o lo tatou malamalama i le Agaga o le a faatupulaia, ma o le a avea i tatou ma ni molimau malolosi mo le Alii o Iesu Keriso. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O faaaliga a le Agaga Paia i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani Ia faamatala atu na matuai malosi le faatasi atu o le Agaga e pei o lea o loo i le Galuega 2:1–4 i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani i le aso 27 o Mati 1836. Tuu atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:36–37, o le vaega o le tatalo o le faapaiaga lea na talosagaina e le Perofeta o Iosefa Samita o se matuai liligi ifo lava o le Agaga. Ona fai atu lea i se isi tagata o le vasega e faitauina le faamatalaga lenei, lea e faamatalaina ai le taliaina o lea talosaga: Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita faapea o se fonotaga i le afiafi i le aso na faapaiaina ai le Malumalu o Katelani, “Na tulai le Uso o George A. Smith, e amata ona vavalo atu, ae faalogoina se leo e pei o se matagi agi malosi, na faatumulia ai le Malumalu, ma na faapea ona auauai ona tutulai uma le aofia, ua faagaeetia e se mana e le mavaaia; e toatele na amata ona tautatala i gagana ma vavalo atu; o isi na vaaia ni faaaliga mamalu; ma na ou vaaia ua faatumulia le Malumalu i agelu, lea na ou faailoaina atu i le aofia. O tagata o tuaoi na taufetuli mai faatasi (ina ua faalogoina se leo e le masani ai i totonu, ma vaaia se malamalama pupula e pei o se afi faaniutu o i ai i luga o le Malumalu), ma sa matuai maofa i le mea na tupu” (History of the Church, 2:428). 2. “O tausaga e toefuatai ai mea uma” (Galuega 3:21) Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Galuega 3:20–21. 135 • O le a le mea na muai vaaia e Peteru ina ua ia vavalo i se “toefuataiga o mea uma”? (Na ia muai vaaia le toefuataiga i aso e gata ai o le talalelei a Iesu Keriso e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.) 3. “Ua tuutele a latou mea uma” (Galuega 4:32) Ia talanoaina le Galuega 4:32–5:11. Ia faamatala atu o uluai tagata o le Ekalesia sa “tuutele a latou mea uma” (Galuega 2:44; tagai foi Galuega 4:32, 34–37). Sa latou faapaiaina mea uma ina ia faafetaiaia manaoga o tagata uma. (Atonu e te manao e faatusatusa lenei mea i le nuu o Enoka [Mose 7:18], o fanau a Liae [4 Nifae 1:1–3], ma uluai tagata o le Ekalesia i lenei tisipenisione [MFF 42:30–34].) • Na faapefea ona tali atu Panapa i lenei fuafuaga o le faapaiaina o mea uma? (Tagai Galuega 4:36–37.) Na faapefea ona solia e Anania ma Safaira lenei fuafuaga? (Tagai Galuega 5:1–2.) O le a le mea na tau atu e Peteru ia Anania ma Safaira e uiga i o laua uiga? (Tagai Galuega 5:3–4, 8–9.) E mafai faapefea ona tatou mautinoa ua tatou faamaoni i le Atua? • E ui lava tatou te le o ola i se fuafuaga aloaia o le faapaiaga, o a mea ua talosagaina ai i tatou ina ia tuuina atu i le Atua po o le fetufaai atu ai i isi tagata? (Tagai Ominae 1:26; Mosaea 4:16; MFF 4:2; 119:4 mo nisi faataitaiga.) E faapefea i nisi taimi ona tatou” faanana nisi mea”? Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell faapea: “Sa tuu faanana e Anania ma Safaira . . . nisi mea mo la’ua, ae sa la’ua le tuuina atu uma (tagai Galuega 5:1–11.) E i ai nisi latou te le faatauina atu lava Iesu i ni tupe e tolugafulu, ae latou te le tuuina atu foi i latou uma ia te Ia! “. . . Ua tatou manatu ua na o mea totino ma tupe tatou te faapaiaina pe tuuina atu. Ae tele naua auala ua tatou taofia ai pe faanana se vaega. Atonu o se tasi na te tuuina atu ana tupe ma lona taimi, ae taofi le vaega tele mo ia lava. Atonu o le tasi na te fetufaai ana taleni i luma o tagata, ae na te teu ia te ia lava le faamaualuga. Atonu o le tasi e le tootuli i luma o le nofoalii o le Atua, ae ifo toele i luma o tagata e fiafia i ai. Atonu o se tasi ua na talai tofiga o le Ekalesia, ae ua pupu tele lona loto i le taofi mau o tofi faapitoa o le lalolagi ua ia te ia” (Liahona, Ianuari 1993, 83). • E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina le manatu lea ina ia “taofia se vaega”? O a faamanuiaga e oo mai i le tuuina atu o a tatou mea uma i le Alii? 4. Gaoioiga a le autalavou O faiaoga o le autalavou atonu e mananao e faaaoga le fuafuaga o le “aoaoga manaomia” i vaega o le lesona. Tuu atu i tagata o le vasega e taumafai e fuafua le ulutala o le lesona e ala lea i le tuuina atu o fesili e mafai ona taliina mai i le “ioe” po o le “leai.” 136 “Ua Faatoateleina le Au Soo” Lesona 29 Galuega 6–9 Faamoemoega Ina ia fesoasoani ia iloa e tagata o le vasega o le galuega a le Ekalesia na faia e le toatele o tagata, o i latou uma lava na tuuina atu a latou taleni ma molimau ina ia faamalosia ai le Ekalesia. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Galuega 6:1–7. Ua faauuina e le Au Aposetolo e Toasefululua isi alii e toafitu e puleaina galuega faaletino o le Ekalesia. e. Galuega 6:8–7:60. O Setefano, o se tasi o lea toafitu, ua molimau atu i luma o le au Seneterini. O ana upu na feita ai tagata o e na faalogo i ai, ma latou avatu ia te ia i tuapa o le aai ma fetogi ai i maa seia oo ina oti. i. Galuega 8:4–40. O Filipo, o se tasi o le toafitu, na lauga atu ma faia vavega i Samaria. Na ia aoao atu ma papatisoina se eunuka mai Aitiope. o. Galuega 8:1–3; 9:1–31. Ua faasaua Saulo i le Ekalesia seia oo ina ua ia mauaina se faaaliga ia Iesu Keriso. Ua liua Saulo ma ua papatisoina ma ua amata ona talai atu le talalelei. 2. Tusi faitau faaopoopo: Galuega 22:1–16; 26:1–5, 9–18. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Manatua o loo e aoaoina se vasega o tagata taitoatasi. Atonu e eseese uma mea na latou oo i ai i le olaga, le umi talu ona avea ma tagata o le Ekalesia, o le malamalama i aoaoga ma mataupu o le talalelei, o taleni ma mea e mafaia, ma avanoa mo aoaoga. Saili ina ia malamalama i mea e eseese ai tagata o le vasega ma fesoasoani i tagata taitoatasi ina ia malamalama i upu moni o loo aoaoina. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 35–39.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fesili atu i tagata o le vasega: • O le fea vaega o lou tino e te manatu e sili ona taua? Aisea? A maea ona tuu mai ni tali mai tagata o le vasega, ona fesili atu lea: • O ai le tagata o le Ekalesia e te manatu e sili ona taua? Aisea? Ia toe tuu atu foi i tagata o le vasega e tali mai. Ona tuu atu lea i se tagata o le vasega e faitauina le 1 Korinito 12:14–21, ae tuu atu i se isi tagata o le vasega e faitauina le 1 Korinito 12:12–13. Ia faamatala atu o nei fuaiupu o loo faatusatusa ai e le Aposetolo o Paulo ia tagata o le Ekalesia i vaega o le tino. E pei o le vae, o le lima, o le taliga, ma le mata e taua uma lava i o latou aoga, e faapea foi i tagata o le Ekalesia e taua uma lava i o latou tomai ma taleni eseese. 137 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. Ua faauuina alii e toafitu e puleaina galuega faaletino o le Ekalesia. Faitau ma talanoaina le Galuega 6:1–7. Ia faamatala atu na matuai faatoateleina le Ekalesia i lalo o le taitaiga a le Au Aposetolo, ma ua toatele ai tagata liliu mai i atunuu e tele. O le mafuaaga lea o le fiafia tele, ae ua tulai mai ai foi ma nisi o luitau. Ao tuputupu ae le Ekalesia, na moomia ai e le Au Aposetolo nisi tagata e fesoasoani e faatonutonuina ma fausia le malo o le Atua. • Ao tuputupu ae le Ekalesia, o vaega sa i ai i totonu sa i ai ni o latou feeseeseaiga. Aisea na muimui ai nisi tagata Eleni i nisi o tagata Eperu? (Galuega 6:1.) E mafai faapefea e i tatou o tagata o le Ekalesia ona foiaina ni feeseeseaiga ma fevaevaeaiga ia i tatou, e tusa lava pe mafua i gagana, tamaoaiga, aganuu, po o nisi eseesega? Aisea e taua ai lo tatou foiaina o na fevaevaeaiga? (Tagai 2 Nifae 26:33; MFF 38:26–27.) Na saunoa mai Peresitene Howard W. Hunter faapea: “O le malamalama la ma le taliaina o lenei tulaga, o le Atua o le Tama o tagata uma, e mafai ai ona talisapaia e tagata uma le popole alofa o le Atua mo i latou, ma lo latou va o le tasi ma le tasi. O le savali lenei o le ola ma le alofa, lea e tetee i tu masani uma faaonoono e mafua ona o ituaiga, gagana, tulaga faalesoifuaga po le faapolotiki, tulaga faaleaoaoga, po o talaaga faaleaganuu, aua o i tatou uma lava, e tutusa lo tatou tupuaga faaleagaga. Ua ia i tatou se gafa paia; o tagata uma taitoatasi o se alo faaleagaga o le Atua” (Liahona, Ianuari 1992, 20). • E faapefea ona faatamaoaigaina ma faamalosia le Ekalesia i le eseese o tagata e i ai? E mafai faapefea ona ese i tatou mai isi ae tatou te lotogatasi pea? • Na lagona e le Au Aposetolo e le tatau ona latou aveesea se taimi mai le aoaoina atu o le talalelei ina ia foia ai ni feeseeseaiga ma taulimaina isi galuega faaletino (Galuega 6:2). Na faapefea ona latou foiaina lea faafitauli? (Tagai Galuega 6:3–6.) Aisea e taua ai le fetufaai o le galuega a le Ekalesia i tagata e toatele? O faapefea ona faamanuiaina oe i lou auauna atu i le Ekalesia? • O a fesuiaiga i faalapotopotoga na musuia ai taitai o le Ekalesia o aso e gata ai ina ia faia ao tuputupu ae le Ekalesia? (O tali e mafai ona aofia ai le faaopoopoina o Korama a le Au Fitugafulu po o le faavaeina o le Ekalesia i eria o loo pule faamalumalu ai Au Peresitene o Eria.) O faapefea ona fesoasoani nei fesuiaiga e faafetaiaia ai manaoga o le tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa? 2. Ua molimau atu Setefano i luma o Seneterini ma ua fetogia seia oo ina oti. Ia talanoaina le Galuega 6:8–7:60. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele ia fuaiupu filifilia. • O Setefano, o se tasi o alii e toafitu ia na valaauina ina ia fesoasoani i Aposetolo e Toasefululua, na pueina ona o ni moliaga sese o le upu leaga ma aumaia ai i luma o le Au Seneterini, o le fono a Iutaia (Galuega 6:11–15; afai e talafeagai, ia faamatala atu o le upu leaga o le le faaaloalo lea i le Atua po o mea paia). O le a le mea na faia e Setefano ina ua tulai o ia i luma o le au Seneterini? (Tagai Galuega 7:1–53. Na ia toe faamatalaina atu se vaega o le talafaasolopito o tagata Isaraelu.) 138 Lesona 29 • O le a sou manatu aisea na faamamafa atu ai e Setefano ia galuega mamana a le Alii i le talafaasolpito o Isaraelu? E mafai faapefea ona tatou mautinoa tatou te le o faagaloina ia galuega a le Alii i o tatou olaga? E faapefea ona fesoasoani lo tatou manatuaina o faamanuiaga ua tuanai mai le Alii ina ia tatou tutumau ai i le faamaoni? • O le a sou manatu aisea na faamamafaina atu ai foi e Setefano le faagalo soo ma le le usiusitai o Isaraelu i le Atua? O le a le faatusatusaga na faia e Setefano i le va o i latou sa faalogologo ma tagata Isaraelu le usiusitai? (Tagai Galuega 7:51–53.) O a ni uiga na faaalia e tagata i lea faatusatusaga? (Tagai Galuega 7:54.) • O le a le faaaliga na vaaia e Setefano ina ua uma ona tautala o ia? (Tagai Galuega 7:55–56.) O le a le mea na faia e tagata ina ua ia tauina atu ia te i latou lana faaaliga? (Tagai Galuega 7:57–58.) O le a le mea na faaalia i upu mulimuli a Setefano e uiga i lona avea ai ma soo? (Tagai Galuega 7:59–60.) 3. Ua talai atu Filipo ma faia vavega i Samaria. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 8:4–40. • O Filipo, o se tasi o alii e toafitu ia na filifilia e fesoasoani i le Au Aposetolo, na ia talai atu ma faia vavega i Samaria. Na faapefea ona tali atu tagata o Samaria i le savali a Filipo? (Tagai Galuega 8:6–8, 12.) Na faapefea ona mauaina e nei tagata le meaalofa o le Agaga Paia? (Tagai Galuega 8:14–17.) • O se tasi o tagata Samaria na liua o se fai togafiti faataulaitu e igoa ia Simona. O ai na ave i ai le faamalo a Simona mo galuega na ia faia e ala i togafiti faataulaitu? (Tagai Galuega 8:9–11.) O ai na ave i ai le faamalo a le Au Aposetolo mo vavega na latou faia? (Tagai Galuega 4:7–10.) Aisea e tulaga ese ai lea eseesega? (Ia faamanino atu o le toatele o tagata o e tauva mo le vaaiga a tagata ma lo tatou faamaoni e faia ina ia viia ai i latou. O lona eseesega, o auauna a le Atua latou te avatu le viiga ia te ia. O le malamalama i lea eseesega e mafai ona fesoasoani ia i tatou e iloiloina ai le tele o aafiaga i o tatou olaga.) • O le a le mea na faia e Simona ina ua ia vaaia le Au Aposetolo o tuuina ifo le Agaga Paia? (Tagai Galuega 8:18–19.) Na faapefea ona tali atu Peteru i le talosaga a Simona? (Tagai Galuega 8:20–23.) E faapefea ona agavaa se tasi ina ia mauaina le mana o le perisitua? (Tagai Eperu 5:4; MFF 121:36.) Na saunoa mai Peresitene James E. Faust faapea: “O lenei mana silisili o na mana uma, le mana lea o le perisitua, e le pei o le auala o loo faaaogaina ai malosiaga i le lalolagi. E le mafai ona faatauina mai pe faatauina atu. . . . O le malosiaga faalelalolagi e masani ona faaaogaina ma le saua. Ae peitai, o le mana o le perisitua ua faaaogaina ia na o mataupu faavae lava o le amiotonu lea e puleaina ai le perisitua” (Liahona, Iulai 1997, 52). • Na faapefea ona feiloai Filipo ma le eunuka mai Aitiope? (Tagai Galuega 8:25–29.) O a faamanuiaga na oo mai ia Filipo ma le tagata Aitiope ona o le mulimuli o Filipo i le Agaga? (Tagai Galuega 8:30–38.) O a faamanuiaga ua oo mai ia te oe (po o se tasi e te iloa) talu ai lou mulimuli i le Agaga? • Na faapefea ona faaalia e le tagata Aitiope lona lotomaualalo? (Tagai Galuega 8:30–39.) E faapefea ona fesoasoani le lotomaualalo ia i tatou ina ia tatou malamalama ma taliaina ai le afioga a le Atua? 139 4. Ua liua Saulo ma papatisoina ma ua amata ona talai atu le talalelei. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 8:1–3 ma le 9:1–31. Ia faamatala atu o Saulo o se Faresaio o le na matuai faasaua lava i uluai tagata o le Au Paia. Sa i ai o ia i le fetogiina o Setefano (Galuega 7:58) ma sa gafa foi ma le faafalepuipuiina ma le fasiotia o le toatele o tagata o le Ekalesia (Galuega 8:3; 22:4). Ae peitai, na oo o ia i se vavega o le liuaina ma avea ma se faifeautalai maoae. • O le a le mea na mafua ai ona liliu Saulo mai le avea ma se tagata faasaua i le Au Paia ma se auauna maoae i le Alii? (Tagai Galuega 9:1–9, 17). Ia faamanino atu na liua Saulo ina ua faalogo i le siufofoga o le Alii. E mafai faapefea ona tatou faalogo i le siufofoga o le Alii? (Tagai MFF 1:38; 6:23; 8:2; 18:34–36.) E mafai faapefea e lo tatou faalogoina o lona siufofoga ona fesoasoani ina ia tatou liua ai? Faamanatu i tagata o le vasega o le liuaina e masani lava o se tulaga e faifaimalie, ma filemu, ae le o se vavega faafuaseia e pei o Saulo. Na saunoa mai Elder Robert D. Hales faapea, “O nisi taimi e mafai ai e tagata ona maua ni aafiaga faapena, ae o le tele o itu, o le liua e tupu i se taimi umi a o fesoasoani le suesue, tatalo, aafiaga, ma le faatuatua ia i tatou e faatupuina la tatou molimau ma le liua” (Liahona, Iulai 1997, 99). • Na saunoa mai Elder Ezra Taft Benson e uiga i le fesili a Paulo, “Le Alii e, se a le mea e te finagalo i ai ou te faia?” o le fesili pito i taua lea e mafai ona tatou fesili ai i lenei olaga (i le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1972, 53). Aisea e taua ai lo tatou tuuina atu o lea fesili? O faapefea ona faamanuiaina oe a o e gauai atu i le faia o le finagalo o le Atua mo oe? • Aisea na faigata ai ia Anania ona alu atu e feiloai ma Saulo? (Tagai Galuega 9:10–14.) Aisea na alu atu ai Anania e ui lava i ni ona manatu? (Tagai Galuega 9:15–16.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai uiga o Anania? (O tali e mafai ona aofia ai le tuuina mai e le Atua ia i tatou le lototele e faia ai soo se mea na te talosagaina ai i tatou ma e le tatau lava ona tatou fiu i se tagata, e tusa lava pe foliga mai ua siliga ni taumafaiga faaleagaga i ai.) • O le a le mea na faia e Anania mo Saulo? (Tagai Galuega 9:17–18.) O le a le mea na faia e Saulo ina ua mavae ona papatisoina o ia? (Tagai Galuega 9:19–22, 26–29.) O a ni o tatou tiutetauave pe a tatou liua i le talalelei a Iesu Keriso? (Tagai Luka 22:32; Ioane 8:31; Mosaea 18:8–10; MFF 88:81.) Faaiuga 140 Ia faamanino atu, e pei foi i tatou o Setefano, Filipo, ma Saulo, o loo tatou ola i se taimi o loo matuai televave ai le faatupulaia o le Ekalesia. Ia molimau atu o loo finagalo le Alii ia i tatou uma taitoatasi ina ia auauna atu i lona malo ao faatuputupulaia. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia latou iloaina ma talisapaia uiga, o taleni, ma mea eseese e oo i ai e aumaia e tagata taitoatasi o le uarota po o le paranesi i le galuega a le Alii. Lesona 29 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “O le mea faigata ia te oe ona aa i tui” (Galuega 9:5) • Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Galuega 9:5. O le a le uiga o le “aa i tui?” (O le tetee i faatonuga po o le taitaiga. O se laau maai e faaaogaina i nisi taimi e soso’a ai manu ina ia televave le gaoioi po o le faasino o se itu e o agai i ai. Afai e aa i tui se manu i lenei laau ao soso’a atu, o le a matuai tiga lava le manu.) Na tiga faapefea uiga o Saulo ia te ia ao lei maua lana faaaliga? E faapefea ona tatou faatiga ia i tatou lava pe a tatou faasagatau atu i le upumoni? 2. Gaoioiga a le Autalavou Tusi upu nei i luga o ni fasi pepa po o luga o le laupapa: Anania, pule, tiapolo, mata, Agaga Paia, malamalama, talai, una, le mafeganavai (le magagana), ipu, siufofoga. Tuu atu i tagata o le vasega e suesue le Galuega 9:1–22 ma iloiloina le tulaga ese ma le faasologa o nei upu i le tala e uiga i le liua o Saulo. Ona fai atu lea i ai e faamatala le tala e faaaoga uma ai upu. 141 Lesona 30 “E le Faailogaina Tagata e le Atua” Galuega 10–14; 15:1–35 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina o le talalelei e mo tagata uma ma o le Ekalesia o loo taitaia e faaaliga faifaipea. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Galuega 10:1–11:18. Ua faaali atu se agelu ia Konelio i se faaaliga ma tau atu ia te ia ina ia aami le Aposetolo o Peteru. Na aoaoina e Peteru i se faaaliga e tatau ona talai atu le talalelei i Nuu Ese (o tagata e le o ni tagata Iutaia). Na alu o ia i Kaisareia e aoao ia Konelio ma lona aiga ma ana uo. Na alu ifo le Agaga Paia i luga o Konelio faapea ma isi, ma ua papatisoina ai i latou. O nisi tagata o le Ekalesia sa latou faitio ia Peteru i le aoaoina o Nuu Ese, ae ina ua ia faamatala atu i ai se faaaliga, sa latou taliaina loa o se faaaliga mo le Ekalesia. e. Galuega 12. Ua fasiotia e le Tupu o Herota ia Iakopo ma faafalepuipuiina ia Peteru. Sa tatalo le Au Paia mo le toe tatalaina mai o Peteru, ma sa faasaolotoina o ia e se agelu a le Alii. Ua taia Herota e se agelu ma oti ai. i. Galuega 13–14. O Saulo (lea ua igoa ia Paulo) ma Panapa ua faia le la uluai malaga faatalai, ma faavaeina le Ekalesia i Nuu Ese i le tele o aai. o. Galuega 15:1–35. O nisi o le Au Paia i Iutaia ua latou aoao atu faapea o tagata o Nuu Ese e auai i le Ekalesia e tatau ona latou tausia le tulafono a Mose, e aofia ai le peritomeina mo alii. Na mafaufauina e le Au Aposetolo e le moomia lea mea e le Alii. 2. Afai e maua se faafanua o le malaga muamua a Paulo, atonu e te manao e faaaoga i le taimi o le lesona. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley faapea: “E moomia e tagata o lau vasega mea e sili atu nai lo lou atamai. E alagatatau mo i latou ona fiaaai i au musumusuga. Latou te manaomia le mafanafana o sootaga faaletagata. O loo avea pea lea mea ma uiga tulaga ese o se taitai” (i le Lipoti o le Konafesi, Oketopa 1965, 52; po o le Improvement Era, Tesema 1965, 1124). Iloilo ma le agaga tatalo pe faapefea ona mafai ona e atinaeina ma faaalia lou alofa mo tagata taitoatasi o lau vasega. (Tagai O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, itulau 12, 33–38.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai 142 Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tuu atu ni tau faaataataga nei, ia auauai atu, ma fesili atu i tagata o le vasega e mafaufau po o le a se mea tulaga ese na tupu i le talafaasolopito o le Ekalesia e faatatau i ai: 1. Faaaliga 2. 8 Iuni 1978 3. Peresitene Spencer W. Kimball 4. Perisitua 5. Faasilasilaga Aloaia 2 Ia faamanino atu o le Faasilasilaga Aloaia 2 o loo faamaumauina ai le faaaliga e tuuina atu ai le perisitua i tane agavaa uma o le Ekalesia. Afai e i ai se tagata o le vasega e manatuaina le aso na faasilasilaina mai ai lena faaaliga, ona valaaulia lea ina ia faamatala atu po o a ni o latou lagona ina ua latou iloaina. • O ai na faaavanoaina mai le perisitua i tane agavaa uma o le Ekalesia? (O le Alii.) Na faapefea ona faalauiloa atu e le Alii lenei mea i le lalolagi? Na ia faaalia atu i le perofeta, o le na ia faasilasilaina atu i tagata o le Ekalesia.) Na faapefea ona aafia ai le Ekalesia i lenei faaaliga? Ia faamatala atu o lenei faaaliga o se faataitaiga lea o le faaauauina pea ona taitaia e le Alii o lana Ekalesia e ala i faaaliga. O lenei lesona o le a talanoaina ai se faaaliga e tali tutusa foi ma lea na tuuina atu i tagata o le Ekalesia ae lei leva talu ona mavae le Toetu o Iesu Keriso. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu nei mau mai tusitusiga paia, ia faamamafa atu le taua o faaaliga faaauauina pea mai le Alii i lana Ekalesia. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai atu a latou molimau e uiga i faaaliga faifaipea. 1. Na aoaoina e Peteru i se faaaliga e tatau ona talai atu le talalelei i Nuu Ese. Ia talanoaina le Galuega 10:1–11:18. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. • O le a le ituaiga tagata e i ai Konelio? (Tagai Galuega 10:1–2, 30–31. O ia o se tagata amiotonu e talitonu i le Atua, ae o ia o se Nuu Ese, pe le o se Iutaia.) O le a le savali a le agelu ia Konelio? (Tagai Galuega 10:3–6.) Na faapefea ona tali atu Konelio i lenei savali? (Tagai Galuega 10:7–8, 33.) Aisea e taua ai le galue loa e tusa ai ma se faatonuga po o se musumusuga mai le Atua? • Ao agai atu tagata a Konelio i Iopa, sa maua ai se faaaliga e Peteru (Galuega 10:9–16). O le a le mea na iloa e Peteru i lana faaaliga? (Tagai Galuega 10:13.) Aisea na tetee ai Peteru? (Tagai Galuega 10:14. E lei manao o ia na te ‘aina se mea e sa e tusa ai ma le tulafono a Mose.) Na faapefea ona tali atu le Alii i le atugaluga o Peteru? (Tagai Galuega 10:15–16.) • Ina ua feiloai o ia ma Konelio, ua malamalama o ia i lana miti. O le a le uiga? (Tagai Galuega 10:28, 34–35. O le talalelei e mo tagata uma, a e le na o Iutaia. Ia faamatala atu o le “e le faailogaina tagata e le Atua” o lona uiga o le a saunia e le Atua le avanoa mo soo se tagata ina ia maua ai faamanuiaga o loo avanoa e ala lea i le ata o le faaolataga.) Aisea na faatusa ai Nuu Ese i 143 manu le mama i le miti? (E manatu tagata Iutaia o Nuu Ese e le agavaa pe le mama i latou i le faaleagaga, e pei o manu ia na faasa i le tulafono a Mose ona aina e tagata Iutaia. O le faaupuga faapea o manu o loo taua i le miti ua “faamamaina,” ua tau atu lena e le Alii ia Peteru o le talalelei e tatau ona talaiina atu i tagata uma.) • Ina ua uma ona faamatala atu e Peteru lana miti, ona amata lea ona ia aoao ia Konelio ma ana uo. O le a le mea na ia aoaoina atu i lana lauga muamua ia i latou? (Tagai Galuega 10:36–43.) O le a le mea na tupu ao lauga Peteru? (Tagai Galuega 10:44, 46.) Aisea na faatalitonuina ai Peteru i lea mea o Konelio ma ana uo e tatau ona papatisoina? (Tagai Galuega 10:47–48; tagai foi Galuega 11:15–17.) • O a ni uiga na faaalia e nisi tagata o le Ekalesia ina ua latou faalogo ua aoao atu e Peteru le talalelei i Nuu Ese? (Tagai Galuega 11:1–3.) Aisea na le fiafia ai nei tagata? (Latou te lei mafaufauina tagata o Nuu Ese o se vaega o tagata filifilia o le Atua.) • Na faapefea ona suia manatu o tagata ina ua maea ona faamatala atu i ai e Peteru lana faaaliga ma le mea na ia iloa ia Konelio? (Tagai Galuega 11:4–18.) O le a le mea e tatau ona tatou faia pe a tatou maua mai ni faatonuga fou mai taitai o le Ekalesia, e tusa lava pe tatou te le mananao i ai pe faigata foi ona tatou malamalama i ai? (Tagai Ioane 7:17; 2 Nifae 28;30; MFF 6:11, 14–15.) • Aisea ua ala ai ona avea Peteru ma tagata na te mauaina le faaaliga ina ia aoao atu le talalelei i Nuu Ese? (O ia sa avea ma taitai o le Ekalesia i lena taimi.) O ai o loo mauaina faaaliga mo le Ekalesia atoa i le taimi nei? Aisea e taua ai le toatasi o le tagata na te mauaina faaaliga mo le Ekalesia atoa? (Tagai MFF 43:2–6.) 2. Ua faasaolotoina Peteru mai le falepuipui i se vavega. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 12. • Ua fasiotia e le Tupu o Herota ia Iakopo, ona lafoina lea o Peteru i le falepuipui ma tuuina atu o ia i se vaavaaiga mamafa (Galuega 12:1–4). Na faapefea ona tali atu tagata o le Ekalesia i le faafalepuipuiina o Peteru? (Tagai Galuega 12:5.) E mafai faapefea e a tatou tatalo ona fesoasoani i le perofeta ma isi taitai o le Ekalesia i aso nei? (Tagai MFF 43:12; 93:51; 107:22.) Na saunoa mai Peresitene Iosefa F. Samita faapea: “E le tatau ona mavae atu se aso ae ao ona tuufaatasia tagata o le Ekalesia ma sii ae o latou leo i le tatalo atu i le Alii ina ia lagolagoina ana auauna” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 223). • Na faapefea ona sola ese mai Peteru mai le falepuipui? (Tagai Galuega 12:6–10.) O a nisi taimi na faasaoina ai i ni vavega e le Alii se ola o se tasi seiloga e maea ona faataunuuina e lena tagata lana misiona i le lalolagi? (Faataitaiga mai tusitusiga paia e aofia ai Tanielu; Sataraka, Mesako, ma Apeteniko; Apinati; Alema ma Amuleka; ma Iosefa Samita.) • O le a le mea na tupu i le Tupu o Herota ina ua mavae le sola ese o Peteru? (Tagai Galuega 12:21–23.) Faatusatusa le mea na tupu ia Herota ma le mea na tupu i le Ekalesia, e pei ona faamatalaina mai i le isi fuaiupu o loo sosoo ai (Galuega 12:24). O faapefea ona e vaaia le faauluolaina o le Ekalesia e ui lava i ni taumafaiga a nisi e faaleagaina? 144 Lesona 30 3. O Saulo (lea ua igoa ia Paulo) ma Panapa ua talai atu le talalelei i Nuu Ese. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 13–14. Afai o loo e faaaogaina le faafanua, ia faasino atu nofoaga na asiasi atu i ai Paulo ma Panapa ao outou talanoaina. • O le a se mea o faaalia mai i le valaauga o Saulo ma Panapa e uiga i le ala o loo valaauina ai tagata o le Ekalesia i le galuega a le Atua? (Tagai Galuega 13:1–3. Ia talanoaina le manaomia o le tatalo ma le anapogi, faaaliga, ma le pule a le perisitua i le valaauina o tagata e auauna atu i le Ekalesia.) O a ni mea na oo ia te oe ua fesoasoani ai ia te oe ia e iloaina o valaauga a le Ekalesia o loo musuia e le Agaga? • Na valaauliaina e pule o le sunako i Anetioka ia Paulo ina ia lauga i le sauniga o le Sapati (Galuega 13:14–15). O le a le savali autu a Paulo? (Tagai Galuega 13:23–31, 38–41.) Na faapefea ona tali atu tagata o Nuu Ese i Anetioka i faifeautalai ma le laua savali? (Tagai Galuega 13:42–44, 48.) Aisea na faasaua ai nisi o tagata Iutaia ia Paulo ma Panapa? (Tagai Galuega 13:45–47.) • O a ni uiga na faaalia e tagata i Lusa ina ua faamaloloina e Paulo le tagata pipili? (Galuega 14:8–13. Ia faamatala atu o Seu ma Herene o atua sese ia sa tapuai i ai tagata.) Na faapefea ona tali atu Paulo ma Panapa i lea viiga? (Tagai Galuega 14:14–18.) Ia faamanino atu o faiaoga moni o le afioga a le Atua latou te saili lava e faafoi atu le mamalu i le Atua ae aua nei avatu ia te i latou. O faapefea ona outou vaaia lea uiga o faaalia e taitai o le Ekalesia i aso nei? • I aai taitasi uma na asiasi atu i ai Paulo ma Panapa, sa laua iloaina ai le naunau o tagata e taliaina le talalelei, ae sa laua iloaina foi ni tagata sa taumafai e faasaua ia te i laua ma faavevesi isi ina ia tetee i le Ekalesia (Galuega 13:43–45, 50; 14:1–6, 19). Aisea na toe foi atu ai Paulo ma Panapa i aai taitasi e ui lava sa sauaina ai i laua iina? (Tagai Galuega 14:21–23. Sa la faavaeina paranesi o le Ekalesia i aai, ma sa laua toe foi atu i ai ina ia uunaiina ma faatonutonuina tagata fou o nei paranesi.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e lagolago atu ai i tagata fou o la tatou uarota po o le paranesi? • Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ona o le faatupulaia o le fuainumera o tagata liliu mai, e ao ona tatou faia se taumafaiga tele naua e fesoasoani ai ia i latou pe a latou mauaina lo latou ala. E manaomia e i latou uma taitoatasi ni mea se tolu: o se uo, o se matafaioi, ma ia faafaileleina ‘i le afioga lelei a le Atua’ (Moronae 6:4). O lo tatou tiute ma le avanoa le sauniaina o nei mea” (Liahona, Iulai 1997, 57). 4. Ua mafaufau le Au Aposetolo e le manaomia e Nuu Ese ona tausia le tulafono a Mose. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 15:1–35. • O a feeseeseaiga na o atu ai Paulo ma Panapa i Ierusalema ina ia foia? (Tagai Galuega 15:1–2. Ia faamatala atu o le peritomeina o se faatusa lea o le tulafono atoa a Mose. O se tagata ua peritomeina o ia lea ua tausia le tulafono. E ui lava ua faataunuuina e Iesu Keriso le tulafono a Mose, ae o loo faia pea e nisi o Kerisiano Iutaia ma latou mananao i tagata o Nuu Ese ua liliu mai ina ia latou faataitaia foi.) Na faapefea ona foiaina lea feeseeseaiga? (Ina ua maea se talanoaga maeaea lelei, na mafaufauina loa e le Au Aposetolo e ala i musumusuga e le toe manaomiaina le peritomeina.) 145 • E faapefea ona faaalia i mea o loo faamatalaina mai le Galuega 15:6–31 le faatulagaga o loo faia ai faaiuga e uiga i tulafono ma aiaiga o le Ekalesia? a. E fono taitai o le Ekalesia ina ia iloiloina se mataupu (fuaiupu 6). e. Latou te talanoaina le mataupu ia maea lelei (fuaiupu 7–21). i. Latou te faia se faaiuga e tusa ai ma le finagalo o le Alii (fuaiupu 19–21). o. O le Agaga Paia na te faamautuina o le faaiuga e sao (fuaiupu 28) u. O le faaiuga e faalauiloaina atu i le Au Paia mo le lagolagoina (fuaiupu 22–31). Faaiuga Ia molimau atu o le Ekalesia sa taitaia lava e faaaliga paia ma o loo faaauauina pea lava faaaliga i aso nei. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia mulimuli i fautuaga a le perofeta soifua ma isi taitai o le Ekalesia. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O le mea lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le manatu lenei e avea o se vaega o le lesona. O le Ekalesia i le lalolagi atoa Ina ia faaali atu i tagata o le vasega le tuputupu ae o le Ekalesia, ia faaali atu se faafanua o le lalolagi. Faasino atu vaega na nonofo ai tagata o le Ekalesia i le taimi o Konelio (i aso nei o Isaraelu, Take, Eleni, ma nofoaga e taulalata ane ai). Ona tuu atu lea i tagata o le vasega e faasino atu vaega o loo nonofo ai tagata o le Ekalesia i aso nei. Ia faamatala atu, i le amataga o le 1998, ua silia ma le sefulu miliona tagata o le Ekalesia o loo nonofo i le 162 atunuu ma malo. E sili atu ma le 57,000 faifeautalai o loo galulue i le 116 atunuu, e tautatala i ni gagana autu eseese se 45 ma le tele o isi gagana. (Atonu e mafai ona e mauaina ni fuaitau faafuainumera lata mai i mekasini a le Ekalesia.) 146 “Ma Ua Faamalosia Foi Ekalesia i le Faatuatua” Lesona 31 Galuega 15:36–18:22; 1 ma le 2 Tesalonia Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao mai aoaoga a Paulo e uiga i le ala e fetufaai atu ai le talalelei ma le ala e ola ai o ni tagata o le Au Paia. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Galuega 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Ina ua tuanai ona foiaina le feeseeseaiga e uiga i tagata Nuu Ese e liliu mai ma le tulafono a Mose, ona saunia loa lea o Paulo ma Panapa mo le la faigamalaga lona lua. Sa le malilie i laua i se soa mo le talaiga ma fuafua ai loa ina ia la o eseese. Na ave e Paulo ia Sila ma Timoteo ma amataina le galuega faatalai i Maketonia ma Eleni. Sa sauaina soo i latou ae sa toatele tagata sa faaliliuina. e. Galuega 17:16–34. Ua asiasi atu Paulo i Atenai ma iloa ai le aai atoa ua ifo i tupua. Na ia molimau atu i tagata atamamai o Atenai ma talai atu i Areopako e uiga i le natura o le Atua, le aotelega o tagata o se fanau a le Atua, ma le Toetu. i. 1 ma le 2 Tesalonia. Na tusi atu e Paulo tusi e lua i Tesalonia, o se aai i Maketonia. Na ia fautuaina i latou e uiga i le fetufaai atu o le talalelei, saunia mo le Afio Faalua Mai, ma ola e pei o ni tagata o le Au Paia. 2. Tusi faitau faaopoopo: 1 Korinito 2:4–5, 10–13. 3. Afai e maua mea nei, atonu e te manao e faaaogaina i le taimi o le lesona: a. Se faafanua o loo faaalia ai le malaga lona lua a Paulo. e. “O le Afio Faalua Mai,” o se vaega e tolu minute o Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ua i ai i tagata o le vasega se tiutetauave ina ia o mai i le vasega e tuuina mai ni fesili, tuu mai ni malamalamaaga, ma tuuina mai molimau. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saunia mo le vasega e ala i le suesue o tusitusiga paia ma tatalo i aso uma. Ia faailoa atu lou fiafia ma le talisapaia o sao o tagata taitoatasi o le vasega. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faamatala atu le tala lenei: Ao nonofo faatasi ai ma le aiga o Heywood i le Aai o Sate Leki i le vaitau o le 1800, na miti ai John Morgan i se tasi po faapea o loo ia malaga atu i se auala i Georgia. Na ia iloaina le auala aua sa ia faaaogaina soo ao avea o ia ma se fitafita i le Taua faavaomalo a le Iunaite Setete. Na ia tau mai i se magaala i le auala 147 ma iloa ai Polika Iaga o tutu ai iina. E ui lava o le magaala taumatau e tau atu i le isi aai, ae na tau atu e Peresitene Iaga ia te ia e ui atu i le magaala tauagavale. O le Susuga a Morgan, e le o se tagata o le Ekalesia i le taimi lea, na ia faamatalaina ia Sister Heywood e uiga i lana miti ma fesili atu i ai po o le a sona manatu i ai. Sa ia tau atu i ai e talitonu o le a auai o ia i le Ekalesia ma auauna atu i se misiona i setete i saute, ma o le a i ai se aso o le a ia iloaina ai o ia i le auala lea na vaai i ai i lana miti. Afai e tupu lena mea, e tatau ona ia manatuaina le fautuaga a Polika Iaga ma ui i le magaala tauagavale. I le tele o tausaga na lumanai ai, ina ua mavae ona papatisoina John Morgan ma valaauina o se faifeautalai i setete i saute, na ia tau atu ai i le magaala i le auala na ia vaaia i lana miti. Na ia manatuaina le fautuaga ina ia ui i le magaala tauagavale, o lea na ia faia loa. I se itula na mulimuli ane ai, na ia iloaina ai o ia i le faatausiusiuga o le Vanu o Heywood—o se nofoaga matagofie faatasi ai ma le igoa lava e tasi o le aiga sa latou nonofo faatasi ina ua ia faia lana miti i tausaga ua tuanai. Ao ia fesavaliai i le vanu i le talaiga, na ia vaaia le saunia lelei o tagata e faalogologo i le talalelei. Ina ua maea ona latou faalogologo i lana aoaoga, sa tau atu e le tele o aiga faapea sa i ai se tagata ese na alu atu i le vanu pe tusa o le sefulu aso ua tuanai, ma talosaga atu mo se faatagaga ina ia makaina a latou Tusi Paia. Na tau atu e le tagata ese lenei ia i latou faapea e iai se isi avefeau o le a oo mai ma faamatalaina ia i latou fuaiupu ua makaina. Na faamatalaina atu e John Morgan nei fuaiupu na faailogaina ao ia aoaoina atu le talalelei. I vaiaso na sosoo ai, na aoao atu ai ma papatisoina e John Morgan aiga uma sei vagana ai aiga e tolu o aiga e luasefulutolu i le vanu. (Bryant S. Hinckley, The Faith of Our Pioneer Fathers [1956], 242–44.) • O le a se mea na avea ma sao i le faamanuiaina o John Morgan i le avea ai ma se faifeautalai? (O tali e mafai ona aofia ai lona naunau ina ia galue malosi, na ia faalogo i le Agaga, ma na saunia foi loto o tagata e taliaina le talalelei.) Ia faamatala atu o lenei lesona e faatatau lea i le Aposetolo o Paulo, o le e pei o John Morgan, na faalogo i le Agaga ma na avea ma se faifeautalai faamanuiaina. I lana malaga lona lua, na mafatia ai Paulo i le tele o sauaga ae na ia mauaina foi tagata o e na saunia e taliaina le talalelei a Iesu Keriso. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoao atu e uiga i le malaga lona lua a Paulo, ia talanoaina po o a mea e mafai ona tatou aoaoina mai ia Paulo e uiga i le aoaoina atu o le talalelei, sauniaina o i tatou ina ia aoao le talalelei, ma le faamalosia o a tatou molimau. 1. Ua talai atu Paulo, Sila, ma Timoteo i Maketonia ma Eleni. Ia talanoaina le Galuega 15:36–41; 16; 17:1–15; 18:1–22. Ia valaauliaina tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. Atonu e te manao e faamanatu i tagata o le vasega faapea o le tusi o Galuega na tusia e Luka. Na maitauina lo laua faimalaga faatasi ma Paulo i nisi o malaga a Paulo, ae e masani ona ia faaaogaina le upu matou pe a ia faatatau i galuega a Paulo ma ana soa faifeautalai (Galuega 16:10). • I lana malaga lona lua, na talai atu ai Paulo i le tele o aai i Maketonia ma Eleni, e aofia ai Filipi, Tesalonia, Perea, ma Atenai. (Ia faasino atu nei aai i 148 Lesona 31 luga o le faafanua.) Na faapefea ona taitaiina e le Agaga ia Paulo ma ana soa i lenei malaga? (Tagai Galuega 16:6–10; 18:9–11.) O faapefea ona taitaia e le Agaga au taumafaiga ina ia auauna atu i le Alii? • O loo faamaumauina i tusitusiga paia faapea na faalogo Litia ma talitonu i upu a Paulo aua na tatalaina e le Alii lona loto (Galuega 16:14–15). Aisea e manaomia ai se “loto matala” mo le liliuina i le talalelei? (Tagai Mosaea 2:9; MFF 64:34.) Ia valaaulia tagata o le vasega e faamatala atu ni mea na latou oo i ai ina ua tatalaina e le Alii o latou loto (po o se loto o se tasi latou te iloa) i le talalelei. • Aisea na faafalepuipuiina ai Paulo ma ana soa i Tuatira? (Tagai Galuega 16:16–24.) Na faapefea ona faasaolotoina i latou? (Tagai Galuega 16:25–26.) Na faapefea ona latou faaaogaina lenei mea na oo i ai e avea o se avanoa faaletalaiga? (Tagai Galuega 16:27–34.) O a nisi faataitaiga, mai le talafaasolopito o le Ekalesia po o lou lava olaga, lea e tulai mai ai le lelei ona o sauaga? • O le a le mea na aoaoina atu e Paulo i tagata o Tesalonia ina ua ia faaaluina Sapati e tolu i le sunako faatasi ma i latou? (Tagai Galuega 17:1–3.) O a taunuuga o aoaoga a Paulo i Tesalonia? (Tagai Galuega 17:4–10.) • Na faapefea ona taliaina e tagata i totonu o le sunako i Perea aoaoga a Paulo? (Galuega 17:10–12.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina se “mafaufau saunia” mo le aoaoina o le talalelei? 2. Ua lauga atu Paulo i luga o Areopako i tagata atamamai o Atenai. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 17:16–34. Ia faamatala atu, ina ua tuua e Paulo ia Perea, sa ia alu atu i Atenai, lea sa avea ma totonugalemu o aganuu faalelalolagi. O tagata atamamai iina na latou vaai i le Atua o se tagata e leiloa pe o se mana, nai lo o se Tama moni o o tatou agaga. Latou te tapuai i mea na foafoaina e le Atua nai lo le Atua lava ia. Ua latou suia faaaliga i mafuaaga ma finauga, ua faatauaina le poto o le tagata nai lo upumoni a le Atua. • O tagata atamamai o Atenai ua “leai se isi mea ua faia, ua na ona tala atu ma faalogo mai sina tala faatoa iloa” (Galuega 17:21). O faapefea ona maitauina lea tulaga i aso nei? O a ni tulaga matautia o i ai iina i le na o le sailia “o mea fou”? • O le a le mea na aoaoina atu e Paulo i tagata Atenai e uiga i le Atua? (Tagai Galuega 17:22–31.) Aisea e taua ai le iloaina “o i tatou o fanau uma a le Atua”? (Galuega 17:28). E faapefea ona fesoasoani lo tatou malamalama i le natura o le Atua ma lana matafaioi i le avea ai ma o tatou Tama tatou te alolofa ai ma tapuai atu ia te ia? • Na faafetaui e Paulo mafuaaga ma manatu o tagata atamamai i se molimau faamaoni i le Atua, lo tatou Tama. I le aoaoina atu o le talalelei, aisea e sili atu ai ona talitonuina se molimau faamaoni nai lo mafuaaga ma manatu? (Tagai 1 Korinito 2:4–5, 10–13.) • Aisea na faalogologo atu ai tagata atamamai nei ia Paulo? (Tagai Galuega 17:18–21.) O le a sou manatu na faapefea ona aafia a latou tali i le savali a Paulo i lenei manatu? (Tagai 17:32-33.) E mafai faapefea ona tatou sauniaina i tatou lava ina ia faalogo ma malamalama i afioga a taitai o le Ekalesia? 149 3. Ua tusia e Paulo tusi o le fautuaga i le Au Paia i Tesalonia. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 1 ma le 2 Tesalonia. • Na popole Paulo e uiga i le Au Paia i Tesalonia ae sa le mafai ona ia toe foi atu e asiasi ia i latou, o lea na ia auina atu ai Timoteo (1 Tesalonia 2:17–18; 3:1–2, 5–7). Ina ua mavae le toe foi atu o Timoteo, sa tusia e Paulo ni tusi se lua e tuuina atu ai fautuaga ma uunaiiga i le Au Paia i Tesalonia. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai taumafaiga a Paulo mo tagata fou o le Ekalesia? • O le a le mea na aoao atu e Paulo i le 1 Tesalonia 1:5 ma le 2:2–12 e uiga i le ala e aoao atu ai le talalelei i isi? (Ia lisi i luga o le laupapa tali a le vasega.) O faapefea ona fesoasoani lou mulimuli i nei mataupu i lou aoaoina atu o le talalelei? • O a popolega o le Au Paia i Tesalonia e pei ona atagia ai i le faamatalaga a Paulo i le Afio Faalua Mai? (Tagai 1 Tesalonia 4:13–18; 5:1–3.) O le a le mea na tau atu e Paulo i tagata Tesalonia o le a tupu ao lei oo mai le Afio Faalua Mai? (Tagai 2 Tesalonia 2:1–4.) O faapefea ona faataunuuina lenei valoaga? (Tagai MFF 1:15–16; Talafaasolopito Iosefa Samita 2:19.) • O le a le mea na tau atu e Paulo i le Au Paia i Tesalonia e ao ona latou faia ina ia saunia ai mo le Afio Faalua Mai? (Tagai 1 Tesalonia 5:4–8.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia saunia ai mo le Afio Faalua Mai? Afai e te faaaogaina le ata vitio “O le Afio Faalua Mai,” ia faaali atu nei loa. Ia talanoaina otooto le fautuaga a Elder Packer ma Elder Maxwell e uiga i le saunia mo le Afio Faalua Mai ae le o le popole pe a oo mai. • O le a le fautuaga na tuuina atu e Paulo i tagata Tesalonia e uiga i le ola ai e pei o ni tagata o le Au Paia? (Tagai 1 Tesalonia 4:9–12; 5:11–22.) Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. Ao taitaiina ai e le Agaga, ia talanoaina nisi o manatu ua e lisiina. O le talanoaga e mafai ona aofia ai pe faapefea ona tatou matuai mulimuli ma le atoatoa i le fautuaga ma pe faapefea foi ona faamanuiaina i tatou ao tatou faia ai faapea. Faaiuga Ia tuuina atu lau molimau i upumoni na aoaoina atu e Paulo e faatatau i uiga e tatau ona i ai i faifeautalai faamanuiaina ma tagata alolofa o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saili e atinaeina nei uiga ina ia mafai ai ona latou fesoasoani e saunia ai i latou lava ma isi mo le Afio Faalua Mai o le Alii. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O le manatu lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu e avea o se vaega o le lesona. Aoaoina atu o le talalelei i le uiga tonu Tuu atu i tagata o le vasega e faitau le 1 Tesalonia 2:2–3. Ia faamanino atu na faapea mai Paulo e tatau ona aoaoina atu le talalelei ma le faamalosi ae ia aunoa ma le sese po o le faa’ole’ole. Na faaopoopo mai Elder James E. Talmage faapea e tatau ona tatou aoao atu ma le faamalosi le upumoni e aunoa ma le 150 Lesona 31 faitioina po o se osofaia o talitonuga o le isi tagata. Ia fetufaai atu le tala lenei e faamatala ai lenei mea: Ao avea Elder Talmage ma se tamaitiiti aoga, sa alu atu ai se tasi tagata ia te ia ma ofo atu ia te ia le faatauina atu i ai o se lamepa suauu manaia lava. Sa i ai le lamepa a Elder Talmage ma na ia iloaina ua faamalieina ai o ia, ae na ia faatagaina le tagata faatau lamepa ina ia alu atu i luga o lona potu ma faataitai ai. “Na ma ulu atu i lo’u potu, ma ou tutuina se afitusi i la’u lamepa matagofie. Sa ofo le uso lea na asiasi mai. O se lamepa matagofie tele lena, o lana tala lea, ma e lei vaai lava o ia i se lamepa e faapea lona teuina. Na tago ki i luga ma lalo le vavae, ma faapea mai ua lelei atoatoa. “ ‘Ia o lenei,’ o lana tala lea, ‘faatasi ai ma lau faatagaga o le a ou tutuina nei la’u lamepa,’ ma aveese mai lona ato. . . . O lona malamalama na matuai faamalamalamaina ai le tulimanu pito i mamao o lo’u potu. O lona susulu na faavaivaia ai ma tau le malamalama ai la’u lamepa. Talu mai lena taimi o se faataitaiga faatalitonuina, ou te le’i iloaina lava le pumoomoo lea na ou ola ma galue ai, atoa foi ma a’u suesuega ma tauiviga.” Na faatauina e Elder Talmage le lamepa fou, ma ia fautua mulimuli mai ai faapea e mafai ona tatou aoaoina mai le tagata faatau lamepa ao tatou aoaoina atu le talalelei: “O le tagata na ia faatauina se lamepa na te lei faaleaga i la’u lamepa. Na ia tuu ane i lana lamepa susulu malosi i tafatafa ane o la’u lamepa e vaivai lona susulu, ma sa ou naunau ina ia ou mauaina. “O faifeautalai galulue o le Ekalesia a Iesu Keriso i aso nei ua auina atu, e le taufaaleaga pe faatauemu i talitonuga o isi tagata, ae ua auina atu i le lalolagi o se malamalama sili, ina ia faasusulu atu i aloiafi tau pulapula o tuinanauga faaletagata e pei ona maitauina. O le galuega a le Ekalesia o le atinaeina, ae le o le faamalepeina” (i le Albert L. Zobell Jr., Story Gems [1953], 45–48; tagai foi i le The Parables of James E. Talmage, comp. Albert L. Zobella Jr. [1973], 1–6). 151 Lesona 32 “Ola i le Agaga” Galuega 18:23–20:38; Kalatia Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega e sailia musumusuga a le Agaga Paia ma ia aloese mai uiga ma amioga na o le a taofia ai i latou mai le mauaina o nei musumusuga. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Galuega 18:23–19:41. Ua amataina e Paulo lana malaga lona tolu. Ua aoao atu e Akula ma Pisila le talalelei i Apolo. Ua aoao atu, papatiso, ma tuuina atu e Paulo le meaalofa o le Agaga Paia i tagata talitonu i Efeso. Ua faaosoina e Temetiu ma isi tagata fai ario ia tagata Efeso ina ia tetee ia Paulo. e. Galuega 20. Ua tuua e Paulo ia Efeso ma talai atu i Maketonia ma Eleni. O lona toe foi mai i Ierusalema, na ia tuuina atu ai se lauga faamavae i taitai o le Ekalesia mai Efeso, ma lapataiina i latou mai le liliuese. i. Kalatia. Ua tusi atu e Paulo se tusi ma aoaiina ai tagata Kalatia i lo latou toe foi i le tulafono a Mose. Na ia toe faamanatu i ai le manaomia o le faatuatua ia Iesu Keriso ma uunaiina i latou ina ia saili i fua o le Agaga. 2. Afai e maua se faafanua o le malaga lona tolu a Paulo, ona faaaoga lea i le taimi o le lesona. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: O nisi o tala ma faataitaiga sili na e maua mai lou lava olaga. Faalagolago atu i le Agaga ina ia fesoasoani ia e iloa po o le fea mea na e oo i ai o le a talafeagai ma faaaogaina ina ia fetufaai atu ai i le vasega. (Tagai O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 189–91.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i se taleni po o se tomai (e pei o le taina o se mea faifaaili, suisui, tusitusi, po o le taalo i se taaloga) ua leva ona latou atinaeina ua le o toe faaaogaina. Fesili atu i ai: • Pe lelei ea lau faalogona pe afai e faaaogaina lenei taleni po o le tomai i lenei aso? O le a se lelei o le a e iai? O le a se mea e manaomia ona e faia ina ia faaaogaina ai lenei taleni po o le tomai e pei ona e faia ai i le taimi ua tuanai? (Afai e leai se tagata o le vasega e mafai ona mafaufau i se taleni faapea po o se tomai, ia talanoaina se faataitaiga mai lou lava olaga.) Ia faamanino atu o le iloaina o musumusuga a le Agaga Paia e mafai ona mafaufauina o se taleni faaleagaga po o se mea e mafaia. O le tele ona tatou faaaogaina, o lo tatou lelei foi lena. 152 • E mafai faapefea ona tatou atinaeina le mafaia ona tatou iloaina ia musumusuga a le Agaga Paia? (O tali e mafai ona aofia ai le ola amiotonu, e ala lea i le sailia o musumusuga e ala i le Agaga Paia, ma le usiusitai i musumusuga pe a tatou mauaina.) O le a se mea o le a tupu pe afai o le a tatou atinaeina lenei taleni ae tatou toe faatuatuanai i ai? Ia faamatala atu o le talanoaga i le aso o le malaga lona tolu a Paulo ma lana tusi i Kalatia o le a aofia ai le talanoaina o tulaga ia e manaomia ai lo tatou mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia ma le ala e mafai ai ona faamanuiaina i tatou pe a tatou faia. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Filifili ma le agaga tatalo ia fuaitau mai mau ma fesili na o le a sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia talanoaina pe faapefea ona faaaogaina nei mau i le olaga i aso fai pea. Ia uunaia tagata o le vasega ina ia fetufaai atu ni mea na latou oo i ai e faatatau i nei mataupu faaleagaga. 1. Ua aoao atu, papatiso, ma tuuina atu le meaalofa o le Agaga Paia e Paulo i tagata talitonu o Efeso. Ia talanoaina le Galuega 18:23–19:41. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu, ina ua mavae le toe foi mai o Paulo mai lana misiona lona lua, sa ia faaaluina sina taimi i Anetioka ona toe tuuvaa atu ai lea mo lana misiona lona tolu (Galuega 18:22–23). I lenei misiona lona tolu na ia faaaluina ai le tele o lona taimi—e toeititi lava tolu tausaga—e talai ai i Efeso. (Afai o loo e faaaogaina le faafanua, faasino atu le nofoaga sa i ai Paulo i taimi e talafeagai ai ao e talanoaina lana malaga faatalai lona tolu.) • O Apolo o se tagata Iutaia na te iloa le papatisoga e pei ona aoaoina e Ioane le Papatiso ae na te le iloa le meaalofa o le Agaga Paia. Ina ua faalogo Akula ma Pisila, o ni tagata o le Ekalesia sa i ai i Efeso, ia Apolo o lauga, sa la aoaoina atu ia te ia “le ala o le Atua e sili ona atoatoa” (Galuega 18:26). O a ni uiga na faigofie ai ona aoaoina ia Apolo? (Tagai Galuega 18:24–28.) Na faapefea ona avea foi nei uiga ma ala na avea ai o ia ma se aoao lelei? E mafai faapefea ona tatou atinaeina nei uiga? • O a ni faaaliga faaleagaga na tupu ina ua mauaina e nisi o tagata Efeso le meaalofa o le Agaga Paia? (Tagai Galuega 19:6.) O a nisi taimi na tupu ai lenei ituaiga faaaliga? (Tagai Galuega 2;1–4; 10:44–46. Na tautatala le Au Aposetolo i gagana ina ua latou mauaina le meaalofa o le Agaga Paia i le aso o le Penetekoso. E toatele tagata o Nuu Ese i Kaisareia na latou tautatala foi i gagana ina ua mavae ona mauaina e Peteru se faaaliga e tatau ona aoaoina atu le talalelei i Nuu Ese.) O a faaaliga o le Agaga Paia o loo maitauina pea i aso nei? (Tagai MFF 6:15, 23; 8:2 mo nisi faataitaiga; tagai foi 1 Tupu 19:12.) • Aisea na tuua ai e Paulo le sunako i Efeso ae amata ona aoao atu i le faleaoga o Turano? (Tagai Galuega 19:8–9. Ia maitauina o le loto fatu i nei fuaiupu o lona uiga o le upu leaga po o le felotoai.) E tatau faapefea ona tatou tali atu i tagata o e faitioina pe tetee i le talalelei? (Tagai 3 Nifae 11:29–30.) Na aoao mai Elder Marvin J. Ashton: “Afai e i ai nisi e le ioe i lo tatou tulaga, e le tatau ona tatou finau atu, ae ia tali atu i le agalelei. . . .O lo tatou tiutetauave o le faamatala lelei atu lea o lo tatou tulaga e ala i mafaufauga, uunaiga e tuuina atu i le agaga faauo, atoa ma mea moni atoatoa. O lo tatou tiute153 tauave o le tutumau lea ma le mausali ma ia aua nei gauai atu i mataupu tau le amio ua fefinauai ai tagata i aso nei atoa ma mataupu faavae e faavavau o le talalelei, ae ia aua lava nei finau atu o soo se tagata po o soo se faalapotopotoga. O le fefinauai e faatupuina ai pa maualuluga o le feeseeseai. O le alofa e tatalaina ai faitotoa. . . . E lei mafai lava, ma o le a le avea lava le fefinauai ma se mea e maua ai le alualu i luma” (Liahona, Oketopa 1978, 10–11). • Aisea na le fiafia ai Temetiu ma isi tagata fai ario i le talaiga a Paulo? (Tagai Galuega 19:23–28. Sa latou gaosia ma faatauina atu ario mo Tiana, o se atua fafine pepelo, ma sa popole i latou ina ne’i le toe i ai ni tagata e faatau mai ia i latou e pei ona fesoasoani atu Paulo ina ia faaliliuina tagata i le talalelei a Iesu Keriso.) E mafai faapefea e le popole mo tamaoaiga ma meatotino po o isi fiafiaga faalelalolagi ona aafia ai lo tatou faamaoni i le Atua? E mafai faapefea e na popolega ona aafia ai lo tatou mafaia ona faalogo atu i musumusuga a le Agaga? • Faatusatusa uiga o Temetiu ma isi tagata fai ario i uiga o tagata Efeso o e na latou susunuina a latou tusi faataulaitu ina ua amata ona latou mulimuli ia Iesu Keriso (Galuega 19:18–19). E mafai faapefea ona tatou tausia lo tatou faamoemoega sao e tusa lava po o a ni tamaoaiga faalelalolagi? 2. Ua tuuina atu e Paulo se lauga faamavae i taitai o le Ekalesia mai Efeso. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 20. Ia faamatala atu na tuua e Paulo ia Efeso ma malaga atu e ui atu i Maketonia ma Eleni, e talai atu le talalelei. Na ia fuafua e toe foi atu i Ierusalema mo le Tausamiga o le Penetekoso. I lona toe foi atu i Ierusalema, na ia auina atu ai se avefeau e talosaga atu i taitai o le Ekalesia i Efeso ina ia latou feiloai i Meleto. Na ia tuuina atu ai se lauga faamavae faagaeetia ona toe faaauau ai lea o lana malaga. • I le talitonu o le toe taimi lea o le a ia lauga atu ai i toeaiina i Efeso, o le a le mea na faamamafaina e Paulo i lana lauga faamavae? (Tagai Galuega 20:28–35.) O ai “luko saua” o loo lapatai mai ai ia Paulo? (Tagai Galuega 20:29. O fili o le Ekalesia.) O ai isi na lapatai mai ai ia Paulo? (Tagai Galuega 20:30. O tagata o le Ekalesia o le a liliuese ma taumafai e taitai ese isi tagata o le Ekalesia.) E mafai faapefea ona tatou puipui e tetee atu i le liliuese i o tatou olaga? • O le a le mea na tau atu e Paulo i toeaiina Efeso e tatau ona latou faia ina ia fesoasoani e puipuia ai tagata o le Ekalesia mai ia i latou o loo taumafai e taitaiese i latou mai le Ekalesia? (Tagai Galuega 20:28; tagai foi Ioane 21:15–17.) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani e puipuia le lafu a le Atua mai “luko saua”? • Na faaiuina e Paulo lana lauga i uso i Efeso i lona faamanatu atu lea i ai o aoaoga a le Alii faapea e ”sili le manuia o le na te foai nai lo le na te talia mai” (Galuega 20:35). O faapefea ona e faamaoniaina le moni o lea tulaga i lou olaga? 3. Ua aoaiina ma fautuaina e Paulo le Au Paia i Kalatia. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le tusi a Paulo i Kalatia. Ia faamatala atu, ao i ai Paulo i lana misiona lona tolu, na ia tusia ai se tusi i le Au Paia i Kalatia, o le toatele o i latou ua toe foi atu i le tausia o le tulafono a Mose. 154 Lesona 32 Na ia aoaiina i latou o e na talitonu o le faaolataga o le a oo mai e ala lea i galuega o loo moomia e le tulafono a Mose nai lo le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso. • O le a le faamoemoega o le tulafono a Mose? (Tagai Kalatia 3:23–26; Iakopo 4:4–5; Mosaea 13:29–30. Na tuuina atu e le Alii i tagata Isaraelu lenei tulafono ina ia fesoasoani ai ia latou manatuaina o ia ma ia saunia ai i latou ina ia mauaina le faaolataga e ala i lana Togiola.) Na faapefea ona faataunuuina le tulafono a Mose? (Tagai 3 Nifae 15:2–5; Alema 34:10; 3 Nifae 9:19. Na faataunuuina e Iesu le tulafono a Mose e ala i lana Togiola, lea na faatusaina e le tele o sauniga o le tulafono.) • Na ofo Paulo ina ua toe foi atu le Au Paia i Kalatia i le tulafono a Mose i se taimi puupuu na latou aoaoina ai le talalelei a Iesu Keriso (Kalatia 1:6; 4:9). Aisea na atagia ai le itiiti o le faatuatua i le Alii i le toe foi atu i le tulafono a Mose? (Tagai Kalatia 2:16; 3:1–5; 5:1–6.) • I aso o Paulo, sa taumafai ai nisi tagata e faaliliuese, pe suia le talalelei a Iesu Keriso (Kalatia 1:7–8). O a ni faailoga i aso nei o lenei mea? E tatau faapefea ona tatou tali atu i nei taumafaiga ina ia faaliliueseina le talalelei? • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Kalatia 1:11–12 e uiga i le ala tatou te mauaina ai se molimau o le talalelei? Aisea e taua ai le faavaeina o a tatou molimau i faaaliga mai ia Iesu Keriso? (Atonu e te manao e talanoaina pe faapefea molimau e fausiaina i luga o isi faavae, e pei o sootaga tau le vafealoaloai po o se iloiloga o le atamai, e masani ona le mafai ona tumau i tofotofoga o le faatuatua.) • Na lapataiina e Paulo ia Kalatia e tetee i lo latou faia “o galuega a le tino” (Kalatia 5:19). O a galuega a le tino? (Tagai Kalatia 5:19–21.) O a ni taunuuga o le faia o nei galuega? (Tagai Kalatia 5:21.) E ui lava i le i ai pea o galuega a le tino i le lalolagi i aso nei, o le a se mea e mafai ona e faia i lenei vaiaso e faaalualuina ai i luma lou siosiomaga faaleagaga o loo e ola ai? • Na uunaiina e Paulo ia Kalatia ina ia saili i fua, po o taunuuga, o le ola ai i le Agaga (Kalatia 5:16, 25). O a nisi o nei fua? (Tagai Kalatia 5:22–23.) O faapefea ona faailoa atu nei fua i lou olaga? O le a se mea e tatau ona tatou faia pe afai ua tatou lagonaina le misia o nei fua mai o tatou olaga? • O le a le mea na aoaoina atu e Paulo i Kalatia e uiga i le auala latou te tausia ai o latou tuaoi? (Tagai Kalatia 5:14; 6;2; tagai foi Mosaea 18:8–10.) E mafai faapefea ona tatou “fesui a tatou avega e ave”? E faapefea ona tatou latalata atu ia Iesu i le faia o lea mea? • O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia faapea atu “e le ulagia le Atua”? (Tagai Kalatia 6:7; tagai foi MFF 63:58. O se tasi uiga o i latou e le usiusitai i le Atua ma le salamo o loo tauemu ia te ia ma o le a faasalaina.) O faapefea ona ulagia e tagata le Atua i aso nei? • O le a le uiga o le “mea e luluina e le tagata, e seleseleina foi e ia”? (Tagai Kalatia 6:7–9.) E faapefea ona faatatau lenei mataupu i lo tatou mafaia lea ona faalogo ma mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia? E faapefea ona faatatau i a tatou fegalegaleaiga ma isi tagata? E faapefea ona faatatau i isi tulaga i o tatou olaga? 155 Faaiuga Ia molimau atu o uiga ma amioga l tonu, e pei o le felotoai, faalelalolagi, ma le liliuese, o le a taofia ai i tatou mai le mauaina o musumusuga a le Agaga Paia. Ae afai tatou te tauivi ina ia ola amiotonu ma mulimuli i musumusuga tatou te mauaina, o lo tatou malosi e mafai ona iloaina ma mulimuli i musumusuga o le a faateleina. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia saili ma mulimuli i musumusuga mai le Agaga Paia. Manatu Faaopoopo e Aoao Mai Ai O le manatu lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu e avea o se vaega o le lesona. Aoaoina atu o le talalelei e pei ona faia e Paulo • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai ia Paulo e uiga i le aoaoina atu o le talalelei? (Tagai Galuega 19:8–10, 21; 20:7–12, 18–24, 27, 31, 35–36. Tagai foi i le talanoaina o le 1 Tesalonia 1:5 ma le 2:2–12 i le lesona 31.) Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega, ma talanoaina pe mafai faapefea ona mulimuli i le faataitaiga a Paulo i lo tatou aoao atu. 156 “O Le Malumalu Outou o le Atua” Lesona 33 1 Korinito 1–6 Faamoemoega Ina ia musuia tagata o le vasega ina ia saili i faamanuiaga na e maua mai i le faatasia ma Keriso, mulimuli i le Agaga, ma le ola mama. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. 1 Korinito 1:10–13; 3:1–11. Ua apoapoai Paulo i le Au Paia ina ia foia le felotoai ae ia maopoopo i le manatu e tasi ma le loto e tasi. e. 1 Korinito 1:17–31; 2:1–16. Ua fautuaina e Paulo le Au Paia ina ia faalagolago i le Agaga nai lo le atamai ma le poto o le lalolagi. i. 1 Korinito 3:16–17; 5; 6:9–20. Ua apoapoai Paulo i le Au Paia ina ia ola mama. 2. Tusi faitau faaopoopo: 1 Korinito 7–10. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Na fautua mai Elder Boyd K. Packer: “E taua i se faiaoga ona malamalama o tagata e lelei. E taua le iloaina o lo latou faamoemoega o le faia lea o le mea tonu. O lea ituaiga manatu faaeaina, o se fua lea o le faatuatua. E matuai iloa ai lava le eseesega pe a tatou tutu i luma o a tatou lava fanau po o le alu atu foi i luma o se vasega o tagata talavou ina ia aoaoina i latou” (Teach Ye Diligently [1975], 73). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tusi se auala i luga o le laupapa, ma tusi se taavale i luga o le auala. Ona fetufaai atu lea o le mea lenei na faamatalaina mai e Elder Joseph B. Wirthlin: “A o ma malaga atu ma lo’u toalua i le ma taavale i se tasi po i timuga ma le papa o faititili ma le feemo o uila, sa ou tau le iloa atu le auala i o ma luma, po o le itu taumatau ma le itu tauagavale. E leai se isi taimi na ou matua vaavaai lelei ai i laina papa’e muamua nai lo le taimi lena. O lo ma o tonu lava i totonu o laina papa’e na puipuia mai ai i ma’ua mai le ma o i autafa o le auala ma pauu atu ai i le tofe i le isi itu, ma sa puipuia ai i ma’ua mai le fetaui ma se isi taavale. Ana ma oso ese ma laina semanu e tupu mai se faalavelave. Ona ou mafaufau lea, “Mata e feosoosofa’i solo se tagata mafaufau lelei i le itu agavale po o le itu taumatau o le ala taavale pe a ia iloa e tupu mai ai se faalavelave e oti ai? Afai e taua ia te ia lona ola, e tatau lava ona tumau i le va o nei laina.” “O lena mea na tupu i le faigamalaga i luga o lenei auala i le mauga e faapea foi le faigamalaga i le soifuaga. Afai tatou te tutumau i laina ua faailogaina mai e le Atua, o le a ia puipuia i tatou, ma o le a mafai ona tatou taunuu faalelei ma le saogalemu i lo tatou taunuuga” (i le Conference Report, Oke. 1990, 80; po o le Liahona, Ian. 1991, 66). 157 Ia faamatala atu i le taimi na tusia ai e Paulo lana uluai tusi i le Au Paia i Korinito, o nisi o i latou ua amata ona o ese mai laina o le talalelei. O lenei lesona o le a talanoaina ai apoapoaiga a Paulo mo le Au Paia ina ia salamo mai auala e tolu ua amata ona latou o ese mai ai. Tusi ni laina se tolu i luga o le laupapa e faaali ai le taavale ua aluese mai le auala. I le faaiuga o le laina muamua tusi ai le Felotoai ma le le lotogatasi. I le faaiuga o le laina lona lua tusi ai le Faalagolago i le poto o le lalolagi. I le faaiuga o le laina lona tolu, tusi ai le Ola le mama. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu ia mau nei mai tusitusiga paia, ia talanoaina pe faapefea ona faatatau le fautuaga a Paulo i o tatou aso ae pe mafai faapefea ona tatou faatatauina ana aoaoga i o tatou lava olaga. 1. Aloese mai le fefinauai ma ia lotogatasi. Faitau ma talanoaina le 1 Korinito 1:10–13; 3:1–11. • O le a le faafitauli na taua e Paulo i le 1 Korinito 1:10–13? O le a le uiga o le faapea mai o nisi o le Au Paia o latou o “sa Paulo,” o nisi “o sa Apolo,” o nisi “o sa Kefa [Peteru],” ma nisi “o sa Keriso”? (Nai lo le faatasia uma o ni soo o Iesu Keriso, o nisi o le Au Paia ua latou vaevaeina i latou i ni vaega i totonu o le Ekalesia.) E faapefea ona tatou faia foi lea mea sese i nisi o taimi? O a ni taunuuga o ia ituaiga fevaevaeaiga? E faapefea ona aafia lo tatou avea ma soo o Keriso i le fevaevaeai ma le fefinauai? (Tagai Mosaea 18;21–22; 3 Nifae 11:29–30; MFF 38:27.) • O le a le mea na fautuaina ai e Paulo le Au Paia ina ia faia ina ia faateleina ai le lotogatasi? (Tagai 1 Korinito 1:10. Ao faitauina e se tagata o le vasega le mau lenei, ia lisiina i luga o le laupapa vaega o le fautuaga a Paulo e pei ona faaalia i lalo.) E mafai faapefea ona tatou faaaogaina lenei fautuaga i le aiga ma le Ekalesia? a. “Ia tasi la outou upu.” e. Aua nei “i ai ni maseiga.” i. “Ia maopoopo i le loto e tasi ma le manatu e tasi.” • Aisea ua na o le “suasusu” ai o le talalelei ua maua e le Au Paia i Korinito? (Tagai 1 Korinito 3:1–4.) Aisea ua avea ai le fefinauai ma mafuaaga ua taofia ai i tatou mai le mauaina o “mea aano” o le talalelei? E mafai faapefea ona tatou saunia i tatou lava ina ia fafagaina i le “mea aano” o le talalelei? • Na aoao mai Paulo faapea e toatele auauna o le talalelei ae o Iesu Keriso o le faavae moni lava ia (1 Korinito 3:5–11). Aisea e taua ai le avea o le Faaola ma faavae o lo tatou faatuatuaga? (Tagai Helamana 5:12.) 2. Faalagolago i le Agaga nai lo le poto o le lalolagi. Ia talanoaina le 1 Korinito 1:17–31; 2:1–16. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. • Na aoao mai Paulo faapea o le poto o lenei lalolagi o le “valea” lea i le Atua (1 Korinito 1:18–21). E faapefea ona eseese le poto o le Atua mai le poto o le lalolagi? (Tagai Isaia 55:8–9; MFF 38:1–2.) O a nisi o faataitaiga o le poto o le Atua ua ta’uvaleaina ai le poto o le lalolagi? 158 Lesona 33 • O a ni auala e mafai ai ona avea aoaoga e le o ni aoaoga faalelotu ma se faamanuiaga ia i tatou? O a ni auala e mafai ai ona avea ma se maa tuia ia i tatou? E mafai faapefea ona tatou faapaleniina ia aoaoga faalelalolagi ma aoaoga faaleagaga? (Tagai 2 Nifae 9:28–29.) Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball faapea: “E i ai se avanoa e maua uma ai [aoaoga faaleagaga ma le faalelalolagi] i le taimi e tasi. . . . Afai tatou te faaaluina o tatou aso i la le tino nei e maua ai le malamalama faalelalolagi ae faagalo ai le faaleagaga, o lona uiga e le o sauniaina i tatou, aua o le taimi lenei e sauniuni ai le tagata e fetaiai ma le Atua; o le taimi lenei e fausiaina ai le faatuatua, mo le papatisoga ina ia faia, mo le Agaga Paia ina ia mauaina, mo sauniga ina ia faataunuuina. Faatasi ai ma lenei polokalama e oo mai ai le malamalama faalelalolagi, aua o le lalolagi o agaga pe a mavae le oti o le a mafai ona faaauauina ai pea le aoaoina o o tatou agaga” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 390). • O le a le uiga o le saunoaga a Paulo ina ua ia faapea mai ua “filifilia e le Atua mea valea a le lalolagi ina ia faamaina ai e popoto” ma “mea vaivai a le lalolagi ina ia faamaina ai . . . mea malolosi”? (1 Korinito 1:27). Aisea e masani ai ona filifilia e le Atua “mea vaivai a le lalolagi” ina ia faataunuuina ai ona faamoemoega? • O a vaivaiga na feagai ma Paulo ao ia aoaoina atu le talalelei? (Tagai 1 Korinito 2:1–3.) Na faapefea ona avea ona vaivaiga ma ona malosiaga? (Tagai 1 Korinito 2:2, 4–5.) O faapefea ona fesoasoani atu le Alii ia te oe pe a e lagonaina lou le atoatoa po o lou fefe e faia lana galuega? • E tusa ai ma le tala a Paulo, e mafai faapefea ona tatou iloa “mea a le Atua”? (Tagai 1 Korinito 2:10–13.) Aisea tatou te faalagolago ai i nisi taimi i lo tatou lava poto ma le malamalama nai lo faaaliga e ala mai le Agaga? O a ni eseesega ua e maitauina i le va o le aoaoga e ala mai le Agaga ma le aoaoga e ala mai i le na o le poto? Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie: “O aoaoga faalelotu moni o se mea lea a le Agaga ae le na o le poto lava ia, ma o ona upumoni e tatau ona moliooina atu i loto o e faalogologo e ala lea i le mana o le Agaga, a leai o le a suia le loto o le tagata. . . .ma o le tagata na sailiili mo le faaolataga o le a le faaolaina ia Keriso” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 2:318). • Na aoao mai Paulo faapea e le talafeagai mo le “tagata faaletino” ona talia mea a le Atua (1 Korinito 2:14). Aisea? O le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia foiaina ai le tagata faaletino? (Tagai Mosaea 3:19.) 3. Ia ola mama. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 1 Korinito 3:16–17; 5; 6:9–20. • O le a le mea na faatusatusa i ai e Paulo o tatou tino? (Tagai 1 Korinito 3:16–17; 6:19–20.) Aisea e te manatu ai o se faatusatusaga talafeagai lea? O a ni mea e mafai ona faaleagaina ai o tatou tino? O a mea e tatau ona tatou faia ina ia tausia ai o tatou tino o ni malumalu? 159 • I lana lapataiga e tetee atu ai le tele o agasala i ona aso, na faaaofia ai e Paulo le tele o agasala tau le faitaaga (1 Korinito 6:9). O le a le tulafono a le Atua i feusuaiga mama? (Tagai MFF 42:23; 59:6.) Na saunoa mai Elder Richard G. Scott: “Soo se uiga feusuai lava i fafo atu o noataga o le faaipoipoga—o le uiga o la’u tala, soo se taumafaiga lava e fesootai atu i itu tino sa o le tino, tusa pe o fai ni lavalava pe leai foi—o se agasala ma e faasaina e le Atua. O se agasala foi lou taumafai e faaosofia nei lagona i lou lava tino” (i le Conference Report, Oke. 1994, 51; po o le Liahona, Ian. 1995, 45). • Aisea e matuai ogaoga ai agasala tau le feusuai? (Tagai i le upusii lenei.) O a faamanuiaga o le ola mama? Na aoao mai Elder Jospeh B. Wirthlin: “O se tasi o mea pito tau faasese i tausaga talu ai nei, o le taofi lea faapea o le faitaaga o se mea e masani ai ma e le leaga, ma e leai ni ona taunuuga leaga. O le mea moni, o le faitaaga o le mafuaaga autu lea o le tele o le mafatia ma le tele o isi faalavelave ua malolosi i ona po nei e aofia ai faamai pipisi, faapau pepe, lepetia o aiga, aiga e aunoa ma ni tama, ma tina ua na o ni teineiti lava i latou” (i le Conference Report, Oke. 1994, 100–101; po o le Liahona, Ian. 1995, 90). Na aoao mai Elder Boyd K. Packer: “O [Satani] ua ia iloaina lenei mana o le foafoaga ua le na o sina mea faatauvaa i lenei fuafuaga, ae o le autu lava lea o le ata o le faaolataga. Ua ia iloa lelei afai na te mafai ona faatosinaina oe e faaaoga lenei mana ma le le faautauta, po o le vave faaaoga ae le’i oo i le taimi e tatau ai, po o le faaaogaina i se ala le tatau, o le a mafai e oe ona le maua ai ou avanoa mo le alualu i luma e faavavau” (i le Conference Report, Ape. 1972, 137; po o le Liahona, Ian. 1973, 15.) • Na fautuaina e Paulo le Au Paia ina ia “aua nei feoai ma e faitaaga” (1 Korinito 5:9). E mafai faapefea ona faatatau lenei fautuaga ia i tatou? (Ia talanoaina pe mafai faapefea ona aafia o tatou faanaunauga ma le malosi ina ia tatou ola mama i uo ma ituaiga fiafiaga tatou te filifilia.) E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina ni aafiaga le mama? • O a auala o loo faaaogaina e Satani ina ia faatauanau ai i tatou faapea e i ai ni faatagaga i tulafono a le Atua e uiga i le ola mama? (Tagai i le upusii o loo i lalo.) E mafai faapefea ona tatou tatalia nei faaosoosoga? O le a se faamautinoaga o loo tuuina mai e le 1 Korinito 10:13 ia i tatou ao tatou tauivi ina ia tetee atu i faaosoosoga o le solia o le agasala o le faitaaga? O faapefea ona faamanuiaina oe ao e saili atu i le fesoasoani a le Alii ina ia tetee atu ai i faaosoosoga? Na saunoa mai Elder Richard G. Scott: “E faaosoosoina e Satani tagata ina ia talitonu e i ai se vaega e faatagaina o fesootaiga faaletino pe a mananao ai ni tagata se toalua ua sailia faalogona malolosi faaosofia, ma afai e faia ma le faaeteete o le a le afaina. I le avea ai ma se molimau a Iesu Keriso, ou te molimau atu ua matua pepelo lena mea. . . . Filifili po o le a le mea e te faia ma le mea e te le faia. A oo mai faaosoosoga, aua le suia ou tulaga” (i le Conference Report, Oke. 1994, 51; po o le Liahona, Ian. 1995, 45–46). • O a folafolaga ua ofoina mai e le Togiola a Iesu Keriso ia i latou o e salamo i agasala o le feusuai? (Tagai 1 Korinito 6:11; Isaia 1:18; MFF 58:42.) 160 Lesona 33 Faaiuga Ia molimau atu, o Paulo, e pei o aposetolo ma perofeta o o tatou aso o loo faaauau pea ona latou aoao mai i tatou i mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou tutumau ai i totonu o tuaoi ua uma ona faatulagaina e le Alii. Atonu e te manao e talanoaina puupuu se lauga talu ai nei o le konafesi lea na lauga ai perofeta po o se tasi o aposetolo i se autu na taua e Paulo i lana tusi i Korinito, e pei o le aloese mai le fefinauai, faalagolago i le Agaga, po o le tumau i le ola mama. Afai e talafeagai ai, ia fetufaai atu faamanuiaga ua e maua ao e faaaogaina le fautuaga mai ia Paulo po o se tasi o perofeta po o aposetolo o aso e gata ai. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “O mea a le Atua ua saunia mo i latou e alolofa ia te ia” (1 Korinito 2:9) • O le a se mea sili ona manaia ma matagofie ua e vaai pe ua e oo foi i ai? Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le 1 Korinito 2:9. Ia molimau atu, o faamanuiaga ua saunia e le Atua mo i tatou pe afai tatou te alolofa ia te ia ma tausia ana poloaiga e sili atu ona matagofie nai lo isi mea e mafai ona tatou mafaufauina. 2. “E fai finauga a le uso” (1 Korinito 6:6) Faitau ma talanoaina le 1 Korinito 6:1–8. • Na faapefea ona faaleleia e le Au Paia i Korinito o latou feeseeseaiga? (Tagai 1 Korinito 6:1–8.) Na faapefea ona tupu mai ai se feeseeseaiga tele i lenei mea? O faapefea ona tulai mai lenei faafitauli i nei aso? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le fautuaga a Paulo? 161 Lesona 34 “Taofi Mau Sauniga, Pei Ona Ou Tuuina Atu Ia Te Outou” 1 Korinito 11–16 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia latou iloaina le taua o le ola e tusa ai ma aoaoga o le talalelei ma mauaina sauniga o le perisitua. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. 1 Korinito 11:1–3, 11–12. Na aoao e Paulo sootaga o tane ma ava faapea ma le Alii. e. 1 Korinito 11:17–29. Ua aoao mai Paulo faapea o le faamanatuga o se faatusa lea o le taulaga a le Faaola ma e tatau ona taumamafa ai ina ia manatua ai o Ia. i. 1 Korinito 12–14. Ua aoao mai Paulo e tele meaalofa faaleagaga ma e taua uma lava i le Ekalesia. Na ia aoao mai o le alofa moni e sili ona taua nai lo se isi lava meaalofa po o se uiga. Na ia aoao mai o meaalofa faaleagaga e tatau ona faaaogaina mo le manuia o tagata uma. o. 1 Korinito 15. Ua aoao mai Paulo faapea, talu ai ona o Iesu Keriso, o le a tatou toetutu uma ai. Na ia tautala foi i le papatisoga mo e ua oti ma vaega e tolu o le mamalu . 2. Tusi faitau faaopoopo: 3 Nifae 18:1–14; Moronae 7:44–48; 10:8–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:1–26; 76:50–119; 88:27–32, 95–102. 3. Afai e maua ata nei, ia faaaoga nisi i le taimi o le lesona ina ia faailoa atu ai le alofa moni: Faatalitali Mo lo Tatou Taimi (62316); Fetufaai le Uila Pa’u Tolu (62317); Fiafia Faaleaiga (62384); Faamanuiaina e Mama’i (62342; Taga Ata o le Talalelei 613); Faiaoga o Aiga (Taga Ata o le Talalelei 614); Auauna Atu le Tasi i le Tasi (Taga Ata o le Talalelei 615). 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ina ia lelei atoa le aoaoina atu o le talalelei, e moomia e faiaoga le meaalofa o se loto malamalama. Ina ia sili atu ona malamalama i manaoga o tagata o le vasega, e tatau i faiaoga ona i ai le alofa moni ma ia taitaiina e le Agaga Paia. E tatau i faiaoga ona iloilo ma le agaga tatalo ia manaoga o tagata taitoatasi o le vasega ma le ala e fesoasoani ai ina ia faafetaia’ia na manaoga. (Tagai O le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 25–26.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fesili atu i tagata o le vasega po o le a le mea e ta’u o tulaga fesuia’i o auala. Tusi se ata i luga o le laupapa (e pei ona faaalia i le isi itulau), ma faamatala atu o se tulaga fesuia’i o se nofoaga lea e sui mai ai se nofoaafi mai le isi auala i le isi auala. 162 Fetufaai atu le mea lenei na faamatalaina mai e Elder Gordon B. Hinckley: “I le tele o tausaga ua tuanai, sa ou galue ai i se ofisa tutotonu o se tasi o a tatou auala o nofoaafi. I se tasi aso na ou mauaina ai se telefoni mai se tasi o le ofisa i Newark, i New Jersey, na ia faapea mai o se nofoaafi laupasese ua taunuu atu ae leai se vaega e teu ai ato. Ua le fiafia le pasese. “Na matou iloaina na matuai lelei atoatoa le fauina o le nofoaafi i Oakland, i Kalefonia, ma sa aveina atu faalelei lava i St. Louis, o iina le nofoaga lea na agai atu ai i lona taunuuga i le talafatai i sasae. Ae o lotoa i St. Loius, o se tagata faigaluega i nofoaga e fesuiai ai auala na ia aveeseina se tamai fasi uamea pe tusa ma le tolu inisi. O lena tamai fasi uamea o le tulaga lea e fesuiai ai auala, ma o le vaega o le nofoaafi sa tatau ona alu i Newark, i New Jersey, lea ua i New Orleans, i Louisiana, e tusa ma le afe toluselau maila le mamao ese” (i le Conference Report, Oke. 1972, 106–7; po o le Liahona, Ian. 1973, 91). A maea ona faaamatalaina atu le tala, ona toe foi atu lea i le tulaga e fesuiai ai auala o nofoaafi i luga o le laupapa ma tuuina atu fesili nei: • Na mafai faapefea e si nei tamai suiga ona matuai iloga sona aafiaga i le tulaga o le nofoaafi? O a nisi o tulaga fesuiai malolosi i o tatou olaga? O tali e mafai ona aofia ai mea e tutupu, faaiuga, malamalamaaga fou, po o se isi lava mea e suia ai le faasinomaga o o tatou olaga. O tulaga e fesuiai ai e mafai ona leaga pe afai e taitaieseina i tatou mai le upumoni po o le lelei pe afai e toe faafoiina atu i tatou i le auala sao.) O mataupu mulimuli o le uluai tusi a Paulo i Korinito o loo taua mai ai ni tulaga fesuiai se fa lea na o ese mai ai Korinito ma le upumoni. Ia faamatala atu, ao tatou suesueina ia aoaoga a Paulo i nei mataupu, e mafai ona tatou faamalosia ai a tatou tautinoga ina ia mulimuli atu i le auala o le amiotonu lea o le a taitaiina atu ai i tatou i lo tatou Tama o i le Lagi. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. O sootaga o tane ma ava faapea ma le Alii. Faitau ma talanoaina le 1 Korinito 11:1–3, 11–12. 163 • O a sootaga e tolu ia na tautala i ai Paulo i le 1 Korinito 11:3? O le a sou manatu aisea na faaaofia uma ai e Paulo nei sootaga e tolu? O a ni uiga o loo i ai i le va o Iesu Keriso ma lona Tama? (Tagai Ioane 5:20; 8:29; 17:21–22.) E mafai faapefea ona tatou atinaeina nei uiga i a tatou fesootaiga ma Iesu Keriso? E mafai faapefea e tane ma ava ona atinaeina nei uiga i a latou fesootaiga? • O le a le uiga o le “leai o se tane pe a le o i ai se fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii”? (1 Korinito 11:11). Aisea e taua tele ai le fesootaiga o le tane ma le ava i le malo o le Atua? O le a se mea o loo aoaoina mai ai i tatou e uiga i le ala e fetausiai ai tane ma ava? Na aoao mai Peresitene Marion G. Romney: “[O se tane ma le ava] e tatau ona tasi i laua i le agaga, faaaloalo ma iloiloga e malilie faatasi i ai. E le tatau i se isi ona fuafua po o le mulimuli atu foi i se ala o gaoioiga ua fuafuaina toatasi. E tatau ona la feutagai, tatalo ma filifili faatasi. . . . Ia manatua e le o se pologa a le fafine le tane e le o se pologa foi a le tane le fafine. O tane ma ava o paaga tutusa lelei” (Liahona, Novema 1978, 2). Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talanoaina pe faapefea ona avea nei fesootaiga ma tulaga fesuiai lelei pe leaga foi i o tatou olaga. 2. O le faamoemoega o le faamanatuga. Faitau ma talanoaina le 1 Korinito 11:17–29. Ia faamatala atu o le toatele o le Au Paia i Korinito latou te lei iloaina le faamoemoega o le sauniga o le faamanatuga. Nai lo le taulai atu i le sauniga o le faamanatuga, ua latou fefinauai ma isi ma soona aai ma feinu (1 Korinito 11:18–22). • O le a le faamoemoega autu o le sauniga o le faamanatuga? Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le 1 Korinito 11:20, o loo faapea mai ai ina ia aai i le talisuaga a le Alii.) Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland: “Faatasi ai ma le tele o mea ua oo mai, [o le faamanatuga] e tatau ona matua faatauaina nai lo le tulaga e i ai i nisi taimi. E tatau ona mamana, faaaloalogia, ma o se taimi e mafaufau loloto ai. E tatau ona faamalosia ai lagona ma uiga faaleagaga. E le tatau ona faatelevaveina. E le o se mea e “tau lava ina uma” ina ia faataunuu ai le faamoemoega moni o le sauniga faamanatuga. O le faamoemoega moni lenei o le sauniga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 89; po o le Liahona, Ian. 1996, 81). • E tusa ai ma le tala a Paulo, o a faamoemoega o le faamanatuga? (Tagai 1 Korinito 11:23–26; tagai foi Luka 22:19–20.) E mafai faapefea ona sili atu ona taulai o tatou manatu ma loto ia Iesu ao tatou taumamafa ai i le faamanatuga? • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le taua o le taumafa ma le agavaa i le faamanatuga? (Tagai 1 Korinito 11:27–29.) O le a le uiga o le taumafa ma le le agavaa i le faamanatuga? Aisea ua avea ai le suesueina lelei o i tatou ma se vaega taua o le faamanatuga? • O faapefea ona faamanuiaina oe i lou taumafa ai i le faamanatuga? E mafai faapefea ona tatou avea lenei sauniga ma sauniga sili ona taua i o tatou olaga? Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talanoaina pe mafai faapefea ona avea ou uiga e faaalia i le faamanatuga ma tulaga fesuiai i o tatou olaga. 164 Lesona 34 3. O le taua o meaalofa faaleagaga uma Ia talanoaina le 1 Korinito 12–14. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu o le tusi a Paulo o loo fautuaina mai ai le Au Paia i Korinito ina nei matele lo latou faatauaina o meaalofa o le tautala i gagana (1 Korinito 14:2–14, 27–28). I mataupu 12–14, na faamatala atu ai e Paulo o meaalofa uma a le Agaga e taua, ae ao i le Au Paia ona saili meaalofa na o le a faamanuiaina ai i latou uma. • O a meaalofa faaleagaga? (Faamanuiaga faaleagaga, po o mea e mafaia e ala mai le Agaga Paia. Tagai 1 Korinito 12:7–11; MFF 46:11.) Aisea e tuuina mai ai e le Atua meaalofa faaleagaga? (MFF 46:26.) • O a ni meaalofa a le Agaga ua e maitauina ma vaai iai? (Atonu e te manao e lisi ma talanoaina nisi o meaalofa faaleagaga e pei ona faaalia i le 1 Korinito 12:8–10, Moronae 10:8–17, ma le MFF 46:13–25.) O faapefea ona faamanuiaina ai oe po o isi i nei meaalofa? • O le a sou manatu aisea na faatusatusa ai e Paulo tagata o le Ekalesia i vaega eseese o le tino? (1 Korinito 12:12–25. Ina ia faaalia ai o tagata uma lava e taua i isi tagata faapea ma le Ekalesia atoa.) E mafai faapefea ona tatou faatatauina lenei faatusatusaga i meaalofa eseese a le Agaga? • Ua fautuaina i tatou e tusitusiga paia ina ia tatou saili i meaalofa faaleagaga (1 Korinito 12:31; MFF 46:8.) O a ni a tatou mafuaaga e tatau ona i ai mo le sailia o meaalofa faaleagaga? (Tagai 1 Korinito 14:12; MFF 46:9. Afai e moomia, ia faamatala atu o le faamalosia, o lona uiga o le atinaeina, faatonutonuina, faaleleia, ma le faamalamalamaina.) • O le a le mea na aoao mai e Paulo e silisili i meaalofa faaleagaga uma? (Tagai 1 Korinito 13. Ia faamatala uiga taitasi o le alofa o loo taua i fuaiupu 4–7, ma talanoaina pe mafai faapefea ona tatou faatatauina i o tatou olaga. Atonu e te manao e lisi ia uiga i luga o le laupapa.) Aisea e taua ai le alofa nai lo se isi lava meaalofa faaleagaga? (Tagai 1 Korinito 13:1–3, 8–13.) • O faapefea ona faamanuiaina oe e se isi tagata na ia faaalia lona alofa ia te oe? E mafai faapefea ona tatou atinaeina le alofa silisili? (Tagai Moronae 7:44–48.) Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia talanoaina pe mafai faapefea e le alofa ona avea ma tulaga fesuiai i o tatou olaga. 4. O le Toetu ma vaega o le mamalu Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 1 Korinito 15. Ia faamatala atu o le toatele o tagata i Korinito ua amata ona fefinauai i le moni o le Toetu (1 Korinito 15:12). • O a molimau o le Toetu na ta’ua mai e Paulo? (Tagai 1 Korinito 15:5–8.) O le a sou manatu aisea na sii uma mai ai e Paulo le tele o molimau i le Toetu? (Tagai 2 Korinito 13:1.) Aisea e taua ai molimau o le Toetu ia te oe? • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le sootaga o le Pau o Atamu ma le Toetu? (Tagai 1 Korinito 15:20–23.) 165 • Na faapefea ona faaaogaina e Paulo le aoaoga i le papatisoga mo e ua maliliu e aoao atu ai e uiga i le Toetu? (Tagai 1 Korinito 15:29. O le sauniga o le papatisoga mo e ua oti o le a leai se uiga pe afai e leai se Toetu.) • O le a le mea na aoao mai ai Paulo e uiga i malo o le mamalu? (Tagai 1 Korinito 15:35–44. Tatou te toetutu i ni malo eseese o le mamalu—selesitila, terasitila, po o le telesitila. Tagai foi i le MFF 88:27–32.) E faapefea ona aafia le ala e te ola ai i lou malamalama lea i le Toetu ma malo o le mamalu? Faaiuga Ia molimau atu i le taua o le mulimuli i aoaoga na o le a toe taitaiina atu ai i tatou i lo tatou Tama o i le Lagi. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia valaaulia tagata o le vasega ina ia iloiloina o latou olaga mo tulaga fesuiai—o uiga ma amioga, na afai e mulimuli ai, e mafai ona suia ai le taitaiga o o latou olaga. Ia uunaiina i latou ina ia filifilia taitaiga na o le a aafia ai o latou olaga i le lelei. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “O le Atua e le o le Atua ia o le faasoesa” (1 Korinito 14:33) Tuu atu i tagata o le vasega e faitau le 1 Korinito 14:33. Ona tuuina atu lea o fesili nei: • O a nisi o mataupu o loo tele ai le faasoesa ma le fefinauai i le lalolagi? Aisea e te manatu ai ua tele le faasoesa i le lalolagi? E faapefea ona avea le Atua ma “atua . . . . o le filemu”? 2. Gaoioiga a le autalavou Ao lei amataina le vasega, mafaufau i nisi o tulaga i olaga o talavou i aso taitasi lea latou te maua ai le avanoa e faaali ai le alofa (mo se faataitaiga, vaaia lea o se tagata o loo manaomia se fesoasoani i le aoga, feeseeseai ma se uso po o se tuafafine, po o le i ai o se uo e tuua na o ia po o le le talisapaiaina foi). Tuu atu nei tulaga i le autalavou, ma fesili atu i ai pe mafai faapefea ona latou faaaogaina uiga o le alofa, e pei ona aoaoina mai e Paulo i le 1 Korinito 13, e faaleleia ai lea tulaga. 166 “Ia Outou Lelei Ma Le Atua” Lesona 35 2 Korinito Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ia avea ma soo moni o Iesu Keriso e ala lea i lo latou faaaogaina o le fautuaga a Paulo i le 2 Korinito. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. 2 Korinito 1:3–11; 4; 6:1–10; 11:21–33; 12:1–10. Na aoao mai Paulo e uiga i le faatoilaloina o faigata. e. 2 Korinito 2:5–11. Ua aioi atu Paulo i le Au Paia ina ia fefaamagaloai. i. 2 Korinito 7:8–10. Ua aoao atu Paulo e uiga i le tiga o le Atua ona o agasala. o. 2 Korinito 5:17–21. Ua apoapoai atu Paulo i le Au Paia ina ia lelei ma le Atua. 2. Afai e maua Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914), faaali le “Tiga FaaleAtua”, o se ata e sefulutasi minute, i le taimi o le lesona. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai sina luuga oneone i le vasega. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia i ai sina taimi i le faaiuga o le vasega e aotele ai mea na e aoaoina atu. O se aotelega e fuafuaina lelei e mafai ona fesoasoani lea i tagata o le vasega ia iloa ma manino i mea na latou aoaoina ma fuafuaina pe faapefea ona faaaogaina i o latou olaga. (Tagai O Le Aoao Atu— E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, itulau 101–102.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu i tagata o le vasega le luuga oneone na e aumaia i le vasega. • Afai e tuuina atu e se tasi e te faatuatuaina ia te oe ni oneone faatasi ma se folafolaga o loo i ai ma ni auro, o le a se mea e te faia? Tuu atu i tagata o le vasega e tali mai i le fesili. Ona faitauina atu lea o le faamatalaga lenei mai ia Elder Henry B. Eyring e uiga i le mauaina o fautuaga mai perofeta: “Aua nei tuulafoai i le fautuaga ae taofi mau i lou loto. Afai e tuuina atu e se tasi e te faatuatuaina se mea e foliga mai ua na o se oneone faatasi ai ma le folafolaga o loo i ai ma le auro, atonu e te uuina pea i lou lima mo sina taimi, ma lulu ma le faaeteete. O taimi uma lava ou te faia ai faapea se fautuaga mai se perofeta, e mavae sina taimi ae amata ona ou iloaina ia faamanuiaga e ala mai i lo’u usiusitai i lena fautuaga ma ou lagona ai le agaga faafetai” (i le Conference Report, Ape. 1997, 35; po o le Liahona, Iulai 1997, 31). • O le a le uiga o le faamatalaga a Elder Eyring? 167 Ia faamatala atu o le tusi o le 2 Korinito o loo aofia ai fautuaga faaperofeta ia e faatatau i o tatou aso. O aoaoga a Paulo i le tusi lenei e masani ona tatou faalogo ai i le konafesi aoao. Na maitauina e Elder Eyring, “A foliga mai ua tuuina soo mai saunoaga a perofeta, e tatau loa ona tuu atu i ai lo tatou naunautaiga atoa [i ai]” (Liahona, Iulai 1997, 28). Mau Talanoaina ma le Faaaogaina O lenei lesona ua vaevaeina i ni vaega se fa lea e taulai atu i le taua o mataupu i le 2 Korinito. Filifili ma le agaga tatalo nei mataupu ao talanoaina faatasi ma tagata o le vasega. 1. Faatoilaloina o faigata Faitau ma talanoaina le 2 Korinito 1:3–11; 4; 6:1–10; 11:21–33; 12:1–10. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. • O le tusi a Paulo i Korinito sa tusia i se taimi o le tetele o sauaga ina ua toetoe lava Paulo ma Timoteo a “aveesea ai o laua ola” (2 Korinito 1:8). Aisea na mafai ai e Paulo ma Timoteo ona faatoilaloina faigata e ui lava i faafitauli, mafatiaga, sauaga, ma le tuliesea? (Tagai 2 Korinito 1:3–5; 4:5–15.) Aisea ua avea ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma puna sili o lo tatou faamafanafanaga? Na faamautinoa mai e Elder Neal A. Maxwell ia i tatou e faapea o le a fesoasoani Iesu Keriso ia i tatou i o tatou mafatiaga: “Pe a tatou amoina le amo a Iesu i o tatou luga, o le a faatagaina ai i tatou e oo atu “faatasi i tiga o [Keriso]” (Filipi 3:10). Po o ma’i po o le tuuatoatasi, faamasinoga le tonu po o le teenaina, . . . . o le fua itiiti lea o o tatou tiga, pe afai tatou te lotomaualalo, o le a goto ifo i le taele o o tatou agaga. Ona tatau ai lea ona tatou faafetaia ma talisapaia e le gata le puapuagatia o Iesu mo i tatou, ae faapea foi uiga e le mafaatusalia, lea e faaosofia ai i tatou e viia ma faataitai atili ia te ia. “Sa faailoa mai e Alema ua silafia e Iesu le ala e fesoasoani ai ia te i tatou i le lotolotoi o o tatou faanoanoaga ma ma’i, ona talu ai ua uma ona ia tauaveina o tatou faanoanoaga ma ma’i (tagai Alema 7:11–12). Ua ia silafia mai mea na oo i ai, o lea ua alagatatau ai Lona tulaga ua i ai. E moni, e le sili atu lo tatou malamalama atoatoa i ai nai lo tatou malamalama i le ala na Ia tauaveina ai agasala a tagata uma, peitai e tumau pea le avea o Lana Togiola ma auala mautinoa na laveaiina ai” (Liahona, Iulai 1997, 13). • Na faapefea ona fesoasoani le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia te oe i taimi o faanoanoaga? • Na faailoa mai e Paulo se faanaunauga ina ia fesoasoani i isi ia mauaina le faamafanafanaga lava lea e tasi na ia maua mai le Atua (2 Korinito 1:4). E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i isi ina ia latou mauaina le faamafanafanaga mai le Atua? • Na faafetai atu Paulo i le Au Paia o e na tatalo mo ia ma Timoteo i o laua taimi o faanoanoaga (2 Korinito 1:11). Aisea e taua ai ona tatou tatalo mo isi? O faapefea ona faamanuiaina oe ona o tatalo a isi po o se tasi e te iloa? E faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou tatalo mo isi? • E mafai faapefea e aoaoga o loo i le 2 Korinito 4:17–18 ona fesoasoani ia i tatou i taimi o faigata? (Tagai foi MFF 121:7–8.) Aisea e taua tele ai lo tatou vaai atu i 168 Lesona 35 o tatou tofotofoga o se faamoemoega e faavavau? E mafai faapefea ona tatou aoaoina ina ia tatou vaai atu i o tatou tofotofoga mai se vaaiga e faavavau? • Na tau atu e Paulo i tagata o Korinito e uiga i tofotofoga na tumau ai o ia ma le toatele o le Au Paia talu ai lo latou talitonu ia Iesu Keriso (2 Korinito 6:4–5; 11:23–33). O a ni uiga na aoao mai e Paulo e tatau ona tatou atinaeina ina ia fesoasoani ai ia i tatou e tutumau i taimi o tofotofoga? (Tagai 2 Korinito 6:4, 6–7.) O faapefea ona fesoasoani se uiga se tasi po o le sili atu foi ia te oe i se taimi o tofotofoga? • Na faapea mai Paulo na tuuina atu e le Alii ia te ia se vaivaiga— o se mea matuitui i le tino” (2 Korinito 12:7). Aisea na tuuina atu ai e le Alii lenei vaivaiga? (Tagai 2 Korinito 12:7.) O le a le mea na aoaoina e Paulo ina ua le aveesea e le Alii lenei vaivaiga e pei ona ia talosaga i ai? (Tagai 2 Korinito 12:8–10.) E mafai faapefea e o tatou vaivaiga ona fesoasoani ia i tatou ina ia maua le malosi mai ia Iesu Keriso? (Tagai Eteru 12:27.) O faapefea ona e vaaia le faamaoniga o le faamatalaga lenei a Paulo faapea “aua pe a ou vaivai, ona ou malosi ai lea”? 2. Faamagalo atu i isi Faitau ma talanoaina le 2 Korinito 2:5–11. • Na aoaiina e Paulo le Au Paia ina ia fefaamagaloai (2 Korinito 2:5–8). Aisea e taua ai lo tatou faamagalo atu i isi? (Tagai Mataio 6:14–15; 2 Korinito 2:7–8; MFF 64:9–10. Ia talanoaina pe faapefea ona aafia i tatou faapea ma isi pe a tatou loto faamagalo pe tatou te le le loto faamagalo foi? Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ua tatou vaaia le manaomia o le [fefaamagaloai] i totonu o aiga o tagata, lea o loo avea ai mauga iti o le le malamalama ma mauga tetele o le fefinauai. Ua tatou vaaia i totonu o tuaoi, lea ua avea ai ni feeseeseaiga faatauvaa ma mea ua taitaiina atu ai i le loto tiga e le mavae. Ua tatou vaaia foi i paaga faipisinisi o e ua fefinauai ma mumusu e fefaaleleiai ma faamagalo atu. I le tele lava o tulaga, ana i ai le naunau e nonofo faatasi ifo i lalo ma talatalanoa filemu le tasi i le tasi, semanu e mafai ona foia lea mataupu ma faamanuiaina ai tagata uma. I lo lena, ua latou faaalu o latou aso i le teulotoina o mea faafatiatama’i ma le faia o fuafuaga ae taui ma sui. . . . “. . . Afai o i ai nisi o teu i o latou loto se ava oona o le feitagai o le tasi i le tasi, ou te aioi atu ia te outou ia ole atu i le Alii mo se malosi e faamagalo atu ai. O le faaalia o lea faanaunauga, o le faatinoga moni lea o lo outou salamo. Atonu o le a le faigofie, ma e atonu foi o le a le vave ona oo mai. Peitai, afai tou te sailia ma le faamaoni ma atinae lena uiga, o le a maua. . . . “. . . E leai se filemu e maua i le mafaufau pea i tiga o manu’a ua leva. Na o le pau le mea e maua ai le filemu, o le salamo ma le faamagalo atu. O le filemu suamalie lenei o Keriso, o Le na fetalai mai, “Amuia e faatupuina le filemu; aua e taua i latou o atalii o le Atua.’ (Mataio 5:9.)” (Liahona, Novema 1991, 4–6). • O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia sili ai ona tatou faamagalo atu? 3. Lagonaina o le tiga e tusa ma le Atua ona o a tatou agasala Faitau ma talanoaina le 2 Korinito 7:8–10. 169 • Ina ua mavae ona ia faalogoina faapea o se tasi o ana tusi na “faatiga ai i tagata [Korinito],” sa fiafia Paulo (2 Korinito 7:8–9). Aisea na tali atu ai faapea Paulo i le tiga o tagata Korinito? (Tagai 2 Korinito 7:9–10.) O le a le uiga o le i ai o se “tiga faaleatua” mo a tatou agasala? Afai e te faaaogaina le ata vitio “Tiga FaaleAtua,” ia faaali atu nei loa. • O le a le eseesega i le va o le tiga faaleatua ma le “tiga faalelalolagi”? Aisea e avea ai le tiga faaleatua ma se vaega taua o le salamo? Na faamatala mai e Peresitene Spencer W. Kimball: “Afai e tiga se tasi ona ua iloa e se tasi sana agasala, o lona salamo e lei atoatoa. O le tiga faaleatua e faatupuina ai le manao o se tasi ina ia salamo, e tusa lava pe le’i mauaina o ia e nisi, ma ia mafaufau ai e faia le mea sao e tusa lava po o le a le mea na tupu. O lenei ituaiga tiga e aumaia ai le amiotonu ma o le a galue e tau atu i le faamagaloga” (Repentance Brings Forgiveness, [tamaitusi, 1984], 8). 4. O le lelei ma le Atua Faitau ma talanoaina le 2 Korinito 5:17–21. • Na fautuaina e Paulo ma Timoteo ia Korinito ina ia “lelei ma le Atua” (2 Korinito 5:20). O le a le uiga o le lelei ma le Atua? Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie: “O le faaleleiga o se fuafuaga lea o le faatulagaina o le tagata ma lona tulaga agasala ma le pogisa faaleagaga ma toefuatai atu ia te ia se tulaga sologa lelei ma faatasia ma le Silisiliese. . . . O le tagata, sa faaletagata ma leaga, na ola ai i la le tino, ua avea nei ma se tagata fou o le Agaga Paia; ua toe fanauina; e pei lava o se tamaitiiti, ua faaolaina ia Keriso” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:422–23). • E mafai faapefea ona tatou lelei ma le Atua? (Tagai 2 Korinito 5:17–19; 2 Nifae 25:23; Iakopo 4:10–11.) Faaiuga Ia molimau atu i upumoni sa outou talanoaina. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia manatua ma mulimuli i fautuaga a Paulo o loo i le 2 Korinito. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O le “tagata i fafo” ma le “tagata i totonu” (2 Korinito 4:16) • Na tautala Paulo i le “tagata i fafo” ma le “tagata i totonu” (2 Korinito 4:16). O le a se uiga o nei fuaitau e lua? E mafai faapefea ona “faafouina le tagata i totonu i lea aso ma lea aso”? (2 Korinito 4:16). 2. “Sui mo Keriso” (2 Korinito 5:20) • Na faapea mai Paulo o i laua ma Timoteo o “sui mo Keriso” (2 Korinito 5:20). O le a le amepasa? (O se amepasa o se sui aloaia lea e tautala mo taitai o se atunuu po o se faalapotopotoga. O se amepasa e galue ina ia faavaeina ni sootaga lelei i le va o tagata o loo ia sui ai ma isi tagata.) Na faapefea ona avea Paulo ma Timoteo ma amepasa mo Iesu Keriso? 170 “O e Alofagia e le Atua, Ua Valaauina e Fai Ma Tagata Paia” Lesona 36 Roma Faamoemoega Ina ia faamanatu i tagata o le vasega o i latou o fanau a le Atua ma ia uunaiina i latou ina ia ola agavaa i o latou tofi paia. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Roma 2–5. Ua aoao atu Paulo faapea e tauamiotonuina tagata uma i le faatuatua ia Iesu Keriso, lea e faaalia i galuega lelei. e. Roma 6; 8. Na aoao atu Paulo o fanau a le Atua e mafai ona toe fanau ma avea ma suli faatasi ma Keriso. i. Roma 12–13; 15:1–7. Na fautuaina e Paulo tagata Roma ina ia ola o ni tagata o le Au Paia. 2. Atonu e te manao e valaauliaina se tagata pese toatasi po o se vaega e usuina pe taina le “O Au O Se Atalii o le Atua” (Viiga, 184) po o le “Le Alofa O Lo’u Faaola” (Tusipese a Tamaiti, 74–75). Afai e le talafeagai, atonu e te manao e sauni e usu e tagata o le vasega ia se pese se tasi po o pese uma foi nei. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: I lana tusi i Roma, na faamanatu atu ai e Paulo i faiaoga le taua o le ola i mataupu o loo latou aoaoina (Roma 2:21–22). O lau faataitaiga e mafai ona aoaoina ai tagata o le vasega e sili atu nai lo au upu. Faaali atu i tagata o lau vasega o lau molimau i mataupu o le talalelei e maua mai le ola ai i na mataupu i aso taitasi (Ioane 7:17). (Tagai O Le Aoao Atu— E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, itulau 18–19.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Roma 3:10. Ia faamatala atu o lenei fuaiupu e le o fautua mai ai Paulo faapea e leai se tasi na te faia ni galuega amiotonu; ae, na ia faamanino mai faapea e leai se tasi i le lalolagi e atoatoa lona amiotonu. E na o Keriso lava le tagata na soifua ma ola i se olaga atoatoa e aunoa ma se agasala. O isi tagata uma sa latou faia se agasala (tagai foi Roma 3:23). • Pe a tatou agasala, o le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou toe mama ai? (Faataitai le faatuatua ia Keriso ma salamo mai a tatou agasala ina ia mafai ai ona tatou maua le mana faamama o lana Togiola.) Ia faamatala atu, tatou te faia loa se agasala, e le mafai ona atoatoa lo tatou mama na o i tatou. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe faapefea ona mafai ona tatou toe mama e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o se fuafuaga na taua e Paulo o le tauamiotonuina. 171 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ia filifili ma le agaga tatalo mau ma fesili na o le a sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai a latou molimau i aoaoga ma mataupu e talanoaina i le lesona. 1. E tauamiotonuina i tatou i le faatuatua ia Iesu Keriso. Faitau ma talanoaina le Roma 2–5. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu na tusi atu Paulo i vaega eseese o le Ekalesia sa i ai ona tagata o e na toe foi atu i le tausiga o le tulafono a Mose, ua talitonu faapea o le matuai tausia o lenei tulafono ua lava lea mo le faaolataga. E ui lava sa malolosi le Au Paia i Roma i le talalelei (Roma 1:8), na tusia e Paulo lenei tusi ina ia faamamafa atu ai o le tauamiotonuina ma le faaolataga e ala mai lea i le faatuatua ia Keriso, ae le ala i galuega o le tulafono a Mose. • I lana tusi, sa taumafai ai Paulo e fesoasoani i le Au Paia i Roma ia malamalama i le aoaoga o le tauamiotonuina. O le a le uiga ia tauamiotonuina? (Ia lelei ma le Atua, faasaoina mai le faasalaga mo agasala, ma le faailoaina atu o le amiotonu ma le taumamaina.) • Aisea e moomia ai ona tatou tauamiotonuina? (Tagai Roma 3:10–12, 23; tagai foi Alema 7:21. Tatou te faatiga uma lava i le Atua ma ua tatou le mama ai e ala i le agasala. Talu ai ona e leai se mea eleelea e mafai ona mafuta ma le Atua, e tatau ona tatou tauamiotonuina ina ia mafai ai ona tatou toe foi atu ia te ia.) • O le a le mea na aoao mai e Paulo i le ala e tauamiotonuina ai i tatou? (Tagai Roma 3:24, 28; 5:1–2; tagai foi 2 Nifae 2:6. E tauamiotonuina i tatou i le alofa tunoa o Iesu Keriso ma lo tatou faatuatua ia te ia.) O le a le alofa tunoa? (Fesoasoani po o le malosi faalelagi.) E faapefea ona avanoa le fesoasoani faalelagi mo i tatou? (Tagai Roma 5:8–11; 2 Nifae 2:7–8. O le alofa tunoa o Iesu Keriso ua faaavanoaina lea mo i tatou uma e ala lea i lana Togiola.) Aisea e talafeagai ai ona tatou mauaina le faatuatua ina ia maua atoatoa ai le alofa tunoa o le Faaola? • Na faamatala mai e Paulo o le tauamiotonuina e auala mai le alofa tunoa o Iesu Keriso, ae le o “galuega a le tulafono” (Roma 3:20, 24, 28). Aisea e le mafai ai ona tatou mauaina le tauamiotonuina ma le faaolataga i na o a tatou galuega? (Tagai Mosaea 2:20–21; Alema 22:14.) • E toatele tagata na latou faaliliuina tusitusiga a Paulo ina ia faauigaina faapea e mafai ona tauamiotonuina e ala i le faatuatua e aunoa ma ni galuega. O le a le sootaga i le va o a tatou galuega ma le tauamiotonuina e ala i le alofa tunoa o Keriso? (Tagai Roma 3:31; Iakopo 2:14–18, 24; 2 Nifae 25:23; MFF 88:38–39.) Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Ina ia tauamiotonuina i luma o le Atua, e tatau ona tatou fealofani: e tatau ona tatou faatoilaloina le leaga; e tatau ona tauasiasi atu i e matuaoti ma fafine ua oti a latou tane i o latou tiga, ma ia tausia i tatou ia aua nei pisia mai le lalolagi: aua o na uiga e puna mai le punavai tele o talitonuga mama, e faamalosia ai lo tatou faatuatua e ala lea i le faaopoopoina atu i ai o uiga lelei lea e faamatagofieina ai fanau a Iesu o le ua faamanuiaina. E mafai ona tatou tatalo i le vaitau o talosaga; e mafai ona tatou alolofa i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava, ma ia faatuatua i faigata, i le iloaina lea o lo tatou taui e sili ona tele lea i le malo o le lagi. E maeu lea taui! E maeu le olioli!” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 76). 172 Lesona 36 2. E mafai ona toe fanaufouina i tatou ma avea ma suli faatasi ma Keriso. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Roma 6 ma le 8. • Na faatusatusa e Paulo le papatisoga i le oti, tanumia, ma le toetu. E mafai faapefea e le papatisoga ona avea ma sui o le oti, tanumia, ma le toetu? (toe fanaufou)? (Tagai Roma 6:3–4; MFF 76:50–52.) Na faapefea ona avea le papatisoga ma se toe fanaufouina mo oe? Ia faamatala atu o le papatisoga i le faatofuina o se faailoga lea o lo tatou toe fanaufouina faaleagaga. A tatou o ifo i lalo o le vai, o se faailoga lena ua tatou tanumiaina o tatou tagata tuai i se tuugamau. A tatou toe tulai ae mai le vai, o le faailoga lena ua faamamaina i tatou. Ua avea i tatou ma se tagata fou ua osi feagaiga ina ia mulimuli ia Keriso. • E mafai faapefea ona tatou faatumauina le mama ma le “olaga fou” (Roma 6:4) lea tatou te mauaina i le papatisoga? (O tali e mafai ona aofia ai le faafouina o a tatou feagaiga o le papatisoga pe a tatou taumamafa i le faamanatuga i vaiaso taitasi, e ala i lo tatou salamo ma sailia le faamagaloga mai le Alii, ma le amataina o aso taitasi i se naunautaiga ina ia auauna atu i le Atua.) • O le a le uiga o le “loto i la le tino”? (Tagai Roma 8:5–6.) Oa ni taunuuga o le loto i la le tino? (Tagai Roma 8:6–8, 13.) E mafai faapefea ona tatou aveesea le faaletino mai o tatou loto ma mafaufau? O faapefea ona faamanuiaina oe ina ua e filifili e te mafaufau faaleagaga? • Na molimau mai Paulo “o i tatou o fanau a le Atua” (Roma 8:16). O faapefea ona aafia oe i le malamalama o oe o se atalii o le Atua? O le a se mea e atagia mai e uiga i mea e te oo i ai ma mea e te mafaia? Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks: “Mafaufau i le mamana o le manatu o loo aoao mai i la tatou pese faapelepele ‘O Au se Atalii o le Atua’ (Viiga, 184). . . . O le tali lea i se tasi fesili tele o le olaga, ‘O ai a’u?” O a’u o se atalii o le Atua faatasi ma se sootaga faaleagaga ma matua faalelagi. O le mea moni e uiga i le i ai o o tatou matua faalelagi, ua faailoa mai ai o tatou e agavaa e faavavau. O lena manatu mamana o se faatosinaga malosi lea e puipuia mai ai i tatou mai le faalotovaivaia. E mafai ona faamalosia i tatou taitoatasi e faia filifiliga amiotonu ma sailia mea sili o loo i totonu ia i tatou. Faatupuina i le mafaufau o se tagata talavou le manatu mamana, o ia o se atalii o le Atua ma ua tuuina atu le faaaloalo ia te ia lava ma le uunaiga e manumalo ai i faafitauli o le olaga” (i le Conference Report, Oke. 1995, 31; po o le Liahona, Ian. 1996, 31). Afai e te fuafua e usuina pe taina le “O Au se Atalii o le Atua” e avea o se musika faapitoa, ia tuu atu loa i se tagata pese toatasi po o se vaega e faatino nei loa. Po o le usu faatasi ma tagata o le vasega (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). • O le a le folafolaga sili na tau mai e Paulo o le a maua e fanau a le Atua? (Tagai Roma 8:17.) O le a le uiga o le avea ma suli faatasi ma Keriso? (Tagai MFF 76:50, 54–70.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou mauaina ai lenei tofi silisili? (Tagai MFF 76:51–53.) • E mafai faapefea e lo tatou iloaina o i tatou o fanau a le Atua ma o suli faatasi ma Keriso ona fesoasoani ia i tatou ia tutumau ai i faigata o lenei lalolagi? (Tagai Roma 8:18, 28, 31; tagai foi Roma 5:3–5.) E faapefea ona e vaaia “le galulue faatasi o mea uma e lelei ai i latou o e alolofa i le Atua”? (Roma 8:28). 173 • O le a le mea na aoao e Paulo i le Roma 8:35–39 e uiga i le alofa o Iesu Keriso? O faapefea ona e lagonaina le alofa o le Faaola i lou olaga? O le a se eseesega ua faia e lona alofa i lou olaga? Afai e te fuafua e usuina pe taina le “Le Alofa O Lo’u Faaola” e avea o se musika faapitoa, ona tuu atu lea i se tagata pese toatasi po o se vaega e faatinoina nei loa. Pe usu faatasi foi ma tagata o le vasega (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). 3. E tatau ona tatou ola o ni tagata o le Au Paia. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Roma 12–13; 15:1–7. • Na apoapoaiina malosi e Paulo le Au Paia i Roma ina ia tuuina atu i latou o ni “taulaga ola, paia, ma le malie i le Atua” (Roma 12:1). E mafai faapefea ona tatou tuuina atu i tatou o ni taulaga ola i le Atua? (Tagai 3 Nifae 9:20; MFF 59:8.) Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie, “Ina ia tuuina atu se tasi o se taulaga ola o le sau lea ma se loto momomo ma se agaga maulalo e ala i le usiusitai” (Doctrinal New Testament Commentary, 3vols. [1966–73, 2:292). • Na fautuaina e Paulo le Au Paia i Roma ina ia “aua nei amio faatasi ma lenei lalolagi” (Roma 12:2). O a nisi o auala o loo tatou taumafai ai ina ia amio faatasi ma le lalolagi i aso nei? E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina lea fesootaiga? (Tagai Roma 12:2.) • O le Roma 12 ma le 13 o loo lisiina ai le tele o uiga o Au Paia moni. Tuu atu i tagata o le vasega e faailoaina mai nei uiga, ma tusi i luga o le laupapa. (Atonu e te manao e vaevaeina le vasega i ni vaega ma tofiaina vaega taitasi e sailia se vaega o le mataupu.) Ona talanoaina lea o fesili nei e faatatau i nei uiga eseese: Aisea e tatau ai ona atinaeina lenei uiga? O le a se mea e mafai ona tatou faia i lenei vaiaso ina ia saga atinaeina ai lenei uiga? • E faapefea ona tatou taulimaina o tatou fili e pei ona poloaiina ai i tatou e Paulo? (Tagai Roma 12:19–21.) O a faamanuiaga e mafai ona oo mai i o tatou olaga pe afai tatou te taulimaina faapea o tatou fili? O a faataitaiga ua e vaai ai i se tasi o faaaogaina le agalelei e faatoilaloina ai se naunautaiga leaga po o manatu faatiapolo? • O le a le poloaiga na taua e Paulo e aofia ai poloaiga uma? (Tagai Roma 13:8–9.) E faapefea ona aofia ai i lenei poloaiga isi poloaiga uma? (Tagai Roma 13:10.) • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le ala e tatau ona tali atu ai tagata malolosi i le faatuatua i tagata o loo vaivai i le faatuatua? (Tagai Roma 15:1–7.) E mafai faapefea e se tagata e malosi i le faatuatua ona fesoasoani i se tagata o loo vaivai? Faaiuga 174 Ia faamamafa atu o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le ola amiotonu lea e mafai ai ona tauamiotonuina i tatou—faailoa atu le amiotonu ma ia lelei ma le Atua. Ia molimau atu o i tatou o fanau a le Atua ma e i ai le malosiaga e mafai ai ona avea i tatou ma suli faatasi ma Keriso pe afai tatou te faatuatua ia te ia ma ola e pei ona poloaiina ai i tatou. Lesona 36 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Ou te le ma i le talalelei a Iesu Keriso” (Roma 1:16) Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Roma 1:16. • E mafai faapefea ona tatou faaali atu tatou te le matamumuli i le talalelei a Iesu Keriso? (Tagai 1 Peteru 3:15 mo se tasi fautuaga. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega, ma uunaiina tagata taitoatasi o le vasega ina ia faia ia le itiiti ifo ma le tasi se mea o nei mea i le vaiaso a sau.) 2. Gaoioiga a le autalavou Tuu atu i tagata uma o le vasega se fasi pepa ma se peni po o se penitala. Tuu atu i tagata o le vasega e tusi i luga o a latou pepa le fesili lenei mai le Roma 8:31: “Afai ua au ma i tatou le Atua, o ai se faasaga tau mai ia i tatou?” Ia talanoaina pe faapefea ona faamalosia tagata o le vasega e lenei fuaitau i o latou olaga i aso taitasi. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia tuu a latou pepa i se mea e mafai ona latou vaavaai i ai e le aunoa. 175 Lesona 37 O Iesu Keriso: “O Le Na Te Taitaiina ma Faaatoatoaina le Faatuatua” Eperu Faamoemoega Ina ia faamanatu atu i tagata o le vasega faapea o le faaolataga e auala mai le faatuatua ia Iesu Keriso ma le usiusitai i ana poloaiga. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Eperu 1–4. Ua molimau atu Paulo o Iesu Keriso, o le Alo Pele e Toatasi o le Tama Faalelagi, o lo tatou Faaola. e. Eperu 5; 6:20; 7. Na faamalamalama mai e Paulo o le Perisitua Mekisateko o se vaega lea o le atoatoaga o le talalelei. i. Eperu 8:1–10:18. Ua aoao mai Paulo o le tulafono a Mose o le feagaiga tuai lea i le va o le Atua ma ana fanau, ae o le talalelei a Iesu Keriso o le feagaiga fou. O le feagaiga tuai o se faatulagaga, o le feagaiga fou, ae na o le feagaiga fou e i ai le mana e faaolaina ai. o. Eperu 10:19–11:40. Na apoapoaiina e Paulo le Au Paia ina ia faatinoina le faatuatua ia Iesu Keriso ina ia mafai ona latou maua ai se nofoaga i le malo o le Atua. 2. Tusi faitau faaopoopo: Eperu 6; 12–13. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia faaeteete ia aua nei avea oe ma se failauga. O nisi taimi o le a moomia ai ona e lauga otooto atu ina ia tuuina atu ai faamatalaga, ae o le lauga atu e aveesea ai lona aoga pe afai e na o le pau lena o le auala e aoao atu ai. A maea ona e tuuina atu faamatalaga po o le faamalamalamaina atu o se mataupu, ia mautinoa ua tuuina atu avanoa i tagata o le vasega ina ia tali mai ai ma aumai ni o latou sao. (Tagai O Le Aoao Atu— E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, itulau 63–76.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faamatala atu tulaga nei, ma fai atu i tagata o le vasega e sue se mau e mafai ona faaaogaina i se tasi o nei tulaga. (Ua fautuaina atu nisi o mau i totonu o puipui.) 1. O se tamaitiiti e te iloaina faatoa ia aoaoina lava i le Peraimeri o Iesu Keriso na foafoaina le lalolagi ma ua manao e fia iloa po o fea o faamatala mai ai lenei mea i tusitusiga paia. (Eperu 1:2; Ioane 1:1–3, 10; Efeso 3:9; Mosaea 3:8) 2. O se uo o loo i ai ni nai faafitauli e patino ia te ia lava ma manatunatu pe mafai faapefea e le Faaola ona tausiaina o ia po o le malamalama foi i le mea o loo tupu. (Eperu 2:6–8; 2 Nifae 1:15; Alema 7:11–12) 176 3. O se uo e le auai i le Ekalesia o loo manatunatu pe matuai talafeagai lava i se tasi ona mauaina le perisitua ina ia faataunuuina ai papatisoga ma isi sauniga. (Eperu 5:1, 4; Esoto 28:41; Ioane 15:16) Ia valaaulia se tagata se toatasi pe toalua foi o le vasega ina ia faitauina mau na latou filifilia mo tulaga taitasi. Ia faamanino atu o le tusi a Paulo i Eperu o loo aofia ai mau e mafai ona faaaogaina i tulaga taitasi uma e tolu. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faalogo lelei i nei mau ao outou talanoaina le tusi o Eperu. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaogaina i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. Ia faamatala atu, i ana malaga faatalai uma, na taumafai ai Paulo e faatalitonu tagata o le Ekalesia e tatau ona aua nei o latou toe faatinoina le tulafono a Mose. Talu ai o loo aoao atu e Kerisiano Iutaia faapea o le faaolataga e oo mai e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso, o le toatele lava o i latou e talitonu pea o le usiusitai i le tulafono a Mose e talafeagai lea mo le faaolataga. Na tusi e Paulo le tusi i Eperu e toe faamamafa atu i ai o le tulafono a Mose ua faataunuuina e Keriso. 1. O Iesu Keriso, le Alo Pele e Toatasi o le Tama Faalelagi, o lo tatou Faaola. Ia talanoaina le Eperu 1–4. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. • O le a se mea tatou te aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le Eperu 1? (Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. O tali e mafai ona aofia ai tali o loo lisiina atu i lalo.) a. Na ia foafoaina le lalolagi (fuaiupu 2, 10). e. O ia ua tusa ma le Atua le Tama (fuaiupu 3). i. Na ia faamamaina a tatou agasala (fuaiupu 3). o. O ia le Alo Ulumatua o le Atua le Tama (fuaiupu 5–6). u. O lona mamalu ma lona mana e faavavau, ma e le suia (fuaiupu 8, 12). • Na faapea mai Paulo o le Alo o le Atua, “ua faapea ona silisili o ia i agelu” (Eperu 1:4), na faapea foi ona “faamaulaloina teisi i agelu” (Eperu 2:9). O le a se ala na “faamaulaloina teisi ai Iesu i agelu”? (Tagai Mosaea 13:34–35. Na afio mai o ia i le lalolagi o se tagata ma sa oo ia te ia le tiga ma le oti.) Aisea na moomia ai lea tulaga? (Tagai Eperu 2:9–10, 16–18; 4:15–16; tagai foi i le Mataio 23:10–11.) • Na uunaiina e Paulo le Au Paia ina ia ola amiotonu ina ia mafai ai ona latou ulu atu i le malologa o le Atua (Eperu 3:7–19; 4:1–11). O le a le uiga o le ulu atu i le malologa o le Atua? (Tagai MFF 84:23–24; 3 Nifae 27:19.) O le a le faamatalaga a Paulo e uiga i le mafuaaga na le mafai ai e nisi o le fanauga a Isaraelu i le taimi o Mose ona ulu atu i le malologa o le Atua? (Tagai Eperu 3:7–11, 16–19; 4:1–2.) E mafai faapefea ona tatou fesoasoaniai ina ia tatou agavaa e ulu atu i le malologa o le Atua? (Tagai Eperu 3:13–14; 4:11; Alema 13:12–13, 16.) 2. O le Perisitua Mekisateko o se vaega o le atoatoaga o le talalelei. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Eperu 5; 6:20; 7. 177 • O le a le mea na aoao mai e Paulo i le auala e tatau ai i se alii ona mauaina le pule o le perisitua? (Tagai Eperu 5:1–4.) Aisea e tatau ai i se tasi e umiaina le perisitua ona “filifilia e le Atua” nai lo le “fai fua e ia lenei faiva mamalu”? • O le a le pule o le perisitua lea e o mai faatasi ma le tulafono a Mose? (O le Perisitua Arona, e taua foi o le perisitua faa-Levi, perisitua maualalo, po o le perisitua faasauniuni. Tagai MFF 84:25–27.) O le a le pule o le perisitua e umia e Iesu Keriso? (Tagai Eperu 5:5–6; 6:20.) Ia faamatala atu, ina ua oo mai Iesu ma faataunuuina le tulafono a Mose, na ia toefuataiina mai foi le Perisitua Mekisateko. Aisea na talafeagai ai lea tulaga? (Tagai Eperu 7:11. O le Perisitua Arona e le o i ai le pule e faatinoina ai sauniga uma e moomia mo le faaolataga.) “E le mafai e le tulafono a Mose po o le perisitua faa-Arona lea ua tuuina mai ona aumaia fanau a le Atua i le atoatoa. O le Perisitua Arona o se pule maualalo, ma e taitaiina na o le talalelei faasauniuni. O le Perisitua Mekisateko, o le perisitua maualuga, ua aumaia ina ia faataunuuina ai sauniga o le talalelei i o latou atoatoaga ma mafai ai ona faamamaina olaga ina ia mafai ai ona toe ulu atu i le afioaga o le Alii” (The Life and Teachings of Jesus and His Apostles [Tusi Lesona a le Ofisa o Aoga, 1979], 385–86; tagai foi i le MFF 107:18–20). • Aisea tatou te taua ai le perisitua maualuga o le Perisitua Mekisateko? (Tagai MFF 107:2–4.) O faapefea ona faamanuiaina tagata o le Ekalesia i aso nei i le mauaina o le Perisitua Mekisateko faapea foi ma le Perisitua Arona? O faapefea ona faamanuiaina lou olaga e le perisitua? 3. O le talalelei a Iesu Keriso o le feagaiga fou lea i le va o le Atua ma lana fanau. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Eperu 8:1–10:18. Ia faamatala atu na faamanatu atu e Paulo i tagata o le Ekalesia faapea o le tapuai i lalo o le tulafono a Mose o le faasino atu lea i le Alii o Iesu Keriso. • E tusa ai ma le Eperu 8:5, o le a le mea na tau atu e le Alii ia Mose ina ia faia ao fausiaina le fale fetafai ina ia faaaogaina e Isaraelu mo tapuaiga? (Ia faamatala atu o sauniga i totonu o le fale fetafai o se faatusa lea o “mea faalelagi,” e pei ona otootoina atu i lalo.) 178 Sauniga i le fale fetafai: O le mea o loo faatusa i ai: a. E tuuina atu e faitaulaga ia manu e avea ma taulaga i le Atua (Eperu 10:1–4, 11). Na ofoina atu e Iesu o ia lava e avea o se taulaga mo a tatou agasala (Eperu 9:26–28; 10:4–12). e. E tuuina e faitaulaga le toto mai manu ua taulagaina i luga o le fata faitaulaga e faatusa ai le faamamaina o tagata (Eperu 9:6–7, 19–23. O le toto o Iesu, na faamaligiina i le taimi o le Togiola, ua faamamaina ai i tatou mai le agasala (Eperu 9:11–15). i. E ui atu le faitaulaga sili i le veli i totonu o le Nofoaga Sili Ona Paia (Eperu 9:1–7). O Iesu, le faitaulaga silisili, na ui atu o ia lava i le veli e oo atu i le lagi (Eperu 9:24). Lesona 37 • Na faamatalaina e Paulo faapea o le tulafono a Mose o le feagaiga tuai lea i le va o le Atua ma ona tagata (Eperu 8:9; tagai foi i le Kalatia 3:24–25). O le a le feagaiga fou lea na aumaia e Iesu Keriso? (Tagai Eperu 8:6–8, 10–13. O le atoatoaga o le talalelei.) Ia faamanino atu o le feagaiga tuai o loo faamatalaina i le Feagaiga Tuai i le Tusi Paia, ae o le feagaiga fou o loo faamatalaina i le Feagaiga Fou. • Aisea na le mafai ai e le feagaiga tuai ona faaatoatoaina ona tagata? (Tagai Eperu 10:1–4.) Aisea ua tatou maua ai se faamoemoega sili mo le atoatoaga i le feagaiga fou? (Tagai Eperu 10:9–18.) 4. O i latou e faaalia lo latou faatuatua ia Iesu Keriso o le a maua so latou nofoaga i le malo o le Atua. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Eperu 10:19–11:40. Ia faamanino atu, ina ua maea ona faamatalaina atu e Paulo ia auala ua avea ai le atoatoaga o le talalelei ma se tulafono maualuga ma atoatoa, ua suitulaga i le tulafono a Mose, na ia apoapoaiina ai le Au Paia ina ia mulimuli i lenei “ala fou e ola ai” e ala i lo latou faatuatua ia Iesu Keriso (Eperu 10:19–22). • O le a le mataupu muamua, po o le mataupu faavae sili o le talalelei? (Tagai Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4.) O le a le faatuatua? (Tagai Eperu 11:1; Alema 32:21; Eteru 12:6.) Aisea e sili ai le faatuatua nai lo le talitonu? Aisea e moomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso mo lo tatou faaolataga? • Na tuuina mai e Paulo le tele o faataitaiga o tagata o e na faataunuuina mea silisili e ala lea i le faatuatua ia Iesu Keriso. O ai na ia taua? (Tagai Eperu 11:4–12, 17–34.) Ia lisi i luga o le laupapa igoa o i latou na taua, ma talanoaina pe na faapefea ona moomia le faatuatua i gaoioiga a nei tagata taitoatasi. Atonu e te manao e tuu tagata o le vasega i ni vaega laiti mo lenei talanoaga. Ia tofi atu vaega taitasi ina ia mafaufau i ni nai tagata o loo taua i le Eperu 11. Tuu atu i vaega ni nai minute ina ia talanoaina ai pe na faapefea ona moomia e gaoioiga a nei tagata le faatuatua, ona tuu atu lea i vaega taitasi e otootoina mai a latou faaiuga i le vasega. • Na aoao mai foi Paulo faapea o le faatuatua e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o faigata po o feteenaiga (Eperu 11:32–38). O faapefea ona fesoasoani le faatuatua ia te oe e te taulimaina ai le faigata? O a isi faamanuiaga ua e mauaina (po o se isi e te iloa) e ala i le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso? Faaiuga Ia faamanino atu ua faamanuiaina i tatou i lo tatou ola ai i se taimi ua i ai le atoatoaga o le talalelei. Ia molimau atu o le faaolataga e auala mai i le faatuatua ia Iesu Keriso ma le usiusitai i ana poloaiga. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia tausia feagaiga ma poloaiga o le talalelei toefuataiina. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 179 1. O le a tausia e le Atua ana folafolaga • O le a se mea o loo aoao mai e le Eperu 6:10-19 e uiga i folafolaga a le Atua i Lana fanau? O le a se mea o loo aoao mai e le fuaiupu 15 e uiga i le sootaga o le tumau i tofotofoga ma le mauaina o folafolaga a le Atua? (Tagai foi MFF 82:10.) O a ni mea na e oo i ai ina ua faataunuuina e le Atua ana folafolaga ia te oe? 2. “Aua o le ua alofagia e le Alii, ua aoai atu o ia ia te ia” (Eperu 12:6) Tuu atu i tagata o le vasega e faitauina le Eperu 12:5–11. • E faapefea ona aoaiina i tatou e le Alii? E faapefea ona “aoga mo i tatou” le aoaiga mai le Alii? (Tagai Eperu 12:10; MFF 61:8; 95;1; 101:5.) E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le aoaiga e avea o se avanoa e aoao ma tuputupu ae ai? Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faamatala atu e uiga i taimi na aoaiina ai i latou e le Alii ma mea na latou aoaoina mai ai i mea na latou oo i ai. 180 “Ua e Molimau Ia Te Au” Lesona 38 Galuega 21–28 Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ia mulimuli i le faataitaiga a Paulo ma avea ma molimau faamaoni a Iesu Keriso e oo lava i le ogaoga o tofotofoga ma faigata. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Galuega 21:1–22:21. E ui lava i le tetee o ana soa, o e na popole mo lona ola, ae na malaga atu lava Paulo i Ierusalema. Na ia lipotia atu ana malaga faatalai i le auuso o i ai iina. Na alu atu o ia i le malumalu ma pueina ai o ia e tagata leaga o loo matau’a ia te ia. Ua pu’eina o ia e le taitai ‘au ae na faatagaina o ia e tautala atu i tagata. Ua tau atu e Paulo i tagata lona liliu mai i le talalelei a Iesu Keriso. e. Galuega 22:22–23:35. Ua teenaina Paulo e tagata leaga ma ua latou saili e aveesea lona ola. Ua aveesea e le taitai ‘au ia Paulo mai tagata leaga ma ave o ia ua tuu i se ’olo. O le aso na sosoo ai na ave ai e le taitai ‘au ia Paulo i luma o le Au Seneterini. Ua tupu mai se isi feeseeseaiga tele, ma ua toe aveesea foi e le taitai ‘au ia Paulo ma toe tuuina atu i le ‘olo. O le po lena na faaali atu ai le Alii ia Paulo ma tau atu ia te ia ua valaauina o ia e avea ma molimau i Roma faapea foi ma Ierusalema. E silia ma le 40 tagata Iutaia na taumafai e fasioti ia Paulo, ma ua avatu o ia ia Filiki, le kovana, mo lona saogalemu. i. Galuega 26. Ina ua mavae ni nai tausaga o sauaga ma le faafalepuipuiina, sa aumaia loa Paulo ina ia molimau atu i luma o le Tupu o Akeripa. Na teena e Akeripa le molimau a Paulo ma auina atu ai loa o ia i Roma e feiloai ma Kaisara. o. Galuega 27–28. Ua matagivaleina le malaga a Paulo i lona alu atu i Roma ina ua le taliaina e le kapeteni lana fautuaga. Ina ua taunuu o ia i Roma, sa faafalepuipuiina loa o ia, ae na ia lauga atu ia i latou uma o e na faalogo. 2. Afai e maua mea nei, ia faaaoga i le taimi o le lesona: a. “O Paulo—O Se Ipu Filifilia” o se vaega e sefulutasi minute o Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). Ia muai iloiloina lenei vaega, pe afai e mafai, ina ia e iloa ai le taimi e taofi ai le ata mo le talanoaga. e. O se faafanua o le malaga a Paulo i Roma. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: “e taua tele lou fafagaina o i latou e te aoaoina, ina ia mafai ona i ai se mea e aoaoina ai. O taimi uma e malaga mai ai e tatau ona le itiiti ifo ma le tasi se mafaufauga, tasi se manatu, tasi se musumusuga latou te maua mo le auai mai i le vasega. E mafai ona avea o se mafaufauga laitiiti, o se mea e masani ai—ae o le mea moni, o le faavaeina lelei o lena mafaufauga, o le tele foi lea o mea ua e mauaina” (Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently [1975], 154). 181 Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. • E i ai se tagata i tusitusiga paia e te lagona e mafai ona e faailoaina mai, ona e tutusa o oulua mafaufauga, mea na oo i ai, po o tulaga? Aisea e te lagona ai lou matuai latalata atu i lenei tagata? Tuu atu i ni tagata o le vasega e tali mai. Ona faamanino atu lea, i le toe manatunatu i mea na ia oo i ai i le Uluai Faaaliga, na lagona ai e le Perofeta o Iosefa Samita o mea na ia oo i ai e pei lava o mea na oo i ai le Aposetolo o Paulo. Tuu atu i tagata o le vasega e faitauina le Talafaasolopito o Iosefa Samita 2:23–25 e iloa ai pe aisea. Ia faamatala atu o le i ai o le Aposetolo o Paulo i luma o le Tupu o Akeripa o se tasi lea o mea na tupu o le a talanoaina i lenei lesona. I lenei tulaga ma ana malaga faatalai uma, e ui i le teenaina ma sauaina. Ae na tumau Paulo i le faatuatua ma le lototoa e tuuina atu le molimau ia Iesu Keriso. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu mau faitauina, ia talanoaina pe mafai faapefea ona tatou atinaeina le lototele ma le faatuatua e malosi e pei o Paulo. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia faamatala atu taimi na latou tuuina atu ai a latou molimau ma le lototele e ala i a latou upu ma gaoioiga. 1. Ua tuuina atu e Paulo ia lipoti i ana malaga ma ua fesagai ma ni tagata leaga e feita ia te ia i Ierusalema. Afai e te faaaogaina le ata vitio “O Paulo—O Se Ipu Filifilia,” ia faaali atu nei loa le vaega muamua. Taofi le ata pe a mavae ona faapea mai le faamatala upu, “Na ia faataunuuina afioga a le Alii faapea o le a ia tauaveina Lona suafa i luma o tupu ma faipule” (ao faia nei upu, sa taitaiina atu Paulo i lalo i se auala e ni fitafita). Ia talanoaina le Galuega 21:1–22:21. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitauina fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu faapea ina ua mavae ni malaga faatalai faamanuiaina se tolu na ia faia i le pulega atoa a Roma, na toe foi atu Paulo i Ierusalema, e ui lava sa ia iloaina le matautia o le faia o lea mea. • Aisea na taumafai ai uo a Paulo e taofi o ia mai le toe foi atu i Ierusalema? (Tagai Galuega 21:10–12.) Na faapefea ona tali atu Paulo i popolega o ana uo? (Tagai Galuega 21:13.) Na faapefea ona faaalia i lea mea le tautinoga a Paulo ia Keriso? • O le a le mea na faia e Paulo ina ia taunuu i Ierusalema? (Tagai Galuega 21:17–19.) E faapefea ona tutusa lenei mea ma le mea o loo faia e faifeautalai i aso nei pe a foi mai a latou misiona? (E lipotiina atu mea na latou oo i ai i le misiona i le peresitene o le siteki ma fautua maualuga ma e masani foi e lipotiina atu i tagata o le uarota po o le paranesi i le sauniga faamanatuga.) O faapefea ona faamanuiaina oe mai lou faalogo atu i isi o talanoa e uiga i mea na latou oo i ai i le avea ma faifeautalai? 182 Lesona 38 • O le toatele o Kerisiano Iutaia na tetee i le aoaoga a Paulo faapea o le faaolataga e auala mai ia Iesu Keriso, ae le o le tulafono a Mose (Galuega 15:1–35). Ina ia faamalieina nei tagata, na talosagaina ai e le usoga i Ierusalema ia Paulo ina ia alu atu i le malumalu ma faia sauniga o le faamamaina e avea o se faailoga o lona tausia pea o le tulafono (Galuega 21:20–25). O le a le mea na tupu a o i ai Paulo i totonu o le malumalu? (Tagai Galuega 21:26–30. Na aveeseina o ia e se vaega o tagata leaga o e na tuuaia o ia i lona aoao atu e tetee i le tulafono a Mose ma faaleagaina le malumalu i lona avatuina i ai o se tagata e le o se Iutaia.) Na faapefea ona laveaiina Paulo mai nei tagata leaga? (Tagai Galuega 21:31–36.) O le a le mea na faia e Paulo ina ua faatagaina o ia e le taitai ‘au ina ia tautala atu i tagata? (Tagai Galuega 21:37–22:21. Aisea na moomia ai le lototele e faia ai lenei mea? Atonu e te manao e amata se lisi i luga o le laupapa o taimi uma i le Galuega 21–28 na faaalia ai e Paulo lona lototoa tele i le tuuina atu o se molimau ia Iesu Keriso. Ia faaopoopo atu i ai i le lisi i le taimi o le lesona. • O anafea na e tuuina atu ai lau molimau i se tulaga na manaomia ai le lototele? Na faapefea ona e mauaina le lototele e te faia ai lenei mea? E mafai faapefea ona fesoasoani lo tatou iloa o uiga o Paulo tatou te lototetele ai e fetufaai atu a tatou molimau i isi? 2. Ua ave Paulo i luma o le Au Seneterini. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 22:22–23:35. • Na faapefea ona tali atu le motu o tagata sa i fafo o le malumalu i le tala a Paulo e uiga i lona liuaina? (Tagai Galuega 22:22.) O le a le faamoemoega o le taitai ‘au i le aveeseina o Paulo mai tagata leaga? (Tagai Galuega 22:24.) Na mafai faapefea e Paulo ona aloese mai le sasaina? (Tagai Galuega 22:25–26. Na ia faamaninoina atu o ia o se tagatanuu Roma. O le mea lena ia maua ai ni aia tatau ma ni avanoa i le malo o Roma, lea o loo avea ai Ierusalema ma sona vaega.) • O le a le mea muamua lava na tautala i ai Paulo ina ua tuuina atu o ia i luma o le Au Seneterini (o le aufono a Iutaia)? (Tagai Galuega 23:1; tagai foi Galuega 24:16. Tagai MFF 135:4 mo se faamatalaga foi faapea na faia e le Perofeta o Iosefa Samita.) E faapefea ona e manatu o le “lotofuatiaifo lelei o Paulo i luma o le Atua” na fesoasoani ia te ia i lenei taimi? Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia iloiloina po o a suiga e moomia ona faia i o latou olaga ina ia maua ai se “lotofuatiaifo lelei i luma o le Atua.” • O le a le fetalaiga a le Alii ina ua faaali atu ia Paulo ina ua mavae le suesueina o Paulo e le Au Seneterini? (Tagai Galuega 23:11.) Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia te oe ina “ia e faalototele” i taimi o faigata? • I le aso ina ua tuanai le faaali atu o le Alii ia Paulo, e silia ma le 40 tagata na foufou e fasioti ia Paulo, ua latou tauto latou te le aai lava pe feinu seiloga e faamanuiaina i latou (Galuega 23:12–15). Na faapefea ona puipuia Paulo mai le latou fuafuaga? (Tagai Galuega 23:16–35. Atonu e te manao e faamanino atu o le faatolu ai lea i totonu o ni nai aso ona puipuia Paulo mai le oti.) 183 3. Ua molimau atu Paulo ia Akeripa, ae ua teenaina lana molimau. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 26. Atonu e te manao e otooto ia faamatalaga nei mai le Galuega 24–25: Na auina atu Paulo ia Filiki le kovana, ma matuai molimau atu i luma o ia. Na tumau pea ona faafalepuipuiina Paulo mo tausaga e lua ao faamoemoe Filiki e maua se tupe e faasaoloto ai o ia. Ina ua suitulaga Feso ia Filiki i le avea ai ma kovana, na talosagaina e Iutaia ia Feso ina ia avatu Paulo i Ierusalema e faamasinoina ai. Na musu Paulo e alu, aua ua ia iloa o le a le tonu ai lona faamasinoga iina. Ae ui i lea, sa talosaga atu Paulo ia Kaisara, aua o lana aia tatau lea i le avea ai ma se tagatanuu o Roma. Na malie Feso e auina Paulo i Roma, ae tatau ia Paulo ona tulai muamua i luma o Herota Akeripa, le pulenuu tofia o Roma i totonu o Iutaia. Afai o loo e faaaogaina le ata vitio, ia faaali atu nei loa le vaega lona lua. Taofi le ata pe a maea le tautalaga a Paulo, “Ou te aioi atu i le Atua ia le na o au, ae atoa foi ma e o faafofoga mai ia te au, ia faapea lava outou, ae tuu pea ia o nei fusi” (ao lei aveesea Paulo mai le maota o le Tupu o Akeripa). • O le a se mea na faagaeetia ai oe e uiga i upu a Paulo i le Tupu o Akeripa? (Tagai Galuega 26:2–27.) Na faapefea ona tali atu Akeripa i upu a Paulo? (Tagai Galuega 26:28.) O le a se mea atonu na taofia mai ai Akeripa mai le avea ma Kerisiano? O a ni uiga po o nisi faafitauli o loo taofia ai tagata i aso nei mai le taliaina o le talalelei a Iesu Keriso? • E faapefea ona eseese uiga o Feso ma Akeripa na faaalia ia Paulo? E faapefea foi ona tutusa? (Tagai Galuega 26:24, 28. Ia faamanino atu e leai se mea e itiiti nai lo le gauai atoatoa ina ia taliaina e le Alii. E ui lava na iloaina e Akeripa o le savali a Paulo e toetoe lava a talitonuina ae o Feso na matuai tetee lava i ai, ae na toilalo uma i laua e toalua i le suesueina o le faatuatua na tuuina atu e Paulo ia te i laua.) 4. Ua matagivaleina le malaga a Paulo i lona agai atu i Roma. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Galuega 27–28. Ia faamatala atu na naunau lava Akeripa e faasaolotoina ia Paulo (Galuega 26:32), ae ua uma ona talosaga Paulo ia Kaisara ma o lea na auina atu ai i Roma. A o outou talanoaina le malaga i Roma, ia faaali atu le faafanua ma faasino atu nofoaga tonu, e pei o Ava Matagofie, lea na fautuaina ai e Paulo le auvaa ina ia malolo ai iina mo le vaitau malulu, ma Melita, lea na feausi i ai le pasese o le vaa na malepe. • O le a le mea na tupu ina ua teenaina e le alii e ona le vaa le lapataiga a Paulo faapea e matuai matautia lava le folau mai le Ava Matagofie? (Tagai Galuega 27:7–20.) O le a le mea na faagauaiina ai le taitai o le toaselau e aua nei usiusitai i le fautuaga a Paulo? (Tagai Galuega 27:11–12.) Aisea e le amanaiaina ai e nisi o i tatou fautuaga a o tatou taitai faaleEkalesia? O faapefea ona e aoaoina le taua o le mulimuli i fautuaga a taitai o le Ekalesia? • Na faapefea ona iloa e Paulo o le a taunuu uma ma le saogalemu le pasese i le laueleele, e ui lava o le a matuai faaleagaina le vaa i le afa? (Tagai Galuega 27:21–26.) Na faapefea ona faataunuuina lenei valoaga? (Tagai Galuega 27:27–44.) • Na faapefea ona faaaogaina e Paulo lona mana o le perisitua ao i ai i le motu o Melita? (Tagai Galuega 28:7–9.) O le a se mea o loo fautuaina mai e lea mea na 184 Lesona 38 tupu e uiga i le faamoemoega o le mana o le perisitua? E faapefea ona fesoasoani ia i tatou le faamamaluina o le perisitua e avea ai o ni molimau a Keriso? • Ina ua mavae ni nai masina, na taunuu lava Paulo i Roma, lea na toe faafalepuipuiina ai foi. Na faapefea ona ia liliuina lenei fouvalega ma itu lelei ia te ia? (Tagai Galuega 28:16–31. Na tuuina atu ia te ia le saolotoga, o lea na ia faaaluina ai lona taimi e aoao atu ai le talalelei ma molimau atu ia Iesu Keriso.) O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai ia Paulo i le avea ai ma se molimau faamaoni a Iesu Keriso? (Afai e te faia se lisi i luga o le laupapa i taimi na faaalia ai e Paulo lona lototele i le avea ai ma se molimau faamaoni, ia faaaogaina.) Afai o loo e faaaogaina le ata vitio, ia faaali atu loa le vaega o loo totoe. Faaiuga Ia faamatala atu o le au tusi talafaasolopito na latou taumatemateina na maliu faamaturo Paulo i Roma pe tusa o le 65 T.A. I lona olaga atoa, na ia faataunuuina ai lona tiutetauave o se Aposetolo ina ia “o atu e aoao nuu uma” (Mataio 28:19). Na ia faataunuuina foi le valoaga a le Alii o le a ia talaiina atu le talalelei “i luma o nuu ese, ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu” (Galuega 9:15). O ia o se molimau faamaoni a Keriso e ui i osofaiga i upu ma le faaletino, o le faafalepuipuiina le tonu, ma faigata o le natura. Ia molimau atu a tatou mulimuli i le faataitaiga a Paulo i le avea ai ma se molimau faamaoni a Iesu Keriso i tulaga uma, o le a Ia tuuina mai ia i tatou le malosi e onosa’ia ai tofotofoga. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O le manatu lenei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga lenei manatu e avea o se vaega o le lesona. Iloiloina o le olaga o Paulo Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e talisapaiaina le auala na faataunuuina ai e Paulo lana misiona i lona olaga e molimau atu ai ia Keriso, tuu atu i ai e sue i le ulutala “Paulo” i le Taiala i Tusitusiga Paia. Tuu atu i tagata taitasi o le vasega e filifilia se mea se tasi i le olaga o Paulo ina ua ia molimau atu ia Keriso. (O mea na tutupu e le o lisiina atu i le Taiala i Tusitusiga Paia e mafai foi ona faaaogaina.) Ia valaaulia tagata taitoatasi o le vasega ina ia fetufaai atu i le vasega mea na ia filifilia, ma lisiina i luga o le laupapa mea uma lava na tutupu. Ona fai atu lea i tagata o le vasega e tagatagai i faafanua o malaga a Paulo ma faailoa mai ai nofoaga taitasi ma mea na tutupu ai. Fesoasoani i tagata o le vasega e iloiloina mau e talafeagai i ai pe afai e moomia ina ia iloiloina ai le nofoaga o le mea na tupu. 185 Lesona 39 “Ina Ia Faaatoatoaina Ai Le Au Paia” Efeso Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le fuafuaga o le “faaatoatoaina . . . o le au paia” (Efeso 4:12) e moomia ai le faateleina o lo tatou faatuatua ia Keriso, mulimuli i aoaoga a aposetolo ma perofeta, ma puipuia i tatou lava mai le amioleaga o le lalolagi. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Efeso 1:9–10. Na aoao atu e Paulo o le faamoemoega o le tisipenisione o le atoatoaga o taimi e “faaopoopoina atu ai mea uma lava ia Keriso.’ e. Efeso 2:12–22; 4:1–16. Na aoao mai e Paulo faapea o Iesu Keriso o lo tatou maa tulimanu lea. Na ia aoao mai faapea na auina mai e le Alii ia i tatou ia aposetolo ma perofeta ina ia fesoasoani ia faaatoatoaina i tatou ma ia “lotogatasi i le faatuatua.” i. Efeso 5:22–29; 6:1–4. Na aoao mai Paulo e moomia le lotogatasi e le tane ma le ava faapea foi le va o matua ma fanau. o. Efeso 4:21–32; 6:10–18. Na aoao mai Paulo e tatau ona tatou “oofu i ni tagata fou” ma “oofu i le ofutau atoatoa mai le Atua” ina ia puipuia ai i tatou mai le amioleaga o le lalolagi. 2. Tusi faitau faaopoopo: Ioane 17:11; Mosaea 18:21–22; Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15–18; 38:25–27. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai i le vasega se fasi filo (pe tusa ma le 1 i le 3 futu le umi) ma se fasi maea e faapena foi lona umi. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: O le faailogaina o mau e fesoasoani tele lea i faiaoga ma tagata o le vasega e iloa ai ni upu taua, manatu, tagata, ma mea na tutupu. E mafai ona e uunaiina tagata o le vasega ina ia faailoga a latou mau e ala lea i le faasino atu i ai o ni mataupu taua, tuu atu i ai nisi faamatalaga talafeagai, po o le tau atu foi i ai na e tusitusi i autafa o avanoa o au tusitusiga paia. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu i le vasega le filo ma le maea (tagai i le vaega o “Sauniuniga”). • O le a se mea e tutusa ai le filo ma le maea? (E fai uma mai lava i le alava po o ni fuafuati o nisi mea.) E faapefea ona eseese? (O le filo o se fuafuati e tasi ae o le maea o loo faia mai i ni fuafuati se tele o loo filiina faatasi.) O le fea o nei mea e malosi? 186 Ia faamatala atu, e pei o le fasi filo, e vaivai foi i tatou pe a tatou faalagolago ia i tatou lava. Ae peitai, e pei o le maea, e mafai ona tatou malolosi pe a tatou lotogatasi ma isi i le faatuatua ma le amiotonu. I lenei tusi i Efeso, na faamamafaina ai e Paulo le taua o le “faaatoatoaina . . . o le au paia” ma taunuu atu ai i se “lotogatasi i le faatuatua” (Efeso 4:12–13). O lenei lesona o loo talanoaina ai pe mafai faapefea e aiga ma se Ekalesia ona galulue atu agai i le atoatoaga ma le lotogatasi e ala lea i le faatuatua i le Faaola, mulimuli i aposetolo ma perofeta, atinaeina o ni aiga malolosi, ma ofuina le ofutau atoatoa mai le Atua. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ia filifili ma le agaga tatalo ia fuaitau mai mau ma fesili na o le a sili ona faafetaiaia ai manaoga o tagata o le vasega. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia fetufaai atu ni mea na oo i ai e faatatau i mataupu faatusipaia. 1. O le augatupulaga o le atoatoaga o taimi Faitau ma talanoaina le Efeso 1:9–10. • I le mataupu muamua o le Efeso, na tautala ai Paulo “i le augatupulaga o le atoatoaga o taimi” (Efeso 1:10). O le a se augatupulaga o le talalelei? (O se vaitaimi sa tuuina mai ai e le Alii e le itiiti ifo ma le toatasi sana auauna i le lalolagi e umiaina ki o le perisitua ma ua faatagaina e taitaia le talalelei.) • O le a le augatupulaga o le atoatoaga o aso? (O le augatupulaga na amataina i le toefuataiga o le talalelei ma le faatuina o le Ekalesia e ala ia Iosefa Samita.) Aisea ua faapea ai o lo tatou augatupulaga o le augatupulaga lea o le atoatoaga o aso? Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “Ua oo nei i ai oe ma a’u i faamanuiaga loloto ma matagofie o le augatupulaga o le atoatoaga o aso. I nei aso ma vaitaimi nei, ua toefuataiina mai ai i le lalolagi mataupu uma lava, o mana, ma faamanuiaga o augatupulaga uma ua mavae atu” (i le Conference Report, Ape. 1992, 98; po o le Liahona, Iulai 1992, 88). • O le a le faamatalaga a Paulo e faatatau i le mea o le a faia e lo tatou Tama o i Lagi i lenei augatupulaga? (Tagai Efeso 1:9–10.) O le a sou manatu o le a le uiga o le “faapotopotoina mea uma ina ia tasi ia Keriso”? O a nisi o mea ua faapotopotoina i o tatou aso? (O tali e mafai ona aofia ai tusitusiga paia, tagata o le Ekalesia, faamaumauga o e ua maliliu, ma aiga o loo faamauina i totonu o le malumalu.) E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu i lenei faapotopotoina? 2. O Iesu Keriso i le avea ai ma o tatou maa tulimanu Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Efeso 2:12–22 ma le 4:1–16. • Faatusatusa le Efeso 2:12 ma le 2:19. Na faapefea ona faamatalaina e Paulo suiga o le a tupu ia i latou o e taliaina ma mulimuli i le Faaola? O faapefea ona e vaaia nei fesuiaiga ia te oe po o isi foi? O faapefea ona faamanuiaina lou olaga i a outou fegalegaleaiga ma isi tagata o le Ekalesia ma le avea ai ma “nuu faatasi” i le talalelei? • O le a le uiga o le tala a Paulo a o ia aoao atu faapea o Iesu Keriso o le “maa tulimanu sili” lea o le Ekalesia? (Efeso 2:20). (Afai e talafeagai, ia faamatala atu o se maa tulimanu o se maa faavae lea e tuuina i se tulimanu e fetaui 187 uma i ai puipui e lua. O le maa tulimanu e moomia mo le malosi ma le tuufaatasia o le faatulagaga.) O faapefea ona avea Iesu Keriso ma maa tulimanu o lou faatuatua? • O le a le mea na aoaoina e Paulo i le Efeso 2:20 ma le 4:11–14 e uiga i le taua o aposetolo ma perofeta? Aisea e moomia ai le i ai o perofeta ma aposetolo soifua i le Ekalesia moni? O a nisi o aoaoga mai aposetolo ma perofeta o aso e gata ai ua fesoasoani ia i tatou i le agai atu i le atoatoa ma le lotogatasi? (Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer: “O le talaiga a perofeta ma aposetolo e faaautu atu pea lea i le fale ma le aiga. . . . O le faamoemoega autu o mea uma tatou te aoaoina atu o le faatasia lea o matua ma fanau i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, ia latou fiafia i le aiga, faamauina i se faaipoipoga e faavavau, fesootai atu i o latou augatuaa, ma mautinoa le faaeaina i le afioaga o lo tatou Tama Faalelagi” (i le Conference Report, Ape. 1995, 8; po o le Liahona, Iulai 1995, 8). • O le a le uiga o le aoaoga a Paulo faapea e “tasi le Alii, tasi le faatuatuaga, tasi le papatisoga”? (Efeso 4:5). Aisea e taua ai lo tatou tutusa lelei i o tatou malamalama ma aoaoga i aoaoga faavae o le talalelei? 3. O le lotogatasi i le va o le tane ma le ava ma le va o matua ma fanau Faitau ma talanoaina le Efeso 5:22–29; 6:1–4. • O le a le faatusatusaga na faia e Paulo ina ua ia faamatalaina le sootaga i le va o le tane ma le ava? (Tagai Efeso 5:22–29.) O le a se mea e mafai e tane ma ava ona aoaoina mai lenei faatusatusaga ina ia fesoasoani ai ia i latou ina ia atinaeina le alofa tele ma le lotogatasi i a latou faaipoipoga? (Ia talanoaina auala patino na faaalia e Iesu i lona alofa mo le Ekalesia ae e faapefea ona mafai ona faaaogaina ia auala taitasi i faaipoipoga. Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball: “Pe mafai ea ona e maua i tusitusiga paia uma pe ua toilalo le Alii o Iesu Keriso i lana ekalesia?. . . Pe sa ia faamaoni ea? Pe sa tonu ea o ia? Pe i ai ea se mea lelei ma le aoga e lei tuuina mai e ia? O le mea tonu lena o loo tatou ole atu ai—le mea o loo finagalo ai o ia i tane . . . “. . . Pe mafai ea ona e manatunatu i lona alofa i le Ekalesia? E taua ia te ia tagata uma. O lona tuputupu ae, o soo se tagata taitoatasi, e matuai pele ia te ia. Na ia tuuina atu ia te i latou lona malosi uma, o lona mana uma, ma lona naunautai uma lava. Na ia tuuina atu lona soifua—ma o le a se isi mea e mafai e se tasi ona tuuina atu?” (Men of Example [lauga na tuuina atu i faiaoga faalelotu, 12 Setema 1975], 4–5). • O le a le apoapoaiga a Paulo i fanau i le Efeso 6:1–3? Aisea e taua tele ai lenei apoapoaiga i aso nei? O faapefea ona faamanuiaina oe i lou ava i ou matua? • O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia fautuaina matua ina ia “tausia a latou fanau i apoapoaiga a le Alii”? (Efeso 6:4). E mafai faapefea e matua ona faafaileleina a latou fanau i le faaleagaga? E mafai faapefea e fanau ona mulimuli i faataitaiga a le Alii pe a apoapoaiina a latou fanau? 188 Lesona 39 • E mafai faapefea e fautuaga a Paulo i matua ma fanau ona fesoasoani e faamalosia ai sootaga faaleaiga ma faatumauina ai le lotogatasi i le aiga? O a fautuaga ua tuuina mai e aposetolo ma perofeta o aso e gata ai e faatatau i aiga? Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia talanoaina se fautuaga na tuuina lata mai nei i konafesi aoao, o isi sauniga po o faeasaite, ma mekasini a le Ekalesia. I totonu “O le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” na aoao mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Au Aposetolo e Toasefululua faapea “e maua le fiafia faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi” (Liahona, Iuni 1996). 4. Ofuina “o le tagata fou” ma le “ofutau atoatoa o le Atua” Faitau ma talanoaina le Efeso 4:21–32 ma le 6:10–18. • O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia uunaiina ia tagata Efeso ina ia “oofu i le tagata fou”? (Efeso 4:24). O a nisi o uiga o tagata ua avea ma tagata “fou” e ala i le Togiola a Iesu Keriso? (Tagai Efeso 4:21–32.) • Ao apoapoai atu i le Au Paia ina ia ofuina le ofutau o le Atua, na lapataiina i latou e Paulo mai le tele o ituaiga mea leaga eseese (Efeso 6:10–12). O a nisi o faatosinaga leaga a le tiapolo i lenei olaga? • O a vaega eseese o le mea ua taua e Paulo o le ofutau o le Atua? O le a le faatusa o vaega taitasi? (Tagai Efeso 6:13–18; MFF 27:15–18. Atonu e te manao e lisi i luga o le laupapa tali i lalo o ulutala Ofutau ma le Vaega o loo Sui ai.) E mafai faapefea e vaega taitasi o le ofutau a le Atua ona puipuia i tatou mai aafiaga a Satani? O le a le mea e mafai ona tatou faia ina ia ofuina ai lenei ofutau i aso taitasi? Faaiuga Ia molimau atu na faavaeina e le Alii lana Ekalesia, i aposetolo ma perofeta, ina ia fesoasoani ia i tatou ia avea faapei o ia ma toe foi atu ma mau faatasi ma ia. Ia uunaiina tagata taitoatasi o le vasega ina ia tauivi faatasi mo le “faaatoatoaina o le Au Paia” e ala lea i le mulimuli i aoaoga o loo i le Efeso. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Ia oofu i le ofutau atoatoa mai le Atua” (Efeso 6:11) Faaali atu le “O le Ofutau o le Atua,” o se vaega e sefulutolu minute mai Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). Ona tuuina atu lea o fesili nei: • O a ni tulaga matautia na feagai ma fitafita o loo i le ata vitio? O a ni tulaga matautia o loo feagai ma tagata talavou? Na faapefea ona faamanuiaina tagata o vaega taitasi i le ofuina o o latou ofutau? 189 2. Tatalo mo taitai o le Ekalesia • Faitau le Efeso 6:18–20. O le a sou manatu aisea na talosaga atu ai Paulo i tagata Efeso ina ia tatalo mo ia? O anafea na faamalosia ai oe e tatalo a isi tagata? Aisea e taua ai lo tatou tatalo mo isi faapea ma taitai o le Ekalesia? 3. “Aua o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou i le faatuatua” (Efeso 2:8) • O le a le mea na aoao mai e Paulo i le Efeso 2:8–9 e uiga i le auala e mauaina ai e se tagata le faaolataga? Aisea e le mafai ai ona faaolaina i tatou lava e a tatou galuega? (Tagai Roma 3:23; Mosaea 3:17; Alema 22:14. Atonu e te manao e faamanino atu na faamanatu atu pea e Paulo i le Au Paia Iutaia faapea o galuega o le tulafono a Mose e le mafai ona faasaoina ai i latou. Mo se talanoaga auiliili o le alofa tunoa ma galuega, tagai i le lesona 36.) 190 “Ou Te Mafaia Mea Uma Lava I Le Faamalosi Mai o Keriso” Lesona 40 Filipi; Kolose; Filemoni Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ia atinae ni uiga o ni soo moni o Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Filipi. Na faafetai atu Paulo i le Au Paia i Filipi mo le fesoasoani na auina atu ia te ia ma uunaiina i latou ina ia avea i latou o ni soo lotogatasi ma faamaoni o Keriso. e. Kolose 1. Na faamanatu atu e Paulo i le Au Paia i Kolose faapea o le togiola e na o Iesu Keriso e auala mai ai. i. Kolose 2:1–8, 16–23; 3; 4. Ua aoao atu e Paulo i le Au Paia i Kolose mea e tatau ona latou faia ma uiga e tatau ona latou atinaeina i le avea ai ma e ua filifilia a le Atua. o. Filemoni. Ua uunaiina e Paulo ia Filemoni ina i faamagalo atu ia Onesemo, o se pologa na solaese. 2. Fautuaga mo le aoaoina atu: O se otootoga o se lesona po o ni mau e faitauina e mafai ona aofia ai nisi mea e tele atu nai lo le taimi e faaaogaina ai i le vasega. A o e sauniaina lesona taitasi, ia iloilo ma le agaga tatalo po o a aoaoga ma mataupu e sili atu ona aoga mo lau vasega. Fuafua ina ia aoao muamua atu mea nei, e aofia ai isi vaega o le lesona pe afai e lava le taimi. Ae peitai, a o e aoao atu, ia gauai atu i le Agaga ma ia fetuutuunai ina ia suia lau fuafuaga pe afai e te lagonaina le musuia ai o oe ina ia faia. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Tusi i luga o le laupapa ni upu autu eseese mai le mataupu faavae e sefulutolu o le faatuatua, e pei o le faamaoni, amiotonu, amio mama, ma le tauleleia. • O le fea mataupu faavae o le faatuatua o loo aofia ai nei upu? (Afai e le iloa e tagata o le vasega, fai atu i ai e vaai i Mataupu Faavae o le Faatuatua, o loo i le faaiuga lava o le Penina Tautele.) Afai e sao lelei le tali a tagata o le vasega, ona fai atu lea i se tagata o le vasega e tauloto mai le mataupu faavae e sefulutolu o le faatuatua. Ona toe fai atu lea i le tagata lea o le vasega e toe tauloto mai le afa muamua o le mataupu faavae o le faatuatua, e oo atu “i le apoapoaiga a Paulo.” • O le a le “apoapoaiga a Paulo”? O fea e maua ai? Fai atu i tagata o le vasega e sue i le Filipi 4:8 ma faatusatusa i le mataupu e sefulutolu o le faatuatua. Ia faamatala atu ina ua ta’ua e Iosefa Samita le apo- 191 apoaiga a Paulo i le mataupu faavae e sefulutolu o le faatuatua, na faatatau lana faamatalaga i le Filipi 4:8, o se vaega lea o le tusi a Paulo i le Au Paia i Filipi. O le lesona i le aso o le a aofia ai le tusi lenei a Paulo ma tusi a Paulo i Kolose ma Filemoni, o tusi uma nei na tusia i le taimi ao faafalepuipuiina Paulo i Roma. O nei tusi o loo talanoaina ai uiga e tatau ona tatou sailia e atinaeina i le avea ai ma ni soo faamaoni o Iesu Keriso. Mau Faitauina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu nei mau mai tusitusiga paia, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga ia i tatou i aso nei e pei lava ona faatatauina i le Au Paia i taimi o Paulo. Ia uunaiina tagata o le vasega ia fetufaai atu mea na latou oo i ai e faatatau i mataupu mai tusitusiga paia. 1. Ua uunaiina e Paulo le Au Paia i Filipi ina ia mulimuli ia Iesu Keriso. Ia talanoaina le tusi a Paulo i Filipi. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitau leotele fuaiupu filifilia. • Na faafalepuipuiina Paulo i Roma ao tusi atu o ia i Filipi. O a uiga na faaalia e isi tagata o le Ekalesia i le faafalepuipuiina o Paulo? (Tagai Filipi 1:12–18.) O le a se fesoasoani ua e maua e ala i le vaai po o le faalogo e uiga i isi o e na lotototoa i le auauna atu i le Alii? • I le Filipi 2:2–23, o le a le mea na apoapoai atu ai Paulo i tagata o le Ekalesia ina ia faia? O a ni auala e tatau ai i tagata o le Ekalesia ona “tasi lo latou manatu”? (Tagai Filipi 1:27; 2:14–15.) Aisea tatou te faia ai mea i nisi taimi mo le “mitamita fua”? O le a sou manatu aisea na fautua mai ai Paulo i lea mea? Aisea e taua ai le aua nei o tatou manatu ua sili atu i tatou nai lo isi tagata? (Tagai MFF 38:24–26.) • O le a le mea na aoao atu e Paulo e uiga ia Iesu i le Filipi 2:5–8? Na faapefea ona faatuina e Iesu le faataitaiga atoatoa o le lotomaulalo ma le gauai atu i le finagalo o lona Tama? (Tagai Ioane 8:29.) E mafai faapefea ona sili atu lo tatou lotomaulalo ma le gauai atu i le finagalo o le Tama Faalelagi? • O le a sou manatu o le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia ta’u atu i tagata Filipi, “Ia outou galulue aiai ma le mata’u ma le gatete mo lo outou faaolaina”? (Filipi 2:12). Na faamatala mai e Peresitene Tavita O. Makei: “ ‘O le galueaina o lou lava faaolataga’ o se apoapoaiga e faaalia e ala i galuega, manatunatu loloto, taumafaiga usiusitaia o le moni o le faatuatua. Ae o lenei mea e ao ona faataunuuina ma se malamalama lelei o le faalagolago ia te au lava e mafai ona fua mai ai le faamaualuga ma le vaivai lea e oo mai ai le faatoilaloina. Faatasi ai ma le ‘mata’u ma le gatete’ e tatau ona tatou sailia le malosiaga ma le alofa tunoa o le Atua mo musumusuga ina ia maua ai le manumalo” (Lipoti o le Konafesi, Aperila 1957, 7). • Na saga apoapoai atu pea Paulo i Filipi ina ia “olioli i le Alii” (Filipi 3:1; 4:4). E mafai faapefea ona tatou olioli i le Alii? • Na tau atu e Paulo i tagata Filipi na ia taulagaina mea uma mo Keriso (Filipi 3:7–8). O a mea na taulagaina e Paulo? Aisea e taua ai lo tatou faia o ni osigataulaga mo Keriso? (Tagai Filipi 3:9–12.) 192 Lesona 40 Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O se tapuaiga latou te le faatulafonoina le taulagaina o mea uma ua le lava le mana ua i ai e faatupu ai le faatuatua talafeagai mo le ola ma le faaolataga; aua talu mai le soifuaga muamua o le tagata, o le faatuatua e tatau ai mo le fiafia i le olaga ma le faaolataga, e le mafai lava ona maua e aunoa ma le taulagaina o mea uma faaletino” (Lectures on Faith [1985], 69). • E mafai faapefea ona tatou mauaina le “manuia o le Atua” e pei ona taua mai i le Filipi 4:7? (Tagai Filipi 4:6–7.) O le a le taimi na e lagonaina ai le filemu o le Atua? • E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le fautuaga a Paulo i le Filipi 4:8? (Tagai foi i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13.) E faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou mulimuli i lenei apoapoaiga? • Na molimau mai Paulo, “Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso” (Filipi 4:13). O le a sou manatu na faapefea ona mauaina e Paulo lenei molimau ia Keriso? E faapefea ona e iloaina e te mafaia ona “faia mea uma e ala ia Keriso”? 2. Ua faamanatu atu e Paulo i tagata Kolose o le togiola e na o Keriso e oo mai ai. Ia talanoaina le Kolose 1. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu o le Au Paia i Kolose, o se nuu laitiiti i le itu i sasae o Efeso, sa matuai aafia lava i aoaoga na faaitiitia ai le taua o le Faaola ma le taulai atu i le mauaina o le atoatoa e ala lea i le tausia o sauniga ma le tapuai i agelu. I lana tusi i Kolose, na lapataiina ai e Paulo le tetee atu i nei aoaoga, ma apoapoai atu i le Au Paia ina ia faaauau pea ona “tutumau ma mausali” (Kolose 1:23; tagai foi Kolose 2:5–7) i le malamalamaaga faapea o le togiola e na o Iesu Keriso lava e auala mai ai. • O a upumoni e uiga ia Iesu Keriso na aoao atu e Paulo i Kolose? (Tagai Kolose 1:12–22. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) Aisea na taua ai i tagata o Kolose le malamalama i nei upumoni? E faapefea ona aafia le ituaiga olaga e ola ai i lou malamalama ma lau molimau ia Iesu Keriso? • O le a le “tofi o le au paia” lea e mafai ona tatou mauaina mai lo tatou Tama o i le Lagi? (Tagai Kolose 1:12; 2 Nifae 9:18; MFF 50:5.) O ai na mafua ai ona maua lea tofi? (Tagai Kolose 1:12–14.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai lenei tofi? (Tagai Kolose 1:10–12; 2 Nifae 9:18; Alema 5:51; MFF 50:5.) • O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia apoapoaiina tagata Kolose ina ia “tutumau ma mausali” i le talalelei? (Tagai Kolose 1:23.) Aisea e mafua ai ona “faateaeseina nisi tagata mai le faamoemoe o le talalelei”? (Kolose 1:23). O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia faamalosia ai a tatou molimau? 3. Ua aoaoina e Paulo tagata Kolose i mea e tatau ona latou faia i le avea ai ma tagata filifilia a le Atua. Ia talanoaina le Kolose 2:1–8, 16–23; 3; 4. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. 193 • Na manao Paulo i le Au Paia ina ia “lagaina faatasi o latou loto i le alofa” ma le iloa lelei o le Atua le Tama ma Iesu Keriso (Kolose 2:2–3). E mafai faapefea ona tatou faataunuuina lenei mea i totonu o a tatou lava uarota ma paranesi? • O le a le uiga o le “mauaa ma atinae” ia Keriso? (Tagai Kolose 2:7.) E mafai faapefea ona tatou mauaa ia Keriso? E mafai faapefea e le “mauaa ma le atinae” ia Keriso ona fesoasoani ia i tatou i taimi o tofotofoga? (Atonu e te manao e faatusatusa se laau e pupuu ma papa’u ona aa i se laau e uumi ma loloto ona aa. Ia talanoaina po o le fea laau e foliga mai e ola i taimi o faigata e pei o afa ma lamala.) • O a uiga o “le au filifilia a le Atua” o loo lisiina mai i le Kolose 3:12–15? (Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) Na faapefea ona faatuina e Iesu Keriso se faataitaiga i nei uiga? (Fai atu i tagata o le vaega e mafaufau i ni faataitaiga patino na faailoa ai e Iesu uiga taitasi.) E mafai faapefea ona tatou matuai atinaeina nei uiga? • E mafai faapefea ona tatou faatagaina le afioga a Keriso ia mau i totonu o i tatou, e pei ona apoapoai mai ai Paulo? (Tagai Kolose 3:16–17; tagai foi MFF 1:37; 18:34–36.) E mafai faapefea e viiga ona faamalosia lo tatou malamalama ma le molimau i le afioga a Keriso? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina lelei ia viiga ma isi musika paia? Na saunoa mai Elder Dallin H. Oaks: “E manaomia ona tatou faaaoga atili a tatou viiga ia tatou mafuta ai ma le Agaga o le Alii, ia faalotogatasia ai i tatou, ma ia fesoasoani ia i tatou e aoao atu ai ma iloa a tatou mataupu. E manaomia ona faaaoga lelei a tatou viiga i aoaoga faafaifeautalai, i vasega faaletalalelei, i fonotaga a korama, i afiafi faaleaiga, ma asiasiga a faiaoga o aiga. O musika o se auala lelei lea e tapuai atu ai i lo tatou Tama Faalelagi ma lona Alo o Iesu Keriso. E tatau ona tatou faaaoga viiga pe a tatou manaomia se malosi faaleagaga ma musumusuga” (i le Conference Report, Oke. 1994, 13; po o le Liahona, Ian. 1995, 12). • Na faamamafa soo mai e Paulo le taua o le faafetai atu (Kolose 2:7; 3:15, 17). Aisea e taua ai lo tatou faafetai atu? E mafai faapefea ona tatou faaali atu le agaga faafetai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i mea uma? 4. Na uunaiina e Paulo ia Filemoni ina ia faamagalo atu ia Onesemo. Ia talanoaina le tusi a Paulo ia Filemoni. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu, na tusia e Paulo se tusi e faatatau lava ia Filemoni, o se tagata o le Ekalesia i Kolose, e tusa ai ma le pologa a Filemoni e igoa ia Onesemo. Na faoa e Onesemo ni mea mai ia Filemoni ma solaese atu ai o ia i Roma, lea na feiloai ai ma Paulo ma sa faaliliuina ai loa i le talalelei. Na talosaga atu Paulo ia Filemoni ina ia faamagalo ia Onesemo ma taliaina o ia o sona uso i le talalelei. • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i a Paulo mai lana tusi ia Filemoni? • Na faapefea ona faaalia e Paulo le faaaloalo mo le saolotoga o Filemoni lava ia? (Tagai Filemoni 1:14.) Na faapefea ona faaalia e Paulo lona naunau mo le olaga sologa lelei o Onesemo? 194 Lesona 40 • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai lenei tusi e uiga i le mana o le talalelei e liua ai sootaga faaletagata? (Tagai Filemoni 1:16.) O faapefea ona aafia tou fesootaiga ma isi tagata ona o le talalelei? Faaiuga Ia molimau atu i le taua o le atinaeina o uiga na e fesoasoani ai ia i tatou ina ia avea atili ai faapei o Keriso, e pei o i latou na taua e Paulo i lana tusi i Filipi, o Kolose, ma Filemoni. Ia valaaulia tagata o le vasega ina ia faitauina le Filipi 4:8 ma le Kolose 3:12–15 ma filifilia se uiga se tasi mai na fuaiupu e galulue i ai i lona atinaeina i lenei vaiaso. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Sootaga i le va o matua ma fanau Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Kolose 3:20–21. • E tusa ai ma le tala a Paulo, o le a le tiute o se tamaitiiti i ona matua? O le a le tiute o matua i se tamaitiiti? E mafai faapefea ona faaleleia le sootaga i le va o matua ma fanau i lou aiga? 2. “Ua auauna outou i le Alii o Keriso” (Kolose 3:24) Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Kolose 3:23–24. • E mafai faapefea ona tatou mulimuli i faatonuga a Paulo o loo i ai i nei fuaiupu? (Tagai foi i le Mataio 25:34–40.) O le a se eseesega atonu o le a faia e lenei uiga i le auala tatou te auauna atu ai. 195 Lesona 41 “Ua I’u Ia Te Au Le Tausinioga” 1 ma le 2 Timoteo; Tito Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ina ia aoaoina ma aoao atu mataupu moni ma ia avea ma faataitaiga amiotonu mo isi. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. 1 Timoteo 4; 2 Timoteo 1–4; Tito 1. Ua faamatala mai e Paulo faailoga o le liliuese. Na ia aoao mai o le aoaoina ma le aoao atu o mataupu moni e fesoasoani lea e puipuia ai i tatou mai le liliuese. e. 1 Timoteo 4:12. Na aoao mai e Paulo e tatau ona avea i tatou ma “faataitaiga o e talitonu.” i. 1 Timoteo 6; Tito 2–3. Na aoao mai e Paulo e tatau ona tatou “tausisi atu i le amiotonu” ma tetea ese ma le faalemata’u. 2. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia saunia ni upu tusi o faamatalaga nei, po o le saunia e tusi i luga o le laupapa: Ina ia faaiuina la’u tausinioga, e tatau ona ou: Aoaoina ma aoao atu mataupu moni Ia avea ma faaaoao o e talitonu Tausisi i le amiotonu ma tetea ese ma le faalemata’u 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Fesuisuiai manatu ma mea e te faaaogaina i le aoaoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaaogaina ata po o fesoasoani vaaia, o se isi ituaiga talanoaga, po o se isi faatulagaga e nonofo ai. O le fesuisuiai e mafai ona fesoasoani ai i tagata o le vasega e faatumauina le fiafia i le lesona. Tagai i le O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, itulau 96–99 ma le 167–194, mo manatu ma mea atonu e talafeagai mo au lesona. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. • O le a le tuuga mulimuli na e tauva pe na e matamata ai? O le a le eseesega i le va o le manumalo ma le faamae’aina o se tuuga faatauva? E toafia ni tagata manumalo e i ai i se tuuga faapea? O le a se mea e te faia ina ia e manumalo ai? • E faapefea ona avea lo tatou olaga e pei o se tuuga? E faapefea ona le avea foi e pei o se tuuga? (E mafai e tagata uma ona manumalo i le “tuuga” o le olaga.) O le a le mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou faaiuina ai ma le manuia le tuuga o le olaga? Fai atu i tagata o le vasega e faitau le 2 Timoteo 4:7. (Atonu e te manao foi e faamanino atu o se “tuuga” e mafai foi ona taua o se “tausinioga.”) Ia faamatala atu na ola le Aposetolo o Paulo i se auala faapea lea na mafai ai ona ia faia lenei 196 faasilasilaga i le taufaaiuiuga o lona soifuaga. O lenei lesona e talanoaina ai nisi o aoaoga a Paulo o le a fesoasoani ia i tatou ao tatou tauivi ina ia faaiuina ma le manuia la tatou tausinioga. Faaali atu upu tusi Ina ia faaiuina la’u tausinioga, e tatau ona ou: Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ao e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. Ia faamatala atu o Timoteo ma Tito o ni uo faatuatuaina a Paulo o e na fesoasoani ia te ia i le talaiina atu o le talalelei. Ina ua mavae le uluai faafalepuipuiina o Paulo i Roma, na ia toe amata ana malaga faatalai. O Efeso na ia tuua ai Timoteo e taitaia le Ekalesia, ma sa ia tuu atu foi ia Tito se tofiga faapea i Kereta. Ao faaauauina e Paulo lana malaga, na ia tusi atu ai ni tusi ina ia faamalosia ai nei uso ma ina ia fautuaina ai i laua i o laua tiutetauave i le avea ai ma faifeau po o leoleo mamoe i le Au Paia. O lea ua masani ai ona tau nei tusi o ni tusi apoapoai. 1. Aoaoina ma aoao atu mataupu moni. Ia talanoaina le 1 Timoteo 4; 2 Timoteo 1–4; ma le Tito 1. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. • O a faailoga o le liliuese na faamatalaina e Paulo i ana tusi ia Timoteo ma Tito? (Tagai 1 Timoteo 4:1–3; 2 Timoteo 3:1–7, 13; 4:3–4; Tito 1:10–11.) O faapefea ona iloga mai nei faailoga o le liliuese i nei aso? (Tagai 2 Nifae 28:3–9; MFF 1:15–16.) E mafai faapefea ona tatou puipuia i tatou lava mai nei amiogaleaga? • Aisea ua “aoaoina ai e le aunoa e nisi tagata, ae le mafai ona iloa lelei le upu moni”? (2 Timoteo 3:7). E mafai faapefea ona tatou mautinoa o a tatou aoaoga e aumaia ai se malamalama o le upu moni ia i tatou? • O le a le mea na aoao atu e Paulo ia Timoteo e uiga i tiutetauave o tagata o e aoaoina atu le talalelei? (Tagai 1 Timoteo 4:6–7, 13–16; 2 Timoteo 2:16, 23–25; 3:14–17; 4:2, 5. Atonu e te manao e lisi nei tiutetauave i luga o le laupapa.) O a avanoa ua tatou maua e aoao atu ai le talalelei? (O tali e mafai ona aofia ai le aoaoina o tagata o le aiga, faataunuuina o valaauga i le Ekalesia, ma le talanoaina o le talalelei ma uo ma e masani. Ia faamanino atu o i tatou uma lava o ni faiaoga i soo se auala o le talalelei.) E mafai faapefea ona matuai lelei atoatoa lo tatou aoaoina atu o le talalelei? • Na faamamafa atu e Paulo le taua o le aoao atu ma le aoaoina o aoaoga moni (1 Timoteo 1:3; 4:6, 13; Tito 2:1). E mafai faapefea e le aoaoina o mataupu moni ona fesoasoani e puipuia ai i tatou mai le liliuese? O a nisi tulaga matautia o le aoaoina o mataupu sese? O faapefea ona faamanuiaina lou olaga i le aoaoina o mataupu moni o le talalelei? I le tautalagia o le mana o aoaoga moni, na saunoa mai ai Elder Boyd K. Packer: “O mataupu moni, a malamalama iai, e suia ai uiga ma amioga. O le suesueina o aoaoga o le talalelei o le a vave ai ona faaleleia amioga nai lo se suesuega o le amioga o le a faaleleia ai le amioga. . . .O le mafuaaga lena matou te matuai faamalosia ai lava le suesueina o mataupu o le talalelei” (i le Conference Report, Oke. 1986, 20; po o le Liahona, Ian. 1987, 24). 197 • E mafai faapefea ona tatou mautinoa o mea o loo tatou aoaoina atu o mataupu moni? (Tagai Mosaea 18:19–20; MFF 52:9.) Na fautua mai Elder Joseph B. Wirthlin: “Ua faaali mai e le Atua mea uma e tatau ai mo lo tatou faaolataga. E ao ina tatou aoao atu ma ola i mea ua faaalia mai ma alo ese mai le talanoaina o mea ua ta’ua o mea lilo. O la’u fautuaga i faiaoga o le Ekalesia pe o faiaoga i uarota ma siteki, a’oga maualuluga ma aoaoga faalelotu ma seminare a le Ekalesia, e oo lava foi i matua i o latou aiga, ia faavae a outou aoaoga i tusitusiga paia ma afioga a perofeta o aso e gata ai” (i le Conference Report, Oke. 1994, 101; po o le Liahona, Ian. 1995, 91). • O le a le fautuaga a Paulo ia i tatou i le mea tatou te faia pe a tatou mauaina loa le mataupu e ola ai? (Tagai 2 Timoteo 1:13; Tito 1:9.) O le a sou manatu o le a le uiga o le “taofi mau”? (Tagai 1 Nifae 15:23–24.) Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia faaali atu loa upu tusi Aoaoina ma aoao atu mataupu moni. 2. “Ia fai . . . ma faaaoao o e talitonu.” Faitau ma talanoaina le 1 Timoteo 4:12. • O le a sou manatu o le a le uiga o le “avea ma faaaoao o e talitonu”? (1 Timoteo 4:12). O faapefea ona aafia oe i se tagata o loo “avea ma faaaoao o e talitonu”? Ia lisi i luga o le laupapa auala na apoapoai atu ai Paulo ia Timoteo e avea ai ma se faaaoao. Fesili atu i tagata o le vasega e faamatala pe mafai faapefea ona avea ma se faaaoao i auala uma nei. Upu Talanoaga (e mafai foi ona faauigaina o le amioga) Alofa moni Agaga Faatuatua Mama Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia faaali atu le upu tusi Ia avea ma faaaoao o e talitonu. 3. “Tausisi i le amiotonu” ma teena le faalemata’u. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 1 Timoteo 6 ma le Tito 2–3. • O le a le mea na aoao mai e Paulo e uiga i le manao i tupe? (Tagai 1 Timoteo 6:7–10.) O le a se tulaga ua avea ai le manao i le tupe ma “pogai o mea leaga uma”? E mafai faapefea ona tatou mautinoa tatou te le o taulai tele atu i tupe ma isi tamaoaiga o le lalolagi? (Tagai 1 Timoteo 6:17–19; Iakopo 2:18–19.) Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks: “E leai se mea e leaga ai tupe. Sa faaaogaina e le Samaria Agalelei le ituaiga tupe lava lea e tasi e tausi ai lona uso a tagata, lea sa faaaoga foi e Iuta e faalata ai lona Matai. O le manao i tupe o le pogai lea o mea leaga uma lava.’ (1 Timoteo 6:10; faatusilima e faaopoopo.) O le eseesega matautia, o le vaega faaleagaga tatou te faaaogaina i le vaai, iloiloina, ma le pulea o mea o lenei lalolagi, ma mea tatou te oo i ai” (i le Conference Report, Oke. 1985, 78; po o le Liahona, Ian. 1986, 48). • I ana tusi ia Timoteo ma Tito, na tuuina atu ai e Paulo ni poloaiga se tele e uiga i le ola amiotonu. O a fautuaga na tuuina atu e Paulo i fuaiupu nei: 198 Lesona 41 1 Timoteo 6:11–12; 2 Timoteo 2:22; Tito 2:1–8, 12; 3:1–2, 8? (Ia fai se aotelega o tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa. Ia talanoaina po o le a le uiga o nei faatonuga ma le auala e mafai ai ona tatou faaaogaina i o tatou olaga.) Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia faaali atu loa le upu tusi Tausisi i le amiotonu ma tetea ese ma le faalemata’u. Faaiuga Ia faamatala na silafia lelei e Paulo e le o toe mamao ae faamaturoina loa o ia ona o lana molimau ia Iesu Keriso. Ae na ia iloaina foi, talu ai ona sa ia ola i le talalelei, “ua teuina mo [ia] se pale o le amiotonu” (2 Timoteo 4:8). Ia tuuina atu lau molimau i le taua o le faia o mea sao i aso uma ma tumau ai i le tausinioga ina ia mafai ona tatou faapea atu faatasi ma Paulo, “Ua ou tau le taua lelei, ua iu ia te au le tausinioga, ua ou taofi i le upu o le faatuatua” (2 Timoteo 4:7). Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Talanoaga faaopoopo o le 1 Timoteo • O le a le fautuaga na tuuina atu e Paulo e uiga i le tatalo i le 1 Timoteo 2:1–3? Aisea e tatau ai ona tatou tatalo mo tagata uma? E mafai faapefea ona tatou faia lenei mea ma le loto i ai? Aisea e tatau ai ona tatou tatalo faapitoa mo taitai o malo? • I le 1 Timoteo 3:1–7 na faataatia mai ai e Paulo ni tulaga agavaa o se epikopo. Aisea e taua ai nei uiga mo se epikopo? • O le a le mea na aoao mai e Paulo i le 1 Timoteo 5:8 e faatatau i le tausiga o o tatou aiga? O le a sou manatu aisea na matuai tautala malosi ai lava Paulo ia i latou o e le faataunuuina o latou tiutetauave? 2. “E le foaiina mai e le Atua ia i tatou le Agaga e mata’u ai” (2 Timoteo 1:7) Fai atu i se tagata o le vasega e faitauina le 2 Timoteo 1:7. • O a nisi o mea o loo matata’u ai tagata i aso nei? O le a le faamautinoaga na tuuina atu e Paulo ia Timoteo e uiga i le “agaga o le mata’u”? O faapefea ona e iloaina le moni o lenei faamautinoaga i lou lava olaga? 3. Avea ma tagata faigaluega lelei Faitau ma talanoaina le Tito 2:9–10. • E faapefea ona faatatau le fautuaga a Paulo i auauna o loo i ai i nei fuaiupu i tagata faigaluega? (Ia faamanino atu o le upu gaoi o lona uiga o le faomea po o le le talafeagai.) E faapefea ona gaoi tagata faigaluega mai o latou fale faigaluega i nisi o taimi? (O tali e mafai ona aofia ai le faagaoi, aveina o mea e faaaoga i le ofisa i o latou fale, po o le le galue foi i le taimi atoa e tatau ona galue ai.) • O le a le tala a Paulo i le mea e tatau ona tatou faia nai lo le gaoi? (Faaali atu le “faamaoni aiai,” po o le faamoemoeina ma faatuatuaina.) O a taunuuga ua e vaai i ai i le faaali atu o le “faamaoni aiai” i se fale faigaluega? 199 Lesona 42 “Talitonuga Mama” Iakopo Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i uiga moni e ao ona tatou atinaeina e ola atoatoa ai i lo tatou talitonuga. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Iakopo 1:1–4; 5:10–11. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona onosai i mea tiga. e. Iakopo 1:5–7; 4:8. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona tatou tatalo atu ma le faatuatua i le Atua. i. Iakopo 1:19–20, 26; 3:2–18. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona tatou pulea o tatou laulaufaiva ma “faagesegese ona ita.” o. Iakopo 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17. Ua aoao mai Iakopo e tatau ona tatou “anaana i le upu,” ma ia faaalia lo tatou faatuatua e ala i a tatou galuega. 2. Fautuaga mo le aoaoina atu: “Aoao atu le moni o fesootaiga faaletagata i le Atua ma fesootaiga mai le Atua i le tagata. Fesoasoani i tagata taitoatasi ia malamalama i le auala e tatalo atu ai ma le agavaa ma le ala e maua mai ai ma iloa tali mai le Atua” (Richard G. Scott, “Four Fundamentals for Those Who Teach and Inspire Youth,” i le CES Old Testament Symposium Speeches, 1987 [1987], 3). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia tusi i luga o le laupapa le Talitonuga Mama, ona tuuina atu lea o fesili o loo ta’ua i lalo: • O le a le uiga o le upu mama? (O tali e mafai ona aofia ai le moni, mao’i, atoatoa, ma le le pona.) O le a le uiga o le upu talitonuga? (O tali e mafai ona aofia ai le auauna atu ma le tapuai i le Atua, o se faiga e taulimaina ai talitonuga ma faatinoga, ma se tautinoga po o le mafuli atu ma le loto i se ituaiga olaga.) • E faapefea ona e faauigaina le upu talitonuga mama? Fai i le vasega e faitau le Iakopo 1:27. Faamatala atu o lenei lesona e talanoaina ai le auala e mafai ai ona tatou faaaogaina aoaoga a Iakopo e fesoasoani tatou te ola ai i se “talitonuga mama” ma le “faamaoni i luma o le Atua.” Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e talanoaina aoaoga i le tusi a Iakopo, ia lisi i luga o le laupapa i lalo o le faaulutala o Talitonuga Mama. Talanoaina le auala e mafai ai ona fesoasoani manatu taitasi na aoao mai e Iakopo tatou te ola ai i se talitonuga mama. Faamatala atu o le tusitala o le tusi a Iakopo o loo i ai se manatu lautele o ia o le uso o Iesu Keriso. Ina ua mavae le toetu o Iesu, na auauna atu Iakopo o se Aposetolo ma o ia o se taitai taua i le uluai Ekalesia. (Galuega 12:17; 15:13–20). 200 1. E ao ona tatou onosai i mea tiga. Faitau ma talanoaina le Iakopo 1:1–4; 5:10–11. • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le feagai ma tofotofoga o lo tatou faatuatua? (Tagai i le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Iakopo 1:2 o loo faaalia mai ai o le faaupuga divers temptation ua suia i le tele o mea tiga.) E faapefea ona fesoasoani tofotofoga e atinae ai lo tatou onosai? E faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou onosai i mea tiga? (Tagai Iakopo 1:4; Roma 5:3–5; Alema 36:3.) Na tusia e Elder Orson F. Whitney: “E leai se tiga ua tatou mafatia ai, leai se tofotofoga ua oo ia i tatou e le aoga. Ua tuuina mai e aoaoina ai i tatou, mo le atinaeina o vaega e pei o le onosai, faatuatua, malosi ma le lotomaualalo. O mea uma tatou te mafatia ai ma mea uma tatou te onosai ai, aemaise lava pe a tatou tumau ai ma le onosai, atinaeina ai i tatou, faamamaina ai o tatou loto, faalauteleina ai o tatou agaga, ma sili atu ai lo tatou agalelei ma agaalofa, ma sili ai lo latou agavaa e ta’ua o fanau a le Atua” (sii mai le Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [1972], 98). • O ai na taua e Iakopo o se faataitaiga lelei o le onosai i mea tiga? (Tagai Iakopo 5:10–11.) O le a se auala o loo aoao mai ai e perofeta o ona po nei lea onosai? E faapefea ona fesoasoani a latou faataitaiga ia te oe? 2. E tatau ona tatou tatalo atu ma le faatuatua i le Atua Faitau ma talanoaina le Iakopo 1:5–7 ma le 4:8 • O le a le aoaoga na tuuina atu e Iakopo ia i latou “e le o i ai se poto”? (Tagai Iakopo 1:5–6.) O le a le mea o le a faia e le Tama Faalelagi pe a tatou ole atu ma le faatuatua? O a ni mea na oo ia te oe i le mauaina o ni tali i se tatalo? • E faapefea ona aafia le perofeta o Iosefa Samita i le aoaoga o loo i le Iakopo 1:5? (Tagai i le Talafaasolopito a Iosefa Samita 2:11–13.) O le a se mea ua tatou aoaoina mai i le mea na oo ia te ia? E faapefea ona aafia i tatou i le filifiliga a Iosefa e mulimuli i aoaoga a Iakopo? (Tagai i le Talafaasolopito a Iosefa Samita 2:14–20.) Na saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball: “Aua na alu atu lea alii e 14 ona tausaga i le vao ma tatalo ai, ina ua ia faitau i tusitusiga paia . . . aua na ia ola i faaaliga mai le lagi, o lea ua tatou maua ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O loo ia i tatou faamanuiaga uma e mafai ai ona avea i tatou ma tagata fiafia i le lalolagi atoa, ona o se tama e sefulufa tausaga na malaga atu i le vao e tatalo” (i le Conference Report, Konafesi FaaEria i Melepone i Ausetalia 1976, 23). Afai o loo e aoaoina le autalavou, molimau atu i ai o le ole atu ma le faatuatua i le Atua ma le mauaina o le poto e le faatapulaaina i tausaga po o nisi tulaga. O le 14 o tausaga o Iosefa Samita na ia tofotofoina ai upu a Iakopo ma maua ai le Uluai Faaaliga. O le 17 o ona tausaga na asiasi atu ai le agelu o Moronae ia te ia ma faaali i ai le mea o loo malupuipuia ai papatusi auro. • E faapefea ona faamatalaina e Iakopo i latou e tatalo e aunoa ma le faatuatua? (Tagai Iakopo 1:6–7.) O le a se mea e mafai ona tatou faia e faamalosia ai lo tatou faatuatua? • Na aoao mai Iakopo, “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia ia te outou” (Iakopo 4:8). E faapefea ona tatou latalata atili i le Atua e ala i tatalo? 201 3. E tatau ona tatou pulea o tatou laulaufaiva ma “faagesegese ona ita.” Talanoaina le Iakopo 1:19–20, 26; 3:2–18. Ia tofi ni tagata o le vasega e faitau leotele atu fuaiupu filifilia. • Na aoao mai Iakopo e tatau ona tatou “faataalise ona faalogologo, ia faagesegese ona tautala atu” (Iakopo 1:19). O a ni mea na tutupu i lou olaga ua faamaonia ai le poto i nei aoaoga? E faapefea ona avea i tatou ma tagata faalogologo lelei ma tagata e sili atu ona tautalatala i mea lelei? • Na aoao mai foi e Iakopo e tatau ona “faagesegese ona ita” (Iakopo 1:19). O a ni taunuuga o le tautala po o le faia o se mea a o ita? O a ni mea na tutupu i lou olaga ua faamaonia ai le poto o aoaoga a Iakopo? E faapefea ona tatou foia pe faatautaia o tatou lagona o le ita? • Ua aoao mai Iakopo e tatau ona taofiofi o tatou laulaufaiva (Iakopo 1:26). O le a le faamoemoega o le faagutu o le solofanua? (E taitai ma taofiofia ai le solofanua.) E faapefea ona tatou faatatauina aoaoga a Iakopo e “taofia” ai o tatou laulaufaiva? (Tagai Iakopo 4:11. O tali e mafai ona aofia ai le aveesea o le faitatala, pepelo, tomumu, laulauvavale, ma upu ita. Nai lo le faia o lena tulaga, e tatau ona tatou faaaogaina o tatou laulaufaiva e tautala ai i upu alofa, e tautala ai i le mea moni, e tatalo ai ma faatupu ai le filemu.) • Faitau le Iakopo 3:3–5. O le a le mea na faatusa i ai e Iakopo le laulaufaiva i ia fuaiupu? (O le gutu o le faagutu o le solofanua ma le foeuli o se vaa. Faamatala i ai, o le gutu o le vaega malo lea o le faagutu o loo tuuina i le gutu o le solofanua.) O a ni mea o tatou aoaoina mai nei faatusatusaga? E faapefea ona fesoasoani lo tatou aoao e taofiofi a tatou upu e faatautaia ai isi vaega o o tatou olaga? • Faitau le Iakopo 3:9–13. O le a le mea o loo aoao mai e Iakopo i nei fuaiupu i le faatautaiina o upu tatou te tautatala ai? (Ia talanoaina le faatatauga o lenei aoaoga ma tagata o le vasega. Mo se faataitaiga, afai o i ai nisi o le vasega o ni toeaiina, atonu o le a outou talanoaina le taua o le tausia o upu mama i le vaiaso ina ia latou agavaa mo le faamanuiaina o le faamanatuga i le Aso Sa. O lea lava faatatauga e tasi e mafai ona fai mo i latou o loo aoaoina atu le talalelei.) • E faapefea ona fesoasoani le faatautaia o o tatou laulaufaiva e taitai ai i le filemu? (Tagai Iakopo 3:16–18.) Aisea ua avea ai le faatautaia o o tatou laulaufaiva ma vaega taua o le talitonuga mama? 4. E tatau ona tatou “anaana i le upu,” i le faaalia o lo tatou faatuatua e ala i a tatou galuega. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Iakopo 1:22–25, 27; 2:14–26; 4:17. • O le a le uiga o le avea ma tagata “na ona faalogologo” i le upu? (Iakopo 1:22). O le a le vaega ua faseseina ai e tagata “na ona faalogologo” i latou lava? (Tagai Iakopo 1:22–25; 4:17.) O a faamanuiaga o le avea ma e “anaana i le upu”? • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le sootaga o le faatuatua ma galuega? (Tagai Iakopo 2:14–26.) Aisea e mate ai le faatuatua pe a leai ni galuega? E faapefea ona faamalosia e galuega lelei lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso? • O le a le mea na faamamafa mai e Iakopo e ao ona tatou faia ina ia ola i se talitonuga mama? (Tagai Iakopo 1:27 pe faamanatu atu i tagata o le vasega le 202 Lesona 42 gaoioiga e faatosina mai ai.) Aisea e te manatu ai o le asiasi atu ma fesoasoani i tagata o loo manaomia o se vaega o le talitonuga mama? • O le a le mea tatou te faia “tatou te le pisia ai i le lalolagi”? (Iakopo 1:27; tagai MFF 59:9). E faapefea ona fesoasoani le auai i sauniga ma le aai i le faamanatuga i vaiaso taitasi tatou te le pisia ai i le lalolagi? Faaiuga Molimau atu i le moni o aoaoga a Iakopo. Faamamafa atu e mafai ona sili atu lo tatou ola i talitonuga mama pe a onosai i mea tiga, tatalo i le Atua ma le faatuatua, ma le faia o galuega lelei. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Faatinoga a tamaiti o le vasega I le vaiaso a o le i aoaoina atu lenei lesona, fai atu i ni tagata o le vasega se toalima latou te aoaoina taitoatasi mataupu eseese o le Iakopo. I le amataga o le vasega (pe a maea le gaoioiga e faatosina mai ai, pe a e faaaogaina), tuu atu i tagata nei e faamatala mai ni o latou lagona e uiga i mataupu sa latou aoaoina. 2. Ata Vitio Faitau le Iakopo 1:27 ona faaali atu lea “O Lo’u Tino O Se Malumalu,” o se vaega o le ata vitio e ono minute mai le Ata Vitio o le Feagaiga Fou (53914). Talanoaina mea o loo aoao mai e lenei ata vitio e uiga i le tausia o i tatou ina ia le pisia mai le lalolagi. 3. Talanoaga faaopoopo o le tusi a Iakopo • I le faaliliuga a Iosefa Samita i le Iakopo 1:12, o le upu tumau ua suia i le teena. O le a le eseesega i le va o le tumau i faaosoosoga ma le teena o faaosoosoga? O a folafolaga mo i latou e teena faaosoosoga? (Tagai Iakopo 1:12; 4:7.) • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faamasino atu i isi? (Tagai Iakopo 2:1–9.) Aisea e faamasino ai e isi tagata isi i o latou tulaga faalelalolagi po o oa ua latou maua? E faapefea ona tatou aoao e vaai i tala atu o foliga atagia i totonu o loto o tagata e pei ona faia e le Atua? (Tagai 1 Samuelu 16:7; MFF 38:24–27.) • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i aafiaga o le mataua ma le tuinanau? (Tagai Iakopo 3:16; 4:1–6.) E faapefea ona tatou faatoilaloina lagona o le mataua ma le tuinanau? (Tagai Iakopo 4:7–10.) • O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le faauuina o e mamai? (Tagai Iakopo 5:14–15.) E faapefea ona faamanuiaina oe po o se tasi foi ua e vaai o faamanuiaina i le mana faamalolo o le perisitua? • Na faamamafa mai e Iakopo le taua o le fesoasoani atu i tagata ua “sese i le upu moni” (Iakopo 5:19–20). E faapefea ona tatou faia lea tulaga? 203 Lesona 43 “O Se Tupulaga Filifilia” Peteru 1 ma le 2; Iuta Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ina ia ola i le paia ma avea o se tupulaga filifilia. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto ma tatalo e uiga i mau nei: a. 1 Peteru 1: 2:1–10. Ua aoao mai Peteru e tatau ona tatou faatuatua ma ola i le paia. Na ia aoao mai o le Au Paia o se tupulaga filifilia, ua valaauina e vivii atu i le Faaola. e. 1 Peteru 2:19–24; 3:13–17; 4:12–19. Ua aoao mai Peteru e tatau ona tatou mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le onosaia lea o mea tiga ma sauaga. i. 2 Peteru 1. Ua apoapoai mai Peteru e tatau ona tatou tofusia i le amio Atua ma saili ma le filiga e faatumauina lo tatou valaauina. o. 2 Peteru 2–3; Iuta. Ua lapataia i tatou e Peteru ma Iuta i aoao pepelo ma i latou e teena le Afio Faalua Mai. Na la apoapoai mai i e mulimuli ia Keriso e tumau i le faamaoni. 2. Mau Faitau Faaopoopo: 1 Ioane 3:2–3; 3 Nifae 12:48; Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7–8 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: Ia lava au suesuega i lesona taitasi ina ia e aoao atu e aunoa ma lou vaavaai soo i le tusi lesona. O le iloa o mea o loo e aoaoina e mafai ai ona e vaavaai sao atu i mata o tagata o le vasega a o e aoao atu. O le faatumauina o le fesootaiga i mata e faaleleia ai le gauai mai ma le faaaloalo o tagata o le vasega, ma fesoasoani e ta’u atu ai lou alofa ma lou popolega mo i latou. (Tagai O Le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 107–8.) Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fetufaai atu le tala lenei na faamatala mai e Epikopo Vaughn J. Featherstone: “I le tele o tausaga ua mavae, na ou faalogo ai i le tala o le atalii o le Tupu XVI o Louis i Farani ua aveesea mai lona nofoa ma sa faafalepuipuiina. O lona atalii laitiiti, o le perenise, ua aveina e i latou na aveesea le tupu mai lona nofoa. Na latou manatu tusa lava pe o ia o se suli i le nofoaiga, ae afai e mafai ona latou faatamaia lona ola mama, o le a leiloa lava e ia le taunuuga sili o lona olaga ua tuuina atu i ona luga. “Na latou aveina o ia i se nuu mamao ese, ma ofoina atu i lenei tamaitiiti mea leaga uma e mafai ona fai i le olaga. . . . E silia ma le ono masina na fai ai ia tulaga ia te ia—e le i i ai se mea e tasi na gauai atu ai lenei alii i ia faaosoosoga. Mulimuli ane, ina ua maea nisi o tofotofoga malolosi, na latou fesiligia o ia. Pe aisea ua ia le gauai atu ai i nei mea—aisea ua ia le fia auai atu i ai? O nei mea e aumaia ai le fiafia, faamalieina ai ona manaoga, ma o ni tulaga e manaomia; e pule ai lava o ia. 204 Na faapea mai lenei alii, ‘E le mafai ona ou faia mea ua outou fai mai ai, aua na ou fanau mai e avea ma se tupu” (“O le Atalii o le Tupu,” New Era, Nov. 1975, 35). Na saunoa mai Epikopo Featherstone: “O lo tatou Tama o se tupu, e pei ona faaali atu i le atalii o le tupu mea leaga uma ma faatoilaloga o lenei olaga, o le a faapea foi ona outou vaai i le tele o mea leaga ma le mama i o tatou augatupulaga. Ae o outou foi . . . ua fananau mai o ni tupu, masiofo, faitaulaga ma faitaulaga tamaitai” (New Era, Nov. 1975, 35). • I le avea ai ma fanau agaga a lo tatou Tama Faalelagi, o le a lo tatou malosiaga? E faapefea ona aafia le ala tatou te ola ai i le malamalama o lo tatou malosiaga paia? Ia faamamafa atu faapea o le avea ai ma fanau a lo tatou Tama o i le lagi, e mafai ona avea i tatou faapei o ia ma tatou maua mea uma o loo ia te ia. O savali a Peteru ma Iuta ua ofoina mai ai ni aoaoga aoga e fesoasoani tatou te ola agavaa ai o ni fanau a le Atua. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Filifili ma le agaga tatalo mau, fesili ma isi mea mo le lesona o le a sili ona talafeagai ma manaoga o tagata o le vasega. Talanoaina le auala e mafai ai ona faaaoga ia mau i le olaga i aso taitasi. Uunaia tagata o le vasega e fetufaai mai ni mea na tutupu e talafeagai ma mataupu faavae o loo tuuina mai i mau. 1. Ola i le faatuatua ma le paia e pei o se tupulaga filifilia. Talanoaina le 1 Peteru 1 ma le 2:1–10. Tofi ni tagata o le vasega e faitau fuaiupu filifilia. • O le a le mea o loo aoao mai e Peteru i le mataupu 1 e uiga i le misiona a Iesu Keriso? (Tagai 1 Peteru 1:3–4, 18–21.) E faapefea ona aafia a tatou amioga i aso taitasi i le iloa o le misiona a le Faaola ma lana taulaga? (Tagai 1 Peteru 1:8; 13–16, 22–23; 2:5. Atonu o le a e manao e lisi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa.) • Aisea e sili atu ai le taua o le faatuatua nai lo auro,” e pei ona taua e Peteru? (Tagai 1 Peteru 1:7; Eperu 11:6; 1 Nifae 7:12.) E te manatu o le a le uiga o le tofotofoina o lo tatou faatuatua i le afi? O le a le faamoemoega maualuga o lo tatou faatuatua? (Tagai 1 Peteru 1:5, 9.) • Na aoao mai e Peteru o perofeta na molimau ia Iesu Keriso sa “sailiili ma suesue ma le filifiliga” (1 Peteru 1:10; tagai foi i le fuaiupu 11). E faapefea ona faamalosia a tatou molimau i le Faaola e le tatalo ma le filiga ma le suesue i tusitusiga paia? • O ai le tupulaga filifilia lea na tautala i ai Peteru? (Tagai 1 Peteru 2:9–10 ma le faamatalaga o loo i lalo.) O le a lo tatou tiutetauave i le avea ai ma se augatupulaga filifilia? (Tagai 1 Peteru 2:9.) E mafai faapefea ona tatou faataunuuina lenei tiutetauave? (Tagai Mataio 5:16.) Na faamatala e Elder Bruce R. McConkie le tupulaga filifilia “e le o i latou o loo ola i se piriota po o ni tausaga patino, ae . . . o le fale o Isaraelu i aso ua mavae, i le vaitaimi na i ai Keriso i le lalolagi, ma le taimi lenei o aso e gata ai . . . [E aofia ai] tagata faatuatua o le Ekalesia ua tauave i o latou luga le suafa o Keriso ma ua fai ma tama fai i lona aiga” Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1996–73], 3:294). 205 2. Mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le onosai i mea tiga ma sauaga. Faitau ma talanoaina le 1 Peteru 2:19–24; 3:13–17; 4:12–19. • Na tusia e Peteru o “Keriso . . . ua mafatia mo i tatou, ma ua ia tuuina se faataitaiga mo i tatou” (1 Peteru 2:21). O le a se mea tatou te faia e mulimuli ai i faataitaiga a le Faaola e tali atu ai i faaosoosoga ma sauaga? (Tagai 1 Peteru 2:19–23.) O a ni faataitaiga ua e vaaia i tagata e faapei o Keriso i le onosaia o mea tiga? E faapefea ona faamanuiaina i tatou a o tatou mulimuli i faataitaiga a le Faaola e tali atu i tofotofoga po o mea tiga? • O anafea na sauaina ai oe (po o se tasi e te iloa) i le faia o le finagalo o le Alii? Ua faapefea ona lapataiina i tatou e Peteru e tali atu i ia ituaiga tulaga? (Tagai 1 Peteru 3:13–17; 4:12–19. Atonu o le a e manao e lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega.) O a ni auala o loo tuuina mai ai e tofotofoga po o mea tiga ia i tatou se avanoa tatou te latalata atu ai i le Alii ma viia o ia? 3. Tofusia i le amio Atua ma saili ma le filiga e faamauina lo tatou valaauina. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 2 Peteru 1. • O a ni tulaga ua faamatalaina e Peteru o ni vaega o amio Atua? (Tagai 2 Peteru 1:4–7. Lisi ia tulaga i luga o le laupapa.) Aisea e taua ai lo tatou atinaeina o ia vaega? (Tagai 2 Peteru 1:8.) E faapefea ona faaalia e isi ia tulaga? • Na lapataia e Peteru le Au Paia e “filiga e faamauina lo outou valaauina?” (2 Peteru 1:10). O le a le uiga o le faamauina o lou valaauina (O le mauaina mai le Alii o le faamautinoaga po o folafolaga o le faaeaina i le malo selesitila. O le tagata e ona le vaalaauga po o le filifiliga ua mautinoa o loo ia iloa ua “faamaufaailogaina o ia i le ola e faavavau, i le faaaliga ma le agaga o valoaga” [MFF 131:5]. Na mauaina e Iosefa Samita lenei folafolaga mai le Alii, e pei ona tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49.) • O a mea e tatau ona tatou faia e faamautuina ai pe faamauina o tatou valaauga? Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Pe a faatuatua se tagata ia Keriso, salamo i ana agasala, ma ua papatisoina mo le faamagaloina o ana agasala ma maua le Agaga Paia (i le faaee atu o lima), . . . ona tuuina atu lea ia te ia e faaauau ona faamaulalo o ia lava i luma o le Atua, fiaai ma fiainu i le amiotonu, ma ola i afioga uma a le Atua, e le pine ae fetalai atu le Alii ia te ia, Atalii e, o le a faaolaina oe. A maea ona faamaonia o ia e le Alii, ma iloa ua filifili lenei alii e auauna ia te ia i avanoa uma, ona iloa lea e lena alii ua mautinoa ona valaauga” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 150). 4. Teena aoao pepelo ma i latou e faafitia le Afio Faalua Mai. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le 2 Peteru 2–3 ma le Iuta. Faamatala atu o Iuta o le atalii o Iosefa ma Maria, ma o se uso o Iesu. • Na lapatai atu Peteru ma Iuta o le a i ai aoao pepelo i tagata o le Ekalesia. O a ni uiga o aoao pepelo na latou faaalia? (Tagai 2 Peteru 2:1–3, 10, 12–19; Iuta 1:4, 8, 10–13, 16, 18–19.) E faapefea ona tatou iloa aoao pepelo i aso nei? • O le a le fautuaga na tuuina mai e Peteru ma Iuta e fesoasoani ia i tatou e teena aoaoga sese ma tumau i le faatuatua a o tatou sauniuni atu mo le Afio Faalua Mai? (Tagai 2 Peteru 3:11–14, 17–18; Iuta 1:3, 20–21; tagai foi i le Moronae 7:12–17; MFF 45:57; 46:7–8.) 206 Lesona 43 Faaiuga Ia molimau atu e moni mea ua talanoaina. Uunaia tagata o le vasega e mulimuli i aoaoga a Peteru ma Iuta a o latou taumafai e ola i le faatuatua ma le paia. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. Talanoaga faaopoopo o le 1 Peteru • I le 1 Peteru 1, o a ni faatusatusaga na faia e Peteru i le va o mea leaga po o mea e pala ma mea e le leaga pe faavavau? (Tagai 1 Peteru 1:4, 7, 18–19, 23–25. Ia lisiina tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa i lalo o ulutala e lua: Mea Leaga po o Mea e Pala ma Mea Lelei po o Mea e Faavavau.) O le a se mea ua tatou aoaoina mai ia faatusatusaga? • Na aoao mai e Peteru o Iesu sa “faauuina a o le i faavaeina le lalolagi” e avea ma Faaola (1 Peteru 1:20; tagai foi i le Faaaliga 13:8). Aisea e taua ai lea mea moni? O a ni mea o loo faaalia mai i tusitusiga paia i aso e gata ai ua faaopoopo i lo tatou malamalamaaga i le uluai faauuina o le Faaola? (Tagai Mose 4:1–4; Aperaamo 3:27–28.) • O a ni fautuaga na tuuina mai e Peteru e uiga i tulafono o le laueleele? (Tagai 1 Peteru 2:13–15.) O a ni aoaoga ua faaali mai e le Alii i aso e gata ai e uiga i le tulafono o le laueleele? (Tagai MFF 58:21–22; 98:4–10; 134:5; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:12.) • O le a le mea na aoao mai e Peteru e uiga i le galuega o le folafolaina atu o le talalelei i e ua maliliu? (Tagai 1 Peteru 3:18–20; 4:6.) O anafea na afio atu ai Iesu i le lalolagi o agaga e faatulaga le folafolaina atu o le talalelei i e ua maliliu? (Tagai MFF 138:27.) Aisea na ia faia ai lea tulaga? (Tagai MFF 138:29–37.) O le a le mea na taua mai e le misiona a le Faaola i le lalolagi o agaga e uiga i le galuega a le Atua? (O tali e mafai ona aofia ai ona o le faamasinoga amiotonu a le Atua ma lona alofa, o tagata uma o loo ola i le lalolagi ua maua le avanoa e talia ai le talalelei ma olioli i ona faamanuiaga uma.) • O le a se aoaoga na tuuina atu e Peteru i taitai o le Ekalesia i le 1 Peteru 5:1–4? E faapefea ona “fafagaina le lafu a le Atua” e taitai o le Ekalesia? (1 Peteru 5:2; tagai 2 Peteru 1:12–15; MFF 42:12–14). O faapefea ona faamanuiaina oe e taitai o le Ekalesia na mulimuli i ia fautuaga? 2. “E leai . . . se mau e faamatalafuaina” (2 Peteru 1:20) • Faitau le 2 Peteru 1:20–21. O le a le mea o loo aoao mai e Peteru i ia fuaiupu e uiga i le mea na maua mai ai tusitusiga paia? O le a le mea na aoao mai e Peteru e uiga i le faaliliuina o tusitusiga paia? E faapefea ona tatou mautinoa o loo tatou faaliliuina sao tusitusiga paia? (O tali e mafai ona aofia ai e ala i le sailia o faaliliuga musuia a taitai o le Ekalesia ma le sailia o le taitaiga a le Agaga Paia.) E faapefea ona fesoasoani aoaoga a taitai o le Ekalesia po o le taitaiga a le Agaga Paia e te malamalama ai i se mau patino? 207 Lesona 44 “O le Atua o le Alofa Lava Ia” Ioane 1, 2, ma le 3 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tamaiti o le vasega ia malamalama i le auala o loo faaali mai ai le alofa o le Tama ma le Alo mo i tatou ma le ala e tatau ona faaali atu ai lo tatou alofa mo i laua. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. 1 Ioane 2:28–29; 3:1–2; 4:7–19; 5:1, 11–15. Na aoao mai Ioane ua faaali mai e le Tama Faalelagi lona alofa mo i tatou i lona saunia lea o se ala mo i tatou ina ia avea ai faapei o ia ma maua le ola e faavavau. e. 1 Ioane 1:7–9; 2:1–2; 3:5–8, 16; 5:11–13. Na aoao mai Ioane ua faaali mai e Iesu lona alofa mo i tatou i lana taulaga togiola, e mafai ai ona avea i tatou faapei o lo tatou Tama Faalelagi. i. 1 Ioane 2:3–17; 3:9–24; 4:4–21; 5:1–10; 2 Ioane; 3 Ioane. Na aoao mai e Ioane e tatau ona tatou faaalia lo tatou alofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i lo tatou usitai ma alolofa i isi. 2. Mau faitau faaopoopo: Moronae 7:48; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:3–5. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia aumai se ata o se aiga po o se ata o ata nei o loo taua i lalo: O se Aiga o loo Galulue Faatasi (62313); Fiafiaga Faaleaiga (62384); po o Faatasiga Faaleaiga (Taga Ata o le Talalelei 616). 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: “A o e faaaluina le taimi e sauniuni ai ma le mafaufau ma le agaga tatalo, o le a faamanuiaina oe i le malamalama tele. O le a sili atu ona e gauai atu i le taitaiga a le Agaga. . . . Ia manatua o au taumafaiga ina ia aoao atu le talalelei a Iesu Keriso, e le lava le tau ina na ona saunia o au lesona. E moomia foi lou saunia o oe lava ia” (O le Aoao Atu— E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 104). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Faaali atu se ata o se aiga. • O a nisi auala e faaalia ai e matua lo latou alolofa i a latou fanau? E faapefea ona faaalia e fanau lo latou alolofa i o latou matua, tuagane ma uso? • O le a le auala e ta’ua ai i tatou o tagata o le aiga e tasi? Faamanatu atu i tagata o le vasega i le faaopoopo atu i le avea ma se tasi o se aiga faalelalolagi, o i tatou uma taitoatasi o atalii ma afafine faaleagaga o lo tatou Tama Faalelagi, e alofa ia i tatou ma naunau e faamanuia i tatou. I ana aoaoga, ua toe faamanino mai ai e Ioane le auala ua faaali mai ai le alofa o le Tama ma le Alo ia i tatou ma le auala tatou te faaali atu ai lo tatou alolofa mo i laua. 208 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina A o e aoaoina atu nei mau, ia talanoaina pe faapefea ona faaaoga i le olaga i aso taitasi. Uunai le vasega e faamatala ni aafiaga e faatatau i mataupu ua taua i le mau. 1. O le faatinoga o le alofa o le Tama Faalelagi mo i tatou Talanoaina fuaiupu o loo lisiina i lalo. Atonu e te manao e otooto le talanoaga i luga o le laupapa i le lisiina lea o le faatinoga o le alofa o le Atua. • Afai o le a e faaaogaina se upu se tasi e faamatala ai le Tama Faalelagi, o le a lena upu? O le a le upu na faaaoga e Ioane e faamatala ai le Tama Faalelagi i le 1 Ioane 4:8, 16? Aisea e talafeagai ai lea upu? • Faitau le 1 Ioane 3:1–2. O le a le faatinoga o le alofa o le Atua na taua e Ioane i nei fuaiupu? (O le a taua i tatou e le Atua o ona atalii ma avea i tatou faapei o Keriso—viia, faaeaina, avea ma suli faatasi ma ia; tagai foi i le Roma 8:14–17.) O le a le mea e tatau ona tatou faia e taua ai i tatou o atalii o le Atua? (Tagai 1 Ioane 2:28–29; 4:7; 5:1; Kalatia 3:26–27; Mosaea 5:5–9; Moronae 7:48. Faamatala atu ona o i tatou uma o fanau faaleagaga a le Atua, o le faaaogaina o le upu “atalii o le Atua” o loo i le 1 Ioane 3:1–2, ua faatatau lea ia i latou ua tauave i o latou luga le suafa o Keriso e ala i le papatisoga ma faamamalu i lona suafa e ala i le faatuatua ma le amiotonu.) • Faitau le 1 Ioane 4:9–10. O le a se faatinoga o le alofa o le Atua na taua e Ioane i ia fuaiupu? (Tagai foi i le Ioane 3:16; 1 Ioane 5:11; 2 Nifae 9:10. Faamatala atu o le upu togiola o loo faatatau i le taulaga togiola a Iesu Keriso.) E faapefea ona avea le aumaia o lona Alo e togiola mo a tatou agasala ma faatinoga o le alofa o le Tama Faalelagi mo i tatou? • Faitau le 1 Ioane 4:13. O le a se faatinoga o le alofa o le Atua o loo taua e Ioane i nei fuaiupu? E faapefea ona avea le Agaga ma meaalofa taua i lou olaga? • Na aoao mai e Ioane o le a tali mai le Tama Faalelagi i a tatou tatalo pe afai tatou te ole atu e tusa ma Lona finagalo (1 Ioane 5:14–15.) E faapefea ona fesoasoani le tatalo e te lagona ai le alofa o le Tama Faalelagi? Aisea e taua ai le tatalo tatou te avea ai faapei o le Tama Faalelagi? • Na aoao mai e Ioane “tatou te alolofa i le [Atua], aua na ia muai alofa mai ia te i tatou” (1 Ioane 4:19). O a nisi o auala ua faaalia ai e le Atua lona alofa mo oe? O a ni ou lagona pe a e malamalama i auala ua faaalia ai e le Atua lona alofa mo oe? Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “O le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi e aofia ai le faaalia atu o le alofa moni. O mea uma e pele ia i tatou— o o tatou aiga, o a tatou uo, lo tatou olioli, lo tatou malamalama, o a tatou molimau—o le a mou atu, pe ana le seanoa lo tatou Tama ma lona Alo, le Alii o Iesu Keriso. E leai se isi meaalofa sili ua molimauina e le lalolagi e pei o lea meaalofa, ma e leai foi se isi alofa ua iloa e sili atu le tumau” (i le Conference Report, Ape. 1993, 77; po o le Liahona Iulai 1993, 74). 2. Faatinoga o le alofa o le Faaola mo i tatou Talanoaina fuaiupu nei o loo taua i lalo. 209 • Faitau le 1 Ioane 3:16. O le a se faatinoga o le alofa o le Faaola na taua e Ioane i lenei fuaiupu? O a ni faamanuiaga ua tatou maua ona o le taulaga togiola a le Faaola? (Tagai 1 Ioane 1:7–9; 5:11–13; 2 Nifae 9:11–13; Alema 11:40–44. Atonu e te manao e lisi tali a tagata o le vasega i luga o le laupapa a o talanoaina nei fuaiupu.) • Faitau le 1 Ioane 2:1–2. O le a se faatinoga o le alofa o le Faaola na taua e Ioane i ia fuaiupu? O le a le uiga o le fautua? (O se tagata e aioi mo se mea e manao ai se tasi.) O le a le mea na faia e Iesu, i le avea ai ma o tatou Faaola? (Tagai MFF 45:3–5.) • Na aoao mai Ioane ua afio mai le Alo o le Atua e faatamaia galuega a le tiapolo (1 Ioane 3:8.) E faapefea ona faatamaia e le soifuaga o le Faaola ma ana aoaoga galuega a le tiapolo? 3. O le faaalia o lo tatou alofa mo le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma isi Talanoaina fuaiupu o loo lisiina i lalo. Atonu e te manao e otooto talanoaga o loo i luga o le laupapa i le lisiina lea o ala e mafai ai ona faaali atu lo tatou alolofa i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. • Faitau le 1 Ioane 2:3–6. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le auala tatou te faaalia ai lo tatou alolofa i le Atua? (Tagai foi Ioane 14:15; 1 Ioane 3:24; 5:3; 2 Ioane 1:6.) E faapefea ona faaalia e le usitai lo tatou alofa i le Atua? • Faitau le 2 Ioane 1:4 ma le 3 Ioane 1:4. E faapefea ona aumaia e lo tatou faatuatua le olioli i lo tatou Tama Faalelagi? • Faitau le 1 Ioane 2:15–17. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i nei fuaiupu i le auala e faaalia ai lo tatou alofa i le Atua? E faapefea ona tatou faaalia i nisi taimi lo tatou alofa mo le lalolagi ae le mo le Atua? E faapefea ona aafia i tatou pe a tatou faaali atu lo tatou alofa mo le lalolagi? E faapefea ona tatou aveesea le alofa po o le fiafia i mea faalelalolagi? • Faitau le 1 Ioane 4:7–8, 11. O le a se mea ua tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le auala e faaali ai lo tatou alofa mo le Atua? (Tagai foi i le 1 Ioane 3:11, 23; 4:21.) Na faapefea ona faamatalaina e Ioane i latou o loo faapea mai e alolofa i le Atua ae le “alolofa i isi”? (Tagai 1 Ioane 2:9, 11; 3:14–15, 17; 4:20.) Aisea e taua ai lo tatou alolofa i isi o se faailoga o lo tatou alolofa i le Atua? E faapefea ona tatou lagonaina ma faaali atu le alofa sili i tagata taitoatasi? O faapefea ona faamanuiaina oe i le alofa o se isi mo oe? Afai o loo e faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia toe faaali atu le ata o le aiga ma tuuina atu fesili nei: • O a ni faamanuiaga o le ola i se aiga e fealofani tagata ma e alolofa foi i le Atua? E faapefea ona tatou fesoasoani i isi e olioli i ia lava faamanuiaga e tasi a o avea ai ma se vaega o le aiga o le Atua? Faaiuga 210 Molimau atu i le tele o le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou. Uunaia tagata o le vasega ina ia manatua pea aoaoga a Ioane a o latou taumafai e faaali atu lo latou alolofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma isi foi tagata. Lesona 44 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. “Savali i le malamalama” (1 Ioane 1:7) Faitau le 1 Ioane 1:6–7 • O le a le uiga o le “savali i le pouliuli”? O le a le uiga o le “savali i le malamalama”? (I le avea ai o nei fesili ma vaega o lau talanoaga, atonu e te manao e usu e tamaiti o le vasega le “Aoao Mai Ia Ou Ui i le Malamalama.” Tagai i le Viiga nu. 187, po o Tusipese a Tamaiti, 177.) 2. O lapataiga a Ioane faasaga i le agaga o aneti-Keriso • I tusi a Ioane, na ia toe lapataiina ai le Au Paia e tetee atu i aneti-Keriso. O a mea o loo taumafai aneti-Keriso e fai e pei ona taua e Ioane? (Tagai 1 Ioane 2:22–23; 4:1–3; 2 Ioane 1:7.) Aisea e te manatu ai o loo taumafai le fili e faatamaia a tatou molimau i le Faaola? O le a le mea e mafai ona tatou faia e faamalosia ai a tatou molimau? Na aoao mai Elder M. Russell Ballard: “O molimau taitoatasi, ma faaletagata lava ia o le moni o le talalelei, aemaise le soifua paia ma le galuega a le Alii o Iesu Keriso, e taua mo lo tatou ola faavavau . . . O le ola e faavavau ua tautino mai i lo tatou malamalama taitoatasi e uiga i lo tatou Tama oi le Lagi ma Lona Alo Paia. E le lava le na o le iloa o i laua. E tatau ona i ai se tomai faaleagaga o le tagata lava ia tatou te taula i ai. E maua mai lea i le sailia i le ala ogaoga e tasi ma le mata’itu lea e sailia ai e se tagata fiaai ana meaai” (i le Conference Report, Ape. 1996, 111; po o le Liahona Iulai 1996, 96–96). 3. “E le i vaaia lava le Atua e se tasi” (1 Ioane 4:12) Afai o tau mafaufau tagata o le vasega pe o le uiga o le 1 Ioane 4:12 e le mafai e se tagata ona vaai i le Atua, ona tuuina atu lea o i latou e faitau i le fuaiupu o loo i le Faaliliuga a Iosefa Samita, o loo faapea mai, “E le mafai ona vaaia e se tasi le Atua i soo se taimi, sei vagana i latou e talitonu” (tagai 1 Ioane 4:12). Ia faamanino e toatele perofeta ua vaai i le Atua. Tagai Esoto 33:9–11; Ioane 6:46; Galuega 7:55–56; Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:10–12; Mose 1:1–2; Aperaamo 3:11; Talafaasolopito Iosefa Samita 2:16–17. 4. Talanoaga a Talavou Ia tuli tatao atu le gaoioiga e faatosina mai ai i se talanoaga e sili atu ona anoa i le auala e mafai ai e talavou ona faaali atu lo latou alolofa mo o latou matua. Uunaia tagata o le vasega e tulimata’i ma o latou manatu, ma fai atu ia i latou e sauni e fetufaai mai mea na tutupu i le isi vaiaso. 5. Viiga e uiga i le alofa Filifili se viiga e uiga i le alofa. Faatulaga se vaega o tamaiti o le vasega latou te usuina lea viiga, pe usu faatasi le viiga e le vasega, faitau i ona upu, pe taina foi lipine na pu’e. 211 Lesona 45 “O Le Manumalo, E Maua e Ia Mea Uma” Faaaliga 1–3; 12 Faamoemoega Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama i nisi o faamanuiaga o le a oo mai ia i latou e manumalo i tofotofoga faaletino e ala i a latou molimau ia Iesu Keriso. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Faaaliga 1:1–3, 9–20. Ua faatonuina Ioane e tusia faaaliga na ia maua mai le Alii e ala i se agelu. Na vaaia e Ioane i faaaliga ni faailoga o loo suitulaga i vaega o le Ekalesia a Iesu Keriso. e. Faaaliga 2–3. Ua aoao e le Alii paranesi e fitu o le Ekalesia i Asia e ala mai ia Ioane, i mea e uiga i faamanuiaga sili o loo faatali mo i latou e manumalo i tofotofoga ma faaosoosoga faaletino. i. Faaaliga 12. Na vaaia e Ioane se faaaliga o le Taua i le Lagi ma lona faaauauina i le lalolagi. Na ia aoaoina o le Au Paia na manumalo ia Satani e ala i le Togiola a le Faaola ma a latou molimau. 2. Mau faitau faaopoopo: Faaaliga 21:7. 3. Afai e te faaaogaina le gaoioiga e faatosina mai ai, ia saunia e faaali atu ata o loo i le itulau e 217 Atonu e te manao e toe faalapopoa ia ata i luga o le laupapa po o se pepa tele ina ia mafai ona iloa atu e tagata uma o le vasega. 4. Fautuaga mo le aoaoina atu: O faiaoga lelei, o ni tagata faalogo lelei. O le faalogo e le na o le faalogo e aofia ai, ae o le taumafai e malamalama i mea o loo taua. O faiaoga e faalogo lelei e fesootai ma malamalama i tulaga o tagata taitoatasi o le vasega. (Tagai i le Aoao Atu—E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 69–70). Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i ni faailoga po o ni faatusa na faaaoga e le Alii i lana aoaoga i le taimi o lana misiona i le lalolagi. (O tali e mafai ona aofia ai le masima, saito ma le titania, areto ma laau o le olive.) • Aisea e taua ai faatusa i aoaoga? (E mafai ona latou fesoasoani i le tagata aoao e malamalama ma manatua e ala i le faatusatusaina o manatu e le masani ai po o mea e sili atu ona masani ai; e mafai ona eseese o latou uiga; e mafai ona uunaia ai tagata aoao e mafaufau loloto i mea ua aoaoina.) Faamatala atu o faailoga po o faatusa o loo faaaogaina i tusitusiga paia, aemaise lava le tusi o Faaaliga. Faaali atu le ata o loo i le itulau e 217, ma faailoa atu o nei ata o loo faaalia ai faailoga o loo talanoaina i le mataupu 1 o le Faaaliga. O nei faailoga taitasi o le a talanoaina i le lesona lenei. 212 Atonu e te manao e faamatala atu o le Aposetolo o Ioane, le na tusia le tusi o Faaaliga, e malaga mai i se aganuu latou te faaaogaina tele faailoga i la latou gagana ma aoaoga. O tagata faitau i aso nei o loo faigata ia i latou faailoga i tusitusiga a Ioane. Afai tatou te faaliliuina i faaupuga tuusa’o lea tulaga, o lona uiga o le tusi o Faaaliga e foliga mai e faigata. Afai tatou te manatua o le tele o faatusa o ni faailoga o loo suitulaga i tagata, pe manatu o ni mea ua tatou masani ai, o le a faigofie ona tatou malamalama i le tusi. Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ia mafaufau ma le agaga tatalo i mau ma fesili mai lenei lesona e talafeagai ma manaoga o tagata o le vasega. Ia faaaluina se taimi umi o le vasega e talanoa ai i fesili ma mau nei. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia latou iloa o le tusi o Faaaliga e talafeagai ma taua ia i tatou i aso nei. 1. Na vaaia e Ioane ni faailoga o loo suitulaga i vaega o le Ekalesia a Iesu Keriso. Faitau ma talanoaina le Faaaliga 1:1–3, 9–20. Ia iloiloina ma le vasega faamatalaga faalauaitele nei e uiga i le tusi o Faaaliga: O Ioane o se tasi lea o Aposetolo moni a le Faaola. Sa faaaunuua o ia e le malo o Roma i Patamo, o se motu laitiiti i le talafatai i sasae o nuu ua taua i ona po nei o Take, i le molimauina o Iesu Keriso. A o i ai o ia iina, na asiasi atu le agelu ia te ia ma tuuina atu i ai se faaaliga na ia tusia mo paranesi po o lala e fitu o le Ekalesia i Asia. (Faaaliga 1:1, 9–11.) O nei tusitusiga na avea ma tusi o Faaaliga. O le tusi o Faaaliga na muai tusia i se gagana faatusa. O lona autu e faapea “o le a i’u ina i ai le manumalo moni o le Atua i le tiapolo i le lalolagi lenei; o le malo tumau o le lelei i le leaga, o tagata o le au paia ia i latou na faapologaina i latou, o le malo o le Atua i le malo o tagata ma Satani. . . . O faamatalaga e uiga i meaola, o taua, o agelu, o tagata ma isi mea, o loo fesoasoani i le faalauteleina o lenei autu. I se suesuega itiiti, o le autu e mafai ona malamalama e tusa lava pe le o atoatoa le faamaninoina o ia faamatalaga” (Bible Dictionary, “Revelation of John,” 762). O mataupu tomua e tolu o le tusi o loo tusia ai le molimau a Ioane i le moni o le faaaliga, o faatonuga mo Ioane mai le Alii, ma fautuaga a Ioane i paranesi e fitu o le Ekalesia i Asia. O le mataupu e 4 o loo tusia ai faaaliga a Ioane i le lagi, ma le mataupu 5 e oo i le 20 o le taunuuga manumalo o le malo o le Atua. O lenei faaaliga o loo faaalia ai le taua ma le malo o Satani, o le faatamaiga o le malo o Satani, ma toe vaaiga i le talafaasolopito o le lalolagi. A maea lea ona sosoo ai lea ma se faaaliga o le lagi fou ma le lalolagi fou—le lalolagi i lona tulaga faaselesitia (Faaaliga 21:1–5). O le tusi o Faaaliga o loo faaiuina i molimau a le agelu ma fautuaga faaopoopo mai le Alii. • O le a le ata po o le faailoga muamua na vaaia e Ioane i le faaaliga? (Tagai Faaaliga 1:12.) O a mea o loo suitulaga ai na tuugalamepa? (Tagai Faaaliga 1:20.) Aisea e talafeagai ai le faailoga o tuugalamepa ma paranesi o le Ekalesia? (Tagai 3 Nifae 18:24 ma le faamatalaga o loo i lalo.) E faapefea ona foliga mai paranesi i lenei vaitaimi i ni tuugalamepa? Na saunoa mai Elder Bruce R. McConkie e faapea: “O tuugalamepa latou te tauaveina le malamalama; latou te fausia. O la latou galuega o le faaavanoaina lea, ae le o le faatinoina mai. I le faaaogaina la o tuugalamepa e fitu e faailoa mai ai ekalesia e fitu lea o loo fautua mai ai nei Ioane, ua faaalia e le Alii o lana ekalesia i le lalolagi latou te tauaveina lona malamalama i le lalolagi” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:442). 213 • O fea o loo i ai le Faaola i le faaaliga o tuugalamepa e fitu? (Tagai Faaaliga 1:13.) E faapefea le Faaola i le totonugalemu o lana Ekalesia i aso nei? Aisea e taua ai lo tatou iloa o loo i ai o ia i le totonugalemu o ona tagata? • O le a le mea na uuina i le aao taumatau o le Faaola a o ia tu i le totonugalemu o tuugalamepa e fitu? (Tagai Faaaliga 1:16.) O a mea na suitulaga ai fetu e fitu? (Tagai Faaaliga 1:20; tagai foi i le Faaaliga 2:1, ma le Faaaliga 3:1. I le Faaliliuga atoa a Iosefa Samita o le Faaaliga 1–3, o le upu agelu ua suia i auauna, ina ia faamanino ai o fetu o loo suitulaga i taitai o paranesi e fitu a le Ekalesia.) E faapefea ona faatusa taitai o le Ekalesia i fetu? (O tali atonu e aofia ai ona o i latou e tuuina atu pea faatonuga ia i latou o loo sailia.) • O le a le mea na tulei mai le fofoga o le Faaola i lea faaaliga? (Tagai Faaaliga 1:16.) O le a le mea o loo suitulaga ai le pelu? (Tagai MFF 6:2.) O a ni tulaga ua faatusa ai le afioga a le Alii i le pelu? (Tagai Eperu 4:12; Helamana 3:29.) • O a isi faailoga na faaali mai e le Alii i lenei faaaliga? (Tagai Faaaliga 1:18.) O le a le mea o le a fai e le Faaola i ia ki? (O le a ia aveina ae tagata uma mai le oti faaletino, ma o le a ia aveina ae tagata amiotonu mai le oti faaleagaga. Tagai 2 Nifae 9:10–13.) 2. Ua tau atu e le Alii i paranesi e fitu i Asia faamanuiaga ua folafolaina mo i latou o e manumalo. Talanoaina le Faaaliga 2–3. Tofi ni tagata o le vasega e faitau leotele atu fuaiupu filifilia. Faamatala atu o le mataupu 2 ma le 3 o loo i ai afioga a le Alii i paranesi taitasi e fitu o le Ekalesia i Asia. Na iloiloina e le Alii nisi o malosiaga ma vaivaiga i paranesi taitasi ma lapataia le Au Paia e faasa’o o latou vaivaiga. • E pei ona faaviivii ma faasa’oina e le Alii tagata o le Ekalesia i Asia, ua ia faaviiviiina foi ma faasa’oina i tatou i aso nei. O le a se mea o le a faaviiviiina ai i tatou e le Alii? O le a le mea na tau mai e le Alii ia i tatou e faasa’o? Ia faamatala atu faapea, i ana faatonuga i paranesi o le Ekalesia i Asia, na folafola atu foi e le Alii ana faamanuiaga silisili ia i latou e manumalo i tofotofoga ma faaosoosoga faaletino. Tusi i luga o le laupapa Folafolaga Ia I Latou e Manumalo. A o e talanoaina folafolaga taitasi, ia tusia i luga o le laupapa i lalo o le faaulutala. Mo Efeso (Faaaliga 2:1–7) • Na lapataia e le Alii ia tagata Efeso e tatau ona latou salamo, ae na ia folafola atu, “O le manumalo ou te avatua ia te ia e ai i le laau o le ola.” O le a le mea o loo suitulaga ai le laau o le ola? (Tagai 1 Nifae 11:21–22.) Aisea ua avea ai lea mea ma faamanuiaga aupito manaomia? Mo Semurana (Faaaliga 2:8–11) • Na lapataia e le Alii le Au Paia i Semurana o le a latou feagai ma tofotofoga, ma na ia folafola atu foi, “O le manumalo e le afaina lava o ia i le oti faalua.” O le a le oti faalua? (Tagai Alema 12:16, 32; Helamana 14:18.) E faapefea ona fesoasoani le folafolaga a le Alii i le Au Paia i Semurana tatou te iloa ai o tatou tofotofoga i lo tatou tulaga moni? Mo Perekamo (Faaaliga 2:12–17) • Na faitioina e le Alii nisi o tagata o Perekamo ona o lo latou mulimuli i mataupu a Palaamo, o se perofeta o le Feagaiga Tuai e naunau i taui ma mea faale- 214 Lesona 45 lalolagi nai lo le naunau e mulimuli i le finagalo o le Alii. O a ni taui ma ni mamalu faalelalolagi e tatau ona tatou aveesea ina ia tatou usitai i le finagalo o le Alii? • I le Au Paia i Perekamo na folafola atu i ai e le Alii, “O le manumalo ou te avatua ia te ia le manai lilo e ‘ai ai.” (O le upu lilo i le fuaitau lea o lona uiga e paia, pe le vaaia e tagata taitoatasi.) O le a le mea o loo suitulaga ai le manai lilo? (Tagai Ioane 6:35, 49–51.) Mo Tuatira (Faaaliga 2:18–29) • I nei upu i le Au Paia i Tuatira, o le a le mea na folafola atu e le Alii ia i latou e manumalo? (Tagai Faaaliga 2:26–28. Faamatala atu o nei folafolaga o loo faatatau i faamanuiaga o le faaeaina ma le ola e faavavau, pe a taitaiina e e amiotonu malo o le lagi.) O le a le tootoo uamea lea o le a pulea ai e e amiotonu malo uma? (Tagai 1 Nifae 11:25; Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 2:27. E faapefea ona tatou faaaogaina le afioga a le Atua e pulea ai o tatou lava olaga? • O ai le fetuao lea o loo taua i le Faaaliga 2:28? (Tagai Faaaliga 22:16.) O le a le uiga o le tuuina atu o le fetuao? (O tali atonu e aofia ai le mauaina o Keriso i o tatou olaga ma maua faamanuiaga o le Togiola.) Mo Sarataisa (Faaaliga 3:1–6) • O a faamanuiaga na folafola atu e le Alii i le Au Paia i Sarataisa? (Tagai Faaaliga 3:5.) E faapefea ona avea lo tatou auai i sauniga o le malumalu e saunia ai i tatou e “faaofuina i ofu sisina” e faavavau? O le a le tusi o le ola? (Tagai MFF 128:7; tagai foi i le Esoto 32:33; Alema 5:58.) O le a le mea e tupu ia i latou o loo tusia o latou igoa i le tusi ma o loo faailogaina ona o lo latou amioleaga? (Tagai Faaaliga 21:10, 23–27; Alema 5:58; MFF 88:2.) Mo Filatelefaia (Faaaliga 3:7–13) • O le a le mea na tau mai e le Alii o le a ia faia mo le Au Paia i Filatelefaia ona ua latou “tausia [lana] upu, ma . . . e le i faafitia [lona] igoa”? (Tagai Faaaliga 3:10.) E faapefea e lo tatou ola amoitonu ona faafaigofie ai le tetee atu i faaosoosoga? • Na folafola atu e le Alii ia i latou o e manumalo, “Ou te tusi i ai le suafa o lo’u Atua, ma le igoa o le aai o lo’u Atua.” O le a le uiga o le tusia o le suafa o le Atua ma le igoa o le aai ia i tatou? (O le a avea i tatou ma Atua ma tagata nuu o lona malo e faavavau.) Mo Laotikaia (Faaaliga 3:14–22) • Na faasalaina e le Alii le Au Paia i Laotikaia o e na “faaleogalua, e le maalili e le vevela foi” (Faaaliga 3:15–16). E faapefea ona tatou “faaleogalua” faaleagaga i isi taimi? E faapefea ona faateleina la tatou tautinoga i le talalelei a Iesu Keriso? • Na folafola atu e le Alii i tagata Laotikaia, “O le manumalo ou te avatua ia te ia ma te nonofo faatasi ma a’u i lo’u nofoalii, e pei o a’u foi ona ou manumalo, ua ma nonofo foi faatasi ma lo’u Tama i lona nofoalii” (Faaaliga 3:21). O a faamanuiaga ua faafoliga mai i le folafolaga o le nonofo faatasi ma le Alii i lona nofoalii? (Tagai Roma 8:16–17.) 215 Ia toe tagatagai i le lisi o folafolaga o loo i luga o le laupapa, ma faamatala atu afai e tuu faatasi ia folafolaga, o le a latou faamatalaina le taunuuga e faavavau o le amiotonu. Tuu atu i tagata o le vasega latou te faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:20 e avea o se otootoga o nei folafolaga. 3. Ua aoaoina e Ioane e mafai ona manumalo le Au Paia ia Satani e ala i le Togiola a Iesu Keriso ma a latou molimau. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Faaaliga 12. Faamatala atu o se vaega o lenei faaaliga, na vaai ai Ioane i se faaaliga faafaailoga o le Taua i le Lagi ma lona faaauauina i le lalolagi. Faamatala atu o le fafine o loo faamatala mai i le Faaaliga 12:1–2, 5 o loo suitulaga i le Ekalesia a le Atua. O le tamaitiiti na ia aumaia o loo suitulaga i le malo o le Atua—o le malo o le a i ai i le lalolagi i le taimi o le nofoaiga a Iesu Keriso i le meleniuma. • O le a le mea o loo suitulaga ai le tarako o loo i le Faaaliga e 12? (Tagai Faaaliga 12:9.) O le a le mea na tupu i le tarako ma i latou na mulimuli i ai i le taimi o le Taua i le Lagi? (Tagai Faaaliga 12:3–4, 7–9.) O le a le mea na faia e le tarako ina ua tulia o ia i fafo? (Tagai Faaaliga 12:17.) O ai lea o loo tau ma Satani i le taimi nei? (Tagai Faaaliga 12:12.) Na saunoa mai Peresitene Uilifoti Uitilafi e faapea: “O loo i ai ni malosiaga se lua i le lalolagi ma tagata o loo i ai i le lalolagi—o le mana o le Atua ma le mana o le tiapolo. . . . Ina ua tuuina mai e le Atua tagata i le lalolagi, e le afaina pe o le a le matutua, o Lusifelo le atalii o le taeao, ma le miliona o agaga na tuliesea mai le lagi, na faasagatau atu i le Atua, Keriso ma le galuega a le Atua, faatasi ai ma le faasagatau atu i tagata o le Atua. Ma ua maasiasi i latou e faia i la tatou tupulaga i ona po nei. Soo se mea lava e faasino i ai le aao o le Atua i se galuega e fai, e galulue lava na agaga e faasese” (i le Deseret Evening News, 17 Oke. 1986, 9; upu sii a Gordon B. Hinckley i le Conference Report, Oke. 1986, 56; po o le Liahona, Ianuari 1987, 47). • E faapefea ona manumalo le Ekalesia ma le malo o le Atua ia Satani? (Tagai Faaaliga 12:11.) E faapefea ona fesoasoani le Togiola a Keriso ma a tatou molimau i tauiviga a i tatou taitoatasi ma Satani? Faaiuga Molimau atu o i latou e manumalo i faaosoosoga ma tofotofoga a le lalolagi o le a latou maua faamanuiaga o le ola e faavavau. Faamanatu atu i tagata o le Togiola a le Faaola ua saunia se auala tatou te manumalo ai pe a tatou salamo ma faamaoni. Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. “Faauta, ou te tu atu i le puipui ma ou tu’itu’i atu” (Faaaliga 3:20) Faaali atu le ata o Iesu i le Faitotoa (62170; Taga Ata o le Talalelei 237). • O le a le mea o loo aoao mai e le Faaaliga 3:20 e uiga i le Alii? (Tagai foi i le Faaaliga 22:17.) E faapefea ona e iloa e moni lea tulaga? 216 Lesona 46 “E Mau Foi O Ia Ma I Latou, E Fai Foi I Latou Mona Nuu” Faaaliga 5–6; 19–22 Faamoemoega Ina ia uunaiina tagata o le vasega ia agai atu i le lumanai ma le faamoemoe aua ua latou iloa o mana o le tiapolo o le a faatoilaloina ma o le a nofotupu le Faaola ma le manumalo. Sauniuniga 1. Faitau, mafaufau loloto, ma tatalo e uiga i mau nei: a. Faaaliga 5:1–5; 6. Na vaaia e Ioane i se faaaliga se tusi o i ai faamaufaailoga e fitu ma sa ia iloaina ni mea na tutupu i isi faamaufaailoga e ono muamua, po o vaitausaga. Na ia iloaina sa tau Satani e tetee atu i tagata amiotonu i vaitausaga uma lava. e. Faaaliga 19;1–9; 20:1–11. Na iloa e Ioane o le a fusifusia Satani ma o le a nofotupu Keriso i le manumalo i le taimi o le Meleniuma. i. Faaaliga 20:12–22:21. Na aoaoina e Ioane faapea a maea le faamasinoga mulimuli, o le a mau faatasi e amiotonu ma le Atua. 2. Tusi faitau faaopoopo: Mataupu Faavae ma Feagaiga 77. 3. Fautuaga mo le aoaoina atu: “E ui lava i mea uma, ae o le mea sili ona taua o le saunia lea o oe lava. Ia saunia ia maua le mafutaga a le Agaga Paia” (Boyd K. Packer, Teach Ye Diligently [1975], 219). O tatou uma taitoatasi e tatau ona tauivi ina ia ola e pei ona soifua ai le Faaola ma aoao atu e pei ona ia aoao atu. Ia iloiloina ma le agaga tatalo mea e mafai ona e faia ina ia mautinoa ai o loo e aoaoina atu i le aafiaga a le Agaga Paia. Faalautelega Fautuaina o le Lesona Gaoioiga e Faatosina Mai Ai Afai e talafeagai ai, ia faaaoga le gaoioiga lenei po o sau lava gaoioiga e amata ai le lesona. Ia faaali atu se nusipepa talu ai nei, ma faamatala atu ni tala faavaivailoto se lua po o se tolu, e pei o ni tala i soligatulafono po o ni faalavelave matautia o le natura. • O le a sou lagona pe a e faitau i ni tala faapea? (Aua nei talanoaina auiliili vaega taitasi.) Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le 2 Timoteo 3:1. Ia faamanino atu o loo tatou ola nei i aso mulimuli, i le taimi na taua e le Aposetolo o Paulo e “faigata.” Ia faamatala atu o se tasi o luitau o le ola ai i aso mulimuli o le aoaoina lea ina ia faatoilaloina le fefe ma le popole ina ia mafai ona tatou manumalo i tofotofoga ma faaosoosoga. O lenei lesona o le a talanoaina ai pe faapefea ona mafai ona tatou mauaina le faamoemoe ma le lototele e ala i se malamalama i mea i aso mulimuli. 218 Mau Talanoaina ma le Faaaogaina Ia talanoaina pe faapefea ona fesoasoani nei mau mai tusitusiga paia ia i tatou ia i ai se faamoemoe ao tatou feagai ai ma faigata o aso mulimuli. Fesoasoani i tagata o le vasega ina ia malamalama o e amiotonu o le a le moomia ona fefefe i le Afio Faalua Mai. 1. O le a faasagatau Satani i e amiotonu. Ia talanoaina le Faaaliga 5:1–5; 6. Ia valaaulia tagata o le vasega e faitau leotele fuaiupu filifilia. Ia faamatala atu o mataupu muamua e tolu o le tusi o Faaaliga e faatatau lea i taimi o Ioane (tagai lesona 45). O le vaega atoa o le tusi e faatatau lea i mea o le a tutupu i le lumanai ia Ioane, mai le Liliuese lea na tupu ina ua mavae le fasiotia o Aposetolo e oo i le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso ma le faamasinoga mulimuli. Ia faamatala atu o mataupu e 5 ma le 6 o Faaaliga o loo faaaoga ai le faatusa o se tusi “ua faamauina i faamaufaailoga e fitu” (Faaaliga 5:1). O faamaufaailoga taitasi e suitulaga i se vaitausaga e afe tausaga i le olaga faaletino nei i le lalolagi (MFF 77:6–7); o loo tatou ola nei i se vaitausaga o loo suitulaga ai le faamaufaailoga lona ono. (Tagai i le manatu faaopoopo lona tolu e aoao mai ai mo nisi faamatalaga i faamaufaailoga e fitu.) I le mataupu e 6, o le Tamai Mamoe (Iesu Keriso) na ia tatalaina ia uluai faamaufaailoga e ono, ua faaalia ai nisi o mea na tutupu e faatatau i lo tatou vaitaimi. • O se tasi mea na tatou aoaoina mai i le mataupu e 6 o le faasagatau atu lea o Satani i e amiotonu i le talafaasolopito atoa o le lalolagi. E tusa ai ma le Faaaliga 6:4–11, o a nisi o auala ua ia faia ai lenei mea? (O tali e mafai ona aofia ai tali o loo lisiina atu i lalo.) a. Fefasiai ma le fetauai (Faaaliga 6:4, 8) e. Oge ma le fiaai (Faaaliga 6:5–6, 8. Ia faamatala atu o le pene Roma o le averesi lea o le totogi i se aso ma o se fua o karite o se fua lea o le meaai a le tagata e toatasi; o loo faailoa mai i le fuaiupu e 6 faapea o le totogi mo le aso e tasi e na o le tau o le meaai a le tagata e toatasi e maua ai.) i. Sauaga (Faaaliga 6:9–11) • O a ni auala o loo faaaogaina e Satani i aso nei e faatoilaloina ai e amiotonu? Na faapea mai Peresitene Gordon B. Hinckley: “O lena taua matautia ma le fita, o loo faia pea ma e le iu lava. O le taua i le va o le upumoni ma le sese, i le va o le saolotoga ma le pologa, i le va o soo o Keriso ma e tetee ia te Ia. Ua faaaoga e ona fili ala eseese uma. Ua latou faaaoga le pepelo ma le tau faasese. Ua latou faaaoga le tupe ma le tamaoaiga. Ua latou faasese mafaufau o tagata i togafiti leaga. Ua latou fasioti ma faaumatia ma faaaoga ala uma e taofi ai le alualu i luma o le galuega a Keriso. . . . “[O le fili] o loo vaaia pea i taumafaiga a le toatele, i totonu ma fafo o le Ekalesia, e taumafai e faaumatia le faatuatua, tauleaga, tauemua, faia o molimau pepelo, ma tuuai i o tatou tagata o uiga ma amioga mataga e le tusa ai ma aoaoga a le Ekalesia a le Atua. . . . “O loo tau pea le taua. O loo tauina i le lalolagi atoa i mataupu nei o le saolotoga ma le pologa. O loo tauina nei e le autau a faifeautalai i le va o le upu moni ma le sese. O loo tauina i o tatou olaga, i lea aso ma lea aso, i o tatou aiga, ia tatou galuega, ia tatou uo i le aoga; o loo tauina i fesili o le alofa ma le 219 faaaloalo, o le faamaoni ma le faatuatua, o le usiusitai ma le amiotonu. O loo aafia ai i tatou uma i lea taua” (Liahona, Ianuari 1987, 47–48). • Ina ua mavae ona saunoa atu i na upu e pei ona siitia atu i luga, na toe faaopoopo mai faapea Peresitene Hinckley, “O loo tatou manumalo [i le taua ma Satani], e ui lava ina le mavae faigata i le lumanai” (i le Conference Report, Oke. 1986, 58; po o le Liahona, Ian. 1987, 48). E mafai faapefea ona tatou faatumauina le faamoemoe ma se uiga vaaia lelei ao tatou tauina le taua ma Satani? O a fesoasoaniga o loo ia i tatou e faamalosia ai i tatou e tetee atu ai i le mana o Satani ma e o loo mulimuli ia te ia? (O tali e mafai ona aofia ai tusitusiga paia ma aoaoga a perofeta soifua, pule o le perisitua, malumalu, ma fegalegaleaiga ma isi tagata o le Ekalesia.) 2. O le a fusifusia Satani, ae o le a nofotupu Keriso ma le manumalo i le Meleniuma. Faitau ma talanoaina le Faaaliga 19:1–9 ma le 20:1–11. • Na iloa e Ioane le tele o mala, taua, ma faamasinoga o le a tutupu ao lei oo i le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso (Faaaliga 8–16). Ae i le Faaaliga 19, na ia faamatalaina ai le afio mai o le Alii, e faatusa lea i se tausamaaga o se faaipoipoga (Faaaliga 19:7–9). O le a le mea o loo faatusa i ai le faletua o le Tamai Mamoe? (O le Ekalesia a Iesu Keriso.) O le a le mea o loo fautua mai e le faatusa o le tausamaaga o le faaipoipoga, i le i ai o Keriso o le faatoafaiava ma le Ekalesia o le faatoanofotane, e uiga i le sootaga i le va o le Tamai Mamoe ma lana Ekalesia? • O le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia valaaulia ai i tatou i lea tausamaaga? Na faamatala mai e Elder Bruce R. McConkie: “O loo tuuina atu nei e toeaiina o Isaraelu valaaulia i lena tausamaaga o le faaipoipoga a le Alii; o e talitonu ma usiusitai i le talalelei ua latou taliaina le valaaulia ma o le a nonofo ai i lea tulaga . . . i le tausamaaga o le faaipoipoga” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966–73], 3:563–64). • O le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso o le a oo mai lea i le Meleniuma, o se afe tausaga o le a nofotupu ai Keriso lava ia i le lalolagi. O le a le mea o le a tupu ia Satani i le taimi o le Meleniuma? (Tagai Faaaliga 20:1–3.) O le a faapefea le olaga pe a fusifusia Satani? (Tagai 1 Nifae 22:26; MFF 45:55, 58.) E mafai faapefea ona tatou faatapulaaina le mana o Satani i o tatou olaga i le taimi nei? • A mavae le Meleniuma, o le a toe tatalaina mai Satani mo se vaitaimi, ma o le a tau ai se taua tele mulimuli i le va o le autau a le Atua ma le autau a Satani (Faaaliga 20:7–8; MFF 88:111–13). O lenei taua e ta’ua i nisi taimi o le taua a Koku ma Makoku. O le a le taunuuga o le a i ai lenei taua tele i le faaiuga o le Meleniuma? (Tagai Faaaliga 20:9–11; MFF 88:114–15.) Talu ai ona o le faaiuga o le taua ua uma ona iloa, o le a lo tatou tiutetauave e tusa ai ma lenei manumalo? Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson: “O aso taitasi uma lava e maua ai e au a le tiapolo ma au mo le lelei, ni soo fou. O aso taitasi uma lava ua tatou faia ai ni filifiliga patino e tele ua faailoa atu ai le vaega o loo tatou lagolagoina. Ua mautinoa lava le iuga—o le a manumalo le au a e amiotonu. Peitai, o le mea tatou te le o iloa i le taimi nei, o le tulaga lea o le a tutu ai patino i tatou taitoatasi i lenei taua, i le taimi nei ma le lumanai—ae po o le a 220 Lesona 46 foi le ituaiga lototoa o le a tatou tutu ai. Pe o le a tatou faamaoni ea i o tatou aso mulimuli ma faataunuu a tatou misiona na muai faauuina ai i tatou?” (Liahona, Fepuari 1989, 3). 3. A maea le faamasinoga mulimuli, o le a mau faatasi e amiotonu ma le Atua. Faitau ma talanoaina fuaiupu filifilia mai le Faaaliga 20:12–22:21. • A mae’a le taua tele mulimuli, ona oo mai lea o le faamasinoga mulimuli. O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le Faaaliga 20:12 e uiga i le ala o le a faamasinoina ai i tatou? O a faamanuiaga o le a oo mai ia i latou o e faamasinoina ua amiotonu? (Tagai Faaaliga 21:3–7. Ia lisi i luga o le laupapa tali a tagata o le vasega. O tali e mafai ona aofia ai tali o loo lisiina atu i le isi itulau.) O e amiotonu o le a: a. Mau faatasi i le afioaga o le Atua (Faaaliga 21:3). e. E le toe oo ia i latou le oti, faanoanoa, tagiaue, po o le tiga (Faaaliga 21:4). i. Latou te maua mea uma i le avea ai ma atalii ma afafine o le Atua (Faaaliga 21:7). • E mafai faapefea e le iloaina o nei faamanuiaga ona fesoasoani ia i tatou ao tatou feagai ai ma faigata i lenei olaga? • Faaaliga 21:10–22:5 o loo faamatala mai ai le mamalu selesitila o le lalolagi ma le aai o le a nonofo ai i latou ua mauaina le mamalu selesitila. Aisea e leai ai se malumalu i le aai selesitila? (Tagai Faaaliga 21:22. O le faamoemoega o le malumalu o le faalatalata atu ai lea o i tatou i le Atua ma aoaoina ai i tatou i lana fuafuaga. A tatou toe ola faatasi la ma ia, e le toe manaomia la ni malumalu.) O le a se mea o loo tau mai e le Faaaliga 22:14 ia i tatou e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai ona tatou ulu atu i faitotoa o le aai e faavavau? Na faamatalaina e Peresitene Tavita O. Makei se faaaliga na ia vaaia ai se aai matagofie, ma le toatele o tagata o loo laei papae, faatasi ai ma le Faaola: “O le aai, ua ou malamalama, o le aai a le [Faaola]. O le Aai e Faavavau; ma o tagata na mulimuli atu ia te ia o le a mau ai iina i le filemu ma le fiafia e faavavau. “Ae o ai i latou na? “E pei ua faitauina e le Faaola o’u manatu, na ia tali mai e ala i le tusi atu i se ‘afali’o sa i o latou luga ae, ma o loo tusia ai i luga i le auro ia upu: O I Latou Nei O E Ua Faatoilaloina Le Lalolagi—O e Ua Matuai Toe Fanauina Moni Lava!” (Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, comp. Clare Middlemiss [1976], 60). Faaiuga Ia faamanino atu o le Feagaiga Fou e faaiuina i se savali o le faamoemoe. O perofeta e pei o Ioane le Tali Faaaliga na ia vaaia mea o le a oo mai ma tauina mai ia i tatou ia faamanuiaga o le a tatou mauaina pe afai tatou te tutumau i le amiotonu ma tumau seia oo i le iuga. Ia molimau atu o le a manumalo le amiotonu i le faaiuga o le lalolagi. Ia uunaiina tagata o le vasega ina ia latou faaaogaina le lototele ma le faamoemoe mai lenei malamalamaaga ao latou tetee atu i le amioleaga ma saili ina ia faatoilaloina faigata o le olaga. 221 Manatu Faaopoopo e Aoao Atu Ai O mea nei e lagolago atu ai i le otootoga o le lesona ua fautuaina. Atonu e te manao e faaaoga le tasi po o le sili atu foi o nei manatu e avea o se vaega o le lesona. 1. O le tulaga matautia o le pupu atu o o tatou loto i mea faalelalolagi • O le Faaaliga 18:11–18 o loo aoao mai ai faapea o le a tagitui e amioleaga ona o le le toe mauaina o a latou tamaoaiga faalelalolagi ma o le a latou ofo i se lalolagi tele e mafai ona faatafunaina i sina taimi puupuu. O anafea na e vaaia ai ni tamaoaiga faalelalolagi o faatafunaina pe mou atu i se taimi puupuu? • O a ni tulaga matautia o le pupu atu o o tatou loto i mea o lenei lalolagi? O a ni auala o loo taitaieseina ai i tatou e mea faalelalolagi mai mea faaleagaga? 2. O le Uluai Toetu Tuu atu i se tagata o le vasega e faitauina le Faaaliga 20:4–6. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i nei fuaiupu, ia fetufaai atu i ai le faamatalaga lenei (i le isi itulau): O le Uluai Toetu, po o le toetu o e amiotonu, o le a amataina i le Afio Faalua Mai o le Faaola. O i latou o le a mauaina se taui faaselesitila pe faaterasitila o le a tutu mai i lenei toetutu (MFF 88:98–99). O le Toetu Lona Lua, po o le toetu lea o e amioletonu, o le a le amataina seiloga e oo i le faaiuga o le Meleniuma. O i latou o le a mauaina se taui faatelesitila ma atalii o le malaia o le a tutu mai i lenei toetu (MFF 88:100–102). 3. O faamaufaailoga e fitu i le tusi o Faaaliga O le siata lenei ua tuuina atu ai ni faamatalaga e uiga i faamaufaailoga taitasi e fitu. O le siata e mafai ona faaaogaina ina ia malamalama ai i le tusi o Faaaliga. 222 Lesona 46 Faamaufaailoga O Mea Taua Faamaufaailoga muamua O le foafoaga ma le pa’u o Atamu ma Eva; o le galuega a Enoka ma le faaliliuina o lona nuu i le lagi (Faaaliga 6:1–2). Faamaufaailoga lona lua O Noa ma le Lolo (Faaaliga 6:3–4). Faamaufaailoga lona tolu O galuega a Aperaamo, Isaako, Iakopo, ma Iosefa (Faaaliga 6:5–6). Faamaufaailoga lona fa Galuega a Mose; o le Esoto; o le vaitaimi o nofoaiga a faamasino; o le vaitaimi o nofoaiga a tupu; o le vaeluaina o le malo; o le fetauai o malo (Faaaliga 6:7–8). Faamaufaailoga lona lima O le fanau mai, galuega, faasatauroga, ma le toetu o Iesu Keriso; o le faavaeina o lana Ekalesia ma le galuega a Aposetolo; o le faamaturoina o Aposetolo; o le Liliuese (Faaaliga 6:9–11). Faamaufaailoga lona ono Faaauauina o le Liliuese; toefuataiina o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita; faailoga o taimi ua oo mai (Faaaliga 6:12–17; 7:1–8). Faamaufaailoga lona fitu Taua, mala, ma le faatafunaga; Afio Faalua Mai o le Alii (Faaaliga 8:1–19:21). Meleniuma o le filemu (Faaaliga 20:1–6). Ua tatalaina Satani mo sina vaitaimi, o le taua tele mulimuli, ma le faamasinoga mulimuli (Faaaliga 20:7–15). A maea le faamaufaailoga lona fitu O le a faaselesitilaina le lalolagi (Faaaliga 21:1–22:6). • Ia faamanino atu o faamaufaailoga muamua e lima o loo ta’ua i fuaiupu e 11, o le faamaufaailoga lona ono o loo ta’ua i fuaiupu e 14, ma le faamaufaailoga lona fitu o loo ta’ua i fuaiupu e 226. O le a se mea o loo aoao mai e lenei faamamafa ia i tatou? Ia faamanino atu na matuai gauai atu lava Ioane i mea na tutupu i o tatou taimi ma le lumanai. O le tusi o Faaaliga na tusia mo o tatou aso, ma o le a faamanuiaina o tatou olaga ao tatou suesue i ai ma saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. 223 SAMOAN 4 02356 81890 35681 890 0