mai laufanua o aukilani - pacificlanguages
Transcript
Issue 19 24th May 2010 SAMOA $2.50WST AM SAMOA $2.00USD www.lemanameasamoa.co.nz NEW ZEALAND $2.50 NZD AUSTRALIA $3.00AUD Molia Faifeau EFKS Toamua faaoolima mataga Fa’apa le fana i le Faife’au, tofu i Tafa’igata Itulau 3 Taumafai Loia Sili ave i tua moliaga o Leuluaialii Olinda Itulau 5 Fa’asa’o e le Komesina o leoleo galuega, Toomaga mo e Puapuagatia Itulau 9 Tatala aloaia i Sini le nusipepa mo le mamalu o Samoa i Ausetalia, 7th June 2010 Itulau 56 Taumafai e fasioti matai sa leoina le vavao a le nuu Itulau 13 Le Manamea Samoa Silasila Itulau 3 Lau Nusipepa e faafiafiaina oe 14th September 2009 1 Mai le Faatonu HEAD OFFICE: 64 Curletts Road, Upper Riccarton, Christchurch. PO Box 6261, Upper Riccarton, Christchurch Phone. 03 - 341 8558, Fax. 03 - 341 8568 Website. www.lemanameasamoa.co.nz Email. [email protected] MANAGING DIRECTOR/PUBLISHER Sulusulumaivasa Leituala Aiva II (Ivan) CHIEF EDITOR Tiumalumatua Maifea Fetu SUB EDITOR Havana Umaga GENERAL MANAGER Katie Sulusulumaivasa ADMINISTRATION Violet Lam Sam BUSINESS ADVISORS Lavatai & Sara Tiatia COLUMNIST Rev. Iosefa Lale Peteru Leatiogie Etena Pouli Mafutaga Aufaigaluega a le Atua Kalaiesetete Falefa Fa’aoleole Elisaia Fetu Tumanu Paiaaua COMMUNITY NEWS Christchurch Peilua David Lam Sam Leatiogie Etena Pouli Fogalele Molioo Lafi Faalilo Soe Tugaga Palmerston North Fealofani Tini Brown Dunedin Afamasaga Pavihi Wellington Tautalatasi Jahnke Auckland Vui Masinamua Aukuso Victor Sydney, Australia Lealaifola Lauvale Sua SPORTS Hanita. N. Otto SAMOA CORRESPONDENCE Agafili Tuitolovaa Tusitala Tolo Tiumalumatua Maifea Fetu Toe faatalofa atu i le mamalu o le au faitau ma paaga uma a Lau Manamea Samoa. Malo le pale faafetai foi le nofo tatalo ua mafai ai foi ona tatou mafuta i luga o le tatou nusipepa. Manatu ua tatou taufai maua uma tala i fusuaga ma misaaga ma upu upu tetele ia sa tau faamatala atu e le tatou nusipepa, ae ua soo atoa ai le lalolagi tele i ata o loo faasalalauina ai i luga o le initaneti lenei mataga inā tele. Aua foi e maitau atu i faaupuga ma tala o loo lalau mai e foliga o i latou ia na taua’i misa o Faifeau ma o latou faletua. Ua lagona tele ai le faanoanoa, aua foi pe a ta mafuafau ifo o ita o le tagata tautua lotu o se aulotu, ua le gata ina ave atoa iai le faamoemoe ola i le auauna a le Atua o le sui vaaia lea o le Atua i soo se ekalesia, ua faamoemoe iai ita ma le fanau, o le mea e saunoa mai ai o le mea lelei tele lea aua le lelei o ita ma lota aiga, i taimi e feagaia ai le faifeau ma lana lafu mamoe. Ae foliga mai e eseese mamao uiga ma foliga pe a na o faifeau ma faletua, le o iai nisi o le aulotu poo le lafu mamaoe a le Atua. Ua pei ua ta faalogo i misa ma faaupuga a nuu ma alalafaga i aso ia, o upu a ua tau atu iai ua auato atu lava a tau ane ai lava pau le mea ia lavea ma ita ai le isi tagata, o upu masoā ma lē lelei ma upu o le faavevesi ma le fia fasioti tagata ua mapuna mai i fofoga o faifeau ma faletua i lea vevesi. Ua aunoa lava ma ni foliga o ni auauna a le ATUA SOIFUA, ae ua o ni auauna malolosi a satani ma ana au, fai mai se tasi o lafoga, “afai o outou o ni auauna a le Atua sei nofo mai i lalo”. Ua fesiligia poo ni auauna a le Atua, aisea? Aua foi ua lē foliga o ni auauna a le Atua i a latou gagana ma uiga ua faaalia nei i luga o le initaneti. Ua iai nisi ua le fiafia ina ua faaalia mai nei uiga mataga, sao lelei aua foi e maualuga tele le tatou faaeaea i le Atua ma lona finagalo, aemaise ai le Aufaigaluega paia a le Atua i le Samoa aua o loo faavae si o ta atunuu i le Atua lea e tasi. O le mea ofo ai le loto ua leai lava ma se tasi na iai i lea taimi na te mafaia ona faatupuina le filemu, a tau māmā atu le pisa a faifeau, ao le faaopoopo a faletua sole ua matua’i oso atu ai lava ma lota ita. Ua popole ai foi ma lo’u nei loto i nai aulotu ma ekalesia o loo tausia ma galulue ai nei faifeau ma o latou faletua, aua foi afai ua le mafai e le faifeau ona laveaina ia, le mafai e le faifeau ona laveaina lona faletua, le mafai e le faletua ona laveaina le faifeau, o le fesili o le a tula’i mai, e faapefea la ona laua laveaina le lafu mamoe a le Atua Soifua i taimi e osofaia ai e satani?, pe afai o lea ua faaaogaina e satani i laua e faia ma ana auauna. O la’u tali ua tatau nei ona toe silasila totoa aulotu ma ekalesia i ia auauna, aua foi e sili le malolo o le faifeau ma le faletua lea na faia lenei vevesi nai loo le fano uma ai o le lafu. O le mea foi lea na tutulu ai lo tatou Alii o Iesu Keriso i le silasila atu ua tele le saito e fia seleseleina ae le lava le aufaigaluega e faamoemoeina e le Alii mo lona finagalo. Talitonu foi le faamoemoe o loo toatele nisi o le aufaigaluega agavaa o loo fia galulue mo lo latou Atua soifua. Avatu ai foi faa fautuaga i le mamalu o ekalesia ma aulotu aemaise ai foi le mamalu maualuluga i faifeau ma faletua, ina ia mata itu taimi o fonotaga ma faatasiga i manatu faaalia ma finagalo, aemaise ai le faaaogaina o telefoni feaveai ma nisi o masini i nei onopo, aua ua faigofie ai ona oo atu i luga o initaneti nisi o vaega e le tatau le tatau lava ona faasalalauina. Ua mautinoa ua i faitotoa lava le fili ma ana mailei na te faaleagaina i tatou o le fanau a le Atua, ae ia tatou loto tetele ma faamalolosi ma fefaapalepale ai ile alofa o le tasi i le isi uso, a afaina foi se tasi uso, ia lava papale le isi, pei o upu o si o tatou atunuu. A sala uta, ia tonu tai, aua foi e leai lava se tasi e atoato, ae na o le au faatasi lava ma Iesu tatou te mafai ai ona tetee atu le ita ma le fia faamisa ma le fia taui ma sui. O le toilalo o le tagata kerisano, o lo tatou toilalo faatasi lava lea aua ua malo ai satani. Ua toilalo faatasi ai ma lo tatou Alii o Iesu e ou le talalelei, ae na ia maliu ma toe soifua manumalo mai ina ia le fano lava se tasi e faatuatua ia te ia. Ua maea atu foi le faigapalota laititi pei ona alo atu iai lo tatou atunuu lea foi ua mautu mai, ua malolo le isi nofoa sa faamoemoe iai le Tautua Party ae malo mai le sui o le Malo poo le HRPP. O loo atagia mai foi i le faigapalota a Safata, e ui ina malo mai ai le susuga i le faipule ia Palusalue Faapo le ll, ae ono malolo foi lea sui o le Tautua Party ae toe manumalo ai foi le HRPP i le faigapalota tele a Samoa lea o loo loma mai nei, pei ona maitau atu i le aofaiga o palota na malo ai Palusalue ma palota na maua e sui e toalua a le HRPP lea sa latou tauva. E foliga mai tiga ona tele le au tetee i le HRPP, ae o loo sili atu foi le toatele o i latou o loo lagolagoina le susuga ia Tuilaepa Sailele ma lana faigamalo o loo latou taitaia si o ta malo tutoatasi o Samoa. Ia talosia ia ia aua nei maua mai luga o ni initaneti ni fusuaga a alii faipule ae ia taialalo pea ma oloolopitovaa pea le sailiga o le tofa mamao ma le faautautaga oo aua si o tatou atunuu ma ia saogalemu pea i le agalelei o le tatou Alii o Iesu Keriso,le alii ole Manumalo. Ia tatou toe feiloai foi i le isi lua vaiaso o muamua, faafetai faitau, Soifua Tiumalumatua Maifea Fetu DISTRIBUTION Christchurch Soisoifua Tiumalumatua Wellington Papalii Peniata & Patosina Madar Auckland Lilomaiava Scanlan & Saofai Masalo Palmerston North Fealofani Tini Brown Timaru Tumanu Paiaaua Dunedin Afamasaga Pavihi Invercargil Togisia Peseta Samoa Agafili Tuitolovaa Sydney, Australia Lealaifola Lauvale Sua DESIGN & LAYOUT Graphic Icon Shabbir Mohammed Sohel Shazil Mohammed 75 Hamlin Rd, Mt. Wellington,Auckland, NZ Ph. 09-570 2786 Mob. 027 4860099 www.graphicicon.co.nz © Lemanamea Samoa reserves the rights to all editorial and advertising subject to copyright. All contributed articles do not reflect the opinion of the Le Manamea Samoa Newspaper. Issue 19 www.lemanameasamoa.co.nz 24th May 2010 SAMOA $2.50WST AM SAMOA $2.00USD NEW ZEALAND $2.50 NZD AUSTRALIA $3.00AUD Molia Faifeau EFKS Toamua faaoolima mataga Fa’apa le fana i le Faife’au, tofu i Tafa’igata Itulau 3 Taumafai Loia Sili ave i tua moliaga o Leuluaialii Olinda Itulau 5 Fa’asa’o e le Komesina o leoleo galuega, Toomaga mo e Puapuagatia Itulau 9 Tatala aloaia i Sini le nusipepa mo le mamalu o Samoa i Ausetalia, 7th June 2010 Itulau 56 Taumafai e fasioti matai sa leoina le vavao a le nuu Itulau 13 Le Manamea Samoa Silasila Itulau 3 Lau Nusipepa e faafiafiaina oe 14th September 2009 1 www.lemanameasamoa.co.nz 2 24th May 2010 Le Manamea Samoa Molia Faifeau EFKS Toamua faaoolima mataga Tusia: Tusitala Tolo Ua tatala le feagaiga a le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i Toamua Faleata ma lo latou faafeagaiga le susuga Meaalofa e mafua i se moliaga faasolitulafono ua molia ai e leoleo. O le aso Lulu 12 o Me 2010 na taofia ai e leoleo le faifeau mo suesuega e mafua i se tagi a se tamaitai 31 tausaga le matua. O lea tamaitai e pei ona faaalia mai e le sooupu o le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui afioga Leaupepe Fatu Pula, sa ti’eti’e ma le faifeau i Aleisa lea na faakisi faamalosi ai ma tago le faifeau i vae o le tamaitai ise taumafaiga e faatino se faaoogalima mataga. O le mataupu lenei ua faateia le aulotu aemaise o le afio’aga e pei ona fono ai le aulotu i le aso Toonai15 o Me 2010 ma faia ai le faaiuga e tatala le feagaiga ma ia tulai ese loa le faifeau ma lona aiga. E salalau mai lipoti o lenei mataupu o loo usuia le fonotele a le EFKS i Malua i le vaiaso na tea nei. Ua faamaonia mai e leoleo o le moliaga e tasi o le faaoolima mataga o le a tulai ai le faifeau i le faamasinoga i le aso Lulu o le vaiaso nei 26 o Me 2010. Ua 68 tausaga o le soifua o le a ua molia ma ua tele tausaga o galulue ma lona faletua i le ekalesia EFKS i Toamua. Ua to’alua ai faifeau o le EFKS ua aafia i moliaga faasolitulafono tau faaoolima mataga e pei ona faasalaina ai se isi faifeau le susuga Lealofi Oto lea ua maea ona tuli lona faasalaga i le toese i Tafaigata. O loo faaalia ise molimau e lei mafai ona faamaonia e faapea o le tamaitai na aafia i le gaioiga a le fa ifeau, e fai lona to’alua ma na alu i le maota o le galuega e totoma pe su’e Ie Toga ae faapea ane loa iai le ua molia late ti’eti’e i Aleisa lea e tupu ai ma le solitulafono. O le Malumalu o le EFKS i Toamua Fa’apa le fana i le Faife’au, tofu i Tafa’igata Tusia: Tusitala Tolo O le tuanai o le tolu aso talu ona maea faamanatu le Kerisimasi o le tausaga e 2009 na alu ane ai le alii o Tifaga Junior Aiono Atoa, ma le sapelu ma se laau malosi ile fale o le faife’au o le latou nuu. Na iloa atu e le faletua o le faifeau le agai ane o le alii ma le fana ma le agaese ma ia vala’au ane ai i lona toalua e vaai Tifaga ma le fana. Na faapa e le alii le laau malosi ae o le vave o le ‘alo na le lavea ai le faifeau. O Tifaga e iai le talitonuga o lona aiga ma i latou e masani ai i ona uiga e tau aafia ile gasegase o le mafaufau. Peitai o le lipoti mai le vaega o le falemai autu o Tupua Tamasese Meaole e gafa ma gasegase o le mafaufau o loo ta’ua ai le malamalama lelei o Tifaga i le mea na tupu ma lana gaioiga na fai. O le aso 29 o Tesema o le tausaga ua mavae 2009 na agai ane ai Tifaga ma le laau malosi ma le sapelu ile faifeau ise taumafaiga e faaoo le oti. E tuaoi le fale o Tifaga ma le fanua o le faifeau i Lepale i Fasitoo uta. O le moliaga o le taumafai e faaoo le oti e mafai ona soloatoa ai se tagata ile falepuipui pe a faamaonia ile faamasinoga. E le gata ina molia Tifaga i lea soligatulafono ae sa molia foi ile faaaupegaina ini aupega ua faa- Le Manamea Samoa matalaina o se fana ma se sapelu, aemaise o le moliaga o le umia o se laau malosi e lei laiseneina atoa ma le moliaga o le faapa o le laau malosi. O le falepuipui le faasalaga o ia moliaga uma. O lona ioeina o moliaga na avea ma itu lelei mo Tifaga ile silasila a le faamasinoga, peitai o lana gaioiga na faia e matua matuia ma ogaoga tele. Faaalia e le afioga Vui Clarence Nelson le faamasino o le faamasinoga maualuga na faia le faaiuga o Tifaga, o le solitulafono o le umia o se laau malosi e matuia tele ma o lea tulaga, na toe faaopoopo ai e le Palemene le mamafa o lona faasalaga. O tolaulauga o le moliaga o lea taulealea na ta’ua ai na mafua ona faatino e Tifaga le gaioiga ma le solitulafono ona o le faifeau na ia muamua ta’i atu le fana i le na molia ise aso na muamua atu ai, le mafuaaga lea o lona le fiafia ma faatino loa le gaioiga ua molia ai. Ua teena ai ma le talia e le faamasinoga le faamatalaga a le na tagi o loo faaalia ise lipoti e faapea sa ia le malamalama lava pe aisea na faia ai e Tifaga lea gaioiga ia te ia. E tuaoi fanua o le ua molia ma le na tagi i Lepale. E iai aafiaga o le mafaufau o le alii o Tifaga e pei ona ia faaaoga ni fuala’au mai le falemai ma ose itu lelei lea mo ia, faatasi ai ma lona faatoa molia lea ise solitulafono. O ona moliaga uma e aofia ai ma le taumafai e faaoo le oti e tolu tausaga ua falepuipui ai. Se vaega o le Falepuipui i Tafa’igata ua nofosala ai nei Junior Tifaga Ai’ono na ia taumafai e faaoo le oti ile faafeagaiga o le latou nuu. 24th May 2010 3 “O LE MALUAPAPA FA’ALEAGAAGA” Falefa Faaoleole Elisaia Fetu ( Failauga Ekalesia Metotisi Samoa Kalaiesetete ) O le lauga i le suafa o le Tama, ma le Alo ma le Agaga Paia. O le tatou Matua ole a maua mai le - Mareko 10:45 "Auā foi o le Atali'i o le tagata, na lē sau o ia ia auauna tagata ia te ia ae peita'i, ia auauna o ia ma foaiina atu lona ola, o le togiola, e sui ai tagata e to'atele" O le fetalaiga tuusao a Iesu e tali atu ai ma faanofogofie ai manatu lagalaga ma lagona le fiafia o lona ausoo, ina ua latou iloa o lea ua uma ona momoli le manao o Iakopo ma Ioane le fanau a Sepetaio ia nofo le isi i le itu taumatau, ao le isi i le itu tauagavale o Iesu. O le fuaiupu e 35 agai i le 45 o le Tusi nei o lo'o manino lelei mai ai le lē fiafia o le ausoo ia Iakopo ma Ioane ona o lo la manao. A ua silafia lelei lava e Iesu le mea ua tupu i lona ausoo. E leai lava se isi o le toa 12 e le fia nofo i nofoa nei pei ona momoo iai Iakopo ma Ioane auā foi e fia o uma lava i luga, e le fia toilalo foi le isi soo i le isi soo. O le ala lea o le vave tali atu o Iesu ma faapea atu. Vaai outou lo’u ausoo, o alii o nuu ese a poto lava ma malosi ma toa le tagata ma lelei lana finau o ia a lena ua sili, ma pule ma aliitai iai i latou. Ao outou lo’u ausoo, e lē faapena outou. "Ao sē fiasili ia te outou ia fai o ia ma a outou auauna. O sē fia muamua foi ia te outou, ia fai o ia ma tautua a outou uma." E matuā valavala lava ma eseese mamao faanaunauga i tulaga ma nofoa o loo finau iai le ausoo, ma le finagalo saili malo o Iesu pei ona faaalia nei. A fai ma auauna ona sili lea, a fai foi ma tautua ona muamua lea. O le ala lea na faaaogaina ai e Iesu le fuaiupu lea e 45 ua fai ma a tatou matua e faapupula atili atu ai i le ausoo le uiga loloto o lona finagalo. "Auā foi o le Atalii o le 4 24th May 2010 tagata, na lē sau o ia ia auauna tagata ia te ia, ae peitai ia auauna o ia, ma foai atu lona ola, o le Togiola, e sui ai tagata e toatele." (1) Auā foi o le Atalii o le tagata O le aoaoga faale Feagaiga Tuai a le Atua i lona nuu o Isaraelu pei ona taua i le Levetiko, Afai e mativa se uso ma faatauina atu e se tagata ese ma lona fale ma meatotino, e mafai lava e sona uso, Tamā, Tinā po o se isi o lona aiga o tamaoaiga ona toe faatauina mai. O le faamoemoe o le Atua ia tumau le maopoopoga o ona tagata ae maise o le alofa ia fusia ai lagona o lona nuu. O loo taua foi e Paulo ia Filipi o Iesu o ia foi sa uiga faatasi ma le Atua ua faamaualalo o ia ia te ia, ua uiga faatasi ma le pologa, ua avea e ia o ia lava e avea ma tagata, ua ia anaana seia oo ina maliu, o le maliu lava lea i le Satauro. O le Atua mamalu, ma le Atua paia a ua faamaualalo e ia o ia lava ua fai ma tagata. O le uiga tonu lea o le faaaogaina e Iesu i lana fetalaiga lenei o le upu Atalii o le tagata ina ia manino ma malamalama lelei lona ausoo o lē o loo latou faafeagai (Iesu). E le gata o ia o le Alo o le Atua soifua ao ia foi o le Atua ua Liutino tagata. Ua ia finagalo malie ia avea o ia e ia lava ia fai ma tagata e ala ia Iesu Keriso ina ia laveaiina ma faaolaina le tagata. Ae maise o le manino o lona finagalo alofa ia faamaopoopo, laveai ma faaola le tagata ma toe faatau mai le tagata ua pau atu i le loloto o le agasala. Na le sau o ia ina ia auauna tagata ia te ia, ae peitai ia auauna o ia E ui lava o ia o le Atua mamalu, paia ma silisiliese, ao lenei ua faamaualalo lava o ia, ua le gata ina avea ma tagata, a ua avea foi ma auauna mo le tagata. O le natura faale tagata ua masani ai tatou, a iloa loa e tigaina pe pologa ma mafatia se galuega e le fia alu i ai e lē fia faia foi, peitai i le tatou matua, na afio mautinoa mai lava le Atalii o le tagata, e sau e auauna, mo le tagata, e pologa, e mafatia, e oloia ma amusia, e tigaina foi ma tuulafoaia. Aisea? E fia auauna ma tautua mo le tagata. Savali le pipili, tautala le gugu, pupula le tauaso, faalogo le tutuli, ma isi vaega e tele ua oo lava ina toe faaolaina le tagata ua oti Aisea? E maualuga le tagata i le finagalo o Iesu, na afio mai e auauna, ina ia ola le tagata. Ua ia foai atu lona ola Ua leai lava se mea e tasi o tuua, ua oo lava i lona soifua paia ua foai ma ofo mo le tagata. Ua foliga mai ua suamalie ia te ia mea tiga ma matuitui o le olaga ma tiga o le satauro ae sasaa mai lona toto e ala i lona maliu, o le ola lea mo tatou uma. O le Togiola - e sui ai tagata e toatele Ua ia faamaualalo, ua avea ma tagata, ua auauna foi mo le tagata. Ae faaiu i le foai o le ola mo le tagata. Oka! Se alofa i na tele. O le uiga atoa lea ma le taunuuga o le auaunaga a Keriso mo lona soifua ofoina. O lo tatou ola ua uma ona totogi, ae totogi mai i lona soifua. Ua le mo se toatasi, ao le lalolagi ma tagata uma. I le tatou matua la, ma le tali atu a Iesu i lona ausoo. A toe faamatala ma faafaigofie, e peiseai o loo fetalai atu Iesu Peteru, Ioane, Iakopo ma lo’u ausoo, soo se isi lava o outou e fia nofo i lo’u itu taumatau poo lo’u itu tauagavale o le auala lea e saili ai. A fia sili ia fai ma auauna, a fia muamua foi ia fai ma tautua. O le ala lea o lana fetalaiga. "O lē nofo i lou itu taumatau ma lou itu tauagavale, e lē ia te au lea ona avatu ae tau lava o ē ua saunia mo i latou lea mea." Ou te manatu o le fafagu foi lea mo i tatou uma lava o soo o Keriso, ae maise o lo tatou faamoemoe atu i le ola e faavavau, ao le auala lea e saili ai, lea ua faaalia mai e Iesu i ai tatou. Ia onosai e auauna, pologa, mafatia, oloia, oono, ma tigaina e tautua Keriso ma lana feau ma le talalelei, e mautinoa foi e nofo i le itu taumatau po o le agavale o Iesu pei o lana fetalaiga. O outou uma ua faamanuiaina e lo’u Tamā Inā ulufale maia i le fiafia o lou Alii. Pule lava le tagata ia pe fai sana auaunaga i le Atua, pe leai foi, ae na o lenei le faamanatu. Ia manatua o ia o le Atua mamalu ma le paia, a ua faamaualalo e ia o ia lava e avea ma tagata ma auauna mo oe ma au mo lo ta faaolataga. O le mea moni o oe ma au o tagata mo Keriso, o ivi ma aano ma toto o Keriso i tatou e ala i le Talalelei. Ua sasaa mai lona ola mo i tatou. O le a le tatou tali atu? E le o se auaunaga e alu alu a tuu, tafafao toe fai foi lea. Pe faapea foi aua le popole e le iloa pe tei a ua tatou maua le ola e faavavau. Ioe, poo fea lava tatou te saili i ai poo fea foi le Ekalesia o loo tatou auauna ai, ae le maua fua le ola e faavavau pe faigofie foi le alu atu lava nofo i le itu taumatau poo le agavale o Iesu. O lona finagalo auauna pe a fia sili, tautua pe a fia muamua. Soo se tasi e fia auauna mo Keriso, ia fua lava ia Keriso lana auaunaga, ia faavaa ma faavae ia Keriso le soifua tautua ona tatou ulufale lea i manuia ua uma ona saunia e Keriso mo tatou. Fai mai le tatou matua - "Auā foi o le Atalii o le tagata na lē sau o ia ia auauna tagata ia te ia, ae peitai ia auauna o ia, ua ia foai atu lona ola o le togiola e sui ai tagata e toatele." Ia soifua ona o Iesu Amene Falefa Faaoleole Elisaia Fetu Failauga Ekalesia Metotisi Samoa Kalaiesetete Le Manamea Samoa Taumafai Loia sili ave i tua moliaga o Leuluaialii Olinda “E le mafai seiloga ua faatino le malosi o le tusi saisai” Tusia: Tusitala Tolo Ua faamaonia mai e se ofisa sinia o le Matagaluega o Faamasinoga o se lesitala le oo atu oni tusi se lua mai le Loia sili a le Malo i lo latou ofisa, ua talosagaina le toe faaui i tua o moliaga faasolitulafono o le tamaitai loia o Leuluaialii Olinda Woodroffe. “Ua lua tusi ua aumai ae e lei tali lava iai lo matou ofisa ona o loo iai le poloaiga a le faamasinoga mo se tusi saisai e taofia ai le tamaitai loia ma ia tulai i le faamasinoga”, o le faamalamalamaga mai lea a le ofisa sinia o le faamasinoga. O loo iai se faamasinoga e suesueina ai tuuaiga faasaga ile tamaitai loia poo se Tribunal, ma o le fuafuaga lea o loo iai faaui i tua moliaga e lua o le faia o upu faalumaluma ma upu tau faifai faasaga ile afioga Leuluaialii Olinda, ae ave e soalaupule e le Tribunal a le sosaiete a loia i Samoa le Samoa Law society. O le faasea a le alii Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi ma le Le Manamea Samoa faasea a le Matagaluega o Faamasinoga na ave ile sosaiete ona oni uiga faaalia o le tamaitai loia lea ua mafua ai lea suesuega tau faamasinoga. Ua faaalia e le ofisa sinia o le faamasinoga o loo faigata ona faamatuu atu e le ofisa le manaoga o le Loia sili e toe faaui i tua moliaga ona o le tusi saisai. “Seiloga lava ua faatino le malosi o le poloaiga e ala ile tusi saisai ona faatoa mafai lea ona iai se fuafuaga faapea i moliaga”, o le tali lea a le ofisa sinia. Ua ia ta’ua foi e le mafai ona toe faaui i tua se moliaga faasolitulafono faasaga ise tagata pe afai ua faatonuina se tusi saisai. O lona uiga seiloga e maua le tagata lea ma avatu e tulai ile faamasinoga ona faatoa faatino ai lea o se isi gaioiga ua talosagaina e le itu a leoleo poo le itu a le o loo molia. “E le mafai foi ona toe faaleaoga le poloaiga mo le tusi saisai”. O le masina o Fepuari o le tausaga nei na toe vala’au ai moliaga o Leuluaialii Olinda ile faamasinoga faaitumalo, lea e lei mafai ona oo atu ai le ua molia le mafua’aga o le poloaiina o se tusi saisai e le itu a leoleo ma faapea ona talia e le faamasinoga. Ua ta’ua i nisi lipoti na le O le Loia sili a le Malo, afioga Aumua Ming Leung Wai mafai ona lava ane le tamaitai loia ona sa iai se faamasinoga taua e manaomia ai lana auaunaga faaloia sa faia i Ueligitone. O le mataupu i eleele o Siumu o loo tulai ai Leuluaialii Olinda peitai ua faaauau e se isi loia mai Niu Leuluaialii Olinda Sila o se QC lea tulaga, seia talia le tulaga e taoto iai moliaga o Leuluaialii Olinda o loo ile faamasinoga faaitumalo le District court. 24th May 2010 5 MAI LAUFANUA O AUKILANI Vui Masinamua E le lavea le Peresetene o Amerika i Taitai Tamaoaiga Luasefulu o le Lalolagi I le tele o taimi e faitau ai tagata faapea o Amerika o le atunuu sili ona milionea i le lalolagi. Atonu e saó ia fuaitau pe a silasila i le faaaogaina o le tala meleke e le lalolagi, ma e faapea foi ona fuaina i ai le tamaoaiga o le lalolagi atoa. E talitonu foi le manatu, o loo faapea foi se fua i lagona ma mafaufau o tagata lautele, pe a talanoa i le tamaoaiga o lona taitai poo lona Peresetene, aua o le tele lava o taimi e faasiusiumata uma i ai le lalolagi, aemaise ai o loo taua lava le Peresetene Amerika o le Taitai aupito sili ona malosi i le lalolagi (The Most Powerful Man on Earth). Ae a fua la i le faasologa o taitai aupito sili ona maumea o le 20 pito i luga o le lalolagi, e matua maofa ai lava ona e le lavea ai lea taitai iloga i e sili ona tamaoaiga. Ae afai la e te le talitonu pea i ai, ona sili lea ona aua e te silasila i le faasologa o loo aveina atu i ata. Ae o le fesili o fea o tu ai le taitai o si tamai atunuu o Niu Sila? 6 24th May 2010 Le Tupu o Thailand King Bhumibol Adulyadej 82 tausaga $42.7bn. o ia foi o le nofoaiga pito matua o le lalolagi. John key Palemia o Niu Sila - $53M, numera 19 Obama e lei iai sana tupe i le taimi nei Le Manamea Samoa Ifo to’ele Lealailepule, faamalo i le filifilia o Ale Vena “Faaono na tauva faato’a manumalo” Tusia: Tusitala Tolo Ua lagona e le tofa Lealailepule Rimoni lona toilalo faatamalii mai le faigapalota laititi a lona itumalo o Faleata i Sisifo ma ua ave ai lana faamalo i le tulai mai o le tofa ile Igoamatua Ale Vena Ale, o le sui faatu o le HRPP mai le afioaga o Toamua, Puipaa, Safune ma Saina o nuu sa fulisia le latou lagolago ile tofa Ale. Faaalia e Lealailepule i nisi o tusitala ina ua maea le palota ma aumai le iuga o le faitauga muamua, e iai vaega o ana tapenaga sa faaletonu e pei o le tuai ona la’u tagata palota i fale palota. O le palota tele a le atunuu sa manumalo ai le tofa Lealailepule Rimoni Aiafi i le tofi faipule o lona itumalo, ma o ia o se matai mai le fuaiala o le nuu o Vaitele tai. O se tagata e talavou lona soifua ae na fia ulufale i upufai o Malo ina ua tuanai ni tausaga sa galue ai i le Malo e pei ona sa avea ma Pule sili o le Pulega o Malae Vaalele le Airport Authority. Sa tauva tutoatasi ma ulufale ai lava ile Palemene o se faipule tutoatasi faatasi ma isi sui sa latou mafuta oni sui tutu taitoatasi. Peitai ona o aiaiga fou o le Tulafono Le Manamea Samoa O le tofa Ale Vena ua filifilia e avea ma sui usufono ma umia le tofi faipule o Faleata i Sisifo o Faigapalota ua faamalosia ai le tausisia e faipule o vaega faaupufai ua lesitala ai aemaise foi o le faamausaliina o tautinoga a sui faipule tutoatasi e aunoa ma le toe faatu o se isi pati fou i totonu o se paeaiga pe avea ma sui o se isi vaega faaupufai, o le mafua’aga lea na faamalolo ai lona tofi faipule i malosiaga o aiaiga fou o le tulafono o faigapalota faatasi ai ma le afioga Palusalue Faapo II ma Vaai Pau Vailupe Va’ai ma faia ai loa palota laiti. O le tofa Ale Vena Ale o se sui lagolago o le HRPP mo le tele o tausaga lea ua ono palota e sailia ai tofi faipule o le Palemene o tauva ai ae faatoa manumalo ile palota laititi o le aso 14 o Me 2010. O se mitamiataga lea o le tofa ile Igoamatua ma ua ave ai foi lana faamalo i le tofa Lealailepule ile 4 tausaga sa seei ai ile tofi o le itumalo. Ua tautino foi o le a faaaoga le iva masina o loo totoe o le paeaiga o iai nei e faia ai ni galuega lelei mo Faleata i Sisifo. O le manumalo o Ale Vena na usu ai le fono a lona nuu o Toamua ma toe maua ai O le tofa Lealailepule Rimoni Aiafi sa avea ma faipule ua malolo faatamalii ile palota laititi le finagalo autasi e toe avea o ia ma sui tauva o le palota tele o le tausaga fou 2011. Ua malilie uma iai isi Igoamatua ia Ulu Vaomalo Ulu Kini ma Ulu Pisimaka faapea le lautele o le paia o le afioaga i ona vaega eseese amaise o isi pitonuu o Toamua e pei o Puipaa ma Safune. O le tauaofiaga a le Palemene ile aso Faraile nei 28 o Me 2010 o le a faatauto ai le tofa Ale Vena ma Palusalue Faapo II ua toe filifilia e le itumalo faafaipule o Safata. 24th May 2010 7 SA'ILIGA FOFO MO FEMISA'AIGA I TOTONU O 'AIGA I NIUSILA. Afamasaga Pavihi Ose mafatiaga lea mase popolega e tusa ai male molimau na savalia ai ele Matagaluega o lo'o latou taumafai e sa'ilia ni auala e fa'aitiitia ai le tula'i mai ole sauaina o tatou uma i totonu o o tatou lava pa'usisi (tulou). Sa i ai se fesili, pe le tatau ona sui uiga ma Fa'avae o la tatou Aganu'u, o lona uiga, ia matua tutusa lelei le aia ale fafine male tamaloa i totonu o le Aiga, ae maise lava fo'i le matua, ina ia 'aua 'aua lava le toe sasaina o tamaiti. O le mea muamua e ao ona fa'amalamalamaina e uiga ile upu sasa, e 'ese le sasa, 'ese le so'ona sasa, e i ai la tatou masani, a fa'alogota loa le tamaitiiti ona su'e mai loa lea fa'anofo i o oulua luma ae fa'amasino, a fa'amaonia le solitulafono, ona fa'apea loa lea: ia aumai le fusipa'u, po'o le salulima, po'o sina fasi la'au fo'i, ona fai atu loa lea o le tama po'o le tina, ia fa'amafola lou lima, tasi lava pe lua ta laiti pe feololo fo'i, tofu le lima male ta, o le mea lena e ta'ua o le sasa, a'o le so'ona sasa, e mafua mai ile toe vala'au atu o le tama po'o le tina, se o le na e le ila ai seisi, matua'i sasa, o iina na mafua mai ai le so'ona sasa. Ole sasa, ole fa'amanatu alofa, ina ia manatua e le tamaititi 'aua ne'i toe faia le sese lea na ia faia, a'o le so'ona 8 24th May 2010 O foliga o se aiga fiafia o foliga sili ia ona manaomia. sasa, o le ita fa'amoemoe, fa'apea male leai ose fa'autauta, ona tu'uaina ai fua lea ole aganu'u Fa'asamoa, manatua o le ita, ole tasi lea vaega o le natura ole tagata soifua. O lo'u fa'anoanoa ia ise lafoga fa'apea, fai mai e le o tulaga tutusa le tama male tina i totonu o le Aiga. Va'ai outou, na e so'ona feavea'ia le taofi lea, fa'amolemole, 'aua le 'ave seseina fa'amatalaga na, leaga e le fa'apena le fa'avae o Aiga Fa'asamoa, 'aua le fa'atoina o tatou faiva, O le tina lava ia, ole FAUTUA, o lona uiga, o mea uma ia e fa'atino ele tama, o mea na fautua mai ai le tina E leai lava se fa'alapotopotoga, se mafutaga po'o se 'aulotu e aunoa mase ta'ita'i, e fa'apena fo'i la le Aiga Fa'asamoa, e ta'ua le tama o le ulu ole Aiga,nate fofogaina ma feso'ota'i atu e auala i mea ua malilie i ai male tina o le Aiga, ole tama lava ia, o le fofoga ole Aiga, seiloga e leai le tama,ona fa'aauau lea ele tina. O le Fa'asamoa male Fa'aperetania, ose mea e aupito i sili ona mataga ae tautatala fa'atasi nisi se to'alua, o totonu o Ekale- sia, e leai se fa'atulafonoina ae fa'asoa ile alofa ma le ava fatafata. O lo'u talitonuga ile mea ua tupu nei, ua le malamalama tagata Samoa i lana lava fa'aaloalo Fa'samoa, o la'u fautuaga 'aua tatou te 'ai filifili, lona uiga, e i ai mea e fia Samoa ai, ma mea fo'i e le fia Samoa ai, 'aua le avea galuega male lelei ole nanu, ma auala tatou te amuamu ai i la tatou Aganu'u male Agaifanua, talu ai lava nisi o tama le fa'autauta, ua alu fa'asoloatoa ua le ava i le tina, ae a la le tina po'o le tama, e lelei le galuega toe feololo le nanu, ole a le mea ua tula'i mai, ua le iloa se tuaoi ua alu fa'asoloatoa. Fa'amolemole toe va'ai tasi i tua i lou si'osi'omaga, leaga e i ai le mea e ta'ua o le tautua. Oute talitonu, o'i latou na'o le 'aoga ma le faigaluega, ae le'i fai ma'umaga ma sasa vao i Samoa i lona Aiga, o latou na o lo'o fa'aluafesasi ai a tatou fuafuaga i Niusila nei, soia le fa'amatalaseseina i papalagi, mea ete le fiafia ai i la tatou Aganu'u,'aua tatou te fenanui i a tatou fanau, ne'i avea a tatou fanau ma fa'amatalaupu sese, i mea o lo'o tausi ai o tatou Aiga. E tu manu ae le tu logologo. Afamasaga Pavihi Le Manamea Samoa Fa’asa’o e le Komesina o leoleo galuega, Toomaga mo e Puapuagatia Tusia: Tusitala Tolo Ua fa’asa’o e le Komesina o Leoleo ma Falepuipui le tulaga tonu e ao ile faalapotopotoga o le Toomaga mo e Puapuagatia (Samoa Victim Support Group) ona faatino ai le latou auaunaga mo tagata e sulufai atu iai mo le latou fesoasoani. O le polokalame o le 30 minute ile TV1 na faaalia ai e le Komesina le afioga Lilomaiava Fou Taioalo, le leai o se malosi’aga e mafai ai e lea faalapotopotoga ona faatonuina le auaunaga a leoleo i le mea e tatau ona fai. Na mafua lea finagalo o le faauluuluga o le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui ona o le mataupu sa aafia ai le faipule o Sagaga le Falefa le tofa Solamalemalo Keneti Sio, e pei ona faaleaoga e le faamasinoga moliaga o le faia o se gaioiga e faamatau ai le faaoo o le oti. O le faaiuga a le faamasinoga e lei faamalieina ai le na tagi le alii o Sauleone Solomona o Faleula na mafua ai ona sulufai ile Toomaga mo e Puapuagatia, lea sa fautuaina ai e le faalapotopotoga e sese Le Manamea Samoa moliaga na faia e leoleo faasaga ile sui faipule. Peitai na saunoa le Komesina o le matagaluega o leoleo, o le suesuega na faia e leoleo ma maua ai molimau na tuuina atu ile faamasinoga, o le galuega tutasi lea e faia e leoleo ae le o le Toomaga mo e Puapuagatia. O le faaiuga foi ua aumai o le iuga tutasi lava lea e faia e le faamasinoga. O le tuuina atu o le faasea a Sauleone ile Toomaga mo e Puapuagatia na afua mai ina ua le faamaonia moliaga o le alii faipule, ma ua le maua uma atu foi molimau sa fuafua e tuuina atu ile faamasinoga e lagolago ai moliaga. O loo teena e le faalapotopotoga tuuaiga e faapea ua latou sopoia se isi laasaga e le tatau ona oo iai le latou auaunaga, e pei ona saunoa le Komesina afai o le tulaga lea o loo faatino ai le pitolaau a le Toomaga mo e Puapuagatia o lona uiga o loo faaseseina ai le atunuu ile manatu ai o latou ia e faia uma le galuega ae poo a la galuega a leoleo e faatino ini mataupu e sulufai atu ai tagata ise fesoasoani. Komesina o Leoleo, Lilomaiava Fou Taioalo, ina ua sainia lana konekarate ma nisi o faauluuluga o Matagaluega a le Malo. Faaalia e se molimau mai lea faalapotopotoga e sese lea tuuaiga ona o loo sosolo lava le faalapotopotoga i ana taiala na faavae ai lana auaunaga. E leai foi se faaluafesasi o lana tautua ma le galuega o loo faia e le vasega o le Malu o le Malo. E toatele tagata ua sulufai ile faalapotopotoga mo se fesoasoani ile tele o sauaga ua aafia ai aemaise lava fanau ua aafia i sauga tau feusuaiga. O nisi o ia fanau laiti o loo ile vaaiga a le Toomaga mo e Puapuagatia. Ua maua ni faamatalaga e lei faamaonia ua ta’ua ai, le toe faama’amulu o le faalapotopotoga mai le faaaogaina o fale sa iai le kolisi tuufaatasi a le ekalesia Katoliko i Moamoa lea ua tapunia e nonofo ai fanau ua aafia i sauaga. E leo iloa le mafua’aga peitai ua faaalia e se sui o le ekalesia Katoliko ua faaaoga nei lea nofoaga e nonofo ai fanau ma tagata e sulufai i leoleo e ala ile auaunaga a le faalapotopotoga a le ekalesia Katoliko o le Fiaola center. 24th May 2010 9 MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Tautalatasi Jahnke Fa’ataunuuina tauvaga tausala Niu Sila i Ueligitone Na fa’alauiloa mai e le o Tauvaga Asosi Tausala Niu Sila mo le lalolagi (Miss Universe New Zealand) le fa’ataunuuina o le tauvaga tausala a Niu Sila i le aai o Ueligitone i le aso 5 Iuni i le faletalimalo o le Duxton. O lenei tauvaga o le a filifili mai ai i tamaitai lalelei e 16 o Niu Sila lea o le a tauva, se tasi na te tauaveina le igoa o Niu Sila mo le tauvaga tele mo tamaitai lalelei o le lalolagi lea o le a faia i le aso 22 Aukuso i Amerika i le aai o Las Vegas. O le fa’aiuga o le 10 24th May 2010 masina o Me seia o’o atu i le aso 4 Iuni o le a amata ona taunuu mai ai i le laumua Ueligitone i latou uma na manumalo mai i tauvaga a aai ma pitonu’u o Niu Sila mo le su’eina o le manumalo aoao ma le fa’apaleina o le tamaitai lalelei o Niu Sila mo le tauvaga tausala o le lalolagi. O le a faia i le fa’aiuga o le masina ni taavale teuteuina ma se savali i totonu o le aai o Ueligitone fa’apea foi se ‘aiga fa’apitoa a tamaitai tauva ma le pulenuu o le laumua. O le a iai foi ni galuega ma ni fa’atalatalanoaga mo nei tamaitai tauva a’o lei o’o atu i le po o le tauvaga tele. Sa fa’aalia mai e le tamaita’i o Valerie Lott mai le Asosi o Tauvaga Tausala Niu Sila e fa’apea, e leai ni sui tamaita’i mai le pasefika o aofia ai i lenei tauvaga ae na’o le toatasi se tamaita’i lalelei Initia mai le to’a 16 o le au tauva. O le tamaitai o lo o nofoia nei ma tausala a Niu Sila o Katie Taylor lea na manumalo i le tausaga na te’a nei mai le pitonu’u o Howick i Aukilani. Na le taufa’amanuiaina mafaiga a lenei tamaitai i tauvaga tausala o le lalolagi i le tausaga na te’a nei. E tasi lava le tamaitai Niu Sila na iloga ona sao lona taumafai i tauvaga tamaitai lalelei o le lalolagi, le tamaitai o Lorraine Downes lea na fa’apeleina e avea ma tausala o le lalolagi i le tausaga 1983. Mai lena tausaga e lei toe manumalo lava se tausala Niu Sila i le tauvaga tausala o le lalolagi. E $120 le ulufale mo lenei tauvaga e aofia ai ma mea taumafa ma meainu mai le 6 afiafi, a’o latou o le a fia auai na’o le maimoaina o le tauvaga e amalia 7:30pm o le tau o le pepa ulufale $60 tala. Le Manamea Samoa Tolu tausaga ma le ono masina i le falepuipui, leoleo mai Samoa Tusia: Tusitala Tolo Ua faasalaina ile tolu tausaga ma le ono masina ile falepuipui le alii leoleo o Misi Matamu ise faaiuga a le faam a s i n o g a maualuga i le atunuu o Solomona lea na fofogaina i le aso Faraile na te’a nei taimi i Solomona. E pei ona silafia o le alii leoleo mai Samoa na molia i le ave taavale matautia na maliu ai se tamaitai fomai tausi soifua i lea atunuu i le masina o Iuni o le tausaga e 2008 a’o tautua le alii leoleo i galuega o le puipuiga o le filemu i lea atunuu faatasi ai ma nisi o alii ma tamaitai leoleo mai Samoa. E le gata ina sa molia Misi Matamu i le ave taavale matautia ua maliu ai se tagata ae na molia foi i le ave taavale le faautauta lelei ma le faatamala na faamatauina ai le soifua saogalemu o se isi tagata. O le amataga o le masina nei o Me na ioe ai lea alii leoleo i moliaga e lua ina ua tulai i le faamasinoga maualuga a Solomona. O lona faasalaga faafalepuipui o le a tuli i Samoa nei lea ua ta’ua mai ise lipoti anapo ua faia nei feutanaiga faavaomalo mo le aumaia o lea Malu o le e tuli lona Malo faasalaga i le falepuipui i Tafaigata. Ua maea ona pasia e le Palemene se tulafono e mafai ai ona ave ese ma Samoa ni tagatanuu o isi atunuu e tuli ai o faasalaga latou faafalepuipui pe a faamaonia ni soligatulafono i Samoa. O le tulafono foi lea ua mafai ai ona aumai ni tagata Samoa e galulue mo le Malo i isi atunuu e tuli ai faasalaga pe a aafia ini solitulafono i atunuu o loo galulue ma tautua ai. O le tulafono foi lea ua mafai ai ona aumai ni tagata Samoa e galulue mo le Malo i isi atunuu e tuli ai faasalaga pe a aafia ini solitulafono i atunuu o loo galulue ma tautua ai. Le Manamea Samoa Misi Matamu 24th May 2010 11 MAI LAUFANUA O PALMERSTON NORTH Tusia: Fealofani Tini Brown PASIFIKA GRADUATION IN PALMERSTON NORTH Le tamaitai faauu o Inipene ma ona tuaa o Tusani Faaolofala ma Tupito, le tina o Sinatala Umaga & Sina. O le aso Tofi 13 Me na faataunuuina ai le sauniga faapitoa poo le molimauina o le faauuga o alo ma fanau aemaise o ni si o tupu ma tamalii o le Pasifika ua faaiuina ma le manuia o latou taumafai i aoaoga.(ceremony to honour Pasifika Graduates). O a tatou tu ma aga-i-fanua e le mafai ona faagaloina i aso faapenei, e pei ona amata lenei sauniga i le viiga ma le faafetai i le Atua na saunia lea e le susuga ia Reverend Kamire Meti and faapea lea ona faasolo le polokalame o lea aso. O le malo faaaloalogia o le susuga Tuigamala Vaaiga Tuigamala the Second MNZM. Sa faapea foi ona auai ma faavavae-foe le susuga i le alii pese lauiloa o Ben Makisi poó le Pasifika Pavarotti ua faasuafaina ai foi lana susuga e nisi. O le tauaaoina o tusi faailoga na feagai lea ma le afioga a Hon Steve Maharey (Massey 12 24th May 2010 Le ausiva na sii mamao mai le atunuu "the Simau girls". Vice Councellor) Na maea lea sauniga ona faapea lea tuumuli le valaaulia i se taumafataga tele na saunia e le asosi o tamaiti Pasifika Massey, ona sosoo ai lea ma faafiafiaga matagofie na saunia e le ausiva mai Samoa "the Simanu girls", faaopopo i ai ma le aufaafiafia a tamaiti pasifika Massey Palmerston North, ua atili felanulanuaí ai ma matagofie lea aso. O le lisi lenei o i latou na faailogaina i lea aso lo latou taumafai e ala lea i lo latou faauuga: COLLEGE OF EDUCATION Inipene. Tusani Faaolofala Reti Simanu (MASTER OF EDUCATIONAL ADMINISTATION AND LEADERSHIP) Jason Auvaá (MASTER OF MANAGEMENT in Management) Merina Michelle Tuiuli Tagaloa (MASTER Ausiva asosi tamaiti pasifika massey OF EDUCATION in Adult Education) Geoffery Walter Siave (MASTER OF EDUCATIONAL ADMINISTRATION) Lance Geraint Toese Tuiletoa Tagaloa (GRADUATE DIPLOMAS OF TEACHING secondary) Dinah Vaimanino Ostler-Malaulau (MASTER OF EDUCATION, First Class Honours) Timo Jack Sini (Toelau) (GRADUATE DIPLOMA OF TEACHING secondary) COLLEGE OF HUMANITIES AND SOCIAL SCIENCES Sio Vaelua (DIPLOMA IN ARTS) Senia Maria Samuelu Eastmure (BACHELOR OF MAORI SISUAL ARTS) Levi Tini Masinalupe (POSTGRADUATE DIPLOMA IN ARTS in Social Work) Na faapea foi ona valaaulia e le afioga a Vaiao Asoma ma Loau Seinia Fruean ni si o le mamalu o le atunuu i Palmerston North nei aemaise o aiga mai Samoa i le la tali faaaloalo e ala lea i se taumafataga na faia i le faleaiga Valentines. O nisi o malo i lea po o le afioga a Tusani Faaolofala Reti Simanu ma le faletua o Tupito Simanu, faapea le tina o Sinatala Umaga, aemaise o le tele o uo mamae i totonu lava o si matou pitonuu. E le i ai se isi o le auvalaaulia e le foi ma se teutusi, ua faimeaalofa i ai le aiga alii e auala lea i se tasi o alo faauu i lea aso o Inipene Simanu. O upu masani lava o mea faapenei, se malo le teu, faafetai le faaaloalo, faatutumu e le Atua mea ua faagaogaoina ona o le alofa valevale faitama. Le Manamea Samoa Taumafai e fasioti matai sa leoina le vavao a le nuu “Umia le sapelu ma osofai ai matai o Sale’ia” Tusia: Tusitala Tolo E to’alua ni alii o le nuu o Salei’a i Savaii na afaina ise osofaiga a le alii o Iosefa Opetaia Tautai ile aso 23 o Novema o le tausaga ua mavae 2009 lea sa ia faaaoga ai se aga’ese o le ituaiga o le sapelu e pei ona faamatalaina e leoleo ile faamasinoga. O moliaga o Iosefa sa faaupuina o le taumafai e faaoo le oti peitai e avatu pepa o moliaga e leai ni faamatalaga o tusia ai seia vagana le pito i luma. Na pau moliaga o loo manino ona faamaumauga o le faaoomanu’a tuga lea na ioeina e le ua molia. I le faamatalaina e leoleo o le mea na tupu na ta’ua ai o le ua molia e 36 tausaga le matua o le nuu o Salei’a ua faaipoipo ma e toatolu lana fanau. O le tasi o matai na aafia i lana osofaiga e 52 tausaga o le soifua ae o le isi matai e 48 tausaga. O le aso Gafua 23 o Novema 2009 poo le afa o le sefulutasi ile po na agai atu ai le ua molia i lo latou nuu o Salei’a mai sana inuga pia ma nisi o ana uo sa fai ile nuu o Avao. Ao agai i lo latou fale o le taimi lea ua ta le sa poo le vavao ma fautuaina ai e i latou sa leoina le vavao e agai loa e fai se malologa. Na tau atu ise tasi tagata o le au leoleo, ma faapea ane ai le faamatalaga a lea tagata, ua fai tele si ona le usitai ile vavao. O tala ia na oso ai le ita o Iosefa ma agai sa’o loa ilo latou fale ma alu ane ai ma le sapelu ma se moliuila. Ao saofafai i la’ua na aafia ile gaioiga a le ua molia ise tasi o faleoo, sa ia ki atu loa le moli uila ma ia tau atu ai ile tasi sa toatamai iai. Na ki sao atu e Iosefa le moli i fofoga o le tasi o matai ma sasau atu loa ma le agaese ile ulu o le tasi lea o matai, ma o se gaioiga na faataitaio ai le na aafia ma alu ese faavave ai ona ua fefe ile osofaiga. Na iloa ane e le tasi o matai ma alu ane loa e taumafai e taofi le gaioiga a le ua molia, peitai na sii ae i luga le agaese ma sasau atu ma aafia ai le fatafata o le tasi lea o matai. Na avea lea gaioiga a le ua molia na ta’ape uma ai i latou sa ile faleoo ao le taimi lea ua ave faanatinati matai e toalua na aafia ile falemai. E tuga tele manu’a oi la’ua na aafia lea e fitu filo na su’i ai le fatafata o le tasi o matai. O le manu’a o le isi matai i lona muaulu e 20 filo, ma ua faalava ai se ma’ila tele pei se V ose faailoga o le matuia o le manu’a. O le aso 2 o Tesema 2009 na ave ai le ua molia ma faatalanoa e leoleo ma ia ioeina ai i lana faamatala e faapea “ ou te tautino atu sa ou alu atu lava e fasioti se isi o le to’alua lea…..”I le silasila a le faamasinoga e matuia tele le solitulafono na faia e Iosefa ona o le tasi o matai e 20 filo na su’i ai lona manu’a ua le toe atoatoa lona malosi. O le lipoti i ona aafiaga ua ta’ua ai o taimi e alu ai e fai ana galuega ua le toe tutusa ona ua fai ma lagona pea le tiga o lona ao poo le ulu. O le tasi o matai na aafia le fatafatafa e ui ua manuia lona manu’a ae o loo ia tuu fesili pea pe aisea na faia ai e Iosefa lea gaioiga ae o se tagata sa nofo i lona aiga. O le taimi nei ua faatulai ese le ua molia ma Salei’a faatasi ai ma lona aiga lona toalua ma lana fanau ma ua nonofo nei i Faatoia. O lona ioeina o le moliaga ua faasala ai ile falepuipui ile umi e tolu tausaga ma o se tagata faatoa molia lea ma tulai ise faamasinoga ise solitulafono. O le sapelu na faaaoga e Iosefa Opetaia Tautai e faaoo ai manu’a ise gaioiga na taumafai ai e faaoo le oti ona o lona tete’e ile vavao poo le Sa a le nuu. After Hours Accident & Medical Centre ACCIDENT | ILLNESS | X-RAY | PHARMACY TRAVEL CLINIC Vaccines, Pre- and Post-Travel Advice 8am to 8pm Every Day (incl W/ends & P/H) No appointments necessary Also available | Physiotherapy | Podiatry Optometry | Immigration Medicals Acupuncture | Audiology Phone 343 3661 www.riccartonclinic.co.nz 4-6 Yaldhurst Road, Church Corner, Upper Riccarton Intersection of Riccarton Road and Yaldhurst Road. Le Manamea Samoa 24th May 2010 13 MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Tautalatasi Jahnke 83 pasene fuainumera aiga Porirua su’e meaai i le Salvation Army Talu mai auga o le solomulia’iga (recession) ua vaaia le toatele o aiga Pasefika o lo o feagai pea ma faigatā o le tau o le soifuaga. O le ala lea o le auina mai o se samaria agalelei, le fa’alapotopotoga o le Salvation Army i sa latou taumafaiga ina ia maua e nei aiga se fesoasoani. Mai le tausaga na te’a nei e o’o mai i le masina o Mati o le tausaga nei ua fa’aopoopoina le fuainumera o aiga o lo o i totonu o Niu Sila o lo’o su’e meaai i lea fa’alapotopotoga fesoasoani. I totonu o Porirua ua si’ia nei le tau aofai o aiga o lo o faapea ona sulu atu mo se fesoasoani mai le 83.3 pasene (630 afifï) sa iai i le 99.4 pasene (985 afifi). I totonu o Upper Hutt e 27 pasene ma Lower Hutt e 63 pasene. O lea fuaniumera a tu’ufaatasia pe fa’atusa i le 869 afifi. A tu’ufaatasi le fuainumera Hutt Valley ma le fuainumera Porirua, e silia ai le aai o Palmerston North lea na fa’aalia mai pe tusa ma le 1880 aiga o lo o mapu atu i lea fa’alapotopotoga mo se fesoasoani. 14 24th May 2010 Peitai, o le masina na te’a nei na fa’aalia mai ai i se pepa fa’amatala a lenei fa’alapotopotoga i totonu o Ueligitone, le tele naua o ni fa’afitauli ua feagai nei ma le latou fa’alapotopotoga talu ai le to’atele o aiga ua asia lo latou fesoasoani, ae a le maua ona iai lea o le tulaga fa’amisamisa i le latou ofisa i Hutt Valley ma Porirua. I se fa’amatalaga a le tamai’tai o lo o fa’auluulu iai le fa’alapotopotoga a le Salvation Army, Major Wendy Barney na ia ta’ua ai ua le lava ni nofoaga mo aiga o lo o sulu atu i le latou fa’alapotopotoga mo se fesoasoani i itu tau fale e nonofo ai. Ua le lava foi fale e tuuina atu mo nei aiga faapea foi le maua o se tinoi i tupe e faatino ai lo latou galuega fesoasoani. Na ia fa’aalia foi ua amata foi ona le lava le fa’asoa i mea taumafa mai o latou oloa. “O nei tulaga ua tula’i mai ona o isi aiga e to’atasi le tagata faigaluega, o nisi ua leai ni galuega pe ua fa’apupu’uina fo’i itulā. A o’o nei la i taimi faigatā ua leai se isi auala e sulu iai ona fa’asolosolo mai lea i faitoto’a a le matou fa’alapotopotoga i le fia mauaina o se fesoasoani, ae peitai o nei mea uma e mafai ona fa’atinoina pe a lava ma totoe tupe o lo o ofoina mai e nisi o aiga mo galuega fa’atino a lo matou fa’alapotopotoga”. Na fa’aalia fo’i e le tamaita’i o Major Barney, o lo’o tauivi pea le lalā o le Salvation Army i se latou taumafaiga ina ia talia manao’ga o nei aiga, ae peita’i o lo’o alualu pea i lalo le fuainumera o foa’i po’o latou o lo o fai meaalofa atu i lea fa’alapotopotoga fesoasoani talu mai le tausaga na tuana’i atu. O le ala lea o le taumafaiga ina ia unaia le toatele o aiga Niu Sila e foai aemaise le taimi sa faia ai i le masina nei le fa’amanatuina o le Apili o le Talitā Mumū (Red Shield Appeal) lea na amata mai le aso 3 Me sei’a o’o atu le aso 9 Me, auā se taumafaiga mo se nonoga tupe fa’aleoleo e avea lea ma fesoasoani i lalā uma o le Salavation Army aua lo latou tautua atu e ala ia latou galuega fesoasoani mo nei aiga pagatia i tausaga uma. I le amataga o le solomulia’iga (recession) o le kuata muamua o le tausaga 2008, e tusa ma le 864 le fuainumera o afifï na foai atu i laufanua o Ueligitone i sauté. O lea numera na iloga le alualu i luga i le 1791 i totonu o le tolu masina na soso’o ai e o’o mai i le masina o Mati o le tausaga nei. E 107 pasene le si’i. O le fuainumera o aiga o lo o fia maua pea lea fesoasoani ua si’i mai i le 81 pasene i le 1337 i le taimi lava e tasi. I se fa’atalanoaga a Le Manamea Samoa ma le tamaita’i o Major Wendy Barney na ia fa’aalia ai o se aofa’i o aiga Samoa o lo’o fa’apea ona latou fa’aaogaina le fesoasoani a le Salvation Army ma le City Mission na fa’ailoa mai ai mai le aso 1 Ianuari˗26 Aperila 2009 e tusa ma le 835 aiga Samoa 677 afifï 3.91%. Mai le aso 1 Ianuari˗1April 2010 e 869 aiga Samoa 734 afifï, si’ina le pasene i le 7.77%. O le Salvation Army o latou nei o lo’o faia galuega tauofo mo aiga o lo’o sili atu ona manaomia se fesoasoani i fa’afitauli pei o nonoga tupe (budget), mataupu tau faufautuaga (councelling) fa’apea fo’i nisi fesoasoani e pei o le tete’e atu i le tapa’a ma nisi tulaga, aemaise ai se nofoaga fa’afuase’ia e fa’amautu ai i taimi o fa’alavelave le ma’alofia(emergency housing). Le Manamea Samoa O LE MANA O FATUGA Rev. Iosefa Lale Peteru 100 TAUSAGA LOTU A LE MAFUTAGA A TINA EFKS. (Vaega II) Malo lava le Soifua maua ma le lagi e mama. E talitonu lava, o lo o manuia tutusa i tatou uma i le Alofa o lo tatou Matai i le lagi. O lea ua taunu’u i Samoa le Malaga. Ua pei o ni ufi e tutupu tino i le toe va’ai atu i foliga lalelei o le atunu’u pele. I ona foliga lanu lau’ava, ma si ona tau mafanafana. Lona to’a filemu e le pei o le tu’uga iole pei ona iloa ia atunu’u i fafo i le vevesi ma le saoasaoa o le feoa’i o mea uma. Ua le gata i lea, a o fa’alogona i le toe ulufale atu i totonu o aupa o le a’ai Tafatolu. E le gata o le mamalu mai o le Fono Tele, ae o le fa’amanatuina o le 100 Tausaga o le Lotu a le Mafutaga a Tina, pei ona fuafuaina i le nei tausaga. Ai lava e fa’apea lagona o Tavita i taimi e a’e ai Isara’elu i Ierusalema, i le Sauniga o le Paseka, na mafua ai ona tusia le tele o ana Salamo, ua tatou pepese ma faitau i ai. Ae usi maia lau fa’afofoga, se’i talatala le uiga o le fatuga, ua faia e le Mafutaga a Tina o le Matagaluega a Aukilani. O le finagalo o le Komiti o fa’atautaia fiafia o le Aso o Tina, ia faia e le nei Matagaluega, le Fa’a-evagelia. O le fa’aevagelia, o le auala e momoli ai le Talalelei. Ia fa’aofi gofie ma talia gofie ai e tagata ua tala’iina atu i ai. O auala ua fa’aaoga e atunu’u papalagi i nei aso, o pese ma siva. Ua ‘iva le fa’alogo a tagata i lauga. O le finagalo o Lonise I. Tanielu na fai ia Vini, ia fai le fa’a- Evagelia. O le mana’o la o Vini na fai mai ia te a’u, ia fatu se pese, e talatala ai le Tala fa’asolopito, • ma Sini taua na fa’ata’oto e Tina talu mai le tausaga e 1920. • O le fa’atauaina e tama’ita’i Samoa o o latou nafa taulima e tautua ai le Galuega a le Atua. • Le taunu’uga manuia o fa’amoemoega o le Ola Tatalo ma le fa’atuatua. • E taua le sao o Tina i le Galuega Tala’i o le Tala Lelei. O fua la ia o lo latou tautiga, ua tatou oaoa ai nei i faleseu ma sa’a i ma’omalie. 1).Ua ta’oto le ataata o Taulelei i lo ta Maluapapa Fagalele lenei tatou aleaga, ina ua tuana’i o Puava. Fa’afetai i le Atua mamana ua na ta’i manuia le malaga, Le Lotu a Tina ua 100 nei ona tausaga. E lua alaga upu o lo o o’u fa’aaogaina i’inei. Muamua, “Ua ta’oto le ataata o Taulelei.” E lua mafua’aga o le upu lea. E fa’apea nisi, o Taulelei o le taunu’uga manuia lea o le malaga a le tama o Samoa-nagalo i Toga. Ua tupu malosi ma aulelei. Ua nonofo fo’i ma le alo o le Tuitoga. Ua tau lona gafa i le Tuitoga. Ae fa’apea se isi tala, e mafua mai ina ua si’i taua mai se Ali’i sili mai Tutuila i se ali’i o Atua. Na sauni le Ali’i o Atua e fa’afetaia’i le fili. Ona fai lea o lana mavaega i lona nu’u. “Afai e tau mai le ataata mumu, lona uiga ua ou oti. Ae afai e tau mai le ataata felo o le la pei e samasama, o le ataata o Taulelei lena. Lona uiga, ua ou ola.” Ua ou fa’aaogaina le Upu lea, i le taunu’uga lelei o le savaliga umi i le 100 tausaga a le Mafutaga a Tina i Maluapapa. O Maluapapa, o le atoa lena o le Igoa o le lau’ele’ele lea ua avea ma laumua o le EFKS. Po o fea lava o fa’auigaga ia ua ta’ua i luga e fa’aaoga, e fetaui uma lava. Ua tau lelei le Gafa o Keriso i le loaloa o Samoa, e ala i Nafa fa’a Tina. O Malua lava na toto ai le fatu o Mata’upu tau Tina, aua na fa’avae ai le A’oga a Tama’i ta’i, sa fa’aigoaina “O le Au Pa’ia,” i le 1891. Na toe si’i mai i le Vaimauga i le auvae mauga o Vaea, ma fa’aigoa ai, o Papauta. O le laina e lua; “Fagalele le nei tatou aleaga, ina ua tuana’i o Puava.” O Pu’ava ma Fagalele e i le Itu Asau, i le va o Sataua ma Falealupo. Ua iloa Pu’ava, i le sousou o lea oga sami. A o Fagalele, e filemu. O le mapusaga lea o le au folau i le fa’atau si’usi’uga o Salafai. Aleaga- O le taumafataga a ali’i Tautai i luga o le Vasa. O taimi tau amata o le Galuega a Tina, sa feagai ma fita ma faigata e tele. E le gata o le mativa, ae faigata ala o feoa’iga ma feso’ota’iga. Sa savavali i ala sopo. Sa femalagaa’i fo’i i va’aalo. Soso’o mai ai ma va’a la’u popo. O le o’o mai i le lua sefulu senituri, ua faigofie ala. A malaga mai fo’i i Niu Sila, e fiu i ma’i vasa mai i luga o le Matua ma le Tofua. A o aso nei, ua inu ti i Aukilani, ae fai ‘aiga o le auli i Apia. O le a fa’apau mai i, se’i o’u alu e ta le ukulele o le siva a olomatutua. Ae toe fa’aauau atu i le vaiaso lea, pe a ou fo’i atu i Aukilani. Tofa Soifua. CHURCH SOUND SYST SYSTEMS EMS 15% discount for all Church’s when you mention this ad. Come and visit the JANDS demo room in Mangere, Manukau. St John the Evangelist Catholic Church Otara Other Church installs: Le Savali O Le Filemu Church, Emanuelu Christian Ministries, Manukau Central Baptist Church plus more. Le Manamea Samoa Call Carl today to make an appointment: (09) 275 8710 24th May 2010 15 TALA OTOOTO A LE MANAMEA Tusia: Aukuso Victor Mai le Laulau a le Kapeneta Iloiloina le ofi atu o Samoa i le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi Ua faamaonia e le Kapeneta le auai atu o sui o Samoa i le Fono a le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi lea o le a faataunuuina i le aso 31 Me - 2 Iuni, 2010. O lenei fono o le a talanoaina ai le Lipoti o le auai atu o Samoa e fai ma Sui o le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga (WTO). O lenei lipoti o loo auiliili uma ai i totonu mataupu tau fefaatauaiga sa talanoaina talu mai le 1998 i le va o Samoa ma atunuu o le WTO. O loo aofia ai foi i lenei lipoti tiute poo galuega o lo o faatinoina e Samoa ina ia faamalieina ai tulafono eseese o le WTO e pei o itu o loo taua i lalo: • Teuteuina o tulafono tau meatotino e patino i le tagata lava ia (Intellectual Property), • Aveeseina o tapu i nisi o oloa o loo auina mai i totonu o Samoa , Malaga Sui Palemia mo le Shanghai Expo Ua faamaonia e le Kapeneta le malaga atu o le Afioga i le Sui Palemia, Misa Telefoni e asiasi aloaia ai le Faaaliga o le Shanghai Expo, aemaise o le Motu o Samoa (Samoan Village) i Saina. • Iloiloina o Tiute, • Lafoga o le VAGST mo le aufaifaatoaga. O lenei fono o le a aofia ai sui o le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga mai Ausetalia, Niu Sila, Saina, Amerika, Iapani, Ukraine, Honduras, Iuni a Europa faapea nisi sui o le Faalapotopotoga e fia auai i lenei fono. Polokalame Faaleaoaoga e faatatau i taifau sosogi Ua faamaonia e le Kapeneta le avea o le Aso Toona’i 29 Me 2010 e fai ma aso mo le faamamāina o le Taulaga i Apia seia pāia le Auala Laupapa i Lepea. Ua toe faia lenei polokalame mo le faamamāina o le taulaga, mo le Faamanatuina o le Tuto’atasi. O le a auai uma Matagaluega ma Faalapotopotoga Tumaoti a le Malo e pei ona masani ai, mo le faataunuuina o lenei Polokalame. Malaga Minisita o Tina ma Tamaitai mo fono i Sineva ma Bar24th May 2010 Ua faamaonia e le Kapeneta le auai atu o le Minisita o Tina ma Tamaitai, Fiame Naomi Mataafa mo Fono e faia i Sineva ma Barbados i le aso 24 Me – 9 Iuni 2010. E muamua ona auai atu le tamaitai Minisita i le Fono a le Komiti Faapitoa o Sui Taualoa mo le Galuega o Auaunaga mo le Tau, i Sineva i le aso 24 – 26 Me 2010. A mae’a lea fono ona auai faatasi atu lea o le Afioga i le Minisita ma le Pule Sili o le Matagaluega, Kuiniselani Toelupe Tago i le Fono Lona 9 a Minisita mo Tamaitai mo Malo o le Taupulega ma Faauluuluga o Matagaluega mo Tamaitai lea e faia i Barbados i le aso 7 -9 Iuni 2010. O le aso 21 Me 2010 e tuua ai e le Afioga i le Sui Palemia ma lana aumalaga le atunuu mo lea faamoemoe. Aso mo le Faamamāina o le Taulaga 16 bados Ua faamaonia e le Kapeneta le auai atu o le sui o le Matagaluega mo Tupe Maua, i le Polokalame Faaleaoaoga e Faatatau i Taifau Sosogi (K9) e faia i Kashiwa Iapani i le aso 24 Me 2010. O lenei polokalame ua saunia e le Faalapotopotoga o Tiute a le Lalolagi mo sui auai i le atu Asia ma le Pasefika. E faasino tonu le polokalame i le aoaoina o alii ofisa o loo feagai ma le vaavaaia ma le faafaigaluegaina o taifau sosogi a atunuu taitasi. O le sini autu o le fefaasoaa’i lea o faiga faavae ma soalaupuleina o luitau ma polokalame faaleaoaoga e faatatau i taifau sosogi. O le susuga ia Ietitaia Pila Soliola lea o le a fai ma sui o Samoa. Le Manamea Samoa MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Happy 23rd Birthday Paul Sauni Happy 22nd Birthday Lailoa Sauni May the Lord bless both of you with many more years to come. Much love from S.T.L Youth O nisi ia o ituaiga o togafitiga ua sili ona apga i lenei foi vaitau o tofitiga ia faa Saina. E le gata ia latou togafitiga ae faapena foi ia latou vailaau faanatura. Manatua e tele lava le anoanoai o le mau ituaiga o gasegase o loo maua aio tatou tino ae lelei lava le sailiili fofo i soo se ituaiga o fomai e pei foi la o fomai Saina. ole isi lava vbaega e sili ai ona lelei tele a latou vai faanatura ona e le ono aafia ai se isi pe oo ina tele le tagofia o soo se vailaau. Ua tatau nei loa ona faafesootai le fomai Saina ,ma faafesili loa i ai mo soo se fsoasoani e te moomia. 101 Matipo St, Riccarton, Christchurch Ph:03-3486669 67 Buckleys Rd, Linwood, Christchurch Ph:03-3898588 Le Manamea Samoa 24th May 2010 17 FA’AMANUIAGA ASO SOIFUA VAIOLO AH KIONG 21.05.1954 Tusia: Fogalele Molioo Mo’omooga ma fa’amanuiaga mo oe le Tina Peleina,ina ua e aulia mai ma le manuia lou 56 tausaga o lou soifuaga. Ia fa’amanuia tele le Atua mo oe ma ia saga fa’afualoaina pea lou soifua,auā le tausiga o le tatou aiga, aemaise o ou tofi i totonu o le Ekalesia. Fa’afetai mo mea lelei uma sa e faia, atoa ai ma le tausiga oi matou le fanau fa’atasi ai ma ā matou fanau. Alofa’aga mai lau fanau i Samoa,Ausetalia ma Niu SilaTali, Aika, Mareko, Fa’alata, Lo’i, Leaane, Fa’atupu, Sapati ma Isaako,aemaise ai alofa’aga mai si au tama iā Lele i Kalaiesetete. Momoli atu fo’i alofaaga o Le Manamea ma le Siufofoga o Samoa mo oe le Tina. MANUIA TELE LOU ASO SOIFUA 18 24th May 2010 Le Manamea Samoa TALA OTOOTO A LE MANAMEA Tusia: SIMA Nius Oti le tagata ae ola le pepa fanau O se tasi lenei o faafitauli tele o tulai mai i totonu o le teritori o Amerika Samoa, o le faaauau lea ona faaaogaina le pepa fanau o se tagata ua maliu i nisi auala e le fetaui ma le tulafono. Ua maua i nisi o suesuega ia ni tagata ua loa tausaga talu ona tuua le lalolagi i le malaga ale maliu ma le oti aepeitai o loo vaaia pea o latou pepa fanau. E foliga mai ai ua maliu le tagata ae soifua pea lona pepa fanau. E toa lua ni ofisa sinia male vaega o le State Department a le Malo o Amerika o lo i totonu o le teritori e mataituina ia le faagasologa o galuega a le Ofisa o le Immigration pe o o gatasi ma tulafono. O lenei vaega o se itu lea o suesuega a le Malo o Amerika ona o le tulai mai pea o faafitauli i tulaga tau femalagaiga aemaise ai le faaaogaina e isi o pepa fanau o isi. Le Manamea Samoa O le suesuega a lenei vaega o le Malo o Amerika ona o le faaaogaina sese faasolitulafono e nisi o pepa fanau o isi, ua tele ai ina oo atu nei pepa fanau faaaoga faasolitulafono ma faaaoga e nisi e talosagaina ai tusi folau Amerika. O le tasi lea o mafuaaga ua le toe taliaina ai ele Malo o Amerika ona talosaga se pepa malaga poo se tusifolau Amerika foi i le Ofisa o le Loia Sili a le teritori lea sa i ai le Ofisa o tusifolau. O tusifolau Amerika uma mo tagata i Amerika Samoa ua faaaogaina le Falemeli e talosaga ai. O le U.S. Post Office o se lala lea ole U.S. State Department. Ua faaalia mai e Tuala Mike Sala le faatonu o le Ofisa o le Puipuiga ma le Saogalemu ale teritori ia le popole o le Malo o Amerika ona o nei faiga faasolitulafono o tulai mai pea i totonu o le teritori. 24th May 2010 19 =ZSA]WTcOUO\SW bOb]cbSTSTO¸Oa]OO¸W ;OSbc[Oc^SOZ]bOb]c OZ]Z]TO[OOUOZSZSWWO WZOb]ccObccOZS\SW]ZOUO BOZcOW]\O]ZS1O\bS`Pc`g1V`WabWO\4c\S`OZ AS`dWQSa]aSOcOc\OUOc[WOaO¸]Z]b]SaSOWUOS bOaW[Ob]cbSbOZWb]\cOW]ZSdOTSOZ]OWSaWZW ]\ObOcO =OWZOdOZSUOUO\O[OZSWbcOWUOSbcbcaOZSZSWZS TOObW\]UO]ZO[Ob]cbOcbcOWZSOZ]TOTOO[O]\W TSa]Oa]O\W[OZSTOOOZ]OZ] =ZO[Ob]cTOZS[OZWcZS1O\bS`Pc`g1V`WabWO\ 4c\S`OZAS`dWQSa[Ob]cbS]T]W\OObcZO[Ob]c TSa]Oa]O\W[]a]]aSOWUOAO[]OZOdO >SOTSOUOW[O[OTObWOUO[OTOO\]O\]OUO SOZOWZSdOZO¸Oc^OWOOZS/bcO >V!#&&&% "6@A A3@D7<5AC>>=@B7<5 eeeQO\bS`Pc`gQV`WabWO\Tc\S`OZaQ]\h ;Ob]cbSTOObW\]ZO[Ob]cUOZcSUOWZ][Ob]c b][OWTOO^Wb]OOS[OWaSOWT]WWbcZOUO4OOYS`WaWO\] 20 24th May 2010 Le Manamea Samoa TALA OTOOTO A LE MANAMEA Thought about owning a home? Tusia: Aukuso Victor Taoto i Saina Muliagatele Brian Lima O loo taoto i Shanghai i Saina ia le uigi logologoa a le Manu Samoa o Muliagatele Brian Lima aua le faaifoina i ai o le Lagi Malofie a le atunuu. O le oo atu o Muliagatele i Saina ma taina ai lana tatau, o se vaega lea o le faalauiloaina o Samoa e ala atu i le vaega o turisi ma tagata maimoa. O loo faia se faaaliga tele e 5 masina le umi i le aai o Shanghai i Saina lea o loo auai ma Samoa. E tele nisi oloa, tufuga aao ma measina a Samoa o loo faaalia i lenei faaaliga e aofia ai ma le taina o le tatau a Muliagatele. I ripoti mai Saina o loo faaalia ai le lolofi atu o tagata maimoa i le vaega o i ai Samoa ona o le fia maimoa i oloa aemaise mataaga a Samoa ae silisili ai o le fia matamata lea i le taina o le tatau a Muliagatele. O Muliaga poo Brian Lima e pei ona silafia ai e le lalolagi, e na o ia le tama taalo ua mafai ona taalo i ni Ipu a le Lalolagi sosoo se lima. O le 1991 le uluai Ipu a le Lalolagi na taalo ai o ia ma faaigoaina ai o le “pepe” o le Ipu Le Manamea Samoa a le Lalolagi faatasi ma Fereti Tuilagi. I ripoti lava nei mai Saina o loo taua ai, e silia i le 500,000 tagata i le vaiaso e asia le nofoaga a Samoa mo le maimoaina o oloa ma le tatau a Muliagatele lea o loo taina e le tufuga iloga o Suluape. Ua tele tagata iloga o le lalolagi ua ta e lenei tufuga a latou tatau ma ata i tino lea e aofia ai ma Seiuli Duane Johnson poo The Rock e pei ona iloa ai. O loo maualuga le agaga o le Malo o Samoa e aoga tele lenei faaaliga i Saina aua le faatosinaina o turisi ma tagata tafafao mai lea vaega o le lalolagi mo Samoa. E silia i le 70,000 tagata o loo fuafua le Komiti o le Faaaliga e afea le faamoemoe. O le maketi o turisi mai Asia aemaise lava Saina o se maketi tele tele lea sa manuia ai Fiti ma isi atunuu Pasefika. Talu mai le faaletonu i le faigamalo a Fiti, ia tauau ina agai ese tagata maimoa ma o se galuega tele o loo taumafai Samoa e suia mai ai nei tagata maimoa mai Fiti i laufanua o Samoa. Dream it Learn it Live it Our FREE course will help with all the things first home buyers need to know before making the big move: Date Mon, 24 May 10 Area/Location TAWA Venue Tawa Community Centre Address 10 Norrie Grove Start 1pm Type Private Fri, 28 May 10 UPPER HUTT Samoan Catholic Church 4 Benge Cresent 6pm Private Confirmed Sun, 30 May 10 WAINUIOMATA Samoan Methodist Chu hall, 59 Hyde Street 3pm Private Confirmed Sat, 5 Jun 10 PORIRUA Porirua Chamber Commerce 20 Parumoana St. 10am Public Confirmed Thu, 10 Jun 10 PORIRUA Fanau Centre, Bedford Street Cannons Creek 10am Public Confirmed Sat, 12 Jun 10 WN-MIRAMAR Miramar Community Centre 10am Public Confirmed Sun, 13 Jun 10 PORIRUA Fakapotopotoga Ekalesia-Kelisiano Tuvalu Ueligitone, 1pm Private Confirmed Sat, 19 Jun 10 LH-STOKES VLY St Valley Community Centre 213 Stokes Valley Rd 10am Public Confirmed Sat, 26 Jun 10 OTAKI TBA 10am Public TBA Pasefika Pulse is an affiliated member of ; TBA 27 Chelsea Street Status Confirmed For more information ring Matalena on 04 238 2454 or 0800 478 573 In partnership with Housing New Zealand Corporation 24th May 2010 21 MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Tautalatasi Jahnke Fa’au’u Alo ma Fanau Aoga mai le Iunivesite o Vitolia O se lagona fiafia ma le fa’agae’etia na vaaia i fofoga o le tele o matua Pasefika, uo ma e masani sa fa’apea ona au atu e molimauina le fa’au’uga o nisi o alo ma fanau o le atunuu mai le Iunivesite o Vitolia i Ueligitone i le vaiaso na te’a nei. E tusa ma le 2,000 i latou sa fa’aeeina iai tusi pasi mai matata eseese e fa’ailoa ai ua tini lau o lo latou taumafaiga. E 32 fa’ailoga maualuluga Phds ae 2,100 tusi pasi na tuuina atu i le au fa’au’u i fa’ailoga e pei o tikeri (degree), tipiloma (diploma), ma tusi pasi amata (certificate). Na amataina mai le sauniga o le fa’auuga muamua i le aso Lua, 18 Me i le Michael Fowler Centre mo e sa fa’auuina i faailoga tau tusi ata fale (Faculties of Architecture) atoa ai ma le matata o le Fetosi Fa’asi’u ma le Saienisi (Design and Science). O le aoauli o le aso na soso’o ai sa 22 24th May 2010 Juliana Camerita Iosefo-Perez graduation faia ai se savali fa’apitoa a le au fa’auu i totonu o le taulaga i Ueligitone e pei ona masani ai i tausaga taitasi. Sa fa’atasi atu foi i le fa’auuga le tamaitai pulenu’u o Ueligitone, Mayor Kerry Prendergast e molimoli atu le fa’amalo i le au fa’auu ma tuuina atu ni upu fa’alaeiau mo tausaga oi luma peitai na mamafa lava le saunoaga i le fa’amalo ua i’u manuia le tausinioga sa feagai ai. Sa vaaia foi loimata maligi o nisi o matua i le vaai atu lea ma le agaga fiafia i nisi o fanau po’o sui o aiga sa fa’apea ona lautogia mai i tusi pasi maualuluga. E feololo foi nisi o aiga sa malaga fa’apitoa mai Samoa mo le samia o tusipasi o latou sa iai i lea fa’auuga. Sa vaaia fo’i le vevesi o le tele o fale fai teu ma fugalaau matala i totonu o Uelgitone i lea vaiaso. Sa maitauina foi le tele o falea’iga o le taulaga ua tutumu ma ua le iai ni avanoa . O se mataaga matagofie lea vaiaso i le felanulanuai o le laumua i ofu totoso fa’auu ma lipine eseese o fa’ailoga eseese, ma o se mitamitaga tele lea i e sa fa’auuina ma o le fa’amalo foi lea a le atunuu mo tama fanau a le atunuu ua i’u mai ma le manuia a latou taumafaiga, malo le tau, malo fai o le faiva. Le Manamea Samoa FAGOGO Agafili La’au Tuitolova’a SEETIA I LE MALU O LE TAI TAEAO VAEGA 19 Ua tagi lava Mamalu ma tapatapa ia Lepou, a’o la lava e punou le toeaina i le ipu panikeke ae leai se tali, ae oso atu ‘Ana, “Mamalu, e le mafai ona e faavalea uma tagata.” Ua tu’itu’i e ‘Ana le fala ma toe fai atu, “E te fesili mai pe ‘aisea, e te iloa lau mea leaga lena e fai?” Ua pulato’a Mamalu i le teine. Ua fa’amanumi lona muaulu. O lo’o ‘emo’emo ona mata, pei o lo’o mafaufau, ona fai atu lea, “Ana, ‘ou te le malamalama i le mea ua e fai mai ai.” Ua tago ‘Ana i lana ato, ona fai atu lea, “Ou te ofo i lou le alofa. ‘Aisea e te pepelo ai? O fea na tou o i ai ma tama na tatou o mai i le taavale? “O fea le faapuloulou na moulu ai le taavale?” E le’i tali lava Mamalu, ona toe fai atu lea o ‘Ana, “Vaai oe Mamalu, toe tasi la’u fesili, e te toe fa’afiti loa, ona e malie lea o le a fa’amalosia le tulafono. O a mea na aumai i le taavale ma le la’au pese?” E le’i tali Mamalu, ‘ae tolotolo mai Ioane musumusu ia Mamalu, “Nai tama la na o mai e faatau sikaleti.” Ua amata ona mane’e i luga Mamalu, ‘ae fai atu ‘Ana, “Nofo i lalo, o lea ou te fa’atali.” Ua toe nofo lelei Mamalu, ona ui lea o le ki mai lona ua ma tu’u atu ia Ioane ma fai atu, “E fia le faatau?” Fai atu Ioane, “E fa,” ‘ona musumusu atu lea o Mamalu, “Tatala le pusatoso, vaai le tagapepa ‘ena’ena, ‘ave tau o le fa, ‘ae tu’u i ai le tupe ma toe loka, ‘aumai le ki.” Ua mo’emo’e fiafia Ioane, e le’i umi, ‘ae toe fo’i mai ma le ki, ma toe fa’amaulu e Ioane i lona ua, ‘ae tapa atu ‘Ana, “Se’i togi maia lau ki Mamalu. E fia maua se ki faapena o la’u pusa.” Fai mai Mamalu, “Ua lelei, ‘ae se’i o’o taeao, ona faapipi’i lea o le loka o lau pusa,” ‘ae fai atu ‘Ana, “O a mea na aumai i le ta’avale ma le la’au pese?” Ua iloa e ‘Ana suiga o foliga o le tamaloa. Na ‘ona ea a’e a o Mamalu musumusu atu ia ‘Ana, “E a pe a ta o ta talanoa i le ta’avale?” Ua tu i luga ‘Ana, tago i lana ato ma savali i lona potu, loka le ato, ‘ae toe foi mai, ona fai atu lea i lona tama, “Lepou, Le Manamea Samoa fa’atali atu, se’i ma o i le fe’au, ma te vave mai.” E leai se tali a le toeaina, na ‘ona aapa atu lava i lana ali ma taoto loa, ‘ae savali ‘Ana i le ta’avale o lo’o tu mai ai Mamalu. Ua oso ‘Ana i totonu, oso atu ma Mamalu, ona tau fai nonofo gugu lea. Ua vili i lalo fa’amalama o faitoto’a e lua i luma. Ua inoino lava ‘Ana i le ‘u‘u o Mamalu, ua alu le aso o gaioi. O Mamalu, ua matua fa’aletonu lava lona mafaufau. Lea ua fa’alogo i upu a ‘Ana, ona fefe ai lea. Talofa ia Mamalu, lea ua fagota le teine i le sa’o. Ua so’ati upu. Ua le afeifeia le gagana, ‘aemaise, lea ua fa’alogo atu i tala a ‘Ana, ua mate’ia le tupua. Ua sese lona mafaufau. Ua tele ana tupe ua alu, a ua le malu ai. Lea ua fa’atonu ia e ‘Ana ia alu ‘ese loa ma Samoa, a o le’i tuai. O lona uiga, ua lata mai puapuaga. O ‘Ana, ua nofo sauni mo so’o se gaioiga tete’e a Mamalu, ona fai atu lea, “Mamalu, o lea ‘ou te fa’atali. O a mea na ‘aumai i le ta’avale, ma le la’au pese?” O Mamalu, o lo’o punou fao ma faalogo i le foeuli o le ta’avale. O lo’o moeiini. O lo’o lagona lelei lana manavanava tetele ma tu’ufeula, ona nofo sa’o lea, fa’asaga ia ‘Ana, ma fai atu, “Ana, ia e alofa, ma fa’apalepale mai, ‘ae se’i fai atu la’u tala. Ne’i e masalosalo i tamaloloa na tatou o mai, ‘ae vaai ‘oe ‘Ana, o Niko ma Vai, ua leva ona i Tutuila. Na agaleaga i ai aiga sa nonofo ai, ona ‘ou agalelei lea i ai. Sa matou nonofo ma taumafai a la mea nofomau. Ua manuia, ona nonofo lava lea i lo’u fale ma faigaluega. O a’u sa teua a la tupe, se’ia o’o ina manana’o e fo’i mai e fai ni mea aoga i o la’ua aiga. Ua mautu o la aiga.” Ua se’i le utufaga a Mamalu ma fa’aola, ona toe fa’aauau lea, “O la’u tafaoga i le faletifaga o le ‘Magic Cinema’, na matou fetaui ai, na alai ona tatou o mai. E iloa lelei e Niko ma Vai, o la’u galuega o loo fai nei i Tututila o le Tausitusi, ma o le mea lena na talosaga mai ai. Na ou ta’u atu lena mea. Na uma le su’egaoloa, ona soso’o lea ma le poka ma inugapia, a’o fea o le a e fa’atamavale ai? ‘Ana, e iloa lelei oe e Niko ma Vai, e o’o fo’i i o la ta’ito’alua o Nesa ma Alofa. Na fai mai ua lelei tele le aiga lea ou te i ai. Na fesilisili mai fo’i po o le a le ta faia ona ou fai lea i ai, e uso o ta tama. Ou te le ma fo’i e ta’u atu ‘Ana, o lo’u mimita ia ia latou tala ia te oe. Fai mai e te sili lava oe i mea uma.” O ‘Ana, ua malie lava le tala a Mamalu i lana fa’alogo, a ua le fa’alavelave lava. O lona ita, ua maui, ona toe fa’aauau lea o Mamalu, “Na fai mai Alofa ma Nesa, o oe ua fai meafa’apito i ai le Atua. Na fai mai e te lalelei tasi lava oe i isi teine uma.” Ua gaioi vae o ‘Ana. Ua nene’e. O le fa’alogo a le teine i ona tino, ua tutupu, ona fai atu lea, “Manaia o’u tala ua outou faia, a’o le a ‘ea le uta na aumai i le ta’avale?” “O le mea lena ‘Ana, e leai se mea.” Ua tali ai Mamalu. “O le a le leai o se mea?” O le fesili lea a ‘Ana, ma tatala le faitoto’a o le ta’avale ae mu le moli i totonu, ma autilo i fa’alo o tapuni o faitoto’a, na vaai i ai i le po ua mavae, na talai ae le’i maumau ona toe fa’apipi’i ma e le atoa fao. Lea ua fiu e autilo, ua toe pei lava o le mea na aumai ai. O lona uiga na toe fai lelei e Mamalu, ma fufulu le ta’avale, pei o le tala a Ioane, ona toe fesili lea, “O lona uiga o lea lava e te fa’afiti?” ma toe tapuni malie le faitoto’a. Fai atu Mamalu, “ E leai se mea e leaga ai lou fia iloa o mea na aumai i le ta’avale, ‘ae tu’u mai le avanoa, se’i fai atu ai la’u tala, ‘aua ua ou iloa, o lau toe fa’afofoga mai lea i lo’u leo. Lea ua aumai lau faatonuga ‘ou te fo’i, ma ua ‘ou talia. E ui ina ou maoaluma...,” ‘ae oso atu ‘Ana, “Mamalu, e maoaluma ‘oe, ‘ae se’etia a’u. Na ‘ou talia ‘oe i lo’u aiga ma lo’u manatu o ‘oe o se tagata lelei. O le mea lea, e sili ona fa’amuta la tatou mafutaga, fo’i ‘oe le alii tele, e te eva i ou laufanua o le motu o fiafiaga, e fai ai lou aso, leaga o Samoa nei, e leai ni faiga fa’asoloatoa. O le isi mea, ua ou le mana’o i se isi au upu. Ua ou iloa mea uma. O lea fo’i ‘ou te maitaua lelei foliga o Niko ma Vai, ‘ae o le a e iloa i se aso, o a’u o le leoleo.” Ua nofo lava Mamalu, pei ua valea, ‘ae na iloa e ‘Ana o lo’o tagi i lana fogifogiisu, ona fai atu lea o le teine, “Ia e alu ‘ese taeao. ‘Aua ne’i taina le fa i le afiafi, e te le’i tu’ua o matou lau’ele’ele.” Ua tago ‘Ana i lana ualesi fe’avea’i sa i le taga o lona ‘ofu. Ua toe tatala malie le faitoto’a ae Le taimi ua talotalo faatofa mai si alii o Mamalu. mu l e moli, o n a ualesi lea, e le’i umi ae tali mai le tamaloa, “O 007 lea, saunoa mai.” Ua tautala ‘Ana, “O 102 lea.” Ua toe sau le leo, “Ia lelei 102, o lea ua maua atu oe, saunoa mai.” Ua toe tautala ‘Ana, “E i ai la’u ‘case lea e fai, sauni mai se ta’avale. E toe logo atu. ‘Over and out.” Ua toe tali mai le leo, “Lelei 102, ‘we’re standing by, Over” Se mea e faigata o mata o tuagane. E liliu atu ‘Ana ia Mamalu, ua tootuli mai ma tagi, “Ana, fa’amolemole ‘aua, fa’amolemole ‘Ana, ‘aua. Ia e alofa i mata o Ioane. O le a ‘ou alu ‘ese taeao.” Fai atu loa ‘Ana, “Aumai le ki lena e i lou ua,” ‘ae fa’amolemole ane i ai le tamaloa, “Malie ‘Ana, leaga....” E le’i uma le augani a Mamalu, ‘ae toe tago ‘Ana i le ualesi, ma fai atu, “O le a e va’ai la i ai.” Na pei o le uila le tago o Mamalu ui le ki ma tu’u ane ia ‘Ana, ae toe velo atu le isi fesili a le leoleo, “Mamalu, pe o le a e tautala sa’o?” “I”, ua tali ai Mamalu. Fesili atu ‘Ana, “O ai le igoa sa’o o Niko?” Tali Mamalu, “O Koni, o le ‘afa Toga.” “A’o ai Vai?” ua toe fesilii ai ‘Ana. Tali Mamalu, “O Vi’a, o le ‘afa Fiti, To’elau.” Ua tata le gutu o ‘Ana, ona toe fesili lea, “O fea e nonofo ai?” Tali Mamalu, “O Koni e nonofo i ‘Emo’emo, a’o Vi’a, e nonofo i Setusetu.” “A’o ai le teine?” ua toe fesili ai le teine leoleo, ‘ae tali Mamalu, “O Miliama, o le isi ona igoa o Malili, a’o lona igoa eva o Seluia.” Ua vave lava ona oso ane i le fai’ai o ‘Ana foliga o Seluia, lea na fa’avaleaina o ia ona fai atu lea, “Le fafine puta pu’upu’u pa’epa’e laulu pupu’u, e ta le fualosa i le tau’au?” Ua luelue ane le ulu o Mamalu, e sa’o. “O ai le teine e ana lavalava sa i tua l o e ta’avale?” ua toe fesili ai ‘Ana, a ua le tautala Mamalu. E musu e iloa e ‘Ana lana uo o Ufiata, ona fai atu lea, “O Seluia.” Ua alu i fafo ‘Ana ma le ta’avale ma fai atu ia Mamalu e sau i fafo, ‘ona savali ane lea tutu i luga o le paepae, ona fesili lea o ‘Ana, “O le a le tonu o le ta’avale ma le laau pese?” Tali atu Mamalu, “Tu’u ma ‘oe.” Ona fai atu lea o ‘Ana, “Alu e ta’ele, ‘ae tapuni le falepanikeke, ‘ae sau e moe.” E fai tala a ‘Ana ma savali loka le falepanikeke, ‘ae si’i i le faleo’o o Ioane le pusa panikeke e fa’atau ai e Tusolo, ‘ae fai i tama sa inu ma Ioane i lalo o fa’i, e ta’ape. E alu Mamalu e ta’ele, ‘ae toe ualesi ‘Ana i le ofisa, ma maua mai ai lona fa’atonuga, e fa’aauau ana su’esu’ega o le mataupu i le aso taeao. Ua alu le po o tau lama e Mamalu se taimi e moe ai ‘Ana, ‘ae se’i alu e fa’afeso’ota’i lana vaega i le mea ua tupu, peita’i, na ao lelei e le’i moe le teine. Na usu ‘Ana ma Mamalu e su’e se vaalele a Mamalu, na o le va’a o le sefulu, ona o loa lea i le malaeva’alele. Ua tagi lava Mamalu ma fusi ‘Ana ina o le a alu. Ua toe oso le alofa o le teine, ona fai atu lea, “Mamalu, e ui ina faigata, ‘ae lelei mo ‘oe.” ona tu’u lea o lana tusi i le taga o le ‘ofu o Mamalu. Ua savali punou Mamalu i le va’alele, a’o tu pea le teine ma mata’i le la’ala’a malie atu o le tamaloa. Na taunu’u loa Mamalu i le faitoto’a o le va’alele, tu loa ma talo faatofa mai ia ‘Ana. E talotalo atu ‘Ana, ‘ae fa’aeto mai le laulaufaiva o Mamalu, ma alu loa. E FAIA PEA 24th May 2010 23 G<KFE<FECP 24 24th May 2010 Le Manamea Samoa MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Papalii P. Madar O LE TAMA POTO E FIAFIAAI LE TAMA AO LE TAMA VALEA E FAANOANOA AI LE TINA O nisi ia o upu mai le afioga paia a le Atua sa faatauaina i le apoapoaiga a le susuga i le aoao fesoasoani o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Amerika Samoa mai Uainuiomata le susuga ia Logoimauga Sua, i le taimi o le sauniga faafetai i le aso Tofi 20 Me 2010, ina ua tau manuia le taumafaiga i aoaoga a Afatasi Muaiva i lona faailoga maualuga i le univesete i Uelinitone o le Master of Eductaion. E suamalie tele le tau manuia o se taumafaiga i aoaoga maualuluga aua foi e le faigofie le feagai ai ma le tau faiga o le tele o meaaoga i lea aso ma lea aso, e tau le maua ai foi ma se malolo ma le lava ai ma se moe i le tele o taimi, ae na vaaia lava le laufofoga fiafia o le susuga ia Afatasi Muaiava ina ua tepa i ula ma ua tago foi i ula ma ua lau ai ula lona faamoemoe pei ona molimauina ai e nai ona matua ma tauaiga, le auvalaaulia faapea ma le mamalu maualuga o le ekalesia na auai atu ai. O Afatasi o le alo o le susuga i le faafeagaiga ia Rev. Malaki ma Rosalili Muaiava mai Safaatoa ma Faleaseela Lefaga, ao loo galulue nei i le EFKAS i Uainuiomata Uelinitone, ao le failautusi foi o le Pulega a Uelinitone. Na maua foi se avanoa e talanoa atu ai i matua o Afatasi ma faailoa ai foi lo la agaga fiafia ina ua manuia le taumafaig a si o la alo, ma o loo toe sauni atu nei Afatasi mo le toe sailia lea o le isi faailoga e maualuga atu o le Dr. of Education. Saunoa foi le susuga i le faifeau o loo iai foi nisi o si a laua fanau o loo faapea ona faauauina a latou aoaoga aemaise ai le sa avea ma MC o lea po fiafia le susuga ia Sadat Petelo Muaiava, ua maea foi ona maua lona faailoga maualuga o le Master of Pacific Studies. Sa maitauina foi e sui o le manamea Samoa le matagofie tele o lea po ma le tele o taumafa ma meaalofa na saunia lava e le susuga i le faifeau ma le faletua faapea aiga. E faafetai atu foi mo le avanoa na valaaulia mai ai sui o le manamea Samoa ma le siufofoga o Samoa mo lea faamoemoe taua tele ma ia saga faamanuia atu le Atua i le soifua aoaoina o alo ma fanau, ma avatu ai ma le faamalo tele i lau susuga Afatasi Muaiava, malo toa, malo foi finau, faia oe ma faataitaiga ma luitau mo isi alo ma fanau o Samoa lalovaoa mo le lumanai. Manaia foi le auaunaga a le George Washington Restaurant i le 233 High Street Lower Hutt. 3EAFOOD-!2+%4 #)49 &RESHüSHDAILY 3UPPLIERSOF2ETAIL7HOLESALE 7)..%2 Le Manamea Samoa #ITY3EAFOOD-ARKETIS ASELFSERVERETAILAND WHOLESALEüSHSUPPLIER LOCATEDAT-ANCHESTER 3TREET#HRISTCHURCH!LL OURüSHISFRESHDAILY FROMLOCALüSHINGBOATS .:MARKETSAND0ACIüC )SLANDS/URFRIENDLYAND KNOWLEDGABLESTAFFARE ALWAYSHAPPYTOASSISTYOU WITHANYREQUIREMENTSYOU MAYHAVE 4ELEPHONE /PEN-ON4HURSAM PM&RIAMPM 3ATAMPM 3UN#LOSED 24th May 2010 25 LALOLAGI I FAFO Vui Masinamua atu ai tu ma aganuu moni a Rusia ae o le a puleaina mai nisi tu ese mai ai mai isi atunuu. ua aoga lava lenei uaga, aua ua tafiesea ai ni faaletonu sa i ai i le lo ma va ma le alii Peresetene nei ma lo outou malo. Na vaaia le galulue o tagata e tau saluese le mafiafia o le suavai ua toa i vae o fitafita Ukraine. fesoasoani o loo faatautaia lea e faalapotopotoga e i ai le Koluse Mumu, ma le Malo Aufaatasi. O le fesili o loo fesili ai pea nei tagata, poo afea ea a faaleleia ai o latou mafatiaga. I le taimi nei, e faitau miliona e ua leai ni mea e nonofo ai ona o lenei mala faanatura. Mai Rusia Mai Cuba E 4 nisi o Vaega Faaupufai o le Malo o Rusia ua maea nei ona latou sainia se maliliega e tuufaatasia ai ma fausiaina ai se Vaega Faaupufai malosi se tasi. O nei vaega uma e latou te matua tetee tele i auala ma faiga o loo faatinoina ai fuafuaga fai a le Malo o loo i ai nei, ae maise lava i fuafuaga a le Maota o le Peresetene Dmitry Medvedev ma lana alii Palemia. I lenei fuafuaga ua faia nei, ua matua manino mai ai i saunoaga a le alii ua avea nei ma Taitai o le DPNI o Aleksandr Belov e faapea, e ao lava i tagata o lona atunuu ona vaavaai totoa i tulaga o loo faagaoioiina ai le atunuu. Ae maise ai, afai ae le faamutaina i le taimi nei ia fuafuaga, o le a i ai le taimi e mou O le fonotaga lona sefulu a Tagata Faifaatoaga o le Malo o Cuba le ANAP lea sa usuia i le laumua i Havana, na vaalaaulia faapitoa ai le Alii Peresetene o lea Malo na te Tapunia Aloaia le alii o Peresetene Rau'l Castro. Na saunoa ai le alii Peresetene i lea Faaaliga ma ia faatauaina ai le galuega fai a le au faifaatoaga. I lea lava saunoaga na ia lapataia ai i latou e faapea o lo outou tiute o le totoina lea ma galueaina faatoaga ina ia manuia ai tagata. Na ia fautuaina ai foi tagata o lona malo ina ia latou faatauaina pea faiga ma aga faakomenisi aua e lelei ma taua lea mo latou ma lo latou lumanai. Mai Ukraine Ua sainia nei se maliliega a le Malo o Ukraine ma le Malo o Rusia, i le aso Gafua 17 o Me 2010. O lea maliliega na sainia lea e Peresetene Viktor Yanukovych ma le Peresetene o Rusia o Dmitry Medvedev i fesootaiga faatemokolosi puipuiga, lo la tuaoi, ma le soifua maloloina. E fetaui lava le taunuu atu o le asiasiga lenei a le Peresetene o Rusia mo le umi e 2 aso, ae maligi loa ma timuga i le taimi o le tulaifa’aaloalo a Fitafita. Na faapea ai se saunoaga malie a le Peresetene Rusia, Mai Chile Ua silia nei i le lua masina talu ona faatamaiaina le atunuu o Chile i le mafuie lea na luluina i lona malosi e 8.8 i le fua mafuie, ae maise ai o sauaga a le Tsunami lea na sosoo atu ai ma faaumatia ai le afe ma afe o tagata. O loo matua tuuaia ai e le itumalo o Consitusuon le tuai ma le faiaga o i latou o loo fuafuaina le faaleleia o nei nofoaga ma aiga ona ua matua le mafai lava ona o latou maua ni fesoasoani i le faaleleia lea o fale ma nofoaga, aemaise lava i taumafa. O nisi o nei vaega 0800 Any Cancer, CANCER Any question (0800 226 237) Cancer Information H E L P L I N E Cancer Society of New Zealand Canterbury West Coast Division, 246 Manchester Street, Christchurch 0HsWWWCANCERNZORGNZ 26 24th May 2010 Le Manamea Samoa O Taliga ole Toeaina o Fiailoa Malo lava le faamalosi i lenei foi masina. Seki lava tatou masina o Me sole a ea. Ia alo maia i le evaga a le toeaina taliga lautetele o Fiailoa. Uma lelei le vaiaso na tea nei o nofonofo Fiailoa i le aai i Malua i le fonotaga tele a le ekalesia. Sole, fai atu o le matuai mea matautia lava le mea i le fonotele lea. E i ai lava le au usu fono e o atu ona o le fono, ae e i ai foi le au usu fono e atu ona o le lamalama i le au usu fono. E fetaui lava la le oso atu o Fiailoa i tua ifo o le isi api lena mai atunuu i fafo ao la e tutu mai ai le isi alii usufono ma le isi tamai faalailai lena. Ia e tele mea na vaaia e Fiailoa ma pue i lana laptop ae le mafai ona avatu. E tau lava ina faamatali atu e faatafe lau gao ai faua o le isi vaega ae le tau atuina. Pau le mea e ofo ai Fiailoa ona o lenei alii usufono e toa lima le fanau la e faatali mai i atunuu mamao ao la foi e sau ao la e mamafa le fafine. Ao lenei e fai le faanunumi ma le tamai fafine o le isi foi usuga fono. Oka oka! Kai juicy gei mea.. Ata Fiailoa ma faalogologo i le misa a le isi aiga tuaoi i le Aso faraile na tea nei. O le tupe a le toeaina o Solomona na lafo maii Niu Sila ae alu lona atalii laititi e igoa foi ia Solomona tala i tua. Fai mai le faamatalaga na faalogo i ai Fiailoa, ai na vili atu le Ofisa ia Solomona matua ae tali mai e Solomona laititi. Alu loa Solomona laititi ma le manatu o ia e ona le tupe. Ave le tusifolau e faamaonia ai o Solomona A_ _ _. Ae o le mea malie e tutusa lelei igoa o le toeaina ma le atalii, ia na ave lava le tupe aua e leai se mea e iloa ai pe o Solomona matua poo Solomona laititi lea e ona le tupe. E lua aso talu ona onaona solo Solomona laititi i le $200 mai Niu Sila ae faatoa iloa ai e le toeaina le tupe na avatu e mo ia. Na fiu le aiga e taofiofi le toeaina i le faatoatoaina olona atalii ae ana le pau le ie ole toeaina e le uma. Ae ole mea malie, e pau le ie ole toeaina ae iloa atu ai e leai se ofu laititi o faia ma aliali ai le sosolo o le lafa i le tulaiu o si toeaina. Na tetei le aiga ile faapea mai o le toeaina i lona atalii; Se Moga, o au amio gei ua sosolo ai mea gei i lou kigo. Hahahaaa.. oi e fai atu le le taele ae oso tuuai i le inu pia o lona atalii… Malie tele ia Fiailoa le faiga palota lea na fai nei a nai itumalo i Safata ma Faleata. O i lea ua iloa ai le tele o le taufaasee o le mea nei ole tagata palota. Aua a fua atu i le 1,000 ma ona tupu ia na faitau e le isi toeaina o tauva e manumalo ai ao lea e fai ifo le palota e le atoa lea numera, ona iloa ai lea le toatele o le au taufaasee. Ia le isi lava toeaina tauaso Le Manamea Samoa lena na alu lona atalii ave e fai lana palota ona e po le vaai. Na pisa solo i fafo ma tautau le igoa o isi sui ae oo atu i totonu ile mea e fai ai le palota ae tago faat o n u l o n a atalii e osiosi l e suafa o le isi s u i tauva. Na fesili i ai le atalii ae pe a le sui lea na ia tauina le suafa i fafo ae fai mai, Se ga ke leiloaiga lava le kagaka lea ua ou paloka ai. E ga o le kaga alaisa ga aumai ai ae o le sui lea e $100 ma le pusa elegi lea ga aumai ai. E iloa foi e le toeaina po le vaai fai le polokiki.. Maua lelei e Fiailoa le ova a le isi faipule ole palemene ma lana tamai faapolopolo o loo i ai nei. O le oso atu o Fiailoa i autafa o le taavale a le faipule ae valaau mai ai le sui o le malo ma vili i lalo le tioata pogisa o lana taavale ae galo ai ia te ia e ese le tamaitai la ei totonu. Na le mafai e le faipule ona toe faia se isi gaioiga ona o lea ua tu tonu ai lava i autafa ia le toeaina. O lea na tei ai lava ua tago i lana taga to ifo le $50 Niu Sila ae tuu i le toeaina ma le augani, Se ga o kaua lava. Aua ke kaukala fua. Na atata lemu Fiailoa ma alu agai i le pasi e alu ai i le fale ona o lea ua maua lana tupe Niu Sila ae le taitai lava ona lilo le menti a lana uo faipule lea. Tei foi Fiailoa i le maua atu i lana laptop ia si faifeau lea na tagotago i le vae o lana mamoe. Ia e sao ai lava le pese a Felise Mikaele, ua tausitausi le mamoe vaai atu ua manaia ia tago loa i ai. E ofo lava Fiailoa i le tutupu mai o nei mea mataga i auauna ale Atua ae o tagata ua loa i le galuega. E lelei ae fai e se faifeau talavou ae o le tupu lea i se tagata ua tele tausaga i le galuega, sole o le matuai mataga lava. O le tulai mai o nei ituaiga uiga mataga i faifeau, o le a avea lea ma itu e le toe talitonuina ai e nisi matua ia Maota o Galuega e ave i ai fanau teine. Ia pe lifi atu foi ile taavale a le faifeau. Na ona toe faatepa lava oe e Fiailoa i upu o le pese a Felise Mikaele i le Leoleo ma le Mamoe: Ia manaia le pepeti ma lapopoa. Ese foi le malie o le isi pese a Felise lea ua sau i tua. Le pese lea e fai mai o Tala o l e Malaga. E moni e malie ae sao lelei upu o le pese ona o isi tagata e fai lava a latou mea ma le manatu ia maua mai si na seleni. E alu ma le moa ma si na fagusea e asi ai le malaga ae tasi lava le manatu o si na mea meamata mai le ato a le tagata malaga. Ua uma aso la e lelei ai le asi o malaga i mea na aua foi o aso ia e tai tausaga o alu malaga tagata. AO aso nei e alu taeao ae toe lua vaiaso foi mai. O lona uiga e leai lava se mea e tau asi ai fua. Ae ua sao foi le pese mai o Felise i na mea e fai ma manatu faatupu manatu i nai o tatou tagata. Aua le fai sooa! Mataga ia o le pisa o isi matua Samoa i taaloga a fanau laiti na fai i Aukilani i Saute i le lua vaiaso talu ai. O Fiailoa sa moe ae tei i le ii mai o lana laptop, ia ma le ti atuina ae oso mai ai le misa a nei matua. O le itu mataga ona o le felauai upu masoa ao la e faafofoga isi matua ma a latou fanau. E maua ifo i ripoti o le internet le mafuaaga, o le tauvalaau o le isi matua i totonu o le malae ao le atalii o le isi toeaina la e fai agai i ai. E mafua le pisa o taaloga o matua ia e o e maimoa. E tauvalea uma atu ai lava ma Samoa i na atunuu ona o le le lava papale ma le mau le afa a le matua. E solomua lava foi i le matua e lei oo i totonu o le malae le faapisa o taaloga. Ia o la tatou evaga lena. O le vaiaso fou lea e alu ai Fiailoa i Sini Ausetalia e auai i le tala faasolopito o le faatuina o le uso nusipepa o le Le Manamea i Ausetalia. Ia vaai tatou Sini e fai faalelei tou uiga, o lea o le a alu atu le toeaina taliga lautetele iina e vaai outou. O lea lava e mamalu lava le fonotaga a faifeau o le LMS lea na fufusu mai luga o le initaneti. Hahahaaaa… malo lava. Call us free on 0800 527 337 25 years Experience Community, Church and Private Centres We specialise in Child Care Centre Design "We are committed to providing our customers with high quality designs and architectural plans" www.las.co.nz Bert de Graaf - ADNZ Dayle Beuth - NZCAD (ARCH) ADNZ E! O le a ea sau tali Ile faafitauli ua pei o se faamai Child Care Centre Designers Faauuina ma leoleo mamoe Ua tuu atu iai le faamoemoe Toaga e fafaga mamoe ia ola 24th May 2010 27 MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Tautalatasi Jahnke Alualu pea i luga numera tagata Pasefika e leai ni galuega Ua fa’alauiloa mai le siisii pea i luga o le fuainumera o tagata Pasefika o lo o leai ni galuega i totonu o Niu Sila. I se fa’amaumauga mai le Ofisa o le Leipa o lo o fa’aali manino mai ai le alualu pea i luga o le fuainumera o tagata Pasefika e leai ni galuega lea ua o’o atu i le 14.4 pasene pe a fa’atusatusa i le 13.6 pasene sa iai i le tausaga ua mavae. O lea 14.4% o le ao’fai o tagata Pasefika e le’o iai ni galuega i totonu o Niu Sila pe faatusa i le 16,600 le fuainumera aofai o tagata Pasefika o lo o leai ni galuega. Sa fa’ailoa mai foi le siitia o le fuainumera o tagata Maori e leai ni galuega lea ua siitia mai i le 10.7% sa iai i le tausaga ua mavae i le 14.2% i le taimi nei. I se fa’atalatalanoaga a le afioga i le Minisita o Galuega ma Atina’e, Paula Bennett ma le polokalame a le Tagata Pasefika na ia ta’ua ai, o 28 24th May 2010 le siitia o le numera o tagata Pasefika ma Maori o lo o leai ni galuega i totonu o le atunuu o le a faapea ona taumafai le latou faiga malo ina ia faia ni auala aua le taumafai e toe fa’apa’u i lalo le numera o tagata o lo o leai ni galuega ma o le a fa’amuamua pea le fesoasoani mo tagata Pasefika ma tagata Maori. Sa ia ta’ua foi o le tele o tagata o lo o aafia i le leai o ni galuega o lo o aumau i Aukilani ma ona nu’u tuaoi talu mai aafiaga o l e tamaoaiga a Niu Sila lea na aafia ai ma le lalolagi i le tausaga na te’a nei. O nei aafiaga na tele ina tapunia ai nisi kamuo pani ma f a l e faigaluega. Peitai o lo o fesiligia e le itu fai upufai a le Leipa galuega a le Malo faatatau mo tagata Pasefika ma lenei faafitauli. Na tusia foi se Sa fa’ailoa mai foi le siitia o le fuainumera o tagata Maori e leai ni galuega lea ua siitia mai i le 10.7% sa iai i le tausaga ua mavae i le 14.2% i le taimi nei. fa’asea a le tamaitai faipule o le Leipa, Carmel Sepuloni ina ua teena e le Tagata Pasefika lona auai atu i le polokalame sa fa’atalatalanoaina ai le mataupu o le alualu i luga o le fuainumera tagata Pasefika e leai ni galuega a’o fesiligia le Minisita o Galuega ma Atina’e. E toatele foi o lo o fesiligia le Minisita o atumotu o le Pasefika, Georgina Te Heuheu pe mata o fa’aleo sona manatu i totonu o le Kapeneta ma malosi lona una’i i se fofo mo lenei fa’afitauli mo tagata Pasefika. E toatele foi o lo o fa’aalia o le a fa’atalosagaina ma fesiligia nisi o aufaigaluega a le Malo e iai le Matagaluega Atina’e ma Galuega (Social Development) ma le Matagaluega Atu Motu o Tagata Pasefika po’o a latou polokalame fa’ata’atitia aua le foia o lenei mataupu. Le Manamea Samoa Faleoo ma le suigalau Ua le se Manu Samoa ae o le Namu Samoa Na ma’ea loa vaiaso ia ua mavae atu, ua matuā tu ai lava i le laolao le Au a Savaii ma Upolu i le Ta’amilosaga a le Pacific Cup, fa’atalanoaina loa foi lava i le Faleo’o le matāupu lenei, ma ua matuā suegi uma ai i luga e lo’omatutua le mafua’aga o le fa’alētonu ma le tulaga o le a i ai le ‘Au tele a le Manu Samoa, lea na fai mai le isi lo’omatua, ua le o se Magu Samoa a o le Gamu Samoa. O le mafuaaga, ona ua mae'a atu le fetauiga a le isi a tatou ‘Au ma le ‘Au a Tonga e faia’ina ai, ae fa’apea fo’i ona faia’ina le isi a tatou ‘Au i le ‘Au mai Fiti. Na saofafa’i loa lava i lalo le suigālau fa’apea atu loa le isi lo’omatua, "e ga oukou makamaka ea i le kaaloga a kakou au". Na vave lava ona oso mai le isi loomatua sa nofo i tua faapea mai, "oi a makamaka siaula ga makua malepe lava i fafo le makou kv, iga ua kogi i fafo e le koeaiga i le ika i kaaloga. E kiga lava le fia makamaka o si a'u fagau, ae ga ika loa lava le koeaiga ma ku aku loa lava ako i fafo le makou kv. Fai mai la'u koeaiga, ia o le afu a lega o le kofi faaauau o gei au. Ua kuu kamaiki lelei ae avage foi lava ga o kamaiki e kau i ai ma masagi ai le pulega a le kakou Magu Samoa". Na vave ona lagolago mai le lo’omatua mata’ivi o lo’o saofa’i mai le tala ma fa’apea mai, "va’ai okou, e fa’amakala so’o lava e la'u kama lea e faiaoga i Apia. Fai mai si a'u kama, e le iloa gi kausaga e koe o’o ai le kakou Magu Samoa i le kulaga lea ga i ai le Au o le 91. Aua o le 91, e lei fa’apolōfesaiga oga fai le kaaloga, ae o le kaimi legei, ua fusu fa’apolōfesa uma kama kaaalo. O loga uiga la, afai e leai gi kakou kupe e kokogi ai kamaiki lelei la e kaaalo i kalapu i fafo, e le kaikai oga fia omai e kaaalo mo le Magu Samoa". Na oso atu nei le tina fa’alapo’a lea sa suilau mai le pepe o le faleo’o ma faapea mai, "ia e leai e sēsē lega kala, aua e leai lava se kama e le fia kaalo mo le ipu o le lalolagi. Ae ga pau lava lea o le auala e mafai ai oga kaalo i le ipu o le lalolagi, o le sau e kaalo mo le Magu Samoa. Ae sa'o ia ke a'u le kala a Sigāpi, o le fa’alavelave ua kuu foi kamaiki lelei ae kofi foi ga o e masagi ma e kau i ai. Ia oga pau lega o le mea kakou ke maua, ua ga o le faaku a le moe ma le ga o le Gamu Samoa, ae le Magu Samoa. Ia vaai okou i Au a Fiki ma Konga sa le amagaia lava e le lalolagi, ao lele ua pei le kakou Au ogi taofiofi pasi". Na fa’apea mai nei le fa’apae'ee'e lea e saofai mai tua, "ia o le a la se mea e ao oga fai e mafai ai oga maua mai kamaiki lelei la ua le pikia i Au? Na toe fa’apea mai nei le lo’omatua mataivi, "ga pau lava le mea e fai i ai, o le saka uma o le komiki ma faiaoga, fa’amalolo ma le Magu Samoa i legei Ipu o le lalolagi ae sei fai lelei mo leisi ipu i luma aku, aua ua ka le lava vaai aku ia Fiki ma Konga o savavali sa'o foi i le isi Ipu, ae kau su'e foi se kakou avagoa pe maua pe leai". E manaia foi ia lagona, ae ‘aua le amanaia o fāsaga lava o nai lo’omatutua e tau fa’apasi ai le taimi o le latou galuega. Cecilia Catering We cater for ALL occasions. BIG or SMALL. • Birthdays • Weddings • Funerals • Church Functions • Family Functions • And Many Other Gatherings “Bringing you the taste from the Pacific” Phone: 03 351 6309 | Mobile: 021 0263 3083 E-mail: [email protected] Polynesian food when you want it, where you want it. Le Manamea Samoa 24th May 2010 29 MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Tautalatasi Jahnke Fa’amanatuina Vaiaso mo le Gagana Samoa Ua toe nei o se aga ona savalia lea o le aso 30 o Me se’ia o’o atu ia Iuni aso 5 lea o le a fa’amanatuina aloaia ai le vaiaso o le Gagana Samoa (Samoan Language Week ) i totonu o Niu Sila. E to’atele nisi o le atunu’u ma matagaluega ua fa’ailoa mai le nofo täpena ma le sauniuni aua le fa’atulagaina o mea fai e fa’ailoga ai lenei vaiaso e patino mo le fa’atauaina o le Gagana Samoa i so’o se vaega o Aotearoa. Na mäua foi se tala e le nusipepa pe tusa ma le lua afe tagata Samoa ua sainia o latou igoa i luga o le upega o fesootaiga ‘Facebook’ ma fa’alauiloa atu mea o le a tutupu i totonu o aai eseese o Niu Sila i lea vaiaso fa’apitoa. O le autu ‘O Le Tatou Gagana Samoa i Niu Sila’. O le gagana Samoa ua fa’ailoa 30 24th May 2010 mai e lona tolu lona fa’atulagina o gagana tautala i totonu o Niu Sila. E pito atu i le gagana Maori o lo o lona lua ae taimua pea e le gagana Peretania po’o le fa’aigilisi. Na saunoa le susuga ali’i pule mo le A’oa’oina o le Gagana Samoa i le Univesite i Vitolia, Galumalemana Alfred Hunkin e fa’apea o le fa’aeaeaina ma le fa’amanatuina o le Gagana Samoa i totonu o Niu Sila, o le a avea lea ma auala e ono tatala ai le malamalama’aga tele e lē gata i tagata Samoa ae fa’apea isi atunuu o lo o fia malamalama ma aoaoina i le gagana Samoa e ala i le tusitusi poo le gagana tautala. O le taimi muamua foi lenei i le tala fa’asolopito o le atunuu o Ausetalia o le a fa’ailogaina ai le Gagana Samoa i le fa’aiuga o le masina nei. Le Manamea Samoa Manogi faasau o le Po TALA PUPU’U FA’ASAMOA Agafili La’au Tuitolova’a Ia tupu si ona so’o, e agatonu ai faleupolu. E ui ina lalanu vaifa’alele, a’o lona suamalie, ia fai ma fiafiaga o le fa’aea ‘āiga. Na fa’ala’ausautia fo’i o le tauso’aga lona onosa’i. O lona fa’amaoni fo’i na samialaina ai i le tai. E āfua mai i le totogo o le la, se’ia taulaumea le malama a fano. O lona ala fo’i i le pule, na fai ma so’otaga galuega a ona lima, ‘auā o lona talitonuga e fanau le afu. O aso o lona malosi, na te le’i fa’amaumauina sekone savali o lona talavou. O lona fa’atuatuaina fo’i, na fai ma uō o aso uma. Fai mai tagata, “O ia o le upeti mamanu o le mau e tele, e le gata o le malu o le aiga ma le nu’u, a o le ‘oa o le gagana ma le mafaufau.” E sa’o lava e lē tau fa’ailoa tama a tausala, ‘auā o ia o le tino o le mavaega nai Toga a si tama’ita’i, “Ia tupu si ona so’o e agatonu ai faleupolu.” O le aso o le filifiliga, na molimau fua o ona lima. Na pati fiafia le sami, “Tautai a’e,” ma le vao o lo’o alaga fa’atauanau, “Mānava ia ua po, ua tai afe se atua o le Le Manamea Samoa ala. O le tofi lava o le vao ia, o le ola.” O lona lafulafuā, o le ‘aulelei a manaia, e mā’ona ai le va’ai a le mativa. O lona laūlu ve’uve’ua, o le matagofie i lē oge i seuga. O lona igoa fo’i, ua se u’u manogi na femolia’i e le matagi, e gagana ai laugutu o ē momoe. E usu fo’i ta’a, ‘ae talanoa aualuma. O le malaga saumamao mai sasa’e, na momolia moni o le va’aiga o mata. Na fa’asasano mai ai le tausala, ma momo’o i le La’i e sau se’i agi, se’i tu’u atu ai le poloa’i, fai ane i le pele,” E ui e le’i toli e le’i tau e le’i tali, a ua mālie tala a le matagi ua fia fa’alogo i ai taliga, e a! Na fai fo’i mo ia le viiga, ‘ae le’i se’etia ai i le malū o le taitaeao. Peita’i, o le pese malie ia te ia lona ituaso, ua fa’ata’amilo ane i le tulimanu. Ua filemu mea uma, se’i vagana le ‘i’ī o lana manava fa’atosotosololoa, a o sisina ifo loimata o lona faletua i ona foliga. Se mea e lilo o le itula! Ua lagona e le toea’ina leo o lo’o fetagisi, ona si’i lea o lona ‘a’ao taumatau ma vavao le pisa. O le taeao po o le ituaso e fitu, na usuvāivai ai le nu’u o Sagafau. Na tu’u mai ai le mavaega ua teufatu. Na olioli tagata uma, pei ua vā’ai atu ua fuga matagofie le fanua, ma lo latou ala i le lumana’i ua fola sauo’o i penina ma auro. Ua i’u iā te ia le tausinioga! Ua le toe aogā mo ia le suafa, a’o le tama a le tauluapopo na lafo i le vai, na to’afilemu ai le mafaufau. O ia o le tama o māvaega, o le alii fo’i o ‘āiga. O le lupe pāpāgatā e leoleosa’i i le tuasivi. Ua so’ofa’atasi tamatama’ilima o le toea’ina ua tu’ua i le fa. Ua iite le fafine ma u’u lona moa, pei ua āsa i lona fatu se ū e le ‘alofia. Talofa ia Sāpaitaligasegase-ale-To’elau. Ua mafaufau i le ‘alia na si’i mai ai si ona faiva, o le fia va’ai ma feiloa’i ia Tia-le-itiiti. Le tane ua mālō i lona teine muli, ‘ae na’o le ‘a’ave o ona tala, ‘ae valea ai lona ulu. Lea ua teu folau lona sa i tulu’iga ma maimoa, ‘auē! Ua tīgā tutui le alofa, ona alaga lea, “Fa’amole...mole, tuli se ta’avale e ‘a’ami si a’u tama o Mura i le fono a faiaoga i Faleata, fai i ai e sau vave.” Pagā, ua agi le matagi vale ua feulaina le malama o le mafaufau. Ua lē totonu lima o Sāpaitali. Ua punou ifo ‘u’u le ulu o lana pele lūlū ma tagi, “Tia...Tia...nofo mai i luga ta ‘a’ai...Tia...Le faife’au lea ua sau...Ta o i le lotu...ū...ū...ū...ē...ē! Na ona pupula tasi a’e o le manamea a ua feutuutufa’i i loimata, pei o lo’o fai ane, “Tali, sōia e te fa’alavelave! Ona goto malie ifo lea o le la o lona lalolagi, i le fitu tolusefulu, i le afiafi, Aso To’ona’i, 2 o Mē, 2003. ‘Auē! Ua mumutu vanu ma le ala o le la! Ua pulou le lagi ma ua fao! Talofa, ua to’oto’o atu le va’a ‘ula o alii! Ua to ai nei le timu po le nu’u. Ua lagia ai Logogalu ma Moemanogi, o Tua o Si’ulepa ma Togamau. ‘Auā ua tu’ulemālō e le Fa’asuaga, o le Lā’au sautia o le Tausoaga. Tusia Agafili Laau Tuitolova’a O lenei tala fatu, e aualofa ai Laumatia Limu ma Laumatia Luafa i le tamā pele o Laumatia Feterika ma le tinā o Toto’a. 24th May 2010 31 MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Peilua David Lam Sam Fai Pa'aga le P.F.L (Pacific Forum Line) Ma Le Manamea Samoa FREIGHT E lē uma lava le ola tauivi ma le ola finafinau o nai o tatou tagata Samoa, i so'o se itū o le kelope o lo'o nonofo ma aumau ai. O le vaiaso na te'a nei i le Aso Lulu, 12 Me 2010, na toe fa'aopoopo ai le isi itulau fou o le auaunaga a le nusipepa Samoa e tasi i le a'ai nei o le motu o fugāla'au matala, Le Manamea Samoa. O lenei itulau fou o le sainia lea pe o le faiga pā'aga fa'apisinisi, a le Le Manamea Samoa Newspa- 32 24th May 2010 per ma le kamupanī va'a po o le kamupanī ua lauiloa i Niu Sila nei ma atunu'u i fafo i lana auaunaga i le lauina ma le momoli o uta ma fa'amomoli i so'o se atunu'u o le lalolagi le PFL (Pacific Forum Line). Na malaga fa'apitoa mai lava le Susuga i le alii pule o le kamupanī (PFL) mai Aukilani o Rodger fa'atasi ma le Susuga i le ali'i e va'aia uta ma loli (trucks) o Ross, ae maise le tama'ita'i Tonga ia Linda, o ia e gafa ma mea tau feso'otaiga o va'a i le sami. O lenei faiga pā'aga sa sainia lava i le ofisa o le Le Manamea Samoa i Karaiesetete nai ma le Susuga fo'i i le Ali'i Pule/Fa'atonu o le nusipepa le Afioga ia Leituala Sulusulumaivasa Aiva II. O le tumutumuga lava o lenei auaunaga, ia fesoasoani ma fa'amalieina finagalo o si o tatou atunu'u e ala i uta ma fa'amomoli mo Samoa. Na omai fa'atasi lenei aumalaga ma aumai le loli (truck) e fa'aaoga i le fela'uaina o uta. Momoli atu le fa'amālō ma le fa'afetai i le susuga i le ali'i pule o le PFL fa'apea fo'i le susuga i le ali'i pule o le Le Manamea Samoa le Afioga ia Leituala Sulusulumaivasa ona o lenei tautua matagofie ua mafai ona fa'atinoina i laufanua o le a'ai nei. O le igoa la ua fa'aigoaina ai lenei auaunaga o le PFL & Le Manamea Samoa Freight. Le Manamea Samoa MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Peilua David Lam Sam Fa'asa’o E Le Tulafono Se Fe'eseesea'iga O se tasi o faletalimalo (hotel) tele i le a'ai nei e igoa ia Rydges na fa'ai'u le tatou fainauga ma se tasi o tina e faigaluega ai i le matagaluega e taua o le Aia Feso'otai ma Tagata Faigaluega (ERA) Employment Relation Authority. O lenei tina e tusa ma le 20 tausaga o faigaluega i le faletalimalo lenei o lana galuega o le supavaisa i le fa’amamaina o le fale (housekeeping supervisor). Sa saunoa lenei tinā o lana galuega o le va'ava'aia o tagata faigaluega i le fa'amamāina o potu o le faletalimalo. E i ai foi nisi o taimi e fesoasoani ai i le augalulue pe a mana'omia lana fesoasoani. Peitai o le masina o Mati i le tausaga na tea nei (last year) na fa'atonuina ai i latou o lo'o iai tulaga fa'apea i le faletalimalo, e tatau ona tai valu potu a le tagata e fa'amamāina (clean) i lea sifi ma lea sifi (shift). Ma o i ina na o'o ai loa le mataupu lenei i le vaega lea o le tulafono pei ona taua i luga. Ae na Le Manamea Samoa saunoa foi le pule o le faletalimalo, e fa'afetai i lenei mataupu, ua uma ma ua taoto i sona tulaga lelei. Na taua e le alii pule o le faletalimalo, o lana ta'ita'iga na fesuiai ai galuega (role) ae tumau lava aiaiga tusitusia o le galuega (job description). O le taimi nei lea ua i ai aiaiga fou e pei o le afa supavaisa (part-supervising) ma le afa kilini (part-cleaning) pei la o le tulaga tonu lena na le fiafia ai lenei tina. Auā o le talitonuga o le tina o ia e supavaisa ae le kilini (supervisor not cleaning). Na toe fa'aopoopo mai foi le alii pule na ia taua i le fa'amasinoga, o isi lālā uma (branches) o le faletalimalo lenei o le Rydges e fesuia'i galuega e aofia ai le fa'amamāina o potu (room cleaning) ma tiute fa'a supavaisa (supervising duties). Ae i le fa'aiuga a le Aia Fesootai o Tagata Faigaluega (ERA), e le tatau ona palapalā pe tago lenei tinā e salu pe tafi se pefu o le faletalimalo, ona o aiaiga o lana galuega e le o aafia ai le fa'amamāina o potu (cleaning room) i lana konekarate faigaluega (employment contract). O lenei foi fa'aiuga na taua ai, o le pule po o le aia a lenei matagaluega o le aumai o le tali tala feagai (compliance order) ae le o se fa'asalaga (order a penalty). Ua taufai fa'amalieina itu e lua o lenei fe'eseesea'iga i le fa'aiuga. 24th May 2010 33 MAI LAUFANUA O AUKILANI Vui Masinamua "AO LE ALOFA E LAUTUA AI MEA UMA" Faaipoipoina Tesa Tuupo ma Jacinta Leota "Ia oulua saga faafetai i le na valaauina oulua e ala i Lana pule ma Lona alofa". O le aotelega lea o le matua na saunoa i ai le susuga i le Taitai o Autalavou Metotisi i Niu Sila nei, le susuga i le alii faifeau ia Reverend Sa'omalie Samoa, e tomatauina ai le alii ma le tamaitai faatoanofotane ma le faatoafaiava, le susuga ia Tesa Tuupo ma laana manamea ia Jacinta Leota. O le itula e 11 i le teaeao o le aso Toonai 14 o Me 2010, na aofaga potopoto ai matua ma aiga, o uo ma e aumeamamae, ae maise le ai o le Ekalesia Metotisi o le Faasinoti i Grey Lynn, e molimauina le tuufaatasia o nei fanau i le sauniga o le faaipoipoga. O lenei sauniga na faataunuuina lava i le malumalu o Sione Uesile i Grey Lynn lava, lea o loo avea ai ma faifeau tausi matagaluega le tama o le alii faaipoipo ma lona faletua, ia Reverend Ioane ma Maria Tuupo o Falelima ma Vaimoso. O se lupe faalele aua lo latou Tapaau, le Maopu o le Tuiaana ma Alo o Tamalelagi ma le Taauso. Ae tainane le Alala Matuatala ma le Falefia o Tanuvasa, le tofa i le Fofoga o papa, le Faiga ma le mamalu o le Alataua. Ae o se tapuaiga foi aua le susu o Mataia, le Matua ma Usoalii, le Nofoatama ma oulua Matua, le mamalu i lo outou toatolu ma lau Tofa Manuleleua ma le Faleagafulu, ae tainane oe Faleata ma oe Ituau. O le tamaitai faaipoipo ia Jacinta, o le alo o le afioga ia Leota ma le faletua ia Makerita Seufale o Laulii ma Salelavalu. O le paia lava lea aua le Sa'o Usoalii ma ou Alo, le Matua o Taliulu ma Alo o Malietoa. Tainane lo oulua toalua o Fuatimau ma Mauletaua ma lo oulua ituala ma le mamalu ia te oe Tuisamau. O le paia lava foi lea aua le susuo le Maopu o Nafanua ma le Aumaga, le susu o Tusagi ma le Aiga Sa Tusagi. Susu le Su'aalii ma lau fetqalaiga i le Taumaopu, tainane Sa Vaema ma le Taufia, le mamalu ia Sa Silafaiga ma le Malae. O se faaipoipoga e tulagaese lava foi lea faamoemoe, aua na tatalo le susuga i le Tausi Matagaluega i lana Aulotu ina ia afifioa ane ma maliu ane i lea aso o le a faailogaina ai le aso fanau o le alii o Tesa. Ae faateia i latou ina ua aofaga potopoto ane, e Ulugalii Fou ma o laua matua. mai le itu tauagavale; Makerita Seufale, Leota Seufale, Jacinta& Tesa Tuupo, Rev Ioane Tuupo ma Maria. le o se aso fanau ae o le faaipoipoga. Ui i lea, o le agaga moni o le susuga i le faafeagaiga, ia aua nei avea ma faamamafa i sia a laua aulotu pe faatigaina i latou ona ua le o toe tutusa le tamaoaiga o loo i aiga lotu. O le susuga lava i le tausi Matagaluega ia Rev; Ioane Tuupo na ia taitaia le sauniga, ae o le Taitai o Autalavou a le Metotisi ia Rev; Saomalie na feagai ma le lauga faaleagaga. Na mae'a le sauniga i le malumalu ona agai ifo ai lea i laloi le hall mo le taumafataga tele na saunia e aiga na lua ae na auaunaina lea e le Pradise Catering. O le faafiafiaina o le aso na feagai lea ma alii ma tamaitai o le Autalavou i faafiafga matagofie tele ma na fiu foi i talie i agamalie a alii. O le tofa ia Niumaleoa Tumanuvao na avea ma Fofoga o le aso (MC), a o le afioga lava ia Aiolupotea Aiolupotea na saunoa e fai ma sui o le susuga i le faafeagaiga ma lona faletua ma Aiga na lua. O upu na auga i ai le tanoa faalele i le afioga ia Aiolupotea, "o le moni ua afifiina e le alofa". Na matua iloga lava foi ona aafu le paia o le Ekalesia, i tiuga ma faaaloaloga a Aiga na lua, e ala i Ie tetele o le Malo ma Ie o Auafa na faaali ai le titi faitama o Aiga na lua aua pelega o fanau. O sua foi o faaaloaloga ma palapalamalo, ae maise o tupe paia na aao i ai Aiga aua le Ekalesia ma le va nonofoa ai ma lo latou faifeau. O le afioga lava i le Fofoga o le Ekalesia, le tofa ia Fetaia'i Teofilo na tasi i ai le ta'u i Aiga ma le nofoasuafa ma le faafaleupoluga i le Ekalesia, na ia faaleagatonuina ma tali fuaitau aua le saunoaga a Aiga na lua ma a latou faaaloaloga o le aso. Ona faaiu ai lea i le saunoaga ma le tatalo faamanuia na saunoaina e le susuga i le Taitai Autalavou le susuga ia Rev; Saomalie Samoa, ona lulu aoao ai lea ma faamavae i lea aso. E faamanuia atu ai foi le tatou nusipepa mo le Aiga Fou i le faatoa nofotane ma le faatoafaiava, Jacinta ma Tesa Tuupo. E pei lava o upu faalaeiau o lo oulua aso, "O le Alofa lava e Lautua ai mea uma" Ugulaii Fou ma Uo Sili ma Aumea mamae. Afioga Tagaloa Suá ma lona uso ma lona toalua faatasi ai ma lo lua niece le tamaitai faaipoipo o Jacinta Tuupo. 34 24th May 2010 Le Manamea Samoa O NAI MOTU-GA MANATU (O upu ma o latou uiga) Tusia: Peilua David Lam Sam Motuga Manatu Toe faatalofa atu Samoa le atunuu pele. Manatu lava o lo o maualuga pea le aoina o le fetu tai matagi i lo outou soifua laulelei faapea foi so matou ola vaivai. Faatalofa foi i tuaa sinasina o si ō tatou atunuu, tainane le au faigaluega paia a le Atua i soo se itulagi e oo atu i ai nei tusitusiga, ae maise le paia lasi o si o ta atunuu mai i mauga tetele se ia paia maugaiti. Talofa Lava. Ia o lenei foi ua toe so'oso'o atu nai a tatou upu masani, e talitonu lava se lagona vaivai, o le tofā ma le moe lena e teumalu i ou tofaga. E iai foi taimi e augata ai le peni e tusitusi, auā e tofu lava le tagata ma lana fa'auigaina o upu o si a tatou gagana. Pei lava o le fautuaga masani e le tatau ona tatou fete'ena'i i upu moni o si a tatou gagana, ae e tatau ona tatou galulue faatasi auā le lumana'i o alo ma a tatou fanau mo a taeao. Ina ia aua ne'i taumateina fa'ameata'ita'i i le ato e tupulaga o le lumana'i, pe sa i ai lea upu ma lea tala, fa'apea fuaiupu i le gagana Samoa. Ta te nofo lava ma va'ava'ai i totonu o lenei atunu'u. Manatu e ioe uma lava tatou i le tala lenei. Afai ae tali ni malo, pe iai foi ni mea e fai i totonu, o aiga, aulotu ma fa'alapotopotoga ae aofia ai ma alo ma Le Manamea Samoa fanau, ta te va'ai ma le alofa ma le agaga fa'anoanoa i le taimi e fai ai upu o le aso fa'atau, sivaloa po o le lauga foi. E na o le nonofo lava o tamaiti ma teineiti ma pulapula solo o latou mata (fofoga) e le malamalama i upu, uiga o upu, fa'apea tala o loo fai i totonu o se hall, po o se isi foi nofoaga. Pei la o le autu tonu lea o nei mea o tusitusiga, ina ia le gata ia fiafia le e faitau, ae ia malamalama fo'i i le uiga o lea upu, ma lea upu, le Fuaiupu ma le lauga atoa. Upu mo lenei vaiaso Lufilufi lima lelei:- Tufatufa po o le fa'asoasoaina o ni mea, fa'apitoa lava i mea taumafa. O le sini lava o lenei upu e fitoitonu i le tagata o lo o tu i le foe i le fa'asoasoaina oni taumafa po o nisi foi mea e maua, e le gata o se auaiga, aulotu, po o se fa'alapotopotoga foi. Afai e lelei le fa'asoasoaina po o le lufilufiina e lenei tagata oni mea, e sili ona alofagia toe fa'atuatuaina fo'i i so o se mea e iai. E mafua lea ina ua tofutofusia uma tagata pei o le upu e fai e toeaiina i faiva i tua'au, e ta'ape le fuamanusina, ae ua tofu le gogo ma si ana ia. E masani lava ona ou maitauina se tasi tulatoa faiupu o se tasi ekalesia, o lenei tulafale e matuā le sao ai lava se isi to'oto'o o le ekalesia, e le gata i le va i fafo, ae o totonu lava o le lotoifale, pei lava na o ia e faia upu ma tala a le aulotu, ae a o'o loa ina avatu se inati, po o ni fa'aaloaloga foi mo le ekalesia, ona feme'ia'i solo lea pe tau tulei solo, ua na o le nofonofo e tau le tautala, ae po o fea o iai le tautalatala ma le tele o ana lauga e fai so'o. O le ā le uiga o la'u tala, e o'o loa ina tufa taumafa, musu loa e tautala ina ne'i te'i ua uma ona tufa i tagata, ae leai sana mea e maua. Auā o le uiga o le upu o lo'o tatou talanoa ai nei, O le Lufilufi lima lelei, e tele lava taimi e le maua ai e ia se mea, e o'o lava i taumafa. Na te faia lona faiva ma lona silafia lelei e tufa ma fa'asoasoa so'o se mea e maua i tagata uma, tusa pe lē taumafa. O lenei fo'i upu o se upu fa'aaloalo mo le fa'asoasoaina oni mea. Matagi Togaina I totonu lava o si o tatou atunu'u o Samoa, e ese le tele ma le anoanoa'i o le ta'uga e toea'iina mo olomatutua o matagi. E masani ona ta fa'alogo, o talanoa tagata matutua i igoa o lea matagi ma lea matagi. Pei o le La'i, To'elau, Toga, Tuaoloa, Afā ma isi. E silafia lelei fo'i e le au matutua le ituaiga agi o lea matagi ma lea matagi. E silafia le matagi agi mālū, matagi vevela, matagi tōfa'ata'uta'u, matagi afā ma isi. I totonu o Niu Sila nei e ese fo'i le ta'uga po o igoa o a latou matagi. O Karaiesetete lava latou e fa'aigoa fa'apea a latou matagi. Saute i Sisifo (Southern Westerly), matagi e matuā mālūlū, Saute i Sasa'e (Southern Easterlies) e lā ae mālūlū le matagi, Mātū i Sasa'e (Northen Easterlies), mālūlū totonu o fale ae vevela fafo, Mātū i Sisifo (Northern Westery) e vevela le ea toe vevela le agi a le matagi. O le taimi nei la ua leai se Mātū i Sisifo, ma se Mātū i Saute ae ua Saute i Sasa'e fa'asoloatoa aso uma i le agi a le matagi. Mālūlū fa'asoloatoa. Ae o le tatou upu o lo'o i luga o lona uiga o le a'afia, afātia, tupu se fa'alavelave, mafatia, ma isi. O se upu fa'aaloalo e fa'aaoga pe a mafatia se tasi i se fa'afitauli, pe tupu se fa'alavelave e le'i mafaufauina, afātia le folauga i le vasa, le ea po o le fogāeleele fo'i. Fa'ata'ita'iga (example), i le tausaga le na te'a nei sa matuā lologo ai i tino ma agaga o tagata Samoa i so'o se itu o le lalolagi le tala fa'anoanoa ma le fa'avauvau, ua le o toe po ai se lilo, le matagitogaina o le folauga a le sa o Samoa ina ua tupu fa'afuase'i le fa'alavelave fa'alenatura. E masani fo'i ona fa'aaoga e failauga lenei upu i taimi o fa'alavelave, ae maise lava pe a ma'imau se soifua o se tagata. E fa'apea le fa'aaogaina, "Oi talofa! talofa! Ua matagitogaina le sa po o le folauga i lenei taimi o le tausaga". Fa'amālūlū atu i se upu ua lē tautamāalii i lau silasila, fa'amolemole fa'amagalo le auauna. Manuia tele oe Samoa, alofa le Atua aua ne'i matagitogaina lau folauga i lenei lua vaiaso o lumana'i. Soifua 24th May 2010 35 Le Manamea 125mm x 185mm 29/01/2010 WHEELCHAIRS & WALKERS MAI LE LAUMUA I UELIGITONE FULL RANGE OF MOBILITY EQUIPMENT $695 $375 Tusia: Tautalatasi Jahnke Oso le taavale la’u pasese totonu McDonalds Lightweight 16” & 18” Wheelchairs Raised Toilet Seat $599 Electronic Adjustable Position Bed $375 4 Wheel Walker from $60 Walking Sticks & Crutches LE MANAMEA SUMMER SAVER DEAL All marked prices when you present this voucher 20% OFF * Sale and Hire Items Excluded MOBILITY SCOOTERS • WHEELCHAIRS • WALKERS • BATHROOM AIDS • RAMPS PHONE 354 5616 108 Sawyers Arms Rd, Papanui, Christchurch O le te’a o le itūla e lua o le malama o le taeo o le aso Lulu 12 Me na oso ai se taavale la’u pasese i totonu o le faleaiga McDonalds i Ueligitone ma manu’a tigaina ai se tamā e 49 tausaga sa faapea ona iai i le faleaiga i lea itūla o le taeao. Sa fa’atopetope atu lea tamā i le falema’i i le taavale a le koluse mūmū ina ua fa’aalia mai ua pa’u iai le fata fa’atau oloa ma na le mafai ai ona minoi ma gaioi lona aao (vae). Na maua i mea pu’e ata a le CCTV lenei taavale la’u pasese faapea le tulaga sa tu ai lenei tama a’o taufetuli ese le aufaigaluega a le McDonalds ina ua vaaia le osofaia e lenei tama’i taavale tioata a le faleaiga ma o lo o agai tonu atu i le fata faatau oloa. O lo o suesueina pea e le Ofisa o Leoleo mafuaaga o le oso o lenei tama’i taavale i totonu o le McDonalds. Peitai na fa’aalia mai o le mafuaga o lenei faalavelave ona ua faafuaseia ona se’e le vae o le ave taavale ma le ki taofi o le ta’avale ma oso ai i totonu o McDonalds. Ua fa’ailoa mai foi le solosolo manuia o lenei tamā ina ua uma ona faia iai ni togafitiga i lona aao. Na tapunia mo nai itula le faleaiga o le McDonalds i Taranaki St ona toe tatalaina lea i lea lava taeao. Peitai na fa’ailoa mai o mea taumafa uma sa teuina i le umukuka a’o lei tupu lenei fa’alavelave sa lafoa’i uma i le lapisi mo le puipuia o le soifua maloloina. ’ 88 CUBA STREET HARBOURSIDE CENTRE TORRENS TERRACE OPPOSITE THE SHOWGROUNDS NEXT TO PAC n SAVE OFF WEBB & CUBA STREETS HUGE VARIETY OF MEAT CUTS – HEREFORD PRIME BEEF (BEST IN NEW ZEALAND!) FAMILY PACKS – BANQUET ROASTS – WHOLE CARCASS – CUMBERLAND SMALLGOODS " ! # %&' $ 36 24th May 2010 " ( Le Manamea Samoa Le Manamea Samoa 24th May 2010 37 MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Peilua David Lam Sam Toatolu Maliliu I Se Faalavelave Tau Ta'avale O se teineitiiti aoga e 16 tausaga e aoga i se aoga maualuga i Hurunui le itu i matu i sasae (northeast) o le aai nei, e toatolu i ai le au maliliu i se faalavelave tau taavale i le faaiuga o le vaiaso ua tea nei. O le isi toalua o ni alii e 21 tausaga o le ave taavale, ma le 16 tausaga na maliliu ai lava i le taimi na tupu ai le faalavelave. E toalua foi le isi lava vaega o le taavale lenei, e toalima iai le aofai na manunu'a tigaina. O se tama 37 tausaga, ma se alii 17 tausaga sa faavave atu i le falemai tele i Kalaisetete nei mo le fia fa'asaoina o laua ola. O lenei fa'alavelave na fetoai ai se taavale laititi o le ituaiga o le Mitisubisi Mirage ma se pasi lau pasese i le auala maualuga numera tasi (State Highway 1) i le itu i saute (South) o Woodend 15 minute mai le a'ai nei. E leai se tasi na manua o le pasese a le pasi. O le pasese a le 38 24th May 2010 ta'avale na lavea e omai uma i le pitonu'u o Amberley e afa itula le mamao mai Kalaisetete nei. Na taua e se tamā mai lea pitonuu, o le tolu ai lea o fa'alavelave fa'apea talu mai le Kerisimasi o le tausaga na tea nei i le vaega tonu lea o le auala. Na fa'aalia fo'i e i latou o lo'o nonofo latalata i lea vaega o le auala, ua tatau ona toe tuutuu i lalo kilomita (kilometers) le saoasaoa mai le 100 kilomita i le 80 kilomita i le itula. Sa saunoa le alii asiasi sinia o femalagaiga i luga o alatetele i le a'ai nei (Senior Inspector) e faafetaia i latou uma lava sa malaga atu ma tutu ma ofo atu le latou fesoasoani mo i latou sa mafatia i lenei faalavelave. E oo mai i le taimi nei o loo su'esu'e pea e le vaega su'esu'e a leoleo le mafuaaga o lenei faalavelave, pe le o aafia ai foi le ava malosi ma fuala'au faasaina. Le Manamea Samoa Fili o le Kama o le Maua E faateia taliga o usugafono i Malua i lenei tausaga i le salalau o tala ma lipoti a le au faasalalau tala ise isi faifeau matua o le ekalesia ua tuua’ia foi i amioga mataga na faia i se teineititi. Pe afai e sa’o faamaumauga lata mai, o le lua a’i lea o leoleo mamoe a lea ekalesia ua aafia i moliaga o le faaoolima mataga. Fai mai le musumusu a se isi matai matua na faalogo foi e iai se isi mea na tupu muamua i le leoleo mamoe lea, ae sa natia lava i fatualavai ona o le alofa isi faletua ma le ekalesia aemaise o le aulotu ma le nuu. Lea la ua toe aliali se isi faaletonu ua tuuaia ai, ua leai loa se ki taofi ae fana i le tu’itu’i ma faao’o loa le tagi a le tamaitai na aafia i leoleo. Poo le a lava o tatou tofi i lalo nei e le mafai ona atoatoa ai se tagata i taimi uma. Poo a foi lo tatou mamafi i le faamaoni ma le faia o le mea moni, e iai lava le taimi e vaivai ai le ola faatuatua ma palasi ese ma le moa o le ala. Fai mai o le fono tele na usuia i le vaiaso na te’a nei na gugulu uma ina ua faalogo i tala ave o lea faaletonu. O le uiga lava lea faaletagata e faalogo loa i se mea leaga ua faia e se isi tagata, pei se mea fiafia a nisi le talatalanoa iai ae ua le mafaufau le tagata ia ia te ia, poo afea e sipa ai lona lima ma lona vae taumatau. O loo manino upu a le Tusi Paia e aua tatou te faamasino atu ina nei faamasino mai tatou e isi. A tusi foi lou lima tusi ile isi, e galo pea i le toatele le lima matua o loo pio ane ma faasino ia te oe. O mea e ao ona tatou mafaufaufau loloto iai, o le maua ole kama o le aka *************** E malie nisi o tala o tapenaga a sui tauva o palota laiti a Safata ma Faleata i sisifo lea sa faia talu ai nei, ona e mata’utia togafiti sa faia e nisi sui. Na faamatala le isi matai i le leoina e le aumaga o lo latou nuu o magaala uma i tai i le aai ma magala i uta i le po o le aso Tofi a malama le aso Faraile na faia ai le palota. Na tete’i le au leoleo a le nuu ina ua te’a le tasi i le vaveao ae afe ane ni veni lapopo’a se lua i se magaala i uta sa tiute ai, ma Le Manamea Samoa oso atu i fafo le ave taavale ma fesili pe aisea ua pupuni ai i ma’a lapopo’a le auala. O le tali ua poloka uma magaala e le mafai se taavale ese ona afea. Na fiu veni lapopo’a e lua e sue se magaala e sao ai i totonu o le nuu na pei e loka i se pa sima e ma’a lapopo’a a le aumaga. Fai mai ana le lelei ona leo le nuu semanu e malama le atu taeao ua la’u uma e le isi s u i tauva tagata palota a le nuu lea e tofafa i fale ie tetele na saunia a le isi sui tauva. Fai mai le matai matua o le nuu ana le faia le gaioiga lea semanu e aliali mai foi se suiga i le lagolago a tagata. O loo valoia le aasa o tapenaga a sui faatutu mo le palota tele i le tausaga fou, ae o se tulaga taua lea e ao ona silasila iai le Malo o loo tu nei, ina ia faia nisi aiaiga faaletulafono e taofia ai nei ituaiga o gaioiga o le la’u o tagata palota ma faamomoe ma fafaga i fale o sui tauva. O se solitulafono lea ituaiga o faiga ona ua fosi le ekisi i le tupe siliva ma le laualo, ae le o iai le aano moni ma le taua ole filifiliga ina ia aoga mo le malo, itumalo ma le nuu. O le taalo eleelea ma fa’i mamago, o le lau mai o le iuga ua tautau ai foi ma le fili ole kama… *************** Ua ta’ape le fono i Malua o lenei tausaga ae ua teu fatu i loto le talanoaina e usugafono o mea nei o asiga i taimi o le fonotele. Ua sa’o lelei le mau a se isi faifeau mai Niu Sila, ua oo mai le taimi ua tatau ai ona silasila le ekalesia ia fai se tuaoi o asiga. Anusa ua fai ma avega mamafa i nisi aiga le tau saili oni mea e asi ai pai ma lafai. O nisi foi aiga pei se mea ua masani ai le tapena o asiga fono. E fa’i o taumafa ae o Ie tetele e alu ai se asiga tainane le taugata o le faatupega o nei mea o asiga. Afai ua mamafa i finagalo o taitai o le ekalesia asiga ua tatau ona tuu pe faamama ise isi faiga pe afai o se aganuu, ae ao foi ona mamafa le silasila i le faia o se isi suiga i totonu o le ekalesia. Sui le tausaga o le soifua e penisione ai faifeau ua matutua. Ua faatupu laia le aufaigaluega ua iu mai le Kolisi faafaifeau ma ua toatele foi o loo nonofo ma faatalitali poo afea e sau ai se tusi vala’au. O nisi lava ekalesia ua faalogo a’e le leoleo mamoe ua gasegase ma ua tatau ona nofo ae sui atu se isi leoleo mamoe talavou o loo malosi, ae augata lava e faamatuu ese le peleue ma le fusiua ona o le losilosi pea i faamanuiaga o le galuega. Manaia pe a tuu loa le tausaga penisione i le 55 ina ia tele ai se taimi ma ni tausaga e foi ai le leoleo mamoe e faamaopoopo si ona aiga ma saili nisi atina’e e manuia ai le fanau aemaise o nuu ma aiga ma le Malo. O le isi vaega e ao ona silasila iai taitai o le ekalesia, ia fai se polokalame e maua ai e nai tama ma tina matutua o le ekalesia nai faamanuiaga tau tupe e avea ma fesoasoani i le tausiga o latou ma amanaia ai foi le latou auaunaga i le lotu i le tele o tausaga. A na leai nei le penisione a tagata matutua o loo maua mai le Malo e le sogisogi nai matua tausi o le ekalesia ini faamanuiaga faapea. O le mea e fai atu ai ua tai fia miliona tupe o loo maua e le ekalesia ae o loo pogisa pea le vaai ma le silasila i se polokalame faapea. Fai atu ai foi ae pule lava taitai ua tofia. E na ona fagufagu ma faatupu manatu atu aua e alu alu fo’i, lavea ane ai se isi i le Fili a le Kama, ole maua.. *************** O le tala o le tupe mulimuli a le Malo lea o le a faataoto i le Palemene i le faaiuga o lenei vaiaso, ua valoia o se tala o le tupe manaia ma mataina aua o le a aliali mai ai ni atina’e tetele o loo fuafuaina e le Malo e fai ma faatosina lelei o le palota o le tausaga fou. O le a aliali mai ai foi ma le siitaga fou o le penisione mo tagata matutua ma se siitaga o totogi mo tagata faigaluega a le Malo. E le mafai lava ona aumai ai se siitaga o le lafoga o le Vagst, aua o le kama lea faato’a aumai i luma pe a toe manumalo le HRPP ma faataatia lana tala autu muamua o le tupe o le tausaga fou 2011. O le a samala nei e le faipule o le itu agai le tala o le tupe mulimuli aua o le a saili ai ‘ai faapolokiki mo le palota o le tausaga fou, ma o le a faatiga taliga ai nisi finagalo o mea tuai o le a toe lau atu i luma e fai ma faatupu manatu i le atunuuu faafogafoga aemaise lava ia mausali ai le mau a faipule o le itu agai ua tatau ona sui le Malo. Fai mai isi matai poo ai a sui iai, pe afai nei ua pa’u le taitai o le Tautua Samoa sa malosi lana osofai i mataupu sa lagalaga ai nei i le tele o faaletonu ua molimauina e pei o le taugata o le soifuaga. Ua vavalo le isi matai toeaina mai Savaii e le suia lava le faigamalo e tumau i le HRPP. O lana mau e faavae i le taunuuga o palota laiti na faia talu ai nei. Fai mai le toeaina matua pe afai e moni ua mananao tagata e sui se faigamalo fou semanu e toe manumalo uma mai faipule o le Tautua Samoa. Tailo iai aua o manatu faaalia e eseese lava mea e faavae ai le talitonuga o le tagata aua o le saolotoga tutasi lea e faaali ai manatu. Ae poo le a ni vevesi o manatu ma finagalo faaalia o le a tulai mai i le tala autu mulimuli o le Tupe a le faigamalo a le HRPP o loo iai nei, o le mau masani O le Fili o le Kama o le Maua. Manuia lenei vaiaso ma galuega. 24th May 2010 39 40 24th May 2010 Le Manamea Samoa MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Fogalele Molioo O TINA O LE PAE MA LE AULI I TOTONU O AIGA O se Aso Sa matagofie ma le susulu manaia o le la i totonu o laufanua o Kalaiesetete,sa fa’amatuina ai le aso o Tinā a le Ekalesia EFKS Woolston i Kalaiesetete,i lalo o le ta’ita’iga a le Toeaina o le Pulega le susuga iā Tumama Vili ma le faletua iā Elisapeta Vili.O le sauniga na ta’ita’iina lava e le Toeaina le susuga iā Tumama Vili.Sa fa’aautūina lava manatu o le Toeaina i le fa’atāuaina o tinā i totonu o aiga,aemaise le latou matāfaioi o le va’aiga ma fa’aleleia mea uma i totonu o aiga,nu’u ma alalafaga,aemaise totonu o le galuega a le Atua.Auā o le upu moni,a lē i ai se tina i se aiga,e lē o se aiga fiafia,ma e lē o i ai fo’i se Atua.E o’o fo’i i totonu o nu’u ma alalafaga atoa ai Le Manamea Samoa ma Ekalesia,a aunoa ma tinā e lē mafai ona maopopo ma lelei ni fa’amoemoega,o tinā faufautua lelei i tamā i totonu o se aiga,o lo’o ta’atia mai ai se aiga fiafia ma le fealofani,o le aiga lenā e fia Afio ai Iesu. Na saunia fo’i e le Autalavou vaega laiti se tala ma pesepēsega,auā lava le fa’amatagofieina o le aso ua fa’apitoa mo nai tinā.O le tala sa fa’aautuina lava i se tinā ma le fanau,i le alofa fa’atinā na te le’i fa’afiti pe solomuli i uiga lē manuia o le fanau.Sa va’aia le maligi o loimata o le tele o matua ona o le o’otia o lagona o lenei tala. Na maua loa le poto, iloa nanu ma iloa le lalolagi, galo loa le alofa o tina, ole fesili, e faapefea ona ou maua nei manuia? Na mae’a sauniuniga a le fanau,ona taualuga loa lea i le fa’aula na saunia e le Aoga Aso Sa fa’atasi ai ma tamā uma o le Ekalesia.Na tauaaoina fo’i e le mafutaga a tinā ni meaālofa teutusi e fai meaalofa ai i nai tinā matutua o le Ekalesia,aemaise o nai matua [tinā] asiasi mai le atunu’u,fa’atasi ai ma le meaālofa mo le tinā o le pulega le tinā iā Elisapeta Vili. O aso fa’apenei ,e lē mafai ona fa’agaloina ai nai o tatou tina ua fai i lagi a latou fōlauga,e manatua pea i latou i totonu o aiga.Sa fa’ai’uina ma le manuia le sauniga,ma ta’ape loa ma le fiafia i aiga. “O SE TINA AMIO LELEI, O AI EA SE UA MAUA, E SILISILI LONA TAU I PENINA.” 24th May 2010 41 MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Peilua David Lam Sam Fanapato (Duckshooter) I le Itu Sese O le Fana O le amataga o le fuata o le fana-fanagapato (Duckshooting Season) i lenei tausaga, ua amata sesē lava ina ua taufai lavevea ni alii tai 32 tausaga mai Kalaisetete nei. O nei alii sa o faatasi ma ni aufaifaatoaga e fanapato ae taufai manunua ai ina ua lavea fofoga (mata) o le isi alii ae lavea foliga o le isi ina ua fa'apa sesē a la fana. Na faavave atu nei alii i le falemai i Wanaka ma toe auina atu i Dunedin i le falemai tele ona o le tūgā o laua manuaga. Sa saunoa le alii leoleo ua uma ona fa'atalanoa nei alii ma e le o aofia ai se ava malosi i lenei faalavelave, e le o iai foi se vaega 42 24th May 2010 e a'afia ai se taupulepulega, pe o se mea na fuafuaina, peitai o lo o fai suesuega ona o le a'afia o laau malosi (fana). Na taua foi e le Susuga i le malu o le malo (leoleo) o loo taumafai e fai ni Kemupeni (Campaign) mo le saogalemu (safety) ao feagai ai le atunu'u ma lenei ta'aloga o le fana-fanagapato. E tatau foi ona i ai ni puipuiga o le saogalemu (precaution) mai le fa'aaogaina o fana faapea le faaaogaina o le ava malosi i lenei ituaiga ta'aloga. O i laua na manunua, o lo'o taofia pea le o lo'o leaga lona mata, ao le na a'afia ona foliga na toe tea mai i tua. Le Manamea Samoa O LAU AGANUU Tusia: Tualoaina Moana Tuala - Tamalelagi Manatu Autu i se lauga o se maliu E muamua lava ona faatulou atu Samoa i ou paia ma ou tulaga faalupelupeina talu ai ona o le a avatu se lagona o le tusitala i nisi foi o mataupu e tele ina feavea’i ai manatu ma lagona o le Atunuu E i ai lo’u talitonuga o le lauga fa’asamoa, e ‘ese le lauga o le fa’apa’iaina o le saofa’i, ‘ese le lauga o se inu i le malaga, ‘ese le lauga o se maliu, ma le tele lava o ituaiga lauga ‘ese’ese e fua i le ituaiga nofoaga o lo’o fai ai se fa’alavelave. O lenei fo’i manatu e le aveesea ai le tulaga masani o vaega o le lauga e pei o paia, faafetai, ‘ava taeao ma isi. I le lauga o le maliu, e fua upu e fai. Po o se tamalii, po o se tulafale, augafa’apae, se tausi alii, se tausi to’oto’o, po o se tagata lautele. Faataitaiga: Afai o se tu’umalō o se alii taua, e tatau ona faatulou i lagi, ona fa’atulou lea i le fa’avaotutui o le aiga fa’anoanoa, aemaise o paolo ma gafa, ona fa’atulou loa lea i le maota namu’oli, ma le tama’ita’i faifa’alii. A mae’a lea, ona fai lea o ni upu fo’i e fa’amaise ai i le aiga fa’anoanoa ona o le maliu. Le Manamea Samoa O i lava i le vaega o upu fa’amaise a le failauga e mafai ai loa ona e aumai se tala i se maliu i ni mea na tutupu faapenei, ona e fa’apea loa lea, I aso fa’apenei ua ou manatua ai le tagi a le teine Safata e igoa ia Taputuisaua ina ua maliu fasia mai lana tama o Fatuaiupolu i lona aiga i Salemuliaga. Na tagi le tamaitai fai mai, Fatu- aupolu e fai mai foi o oe o le tama tau Vaipaepae ae ua fasia lava oe a o fea o iai oulua aitu tagata o Tuato ma Tolovaa. Na toe sii le fale o Salemuliaga toe tagi le tamaitai, Fatuaupolu e fai mai foi o oe o le tama tau Malaeola ma Gafuaga ae ua fasia lava oe ao fea o iai i laua o Tevaga ma Vaifale, ona toe tagi lea o le tamaitai ua fa’apea mai, Fatuaupolu fai mai foi o oe o le tama tau Matofa ae ua fasia lava oe ao fea o iai le Puleoleuu ma le Sealiimalietoa. Talu ai la ona o le lauga o le maliu, e mafai la ona e soo faatasiina ma se tala i se tagata faanoanoa o loo i le Tusi Paia ina ia o gatasi ai se faamatalaga a le failauga o loo tu i le tootoo ma se faamatalaga fai a le faifeau e uiga i nei faalavelave e pei o se maliu. E pei la o lenei: E uma lava lau tala i le maliu fasia o Fatuaupolu ona e faapea loa lea, E ui lava o le loimata maligi o le faanoanoa, e pei foi o le tagi a Ioane i le motu o Patamo o loo i le Faaaliga 5:4,5 ina ua alaga le agelu po o ai na te mafai ona tatala tusi taai o le ola, ‘ae fa’apea mai upu fa’amafanafana a le toeaina ma pōpō le tauau o Ioane, fai mai ‘aua e te tagi, o lo’o ua i ai le leona o le ituaiga o Iuta o ia lea na te tatala tusi o le ola ma soloiesea loimata o le fa’anoanoa ina ia liua i le fiafia. O le fa’ataitaiga lena o se lauga o se maliu, ia taumafai lava e fa’apu’upu’u ‘ae ia manino ma ia taua mea anoa i lauga. ‘Aua le tāea lapisi, auā o le tele lava o tagata e fiafia pu’upu’u. Ia fa’amasani fo’i la tatou i le muagagana fa’aperetania “short and sweet”. Fa’apei lava ona ou avatu i le amataga o lenei tusitusiga, e ‘ese’ese le fausaga o ituaiga lauga, ‘ae tasi lava le auivi e taoto uma i ai nei lauga. O le fautuaga fo’i a le tusitala, ia fa’aeteete lava, ‘aua ne’i feaveaia upu o lauga (mix), talu ai e ono sese ai le manatu po o le mafuaaga autu o sea fa’amoemoe. Fa’ataitaiga: E le mafai ona e amataina se lauga o se maliu fa’apenei; “Ua lupepe le taumanuula aua le taufaanuu lele ua malu mai luma” E ala ona le mafai ona faaaoga i se lauga maliu, aua foi o le maliu o le ata o le faanoanoa, ae o le uiga o le Faitau lena, “ua lupepe..... ua paia ma mamalu ma matagofie ona manuia lenei aso i le alofa o le Atua. A fua la i ai fa’aupuga nei, e foliga mai o le maliu a’o lea e fiafia ma olioli tagata uma. O le ala lea ua ‘ou toe naunau atu ai ina ia manino ma maioio lelei fa’aupuga ma alaga-gagana e fa’aaoga i ituaiga lauga eseese. Manuia lau fa’asausauga. Tualoaina Moana Tuala-Tamaalelagi 24th May 2010 43 MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Peilua David Lam Sam Fa'amanuiaina le Aufaipese a le Aai o Fugalaau Matala O le fa';aiuga o le vaiaso na tea nei sa fai ai se tauvaga pese o pese usu fua (barbershop) i le town hall i le Laumua i Ueligitone. E tele ni aufaipese sa tau aofia ai i lenei tauvaga, ae o le fa'aiuga na sola mai ai le aufaipese a tina o le a'ai nei ma le tulaga muamua pe o le manumalo i le tauvaga atoa. Sa Saunoa le so'oupu o le aufaipese a tina o le aai nei, e momoli atu lona agaga faafetai i le tapuaiga a tagata o le itumalo nei, auā e le'i faigofie le tauvaga ona o le lava saunia o aufaipese uma mai itu eseese o le atunuu nei o Niu Sila. O le aufaipese a tina o le aai nei ua sauni latou te tauaveina le tagavai a le atunuu lenei o Niu Sila 44 24th May 2010 i le tauvaga e faia i le Unaite Setete o Amerika (U.S.A) i le masina o Oketopa o le tausaga fou (2011) pe a pule le Atua tatou te aulia atu i se soifua ma se malosi. E tusa ma le 145 le aofai o lenei aufaipese siufofoga malie. Ae mo lou silafia Samoa, e le o se aufaipese a tinā Samoa o le aufaipese a so o se lanu ma so o se gagana (multicultural) ae tele i nai tinā palagi. E moni lava le upu a si ō tatou atunu'u “..e au le inailau a tinā..”. Faamalo tina o le aai o fugalaau matala le pepese leo tetele i le malu (bass) ato (tenor) oloto (alto) ma le i (soprano). Le Manamea Samoa MAI LE LAUMUA I UELIGITONE Tusia: Tautalatasi Jahnke Suipi le alii Atu Kuki Apprentice Niu Sila O le ali’i o Thomas Ben o lo o aumau i Otara ua fa’ailoa mai lona piitaga Pasefika i le atu Kuki ma Tahiti ina ua manumalo aoao ma fa’ae’eina iai le tofi o le ulua’i ali’i ua suipi i le polokalame o le Apprentice Niu Sila. O lenei polokalame sa fa’alauiloa i luga o le Televise Niu Sila talu mai le masina o Fepuari o le tausaga nei. E to’asefulu fa ali’i ma tamaitai sa filifilia mai so’o se vaega o Niu Sila i le itu tau pisinisi e tauva i lea polokalame a’o maimoa iai le mamalu o le atunuu a’o fa’atinoina a latou galuega i po o aso Lua taitasi. A’o faagasolo lea polokalame i vaiaso taitasi e lua vaega se vaevaeina ai nei sui tauva. Sa pu’eina uma foi e le televise gaioiga a nei alii ma tamaitai tauva i le felafoaiina o manatu ma le faaalia o lagona i le faatinoina oa latou galuega. Sa tuuina atu foi ni lu’itau i nei vaega aua le faatinoina o galuega a’o mata e lē e ona le pisinisi ma ona sui faufautua a latou galuega i so’o se tiute e tuuina atu iai. O le vaega e maualalo o latou togi i vaiaso taitasi sa faapea ona fa’afesaga’i ma le pulesili, se tasi o alii milionea o Niu Sila Terry Serepisos ma ona sui faufautua i totonu o se potu koneferenisi. O lea potu e faia ai le faaiuga po’o ai o le a toe nofo mai le vaega o lo o maualalo togi e tauva pea mo leisi vaiaso, a’o ai foi o le a tuua le tauvaga ma foi atu i aiga ma o le a le toe auai i le polokalame. O latou o le a totoe o le a tauva pea seia o’o atu i le fa’aiuga o le polokalame. Le Manamea Samoa Mai ia Fepuari seia o’o mai le masina o Me ina ua lamalama fa’aiu le polokalame, na totoe ai na’o le alii o Thomas ma le alii o David Wyatt mo le sueina o lea tofi. Peitai na vaaia le malosi o le finau o le alii o Thomas, i lona fai mea mafai ma lona filigā e tuuina atu lona malosiaga uma a’o silamio le atunuu i lana taumafaiga. O le fofogaina o le manumalo i le polokalame mulimuli ma lauina ai ua avea le alii o Thomas Ben ma siamupini o le uluai Apprentice Niu Sila na vaaia ai loimata maligi o lona tua’a, Rita Henry ma lona tama fai o Tamoa Henry ina ua manuia taumafaiga a lo la alo. Na fa’aalia e le tina o Rita, ina ua ia mäuaina le tala a’o lei amatalia le tauvaga o le a tauva lona alo i lea polokalame, sa ia faapea atu iai o le a ia tatalo mo ona taumafaiga. “Na talia a’u talosaga ina ua lauina mai ua avea lo ma atali’i o Thomas Ben ma uluai Apprentice Niu Sila ma o le a iai i tala faasolopito o lenei polokalame”. O Thomas o lo o aumau nei i Otara ma o le a tuua e ia ma lona aiga Aukilani ae malaga i Ueligitone aua lona tauaveina o lona tofiga fou. Na ia mäua foi se faailoga tupe pe tusa ma le lua selau afe tālā faapea se konekarate mo le fa’afaigaluegaina i lona vaaia o le kamupani a lenei alii milionea. O se mitamitaga foi lea i tagata Pasefika o aumau Niu Sila ua tini ma le manuia taumafaiga a se tasi o alo Pasefika. Same Day Emergency Treatment during surgery hours (8.00-5.30 Mon-Fri) 20% student discount *student ID required Dr Peter Pallett BDS MClinDent QUALITY, AFFORDABLE, DENTAL CARE Families welcome, hygienist available ACC, WINZ, Finance & Easy payment terms available $45 for full check-up and x-rays (For a limited period) p h o n e ( 0 3 ) 3 6 6 74 2 9 | 5 8 Wo r d s wo r t h St , S y d e n h a m | ( N r C n r Wo r d s wo r t h & C o l o m b o ) 24th May 2010 45 MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Fogalele Molioo FA’AMANATUINA LE 80 TAUSAGA O LE SOIFUAGA IVA PAGA TELESIA TAFAOALI’I O le aso 22 Me 2010,na fa’amantuina ai le atoaga o le 80 tausaga o le soifuaga o le tinā matua iā Iva Paga Telesia Tafaoali’i.Sa fa’atumulia le malumalu o le St Bernadette Catholic Church i Hornby Kalaiesetete, i le mamalu o aiga,alo ma fanau aemaise le paia i le auvala’aulia o ē sa molimauina le atoaina o le 80 tausaga o le tinā. Na ta’ita’ina lava le sauniga e le Afioga Patele Paulo Filoiali’i. O le aufaipese lava a le aiga sa o latou lagiina viiga, atoa ai ma le faitauina o le Afioga a le Atua. Sa molimau le Afioga Patele Paulo ma ia tā’ua ai le olaga galue o le tinā, o se tinā e mafuta tele i le Atua, o se tinā e tausi fa’afeagaiga,e naunau lava o ia ina ia foa’i atu se mea 46 24th May 2010 oi iā te ia mo le aufaigaluega a le Atua, aemaise le alofa fa’atinā i alo ma fanau a lona aiga atoa. O se aso fanau e uiga ‘ese fo’i fa’atinoina,ona ua lona fa’ataunu’uina le sauniga i le mamalu, ma momoli fa’atasi ai ma le taulaga pa’ia o le Misisa, ma o le fa’anaunauga fo’i lea o le fanau ina ia molia se Misisa mo si o latou tinā. Na ma’ea le sauniga o le Misisa,ona tu’umuli atu loa lea o le mamalu o le ‘au vala’aulia i le Hall tele lava a le Racecourse mo le taumafataga tele. E avea ai lenei avanoa e fa’aleo atu ai fa’amanuiaga ma alofa’aga mai le pulega a le Le Manamea Samoa mo oe le tinā,ia alofa le Atua ma ia saga fa’afualoaina pea lou soifua. MANUIA TELE LOU ASO SOIFUA Le Manamea Samoa MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Peilua David Lam Sam Aperila (April) Le Masina Vevela I Le Aai Nei O le masina na tea nei o Aperila ua fa'amauina o le lona lua (2nd) lea o Aperila Vevela i le tala fa'asolopito o le a'ai nei o Karaisetete talu mai le tausaga e 1945. E 14 aso na faamauina o Aperila e le i lalo ifo o le 20 tikeri seilosi (20 Degrees Celsius) le fua o le Vevela. O nisi o fa'amaumauga (records) ma le ofisa vaai tau, o le aso muamua o Aperila e 27.4C le fua o le Vevela, sosoo ai ma le 12 Aperila e 27.1C, ae o le aso 23 Aperila e 26.7C lona Vevela. O nei fa'amaumauga uma na Le Manamea Samoa tā'ua ai i le a'ai nei o se tasi o masina sili ona mafanafana le tau nai lo le tele o tausaga o le tau mafanafana (summer). E na o le 24 milimita le timu sa fa'amauina na pa'ū i le masina na te'a nei i totonu o le lima aso (5 days). O le masina foi lava lenei na sili ai ona fa'aopoopoina le susulu o le malamalama (much shinier) nai le malamalama masani (normal shine). E tusa ma le 166.9 itula o le susulu malosi o le la ua sili atu ai i le ono itula nai lo le susulu masani a le la i le a'ai nei. 24th May 2010 47 MAI LAUFANUA O AUKILANI Vui Masinamua Laveaina le ola o se tama aoga e Ninja O le pogipogi o le aso Tofi 20 o Me 2010 i se tasi o pitonuu o Sydney i Ausetalia, na malaga atu ai se alii mai Siamani o loo aoga nei i se tasi o Univesite i Sydney i se nofoaafi (train), ma le lilo i lona manatu o loo mataiina pea o ia e nisi o talavou i luga o lea train. Ina ua taunuu o ia i le vaega tonu o le pitonuu e nofo ai, ona ia oso ese ai lea ma le train ma savali loa agai i le mea e nofo ai. Na faapea foi ona mulimuli atu ai pea nei tamaiti talavou e toatolu, ma latou osofaia loa o ia i se vaega e paka ai taavale. na taua i se lipoti a le Telegraph Mirror e faapea, o le agai atu o se alii aoga Ninja i lana taavale na ia iloa ai le tietie o le vaega leaga lea i si tama ma tatuí ae taumafai e fao lana atotupe. na vave ona toe tamoe mai le ninja lea i totonu o le fale aoga o loo i ai uma le faiaoga ninja ma tama aoga ninja ma taú loa i ai. Na taua e le faiaoga o le ninja School o Hojo e faapea, ina ua taufetusli atu ma ana tama aoga ma a latou toniga uli faa ninja, na pei lava eo le emo o le mata le alu faasulusulu o le vaega leaga lea, ma ua laki ai ma faasaoina le ola o si alii Siamani e ui ina ua leaga uma ona foliga ma papatoto lona gutu ma le isu. Na matua lagona lava le agaga faafetai o lenei alii i ninja ma le galuega lave ai mo ia. 48 24th May 2010 Le Ninja Martial Art School na laveaia le tama aoga Siamani Ae fai mai ninja e le tau faafetaia lo latou laveaina o lea alii, aua e leai se latou mea na fai ae vagana ai o latou teuga uli ninja lea na fefefe ai le au gaoi lea. Ua lokaina nei e leoleo le toalua o i latou ia, ae o loo tau sailia pea le isi e toatolu ai,ma ua molia ma o loo fatali nei le faamasinoaga o ia alii. O le taulealea Siamani e malaga ese atu ma Ausetalia mo lona atunuu i le aso Lua 25 o Me 2010, ina ua maeá ai ana aoga i Ausetalia. O loo attach atu le ata o le au Ninja na laveaina le tama aoga. Le Manamea Samoa MAI LAUFANUA O KALAIESETETE Tusia: Fogalele Molioo TAUTINOGA FAIUMU TUIPOLOA MAKESI TITO Fa’atalofa atu i le paia ma le mamalu o le au faitau nusipepa, sā ma ou faigā o le’ā le o’o i ai se leo.Talitonu o ou paia mai lava i le amataga e o’o i le iuga. Ae o le autū o sa’u fa’amatalaga e fia tu’uina atu,e uiga i le aogā ma le tāua o le kofe ua ta’ua o le Healthy Coffee. I le tausaga e 1980, na amataina ai ona ou maua i le ma’i suka,ma o le taimi lava lea na ou fa’aaogāina ai loa fuāla’au,o le tui [insulin] ma mea uma lava e fa’aaogāina mole togafitiina o le ma’i suka. E tele ituaiga o fa’alogona sa maua ai lo’u tino a’o ou feagai ma le ma’i suka,e pei o le tigā o vae,e lē umi se taimi ou te savali ai pe umi fo’i ona ou tu,ou te fa’alogoina le tigā o so’oga o ponaivi o lota tino fa’atasi ai ma tino e pei e gagase. O le tele fo’i o taimi, ou te o’o ai fo’i i le tulaga o le maualalo o le suka [hypo] i lo’u tino e o’o mai ai se niniva ma ua tauau ai ina a’afia ai ma la’u va’ai. Talu mai i lea taimi umi na ou maua ai i le suka, ou te molimau ma ou ta’utino atu, ou te le’i fa’atamala i le inuina o a’u fuāla’au. O le aso 22 o Aperila 2010, na amata ai ona ou inuina le kofe se’ia o’o mai i le taimi nei, o lea ua tusa nei ma le 3 pepa kofe ua ou inuina,ma o la’u ta’utinoga lenei. O lagona ma fa’alogona i uiga ua aliali mai i lo’u tino, o se matua’i fiafiaga sili i lo’u tagata, ona ua ou toe fa’alogoina le malosi o lo’u tino. Talu mai ona ou fa’aaogaina le kofe, ua ou lē toe lagona se tigā o vae,ua umi se taimi ou te savali ai pe tu fo’i, ua leai sea mea o le niniva o mata ma pei e tau matapogia ai,ae le gata fo’i i lea a’o le fua o lo’u suka BSL [Blood Sugar Level] ua matua’i pa’ū maualalo lava i se tulaga lelei. E o’o fo’i i le po pe’ā ou moe, ae ou te le’i fa’aaogaina le kofe, o le tele o taimi ta te tula’i It’s the little things that make a building Ideal. At Ideal we really care about the details of your new garage, sleepout or cottage. Whether it’s the cladding, the specifying, the electricity or the council paperwork, we’ll ensure nothing is overlooked. And we can customise to suit your needs. Give your local Ideal builder a call today! so’o [se’i tulou lau fa’afofogaaga] e pei sa ou moe taufagu ona o le fia tula’i, a’o le taimi lenei ian ua ou inuina le kofe, ua matua’i leai, leai lava lea tulaga ua na’o le tasi lava se taimi ta te tula’i ai, ma ua leai se fa’alavelave i la’u moe. O lea ou te ta’utino atu ai Samoa ma lo’u agaga fiafia tele, le suiga atoa o lo’u malosi ua mafai e lenei kofe ona ia fa’aleleia. E momoli atu ai la’u fa’afetai tele i a’i latou uma sa o latou fa’alauiloaina mai le kofe, auā ou te talitonu e auala ‘ese’ese mai lava le alofa o le Atua iā te’i tatou.E avatu ai fo’i lenei avanoa e momoli atu ai le fa’afetai a le Pulega a le Le Manamea Samoa i le tamā matua iā Faiumu ona o le fa’aavanoaina o lona taimi, ia tau ina ia alofa le Atua ma saga foa’i le soifua laulelei mo oe le tamā. Ideal West Auckland s09 837 6130 0800 50 67 67 s www.idealbuildings.co.nz MAI LAUFANUA O AUKILANI Vui Masinamua Faatasia Aiga ona o Fanau O le aoauli o le aso Toonai 22 o Me 2010 i le Wymondley Primary School, na faatumulia ai ma faatasitasia aiga e faamanatu ma faailogaina le 5 tausaga o se tasi o a latou tama fanau poo fanau foi a fanau, le alii o Julius Maselino Nicholas Junior Maiava o Manurewa. Na amata lava i le faafeiloaia o fanau laiti poo tupulaga a lenei alii, ona alo ai loa lea i a latou taaloga na saunia lea e matua e faafiafiaina ai latou mo lona aso. Na vaaia le fiafia o le alii o Julius i fuafuaga uma na saunia mo lona aso fanau, ae maise ai o le toatele o ana uo ma tausoga na aufaatasi atu, ae maise ai o ona aiga uma i Le Manamea Samoa itugalua. O saunoaga faamanuia lava o lona aso na saunoa i ai matua o ona matua, ae faapea foi le tuagane o le tina o lona tina. E tuua e le tusitala le nofoaga, o loo faaauau pea ona faia taaloga a le fanau i le malae i fafao o le aoga, ae o le anoanoaí o taumafa ma faafiafiaga na saunia lava lea e ona matua ma o laua aiga. E faanmanuia atu ai ou aiga atoa ae maise lava i matua o ou matua mo oe le atalii, ona ua e aulia mai le 5 lenei o ou tausaga. Ia e matau i le Atua ma ia e fiafia i le Alii, ma ia avea oe o se tama e faafiafiaina ai ou matua ma ou aiga i aso o i luma. Manuia lou aso fanau. $ 24th May 2010 49 MAI LAUFANUA O AUKILANI Vui Masinamua "Ia femalamalamaaí Matua ma Fanau o le alalaupapa sili lea i le lumanaí manuia" O lagona ia na faamatalaina ai e le tusitala le anofale ma le sini autu, o se aoaoga faasemina lea na matauina le toatele o matua ma fanau na auai ai, i le aso Toonai 22 o Me 2010 lea na faatinoina i le nofoaga o le Ekalesia Aukiland Samoan AOG i Stoddard road i Mt Roskill. O lenei aoaoga ma le faalauiloaina, sa faafoeina lea e nisi o Univesite ma Aoga Tumaoti i Aukilani, e aofia ai le Auckland University, Massey University, Aukland University of Technology (AUT), Manukau Institute of Technology (MIT), NZQA, Best Training ma le Career Services. Ae na fuafuaina ma faagaoioiina e se komiti e toatolu o nisi o alo lava o Samoa, ae na faauluulu lea i le susuga ia Fred Luatua. O nisi o tootoo na saunoa o le aso e aofia ai le Tamaitai Fomai i le fesuiaiga o vailaau (Pharmacist) o Natalia Nuú faapea ai le alii Loia ma o se fai pisinisi foi o Ronji Tanielu. Ae o nisi o tootoo faaopoopo sa auai, e aofia ai le susuga i le Faafeagaiga ia Pastor Muavae Mose, le faletua ia Dorophy Nuu o se Faiaoga gagana Pertania (English) ma se Faiaoga Musika foi, faapea ma le susuga ia Siliva Gaugatao. O se vaaiga sili ona mtagofie i le vaai ona o le toatele o matua faapea ma fanau na taupati atu e auai ma faalogologo i saunoaga faalaeiau a tootoo saunoa o le aso. Ae o le tootoo lava na sili ona mataina ua le gata i le faafogafoga a matua ae faapea foi i le faalogologo a le fanau, ma na matua leai lava se fia moe poo se musua e faalogo, ae ua na o le fia falogo pea ma faalogo pea i ai, o le susuga lea i le alii Loia ia Ronji Tanielu. Ina ua ia faamatalaina lona soifuaga faavaivai ma le musua sa i ai i aoaoga, ma o nisi lava o taimi na i'ú ai lava foi ina tuliesea o ia ma nisi o aoga, ae na ia toe fefulisaia lava lona olaga ona o Keriso, ma toe pulunaunau ai e fia maua se taunuuga o ana miti. Lea na tele lava ina le talitonuina ai o ia e nisi sa o latou aooga ae faapea foi i nisi sa faiaoga ia te ia, ina ua ia faamanuiaina ma avea ai o ia o se tagata Pasefika muamua ua faauu ma ni Faailoga se tolu (3 Degrees) i le taimi e tasi. Ae na ia taua ai i lana faalaeiau mo matua ma fanau fai mai, "E faigofie ona miti, ae o lona faataunuuga e maua i se tau taugata". O se luitau tele foi lea mo tatou o matua, aua e tele taimi tatou te manao ai e faataunuuina e fanau a tatou miti, ae le o moe mitiga lea a i latou. Ae na saunoa le susuga i le faafeagaiga ia Pastor Muavae Mose ma le faletua ia Dorophy Nuú, e i ai le taimi e fesiligia ai i tatou e le Atua, pe na lelei lo tatou tausiaina o ana mamoe na aumaia tatou te vaaia. Ae afai la tatou te lei faia lea galuega, o le a la le tatou tali atu ia te Ia? O lenei polokalama o loo faagasolo pea, ae na o le tolu lava Ekalesia ua latou tali atu i ai ma taliaina, e aofia ai le Auckland Samoan AOG, le Emanuelu Christian Church ma le Samoan Christian Church. O le susuga lava ia Fred Luatua na ia saunoa faaiu e faafetaia ai matua uma ma fanau a le Auckland Samoan AOG a Stoddard Road i le susuga i le faafeagaiga ma le faletua ma le Ekalesia, aemaise lava i lona Taitai le susuga ia Pastor Elder Samani Pulepule, ona o le amanaiaina o le latou polokalama. Na ia faafetaia ai foi le susuga ia Pastor Muavae Mose ma Tootoo saunoa uma o le polokalama, ona o lo latou sao taua mo fanau faapea foi matua, ona tapuni aloaia ai lea o le polokalama i se tatalo na fofogaina lava e le susuga ia Pastor Muavae Mose. E momoli atu ai le faafetai tele a lenei nusipepa Le Manamea Samoa, i e na alafiaina lenei polokalama i alii ma tamaitai, ae faapea foi o matua ma fanau ma le Ekalesia AOG Samoa i Aukilani ma lo latou faafeagaiga, ona o le silasila mamao i le taua o le lumanai o fanau i aoaoaga, ae maise ai o le femalamalamaaí ma matua e avea ma tafué o lo latou ola finafinau. Talosia ia tele nisi o Ekalesia latou te faaulufaleina lenei polokalama taua i o latou lotoa. Malo le galulue malo le alofa faamatua. Alii Loia Ronji Tanielu Komiti na Fuauaina le Polokalama Fanau & Matua na auai 50 24th May 2010 Le Manamea Samoa LE MANAMEA SAMOA SPORTS Tusia: Vui Masinamua O le Fatu o taaloga a le Manu Samoa Sevens I le i ai o le Au a le Taitoafitu a le Manu Samoa i Egelani, ua le o se tulaga faigofie o feagai ma i latou. A fua atu i le maea ai o taaloga le Hong Kong Sevens lea na o latou malaga ai i Samoa ma Ipu e Tolu, ua o latou totoina ai i fatu ma agaga o tagata Samoa uma se fiafiaga e le mafai e upu ona faamatalaina. A fua foi i le po lava na taunuu ai i laufanua o Samoa, ae o le maeá ai foi lea i lea lava po le fusuaga mataina a se tasi foi alo o Samoa, ua atili ai ona saga faaopoopo lea fiafiaga ma le loto neneé i o tatou tagata. O se vaega na saunoa i ai le susuga ia Steve Betham le alii faiaoga, sa matua faigata ona tau faatoatoaina ma tau faatutu lalai vae o tama taaalo i le fogaelele, ona o lo latou fiafia ma le faagaeetia i taualumaga o a latou taumafaiga. O le auai atu ai la i vae mulimuli e lua o le Taamilosaga o lenei tausaga, o loo faigata tele lava i tama taaalo, ona fuafuaina ma nafanafaina le latou taumafaiga, ona pe a manatu atu i le tapuaiga a le 180,000 o tagata Samoa o loo latou tauaveina o latou fatu i soo se taimi e taufetuli ai i le malae. Ae maise ai pe a manatu atu i le toatele o Tupu ma Tamalii o le atunuu ma taitaiga na latou molimoli ane la latou faamanuia mo la latou malaga. O lona uiga la, e le o Le Manamea Samoa mama pe faigofie ia i latou lea tapuaiga. Ae o a foliga ma se tali mai pe a foi atu ma le manuia, ae a faapefea pe a taliu atu ma le le faamanuiaina. Faamata e faagaloina e Samoa nei alo ma fanau pe a taliu atu, ua latou le mafai ona taliina lo latou manao ma le faanaunauga? Ia o se matua fesili taligata lava lea ae o loo ia Samoa lava lona faitalia. Ae a le tapenaga a lau au ua i ai nei? Ioe e le fesiligia le lelei ma le malolosi o nai alii, aua ua uma ona saunoa le faiaoga, ua lava tapena tama mo le taua i Europa. Ua maeá foi ona tapena le talitonuina e Pesamino o ia lava, ae o le ki ma le autu atoa o loo i le fesootaiga (combinationa) a Lolo Lui ma Uale Maí. Aua na saunoa lava i ai le alii faiaoga, o i laua ia e leiloa pe faapefea ona toe maua pe a oo mai le taimi e faamutaina ai lo laua tulaga taalo. Ui i lea, o fea lava e tau i ai le taumafaiga a alo ma fanau a Samoa i le faagatama o le Sevens, ia tatou taufai viia le Atua ona o Lona tamaoaiga ua faatamaoaigaina ai i latou i taleni o loo tautua ai Samoa. Aua o le upu moni lava, e le faigofie le au a Niu Sila ina ua toe foi atu le alii Fiti ma le alo o Samoa i totonu. Ae tatou faia o le tapuaiga a le Feepo ina o alo faiva lona atalii o Leatiogie i lana taaloga. Manuia le alofaiva o lau Manu Samoa. 24th May 2010 51 FAAMANUIAGA CONGRATULATIONS Senia Maria Samuelu Eastmure - Malo le tauivi, malo le taumafai ua a'e manuia ai ou faiva sa e alo iai, malo fa'afetai ua malie mata e vaai. O matou alofaaga ma mo'omo'oga mo oe ia saga fa'amanuia le Atua i au a'oa'oga o loo feagai pea ma oe...ua mae'a le la'asaga muamua o lou taumafai ae alo pea ma tauivi pea mo fa'amanuiaga tau le a'oa'oga. Well done..alofaaga tele mai lou aiga uma mai TAGA, SAVAII i KALAIESETETE NIU SILA Blessings Tailualetai. L Solimalo Tama'ita'i ia Senia ma ona matua ia Graeme ma Sina Eastmure ma lana Faifeau fa'aleagaga ia Rev Feiloaiga Taule'ale'ausumai mai Aukilani (rightside of Senia) Nisi o aiga na auai ile fa'auuga ole tama'ita'i ia Senia Eastmure i Palmerston North (L-R) Edna Solimalo, Senia Eastmure, Tailua Solimalo, Sina Eastmure(tina) Senia Maria Samuelu Eastmure, le uluai alo Pasefika (Samoan) i totonu o Massey University ua ia mauaina le fa'ailoga ole Bachelor of Maori Visual Arts. Ma le Susuga ia Tuigamala Vaaiga Tuigamala na fai ma malo fa'aaloalogia ole fa'auuga a Tamaiti Pasefika i Massey University, May 2010 52 24th May 2010 Le Manamea Samoa LE MANAMEA SAMOA SPORTS Tusia: Vui Masinamua E le faigofie le State of Origin E ui ina o loo taaina pea lagona ma faamoemoe o tagata i le Super14, ae faapea foi le alofaiva o alo ma fanau a Samoa i le finauina o le Siamupini o le lalolagi i le IRB Sevens, ae e le o mafai ai ona aveesea ai le tele o matematega ma finauga o mafaufauga ona o le taaloga Liki i le va o le Setete o Kuiniselani ma Niu Sauelese, le State of Origin lea o le a iloilo ai o laua ponaiva i le po o le aso Lulu 26 o Me 2010. Ua tele lava foi fefinauaiga o loo faia i ai, ae maise foi o mafaufauga o ia tagata ma ia tagata ona o lenei taaloga. E ui ona o loo faagasolo pea le taamilosaga a le NRL, ae o le taaloga aupito sili atu lenei ona mataina ma toatele le lalolagi e latou te tulimataia i tausaga uma, ona o le matautia ma le tomai o loo faatinoina ai. E ui lava la ina ua lima nei tausaga o loo umia pea e le Au lenei a le Queenslad Maroon le Ipu o lenei tauvaga, ae o loo faamauina pea le tele atu o taimi ma tausaga na umia ai e le NSW Blues lea Ipu. I se maitau atu la i ai a le tusitala i lenei tausaga ae maise o le vae muamua lenei o le taamilosaga (Series) i le lelei o le Au ua filifilia nei a le QLD Maroon, ae e talitonu se taofi, e le faigofie le Au ua filifilia nei e le NSW Blues. A maitau atu i Le Manamea Samoa nisi o alii sa taaalo i le au a le Bulldogs ma le Rabbitors, oute matua talitonu ai lava e sola le NWS Blues ma le taaloga muamua lenei. O se tasi o tagata o loo matua tulimatai pea i laú lava vaai i lea taamilosaga, o le alii Fiti lea o loo taalo nei i le Au a le Bulldogs o Jamal. O ia lea oute talitonu o se tagata faigata tele lea i lenei taamilosaga, pe a le lelei ona vaavaia e le puipuiga a Kuiniselani. Ae sei o tataou mataituina pea aua tatou te toe talanoa foi i ai i leisi a tatou lomika o lumanai. Ae ia manuia lava a outou matematega ma la outou tapuaiga. Ae o laú lava mate e manumalo NSW i le 32 i le 14 a QLD. 24th May 2010 53 MAI LAUFANUA O AUKILANI Vui Masinamua Tele se faaletonu o le Tala o le Tupe mo Tagata Atumotu Talofa lava Samoa, malo le soifua ma le lagi e mama. Faafetai foi i la outou tapuaiga aua faiva o au tamafanau o loo galulue ma auauna ai i soo se vaega lava. Ioe o lea ua 54 24th May 2010 outou faafofoga ma o matou faalogo ma vaai i le tolaulauina o le Tala o le Tupe a le Minisita o Tupe a Niu Sila, le susuga ia Hon Bill English. Ae o le a sou finagalo ma sau lava fua faatatau i le Tala Faatatau o le Tupe e pei ona fofogaina i le aoauli o le aso Tofi 20 o Me 2010? Atonu e tofu lava i tatou ma lagona aemaise foi o lo tatou faauigaina o le fuafuaga faatatau i le Tala o le Tupe. Atonu o le a le afaina lava foi pe a taatia atu i lau sila faafofoga, se lagona vaivai o le tusitala i lenei mataupu. Ae mafai pe a ou faapea atu i le aotelega o sou taofi, o se Tala o le Tupe aupito sili lenei ona leaga ma faavalevalea, pe a fua atu i le faaupu o loo laualuga ai se finagalo o le Faigamalo, e faapea e mananao ina ia sefe tupe a tagata ae aua le faaaluina. Atonu i le finagalo o John Key ma Bill English, e tuufeagai lea mo le papalagi, aua e taua ia te ia ana faaputuga tupe ma e leai ni ona faalavelave ma sana aganuu, ae le saó ma lelei mo tagata pasefika ma atunuu e i ai aganuu. O lona uiga e aafia ai foi ma nai tagata Asia ma Amerika i Saute. Aua o tagata uma nei e faavae o latou olaga i le faatauaina o a latou aganuu, ae o tu ma aganuu e faavae i le alofa. O lona uiga ua faapea mai le Faigamalo, ia aua nei o tatou toe faatauaina a tatou tu ma aganuu o o tatou faasinomaga ia. O le auga foi lea ma le faamoemoe e tasi na o tatou malaga ese mai ai ma tuua o tatou atunuu ma aiga ma nuu, ona o le fia saili manuia ma fesoasoani atu ai i aiga. Fai mai o le a faaitiitia lafoga tipi, ae sii le GST. Ae o lea fuafuaga e manuia ai lava na o e maumea ae pologa ai le tagata vaivai. O le upu moni o le toatele o le faitau aofai o o tatou tagata faigaluega, e seasea ona oo seisi i se $40,000 tala i le tausaga. O lona uiga, o le $14 poo le $16 tala o loo faaopoopo ilou totogi i le vaiaso, e sili atu ai ona tele le tupe e te totgiina i le faatau mo le aiga i le vaiaso. Ua na ona faasee mai ma tuuina mai i le isi lima, ae toe fao atu uma lava i le isi lima. O lona uiga o aiga sa faatau i le $200 i le $300 i le vaiaso, ua sii nei i le $400 i le $500 i le vaiaso. O loú lava taofi vaaivai, o le Tala o le Tupe ua aumai nei, o le amoina o le pologa ae le o se faaola totoga. Manuia le vaiaso Samoa. Le Manamea Samoa LE MANAMEA SAMOA SPORTS Tusia: Vui Masinamua O le a se taui mo Stephen Betham? Aó faagasolo ai le IRB Sevens i Egelani, lea na manumalo ai Samoa ia Amerika i le 34 i le 14, ae ua amata ai ona fesili le mafaufau, pe o le a se taui e tuuina atu e le SRU i le coach a le taitoafitu o loo i ai nei. Aua pe a fua atu i le uluai manumalo lava o Samoa i le fa tausaga talu ai i lalo o le taitaiga a Fuimaono Dick Tafua, o lona taui na tuuina atu i ai e le SRU o le avea lea o ia ma Faiaoga Ulu o lana au tele le Manu Samoa. Ae a fua atu nei la i le matatia ua faatuina nei e le susuga ia Stephen Betham, o lona uiga ua maualuga atu nai lo se isi lava faiaoga na faafoeina le tatou Au Taitoafitu. O le Au foi lenei i le taitaiga a le susuga ia Stephen Le Manamea Samoa Betham ua ia tuuina atu ai lona faatuatuaga i alii o loo taaalo ma alala lava i Samoa (Local Players). O le tulai mai la o le Taitoafitu i lenei taamilosaga, ua le toe fesiligia ai le maualuga atu o le faatinoina e le susuga ia Betham o le Au, nai lo i latou o e sa avea ma tagata taalo o le Manu Samoa, ae na mulimuli ane avea ai ma Faiaoga. O se isi foi lenei matatia ua faatuina e lenei alii, o le avea ai lea ma coach o se Au Taualoa a le atunuu, ae na te lei ofuina lava se jersey o le Manu Samoa. Ua leai se eseesega o Betham i lona tulai mai e avea ma faiaoga o le Au a Samoa, ma le tulai mai foi o se alii na avea ma faiaoga o le All Blacks ae lei avea o ia ma tagata taalo o le Au a le All Blacks o John Hart, ae maise ai o le toeaina o avea nei foi ma faiaoga o le All Blacks o Graham Henry. Afai nei la ae faamanuiaina Samoa i le Ipu Autu o le Lalolagi o le IRB Sevens, o le fesili loa e faatulai mai, pe ono avea ai o ia ma Faiaoga Ulu o le Au Tele a le Manu Samoa o le taui o lona faiaoga taualuga i le atunuu? Afai o le tulaga lea, faamata ua tatau nei ona faapopoleina le afioga ia Fuimaono Dick Tafua i le ono faoa o lona tofiga ma lana galuega? Aua afai o le avea ai o ia ma Faiaoga Ulu, e moni lava o le taui lea o lana taitaiga na tauleleia ai Samoa i le manumalo i nisi o Ipu, ae a faapefea nei pe a foi atu ma le Ipu Taualoa mo le uluai taimi Samoa? E mafai la e le manumalo o vae ona taofia mai se faamanuiaga ua tatau mo le manumalo i le ulu? Ae tatou mataitu pea. 24th May 2010 55 This space is available for your advertisment. Ph. 02 - 9835 2995 Issue 01 7th June 2010 FREE ISSUE www.lemanameasamoa.com Tatala aloaia i Sini le nusipepa mo le mamalu o Samoa i Ausetalia, 7th June 2010 Le Manamea Samoa Lau Nusipepa e faafiafiaina oe 14th September 2009 56
Documenti analoghi
Aso o Tina i le fanuatanu
telē, ou te le i vaai lava i ai i Samoa. E fa potu o le
fale, e peiseai e feilafi mea uma i la’u tilotilo. Mo
le taimi muamua ua iai lava se potu e ta’u o so’u
potu, e mafua ai ona tau soo lo’u maf...
FAAMATALAGA E UIGA ILE AUMALAGA A LEOLEO SAMOA MO
Tausaga olana auaunaga ile Faaili a Leoleo. O Tavita e mai le Ekalesia LMS
ae talu ai o lana taleni faamusika, ua tele ai ina faaaoga ma Amiami atu e
le Ekalesia Katoliko I nisi o ana sauniga lotu ...
o le sulu samoa
lenei faauuga o Faifeau, i lenei
FONOTELE.Ua matua tele le au
faauu e le o ni faifeau tausinuu.
Ua leva ona tatau ona ou ta’ita’i
i lenei sauniga o le faauuga. aua
fo’i e ui ina ma laiti ma Pisa Is...
Ne ‟i Solo le falute! - Tala o le Vavau o Samoan Mythology
ona fai ma fiafiaga o lo‟u loto. Le leo
malu sa faaosofia le tagata tautagotago e
mulimuli i upu a matua. Ae leai, ua
matua‟i momotu lava e le oti se sootaga.
Na o le atili taomia ai o lo‟u loto
i ...
Aokuso - The Church of Jesus Christ of Latter
o tatou faatuatua ma tuputupu ae faaleagaga i le
tuuina mai ia i tatou o avanoa faaletaitai, auaunaga,
ma aoaoga. I la tatou auaunaga e faaopoopo mai
ai se tulaga fou i o tatou olaga. Ua tatou agai...
Iuni - The Church of Jesus Christ of Latter
E le lava le i ai o faanaunauga sili
ona lelei.
E leai se uiga o le faalagolago tasi
i o tatou lagona faalenatura.
E - The Church of Jesus Christ of Latter
aoao i le faaiuga o le vaiaso sa umi
ma le manaia, ae a o faagasolo le taimi,
ua ou fiafia ma sagisagi atu i ai. O le
konafesi aoao i le faaiuga o le vaiaso e
mafai ona avea ma se toe faafouina faa...